​ZAKON O RAČUNOVODSTVU

 

 

„Narodne novine“, br. 78/15, 134/15, 120/16 i 116/18

 

 

Stupa na snagu i primjenjuje se od 1. siječnja 2019.

I. OPĆE ODREDBE

 

Opće odredbe

 

Članak 1.



​Ovim Zakonom uređuje se računovodstvo poduzetnika, razvrstavanje poduzetnika i grupa poduzetnika, knjigovodstvene isprave i poslovne knjige, popis imovine i obveza, primjena standarda financijskog izvještavanja i tijelo za donošenje standarda financijskog izvještavanja, godišnji financijski izvještaji i konsolidacija godišnjih financijskih izvještaja, izvještaj o plaćanjima javnom sektoru, revizija godišnjih financijskih izvještaja i godišnjeg izvješća, sadržaj godišnjeg izvješća, javna objava godišnjih financijskih izvještaja i godišnjeg izvješća, Registar godišnjih financijskih izvještaja te obavljanje nadzora.

 

Prijenos pravnih akata Europske unije

 

Članak 2.



​(1) Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedeće direktive:

1. Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 182, 29. 6. 2013.) kako je zadnje izmijenjena Direktivom Vijeća 2014/102/EU od 7. studenoga 2014. o prilagodbi Direktive 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća zbog pristupanja Republike Hrvatske (Tekst značajan za EGP) (SL L 334, 21. 11. 2014.)

2. Direktiva 2012/17/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2012. o izmjeni Direktive Vijeća 89/666/EEZ te Direktiva 2005/56/EZ i 2009/101/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s povezivanjem središnjih registara, trgovačkih registara i registara trgovačkih društava (Tekst značajan za EGP) (SL L 156, 16. 6. 2012.)

3. Direktiva 2009/101/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o usklađivanju zaštitnih mjera koje, radi zaštite interesa članova i trećih strana, države članice zahtijevaju za trgovačka društva u smislu članka 48. stavka 2. Ugovora, s ciljem izjednačavanja takvih zaštitnih mjera (kodificirana verzija) (Tekst značajan za EGP) (SL L 258, 1. 10. 2009.)

4. Direktiva 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. o zakonom propisanim revizijama godišnjih financijskih izvješća i konsolidiranih financijskih izvještaja, kojom se mijenjaju direktive Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ i stavlja izvan snage Direktiva Vijeća 84/253/EEZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 157, 9. 6. 2006.)

5. Jedanaesta direktiva Vijeća 89/666/EEZ od 21. prosinca 1989. o zahtjevima objavljivanja podataka u vezi s podružnicama koje su u nekoj državi članici otvorile određene vrste trgovačkog društva u skladu sa zakonima druge države (SL L 395, 30. 12. 1989.).

6. Direktiva 2014/95/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o izmjeni Direktive 2013/34/EU u pogledu objavljivanja nefinancijskih informacija i informacija o raznolikosti određenih velikih poduzeća i grupa. (Tekst značajan za EGP) (SL L 330, 15. 11. 2014.)​

(2) Ovim se Zakonom detaljnije uređuje provođenje Uredbe (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. srpnja 2002. o primjeni međunarodnih računovodstvenih standarda i Uredbe (EZ) br. 1893/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o utvrđivanju statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti NACE Revizija 2.



 

Pojmovi i primjena

 

Članak 3.



(1) ​U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:

1. »Subjekt od javnog interesa« je poduzetnik koji je osnovan sukladno propisima Republike Hrvatske i čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bilo koje države članice kako je određeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala. Subjektima od javnog interesa smatraju se također:

– kreditne institucije kako je određeno zakonom kojim se uređuju kreditne institucije

– institucije za elektronički novac kako je određeno zakonom kojim se uređuju institucije za elektronički novac

– društva za osiguranje kako je određeno zakonom kojim se uređuje osiguranje

– društva za reosiguranje kako je određeno zakonom kojim se uređuje osiguranje

– leasing-društva kako je određeno zakonom kojim se uređuje leasing

– društva za upravljanje UCITS fondovima kako je određeno zakonom kojim se uređuju investicijski fondovi s javnom ponudom

– društva za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima kako je određeno zakonom kojim se uređuju alternativni investicijski fondovi

– UCITS fondovi kako je određeno zakonom kojim se uređuju otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom

– alternativni investicijski fondovi kako je određeno zakonom kojim se uređuju alternativni investicijski fondovi

– mirovinska društva koja upravljaju obveznim mirovinskim fondovima, mirovinska društva koja upravljaju dobrovoljnim mirovinskim fondovima, dobrovoljni mirovinski fondovi, obvezni mirovinski fondovi i mirovinska osiguravajuća društva kako je određeno zakonom kojim se uređuju mirovinska osiguravajuća društva

– društva za dokup mirovine kako je određeno zakonom kojim se uređuje doživotna otpremnina, odnosno dokup mirovine

– faktoring-društva kako je određeno zakonom kojim se uređuje faktoring

– investicijska društva, burze, operateri MTP-a, središnja klirinška depozitarna društva, operateri središnjeg registra, operateri sustava poravnanja i/ili namire i operateri Fonda za zaštitu ulagatelja kako je određeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala


– trgovačka društva i druge pravne osobe obuhvaćeni odlukom o pravnim osobama od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku koju donosi Vlada Republike Hrvatske sukladno zakonu kojim se uređuje upravljanje državnom imovinom, osim pravnih osoba koje vode poslovne knjige i sastavljaju financijske izvještaje u skladu s propisima kojima se uređuje proračunsko računovodstvo ili računovodstvo neprofitnih organizacija.

 – trgovačka društva, koja samostalno ili zajedno sa svojim ovisnim društvima tijekom prethodne poslovne godine ispunjavaju jedan od sljedećih uvjeta:

 

1. zapošljavaju prosječno više od 5000 radnika tijekom poslovne godine u Republici Hrvatskoj

 

2. imaju aktivu veću od 5.000.000.000,00 kuna na zadnji dan poslovne godine.




2. »Matično društvo« je poduzetnik koji kontrolira jedno ili više ovisnih društava.

3. »Ovisno društvo odnosno društvo kći« je poduzetnik kojeg kontrolira matično društvo uključujući i bilo koje društvo koje kontrolira krajnje matično društvo.

4. »Grupa« je matično društvo i sva njegova ovisna društva.

5. »Država članica« je država članica Europske unije i država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru.

6. »Treća država« je strana država koja nije država članica.

7. »Društvo povezano sudjelujućim udjelom ili interesom« znači društvo u kojem drugo društvo ima sudjelujući udjel ili interes i nad čijom operativnom i financijskom politikom to drugo društvo vrši značajan utjecaj. Smatra se da neko društvo izvršava značajan utjecaj nad drugim društvom ako ima 20 % ili više glasačkih prava dioničara ili članova u tom drugom društvu.

8. »Značajnost« je obilježje informacije za čije se izostavljanje ili pogrešno prikazivanje može razumno očekivati da će imati utjecaja na odluke koje korisnici donose na temelju financijskih izvještaja poduzetnika. Značajnost pojedinačnih stavki ocjenjuje se u kontekstu drugih sličnih stavki.

9. »Subjekt u djelatnosti rudarstva i vađenja« je poduzetnik koji se bavi bilo kojom aktivnošću koja uključuje istraživanje, otkrivanje, planiranje, razvoj i vađenje minerala, nafte, prirodnog plina ili drugih materijala u okviru ekonomskih aktivnosti koje su propisane u Uredbi (EZ) 1893/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o utvrđivanju statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti NACE Revizija 2 u području B, odjeljku 05 – 08.

10. »Subjekt u djelatnosti sječe primarnih šuma« je poduzetnik koji se bavi aktivnostima koje su navedene u Uredbi (EZ) 1893/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o utvrđivanju statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti NACE Revizija 2 u području A, odjeljku 02., skupini 02.2.

11. »Javni sektor« je bilo koje tijelo središnje, područne (regionalne) ili lokalne vlasti države članice ili trećih država koje uključuje ustanove, agencije ili subjekte koje kontroliraju navedena tijela vlasti u smislu odredbi članka 27. ovoga Zakona.

12. »Projekt« su poslovne aktivnosti koje su predmet jednog ugovora, licencije, najma, koncesije ili sličnog pravnog posla i predstavljaju osnovu za nastanak obveze plaćanja javnom sektoru. Ako je više ugovora međusobno povezano, takvi povezani ugovori smatrat će se projektom.

13. »Plaćanje« je iznos plaćen u novcu ili naravi za aktivnosti opisane u članku 27. ovoga Zakona a koje obuhvaćaju sljedeće vrste naknada:

– naknade za prava vezana uz proizvodnju

– poreze koji se obračunavaju na dobit, proizvodnju ili dobit trgovačkih društava, isključujući poreze koji se obračunavaju na potrošnju kao što su porez na dodanu vrijednost, porez na dohodak ili porez na promet

– naknade za korištenje prava

– dividende

– bonuse vezane uz ugovaranje, otkrivanje i proizvodnju

– naknade za licencije, najamnine, ulazne naknade i druge naknade za licencije i/ili koncesije i

– plaćanja za poboljšanje infrastrukture.

 

(2) Trgovačka društva i druge pravne osobe iz stavka 1. točke 1. ovoga članka koji postanu subjekti od javnog interesa tijekom poslovne godine, sastavljaju prve godišnje financijske izvještaje kao subjekti od javnog interesa za poslovnu godinu tijekom koje su postali subjekti od javnog interesa, osim onih iz stavka 1. točke 1. podtočke 14. ovoga članka, koji sastavljaju prve godišnje financijske izvještaje kao subjekti od javnog interesa za poslovnu godinu koja slijedi nakon poslovne godine tijekom koje su postali subjekti od javnog interesa.

 

(3) Trgovačka društva i druge pravne osobe koji tijekom poslovne godine prestanu biti subjekti od javnog interesa, sastavljaju zadnje godišnje financijske izvještaje kao subjekti od javnog interesa za poslovnu godinu tijekom koje su prestali biti subjekti od javnog interesa.​



 

Poduzetnici

 

Članak 4.



​(1) Odredbe ovoga Zakona dužni su primjenjivati poduzetnici.

 

(2) Poduzetnici u smislu ovoga Zakona jesu:

 

1. trgovačko društvo i trgovac pojedinac određeni propisima kojima se uređuju trgovačka društva

 

2. podružnica poduzetnika sa sjedištem u drugoj državi članici ili trećoj državi, u Republici Hrvatskoj, kako je određeno propisima kojima se uređuju trgovačka društva

 

3. poslovna jedinica poduzetnika iz točke 1. ovoga stavka sa sjedištem u drugoj državi članici ili trećoj državi ako prema propisima te države ne postoji obveza vođenja poslovnih knjiga i sastavljanja financijskih izvještaja te poslovna jedinica poduzetnika iz države članice ili treće države koji su obveznici poreza na dobit sukladno propisima kojima se uređuju porezi, osim odredbi kojima se uređuje konsolidacija godišnjih financijskih izvještaja (članak 23.), revizija godišnjih financijskih izvještaja (članak 20.), godišnje izvješće (članak 21.) i javna objava (članak 30.).

 

(3) Odredbe ovoga Zakona, osim poduzetnika iz stavka 2. ovoga članka, dužna je primjenjivati i svaka pravna i fizička osoba, neovisno o stavcima 4. i 5. ovoga članka, koja je obveznik poreza na dobit za svoju cjelokupnu djelatnost sukladno propisima kojima se uređuju porezi, osim odredbi kojima se uređuje konsolidacija godišnjih financijskih izvještaja (članak 23.), revizija godišnjih financijskih izvještaja (članak 20.), godišnje izvješće (članak 21.) i javna objava (članak 30.).

 

(4) Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na državni proračun, na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunske i izvanproračunske korisnike upisane u Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika, a koji financijsko poslovanje i računovodstvo vode u skladu sa Zakonom o proračunu.

 

(5) Odredbe ovoga Zakona ne odnose se na domaće i strane udruge i njihove saveze, zaklade, fundacije, ustanove, umjetničke organizacije, komore, sindikate, udruge poslodavaca te sve druge pravne osobe kojima temeljna svrha osnivanja i djelovanja nije stjecanje dobiti, za koje iz posebnih propisa proizlazi da su neprofitnog karaktera, i koje financijsko poslovanje i računovodstvo vode sukladno Zakonu o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija.​

 

Razvrstavanje poduzetnika

 

Članak 5.



​(1) Poduzetnici u smislu ovoga Zakona razvrstavaju se na mikro, male, srednje i velike ovisno o pokazateljima utvrđenim na zadnji dan poslovne godine koja prethodi poslovnoj godini za koju se sastavljaju financijski izvještaji. Pokazatelji na temelju kojih se razvrstavaju poduzetnici su:

– iznos ukupne aktive

– iznos prihoda

– prosječan broj radnika tijekom poslovne godine.

(2) Mikro poduzetnici su oni koji ne prelaze granične pokazatelje u dva od sljedeća tri uvjeta:

– ukupna aktiva 2.600.000,00 kuna

– prihod 5.200.000,00 kuna

– prosječan broj radnika tijekom poslovne godine – 10 radnika.

(3) Mali poduzetnici su oni koji nisu mikro poduzetnici i ne prelaze granične pokazatelje u dva od sljedeća tri uvjeta:

– ukupna aktiva 30.000.000,00 kuna

– prihod 60.000.000,00 kuna

– prosječan broj radnika tijekom poslovne godine – 50 radnika.

(4) Srednji poduzetnici su oni koji nisu ni mikro ni mali poduzetnici i ne prelaze granične pokazatelje u dva od sljedeća tri uvjeta:

– ukupna aktiva 150.000.000,00 kuna

– prihod 300.000.000,00 kuna

– prosječan broj radnika tijekom poslovne godine – 250 radnika.

(5) Veliki poduzetnici su:

1. poduzetnici koji prelaze granične pokazatelje u najmanje dva od tri uvjeta iz stavka 4. ovoga članka

2. banke, štedne banke, stambene štedionice, institucije za elektronički novac, društva za osiguranje, društva za reosiguranje, leasing-društva, društva za upravljanje UCITS fondovima, društva za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima, UCITS fondovi, alternativni investicijski fondovi, mirovinska društva koja upravljaju obveznim mirovinskim fondovima, mirovinska društva koja upravljaju dobrovoljnim mirovinskim fondovima, dobrovoljni mirovinski fondovi, obvezni mirovinski fondovi te mirovinska osiguravajuća društva, društva za dokup mirovine, faktoring-društva, investicijska društva, burze, operateri MTP-a, središnja klirinška depozitarna društva, operateri središnjeg registra, operateri sustava poravnanja i/ili namire i operateri Fonda za zaštitu ulagatelja neovisno o tome ispunjavaju li uvjete iz točke 1. ovoga stavka.

(6) Novoosnovani poduzetnici i poduzetnici sa statusnom promjenom razvrstavaju se u skladu sa stavcima 2., 3., 4. i 5. ovoga članka na temelju pokazatelja za razdoblje od datuma osnivanja, odnosno statusne promjene do kraja njihove prve poslovne godine, odnosno na zadnji dan tog razdoblja. Za potrebe razvrstavanja poduzetnici iz ovoga stavka iznos prihoda preračunavaju na godišnju razinu.

 

Razvrstavanje grupa poduzetnika

 

Članak 6.



​(1) Grupe poduzetnika u smislu ovoga Zakona razvrstavaju se na male, srednje i velike ovisno o pokazateljima utvrđenim na konsolidiranoj osnovi, utvrđenim na zadnji dan poslovne godine koja prethodi poslovnoj godini za koju se sastavljaju konsolidirani financijski izvještaji. Pokazatelji na temelju kojih se razvrstavaju poduzetnici su sljedeći:

– iznos ukupne aktive

– iznos prihoda

– prosječan broj radnika tijekom poslovne godine.

(2) Male grupe poduzetnika su one koje na konsolidiranoj osnovi na datum bilance matičnog društva ne prelaze granične pokazatelje u dva od sljedeća tri uvjeta:

– ukupna aktiva 30.000.000,00 kuna

– prihod 60.000.000,00 kuna

– prosječan broj radnika tijekom poslovne godine – 50 radnika.

(3) Srednje grupe poduzetnika su one koje nisu male grupe poduzetnika i koje na datum bilance matičnog društva na konsolidiranoj osnovi ne prelaze granične pokazatelje u dva od sljedeća tri uvjeta:

– ukupna aktiva 150.000.000,00 kuna

– prihod 300.000.000,00 kuna

– prosječan broj radnika tijekom poslovne godine – 250 radnika.

(4) Velike grupe poduzetnika su one grupe koje na konsolidiranoj osnovi prelaze granične pokazatelje najmanje u dva uvjeta iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Grupa poduzetnika može za potrebe razvrstavanja u smislu ovoga članka koristiti zbrojnu bilancu i račun dobiti i gubitka prije konsolidacijskih eliminacija s time da se u tom slučaju pokazatelji ukupne aktive i ukupnog prihoda iz stavaka 3. i 4. ovoga članka uvećavaju za 20%.

 

Računovodstveni poslovi, dokumentacija i poslovna godina

 

Članak 7.



​(1) Računovodstveni poslovi su prikupljanje i obrada podataka na temelju knjigovodstvenih isprava, priprema i vođenje poslovnih knjiga, priprema i sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja, te prikupljanje i obrada podataka u vezi s pripremom i sastavljanjem godišnjeg izvješća, te financijskih podataka za statističke, porezne i druge potrebe.

(2) Poduzetnik je dužan prikupljati i sastavljati knjigovodstvene isprave, voditi poslovne knjige, te sastavljati financijske izvještaje sukladno ovom Zakonu i na temelju njega donesenim propisima, poštujući pri tome standarde financijskog izvještavanja te temeljna načela urednog knjigovodstva.

(3) Poduzetnik je dužan organizirati prikupljanje i sastavljanje knjigovodstvenih isprava, vođenje poslovnih knjiga te sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja na način da je moguće provjeriti poslovne događaje, financijski položaj i uspješnost poslovanja poduzetnika.

(4) Ako poduzetnik povjeri obavljanje računovodstvenih poslova i funkcije računovodstva drugim pravnim ili fizičkim osobama, poduzetnik ostaje u potpunosti odgovoran za povjerene poslove, kao i za nesmetano obavljanje nadzora od strane nadzornih tijela.​

(5) Računovodstvena dokumentacija obuhvaća osobito knjigovodstvene isprave, poslovne knjige, godišnje financijske izvještaje i godišnje konsolidirane financijske izvještaje te godišnja izvješća i konsolidirana godišnja izvješća.

(6) Poduzetnik je dužan osigurati da računovodstvena dokumentacija bude točna, potpuna, provjerljiva, razumljiva i zaštićena od oštećenja i promjena.

(7) Ako poduzetnik utvrdi da je neka računovodstvena dokumentacija nepotpuna, neprovjerljiva, netočna ili nerazumljiva, poduzetnik je dužan istu ispraviti bez odgode na način koji će omogućiti identificiranje osobe koja je obavila ispravak, datum ispravka i sadržaj računovodstvenog dokumenta prije i nakon ispravka.

(8) Za bilo koji ispravak računovodstvene dokumentacije, potrebno je sastaviti knjigovodstvenu ispravu.

(9) Računovodstvena dokumentacija koja je nečitka ili se ne može konvertirati u čitljiv format neće se smatrati računovodstvenom dokumentacijom.

(10) Poduzetnik je dužan poduzeti mjere da računovodstvena dokumentacija bude zaštićena od gubitka, oštećenja i osigurati da potrebna tehnička oprema, nositelji podataka i softver budu zaštićeni od zlouporabe, oštećenja, uništenja, neovlaštenog ometanja, neovlaštenog pristupa, gubitka, krađe ili otuđenja.

(11) Poduzetnik je dužan u svojim poslovnim knjigama evidentirati sve knjigovodstvene promjene u poslovnoj godini.

(12) Poslovna godina jest kalendarska godina, osim u slučajevima navedenim u stavcima 13., 14. i 15. ovoga članka.

(13) Poduzetnik može promijeniti poslovnu godinu u izvještajno razdoblje od dvanaest uzastopnih kalendarskih mjeseci koje je različito od kalendarske godine ako je to razdoblje izjednačeno s poreznim razdobljem sukladno propisu kojim se uređuje oporezivanje dobiti.​


(14) Poslovnom godinom smatraju se i izvještajna razdoblja kraća od dvanaest uzastopnih kalendarskih mjeseci ako su posljedica osnivanja poduzetnika, statusne promjene, promjene poslovne godine te likvidacije ili stečaja.

(15) Poslovnom godinom smatraju se i izvještajna razdoblja od početka do kraja likvidacije koja mogu biti duža od dvanaest uzastopnih kalendarskih mjeseci.





 

II. KNJIGOVODSTVENE ISPRAVE

 

Knjigovodstvene isprave

 

Članak 8.



​(1) Knjigovodstvena isprava je svaki interno ili eksterno sastavljen pisani dokument ili elektronički zapis o poslovnom događaju, te isti čini osnovu za unos podataka o poslovnom događaju u poslovne knjige.

(2) Knjigovodstvena isprava mora nedvojbeno i istinito sadržavati sve podatke o poslovnom događaju.

(3) Knjigovodstvena isprava mora sadržavati sljedeće:

1. naziv i broj knjigovodstvene isprave ili jedinstvenu identifikacijsku oznaku knjigovodstvene isprave

2. opis sadržaja poslovnog događaja i identifikaciju sudionika poslovnog događaja 

3. novčani iznos ili cijenu po mjernoj jedinici s obračunom ukupnog iznosa

4. datum poslovnog događaja ako nije isti kao datum izdavanja

5. datum izdavanja knjigovodstvene isprave.


(4) Poduzetnik je dužan sastaviti knjigovodstvenu ispravu bez odgode, nakon saznanja o činjenici o kojoj treba sastaviti knjigovodstvenu ispravu.

(5) Knjigovodstvena isprava koja je sastavljena u jednom primjerku može se otpremiti ako su podaci iz takve isprave stalno dostupni.

6. potpis osobe odgovorne za sastavljanje knjigovodstvene isprave, osim u slučaju iz članka 9. stavaka 2. i 5. ovoga Zakona.​



 

Sastavljanje i kontrola vjerodostojnosti knjigovodstvenih isprava

 

Članak 9.



(1) Knjigovodstvena isprava mora biti vjerodostojna, uredna i sastavljena na način da osigurava pravodobni nadzor. Osoba ovlaštena za zastupanje poduzetnika ili osoba na koju je internim pravilima i procedurama prenesena ovlast za potpisivanje knjigovodstvene isprave jamči svojim potpisom na izdanoj knjigovodstvenoj ispravi da je ona vjerodostojna i uredna i ima potreban sadržaj.

 

(2) Knjigovodstvena isprava sastavljena kao elektronički zapis može umjesto potpisa osobe iz stavka 1. ovoga članka sadržavati ime i prezime ili drugu prepoznatljivu oznaku osobe ovlaštene za sastavljanje knjigovodstvene isprave ili jedinstveni identifikator koji predstavlja skup verificiranih procedura i pravila knjiženja poslovnih događaja ugrađenih u informacijski sustav ili mora biti potpisana sukladno propisima kojima se uređuje elektronički potpis.

 

(3) Vjerodostojna knjigovodstvena isprava pisana je isprava, elektronički zapis ili zapis knjigovodstvene pisane isprave ili elektroničkog zapisa na nositelju mikrografske obrade čiji sadržaj samostalno ili povezan sa sadržajem drugih vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava navedenih u toj ispravi, točno, jasno i potpuno odražava činjenično stanje relevantno za određeni poslovni događaj koji ima za posljedicu knjigovodstvene promjene te ako sadržava sve elemente iz članka 8. stavka 3. ovoga Zakona.

 

(4) Knjigovodstvena isprava je uredna kada se iz nje nedvosmisleno može utvrditi mjesto i vrijeme njezina sastavljanja i njezin materijalni sadržaj, što znači narav, vrijednost i vrijeme nastanka poslovne promjene povodom koje je sastavljena.

 

(5) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, račun koji služi kao knjigovodstvena isprava, a izdan je od strane poduzetnika ne mora biti potpisan ako je sastavljen na način koji uređuju porezni propisi te sadržava ime i prezime osobe koja je odgovorna za njegovo izdavanje. Račun za gotovinski promet kod obveznika fiskalizacije može umjesto imena i prezimena osobe koja je odgovorna za njegovo izdavanje sadržavati oznaku operatera (osobe) na naplatnom uređaju.

 

(6) Knjigovodstvena isprava mora biti takva da stručna osoba može u razumnom roku iz nje nedvojbeno spoznati poslovni događaj.

 

(7) Poduzetnik ili osoba koju on odredi odgovorna je za kontrolu vjerodostojnosti isprava. Prije unosa podataka iz knjigovodstvene isprave u poslovne knjige poduzetnik ili osoba koju on odredi dužna je provjeriti vjerodostojnost knjigovodstvene isprave te istu potpisati ili odobriti na način iz kojeg se može jednoznačno utvrditi njezin identitet ili u slučaju knjigovodstvenih isprava sastavljenih kao elektronički zapis iz stavka 2. ovoga članka osigurati njihovu kontrolu i verifikaciju sukladno internim pravilima i procedurama.​

 

Čuvanje knjigovodstvenih isprava

 

Članak 10.



​(1) Knjigovodstvene isprave čuvaju se kao izvorni pisani dokument, na nositelju elektroničkog zapisa ili pretvorene na nositelju mikrografske obrade.

(2) Knjigovodstvene isprave čuvaju se, i to:

1. isplatne liste, analitička evidencija o plaćama za koje se plaćaju obvezni doprinosi – trajno

2. isprave na temelju kojih su podaci uneseni u dnevnik i glavnu knjigu – najmanje jedanaest godina

3. isprave na temelju kojih su podaci uneseni u pomoćne knjige – najmanje jedanaest godina.

(3) Poduzetnik može odlučiti čuvati knjigovodstvene isprave izvan područja Republike Hrvatske, ali samo u drugoj državi članici. U tom slučaju poduzetnik je u svakom trenutku odgovoran za knjigovodstvene isprave te mora tijelima nadležnim za nadzor na njihov zahtjev bez odgađanja omogućiti korištenje istih za potrebe nadzora. Ako je drugim propisima za druge potrebe propisano čuvanje ili odlaganje knjigovodstvenih isprava u pojedinim registrima ili bazama, poduzetnik ne može, bez pisane suglasnosti nadležnog tijela, čuvati knjigovodstvene isprave izvan područja Republike Hrvatske i dužan je bez odgađanja osigurati povrat knjigovodstvenih isprava u Republiku Hrvatsku i njihovo odlaganje, sukladno takvim propisima.​

(4) Poduzetnik koji knjigovodstvene isprave pohranjuje pomoću elektroničkih uređaja kojima se jamči online pristup podacima mora na zahtjev omogućiti tijelu koje obavlja nadzor pravo pristupa, preuzimanja i korištenja tih knjigovodstvenih isprava.

5) Poduzetnik može knjigovodstvene isprave koje čuva u izvornom pisanom obliku pretvoriti u elektronički zapis, ako to nije protivno drugim propisima i ako se time ne umanjuje njihova vjerodostojnost i dokazna snaga, ali se pri tome mora pridržavati odredbi iz članka 8. te članka 9. stavaka 1., 2., 3., 4., 6. i 7. ovoga Zakona.

(6) Rok za čuvanje knjigovodstvenih isprava iz stavka 2. točaka 2. i 3. ovoga članka počinje teći zadnjeg dana poslovne godine na koju se odnose poslovne knjige u koje su isprave unesene.

(7) Ministar financija donosi pravilnik o uvjetima pretvaranja knjigovodstvenih isprava koje se čuvaju u izvornom pisanom obliku u elektronički zapis.​



 

III. POSLOVNE KNJIGE

 

Briše se.

 

Članak 11.



Briše se.





 

Dnevnik, glavna knjiga i pomoćne knjige

 

Članak 12.



​(1) Poduzetnik je dužan voditi poslovne knjige po načelu sustava dvojnog knjigovodstva.

(2) Poduzetnik je dužan voditi poslovne knjige koje čine dnevnik i glavna knjiga i pomoćne knjige.

(3) Dnevnik je poslovna knjiga u koju se knjigovodstvene promjene nastale u određenom izvještajnom razdoblju unose kronološki. Dnevnik se može uspostaviti kao jedinstvena poslovna knjiga ili više poslovnih knjiga koje su namijenjene za evidenciju promjena na pojedinim skupinama bilančnih zapisa ili za izvanbilančne zapise.

(4) Svako knjiženje u dnevnik mora imati redni broj ili identifikacijsku oznaku te sadržavati podatke na temelju kojih se pri nadzoru knjiženje može nedvojbeno povezati s pripadajućom knjigovodstvenom ispravom i osobom koja je kontrolirala knjigovodstvenu ispravu. Poduzetnik mora osigurati slijednost identifikacijskih oznaka i provjerljivost usklađenosti između prometa dnevnika i glavne knjige te glavne knjige i, ako ih vodi, pomoćnih knjiga za izvještajno razdoblje.

(5) Glavna knjiga sustavna je evidencija svih knjigovodstvenih promjena nastalih na financijskom položaju i uspješnosti poslovanja u određenom izvještajnom razdoblju u kojoj se ti događaji grupiraju prema njihovoj vrsti, a na temelju unaprijed pripremljenih konta koja, sukladno potrebama poduzetnika, osiguravaju podatke za godišnje financijske izvještaje. Ako se koriste pomoćne knjige, poduzetnik je dužan ažurno prenositi proknjižene promjene ili njihove sažetke u glavnu knjigu.

(6) Glavnu knjigu čine dva odvojena dijela, i to:

– bilančni zapisi i

– izvanbilančni zapisi.

(7) Iznosi na kontima glavne knjige za određeno razdoblje moraju biti usklađeni s iznosima iskazanima u bilanci i računu dobiti i gubitka, odnosno izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti.

(8) Knjigovodstvene promjene na kontu glavne knjige unose se redoslijedom kako su nastale.

(9) Izvadak za pojedini konto mora sadržavati najmanje sljedeće:

1. naziv, odnosno ime i prezime te sjedište, odnosno adresu poduzetnika

2. brojčanu oznaku konta

3. naziv konta

4. razdoblje na koje se odnosi

5. početno stanje ako postoji

6. za svaku knjiženu promjenu: jedinstvenu identifikacijsku oznaku knjigovodstvene promjene, datum knjigovodstvene promjene, datum knjiženja, opis sadržaja promjene, dugovni ili potražni iznos, oznaku pripadajuće knjigovodstvene isprave​


7. zaključni ukupni dugovni i potražni promet za razdoblje na koje se izvadak odnosi

8. stanje konta na kraju razdoblja.

(10) Svi knjigovodstveni događaji knjiženi u dnevniku također se unose u glavnu knjigu.

(11) Pomoćne knjige koje se odnose na imovinu u materijalnom obliku iskazuju se u količinama i novčanim iznosima.





 

Vođenje poslovnih knjiga

 

Članak 13.



​(1) U poslovne knjige unose se podaci na temelju knjigovodstvenih isprava.

(2) Poslovne knjige moraju se voditi po načelu nepromjenjivog zapisa o nastalom poslovnom događaju.

(3) Poslovne knjige otvaraju se početkom poslovne godine na temelju zaključne bilance sastavljene na kraju prethodne poslovne godine ili na temelju popisa imovine i obveza kod novoosnovanih poduzetnika ili na temelju knjigovodstvene isprave.

(4) Pomoćne knjige otvaraju se donosom stanja iz poslovnih knjiga zaključenih na kraju prethodne poslovne godine.

(5) Poduzetnik je dužan voditi poslovne knjige na način da osigura kontrolu unesenih podataka, ispravnost unosa podataka, čuvanje podataka, mogućnost korištenja podataka, mogućnost dobivanja uvida u promet i stanja na računima glavne knjige te mogućnost uvida u vremenski slijed obavljenog unosa poslovnih događaja.

(6) Poduzetnik je dužan poštivati načelo da završna stanja konta iskazana u bilanci na zadnji dan izvještajnog razdoblja moraju biti identična početnim stanjima istih konta na prvi dan sljedećeg izvještajnog razdoblja. Isto vrijedi i za konta koji se vode izvanbilančno.

(7) Poduzetnik zaključuje svoje poslovne knjige osobito na:

1. zadnji dan poslovne godine

2. dan koji prethodi statusnoj promjeni

3. dan prije prestanka obavljanja djelatnosti sukladno posebnim propisima ako je poduzetnik fizička osoba

4. dan koji neposredno prethodi početku postupka likvidacije ili stečaja.

(8) Poslovne knjige moraju se zaključiti najkasnije četiri mjeseca nakon završetka poslovne godine.

(9) Zaključene poslovne knjige mogu se ponovno otvoriti samo prije odobravanja financijskih izvještaja, ako je to potrebno kako bi se osigurao istinit i fer prikaz financijskog položaja i uspješnosti poduzetnika.

(10) Ako nije drukčije propisano posebnim zakonom, poduzetnik koji mijenja pravni oblik ne zaključuje svoje poslovne knjige zbog preoblikovanja.

(11) Poduzetnik je dužan u izvještajnom razdoblju od dana ulaska u postupak likvidacije otvoriti poslovnu godinu te zatvoriti svoje poslovne knjige s danom zaključenja postupka likvidacije.

 

Čuvanje poslovnih knjiga

 

Članak 14.



​(1) Ako se poslovne knjige vode kao elektronički zapis, glavna knjiga mora se nakon zaključivanja na kraju poslovne godine zaštititi na način da u istoj nije moguća izmjena pojedinih ili svih njezinih dijelova ili listova, da je istu moguće u svakom trenutku otisnuti na papir i mora se potpisati elektroničkim potpisom sukladno propisu kojim se uređuje elektronički potpis ili se mora otisnuti na papir i uvezati na način da nije moguća izmjena pojedinih ili svih njezinih dijelova ili listova i mora je potpisati osoba ovlaštena za zastupanje poduzetnika.

(2) Poslovne knjige čuvaju se, i to:

1. dnevnik i glavna knjiga – najmanje jedanaest godina

2. pomoćne knjige – najmanje jedanaest godina.

(3) Poduzetnik može odlučiti čuvati poslovne knjige izvan područja Republike Hrvatske, ali samo u drugoj državi članici. U tom slučaju poduzetnik je u svakom trenutku odgovoran za poslovne knjige te mora tijelima nadležnim za nadzor na njihov zahtjev bez odgađanja omogućiti korištenje istih za potrebe nadzora. Poduzetnik koji poslovne knjige pohranjuje pomoću elektroničkih uređaja kojima se jamči online pristup podacima mora na zahtjev omogućiti tijelu koje obavlja nadzor pravo pristupa, preuzimanja i korištenja tih poslovnih knjiga.

(4) Ako je drugim propisima za druge potrebe propisano čuvanje ili odlaganje poslovnih knjiga u pojedinim registrima ili bazama, poduzetnik ne može, bez pisane suglasnosti nadležnog tijela, čuvati poslovne knjige izvan područja Republike Hrvatske i dužan je bez odgađanja osigurati povrat poslovnih knjiga u Republiku Hrvatsku i njihovo odlaganje, sukladno takvim propisima.​

(5) Rok čuvanja poslovnih knjiga počinje teći zadnjeg dana poslovne godine na koju se iste odnose.



 

IV. POPIS IMOVINE I OBVEZA

 

Popis imovine i obveza

 

Članak 15.



​(1) Poduzetnik mora na početku poslovanja popisati imovinu i obveze i navesti njihove pojedinačne vrijednosti u količinama i u novčanom iznosu.

(2) Poduzetnik je dužan tijekom poslovne godine, a najkasnije s krajem poslovne godine popisati imovinu i obveze i s popisanim stvarnim stanjem uskladiti knjigovodstveno stanje.

(3) Popis imovine nije nužan kod promjene cijena dobara ako se knjigovodstvenim evidencijama mogu osigurati podaci o vrijednosti robe na zalihi.​

(4) Osim popisa iz stavka 2. ovoga članka, poduzetnik mora popisati imovinu i obveze u slučajevima statusnih promjena, otvaranja stečajnog postupka ili pokretanja postupka likvidacije.



 

V. STANDARDI FINANCIJSKOG IZVJEŠTAVANJA

 

Hrvatski standardi financijskog izvještavanja i Međunarodni standardi financijskog izvještavanja

 

Članak 16.



​(1) Hrvatski standardi financijskog izvještavanja su računovodstvena načela i pravila priznavanja, mjerenja i klasifikacije poslovnih događaja te sastavljanja i prezentiranja financijskih izvještaja koje donosi Odbor za standarde financijskog izvještavanja u skladu s ovim Zakonom i objavljuju se u »Narodnim novinama«.

(2) Međunarodni standardi financijskog izvještavanja su međunarodni računovodstveni standardi kako su uređeni člankom 2. Uredbe (EZ) br. 1606/2002.

 

Primjena standarda financijskog izvještavanja

 

Članak 17.



​(1) Poduzetnik je dužan sastavljati i prezentirati godišnje financijske izvještaje primjenom Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja ili Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja sukladno odredbama ovoga Zakona.

(2) Poduzetnici iz članka 5. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona te ostali poduzetnici koji se ne mogu razvrstati po kriterijima iz članka 5. ovoga Zakona, dužni su sastavljati i prezentirati godišnje financijske izvještaje primjenom Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja.

(3) Poduzetnici iz članka 5. stavka 5. ovoga Zakona i subjekti od javnog interesa iz članka 3. točke 1. ovoga Zakona dužni su sastavljati i prezentirati godišnje financijske izvještaje primjenom Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja.

(4) Ovisno društvo, odnosno društvo kći koje je obveznik primjene Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja, a čije matično društvo sastavlja i prezentira konsolidirane financijske izvještaje primjenom Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja, može odlučiti da svoje godišnje financijske izvještaje sastavlja i prezentira primjenom Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja.

 

VI. ODBOR ZA STANDARDE FINANCIJSKOG IZVJEŠTAVANJA

 

Odbor za standarde financijskog izvještavanja

 

Članak 18.



​(1) Odbor za standarde financijskog izvještavanja je stručno tijelo koje ima sljedeće nadležnosti:

1. donosi Hrvatske standarde financijskog izvještavanja

2. priprema za objavu i objavljuje u »Narodnim novinama« Hrvatske standarde financijskog izvještavanja

3. daje tumačenja Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja kada Odbor za standarde financijskog izvještavanja ocijeni da je to bitno za primjenu Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja


4. dostavlja ministru financija prijedlog pravilnika o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja sukladno članku 19. stavku 5. ovoga Zakona

5. daje stručna mišljenja na zahtjev Ministarstva financija, o prijedlozima zakonodavnih akata Europske unije i drugim pitanjima iz područja računovodstva

6. analizira i prati razvoj računovodstvene teorije i prakse

7. obavlja ostale poslove iz svog djelokruga po nalogu ministra financija.

(2) Odbor za standarde financijskog izvještavanja čini devet članova, koje na prijedlog ministra financija imenuje i razrješava Vlada Republike Hrvatske na mandat od pet godina.

(3) Članom Odbora za standarde financijskog izvještavanja može biti imenovan državljanin Republike Hrvatske koji ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij, čijim završetkom je stekao najmanje 300 ECTS bodova, uključujući sveučilišni dodiplomski studij, čijim završetkom je stekao visoku stručnu spremu, odnosno stručni dodiplomski studij, u trajanju od najmanje četiri godine čijim završetkom je stekao visoku stručnu spremu, odgovarajuće stručno znanje i radno iskustvo iz područja financija, računovodstva ili revizije.

(4) Član Odbora za standarde financijskog izvještavanja za svoj rad ima pravo na naknadu sukladno pravilniku iz stavka 7. ovoga članka.

(5) Odbor za standarde financijskog izvještavanja financira se iz sredstava državnog proračuna.

(6) Odbor donosi i objavljuje godišnji program rada i izvještaj o radu na svojim mrežnim stranicama.

(7) Ministar financija donosi pravilnik o načinu rada Odbora za standarde financijskog izvještavanja.

(8) Odbor za standarde financijskog izvještavanja o svojem radu izvješćuje Vladu Republike Hrvatske najkasnije u roku od šest mjeseci za prethodnu kalendarsku godinu.



 

VII. FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI

 

Godišnji financijski izvještaji

 

Članak 19.



​(1) Poduzetnik i pravne i fizičke osobe iz članka 4. stavka 3. ovoga Zakona dužni su sastavljati godišnje financijske izvještaje u obliku, sadržaju i na način propisan ovim Zakonom i na temelju njega donesenim propisima.

(2) Godišnje financijske izvještaje čine:

– izvještaj o financijskom položaju (bilanca)

– račun dobiti i gubitka

– izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti

– izvještaj o novčanim tokovima 

– izvještaj o promjenama kapitala 

– bilješke uz financijske izvještaje.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, mali i mikro poduzetnici dužni su sastavljati bilancu, račun dobiti i gubitka i bilješke uz financijske izvještaje.

(4) Poduzetnici koji su obveznici primjene Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja u sklopu sastavljanja svojih godišnjih financijskih izvještaja nisu obvezni sastavljati izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti.

(5) Strukturu i sadržaj godišnjih financijskih izvještaja detaljnije propisuje ministar financija pravilnikom na prijedlog Odbora za standarde financijskog izvještavanja koji se objavljuje se u »Narodnim novinama«.

(6) Iznimno od odredbe stavka 5. ovoga članka, strukturu i sadržaj godišnjih financijskih izvještaja poduzetnika čije poslovanje je uređeno posebnim propisima, pravilnikom ili odlukom​ propisuju nadzorna tijela ovlaštena za nadzor njihova poslovanja koji se objavljuje se u »Narodnim novinama«.

(7) Godišnji financijski izvještaji moraju pružiti istinit i fer prikaz financijskog položaja i uspješnosti poslovanja poduzetnika.

(8) Godišnji financijski izvještaji sastavljaju se za poslovnu godinu sukladno članku 7. stavcima 12., 13., 14., 15. i 16. ovoga Zakona.

(9) Godišnje financijske izvještaje poduzetnik je dužan sastaviti i u slučajevima promjene poslovne godine, statusnih promjena, otvaranja stečajnog postupka ili pokretanja postupka likvidacije nad poduzetnikom i to sa stanjem na dan koji prethodi početku promijenjene poslovne godine, danu nastanka statusne promjene, danu otvaranja stečajnog postupka ili pokretanja postupka likvidacije.

(10) Godišnji financijski izvještaji sastavljaju se i za razdoblje od dana pokretanja postupka likvidacije do datuma završetka postupka likvidacije.

(11) Članovi uprave poduzetnika i njegova nadzornog odbora, ako postoji, odnosno svi izvršni direktori i upravni odbor, u okviru svojih zakonom određenih nadležnosti, odgovornosti i dužne pažnje, odgovorni su za godišnje financijske izvještaje.

(12) Godišnje financijske izvještaje potpisuju predsjednik uprave i svi članovi uprave (direktori), odnosno svi izvršni direktori poduzetnika. Godišnje financijske izvještaje subjekata koji nemaju upravu, odnosno izvršne direktore potpisuju osobe ovlaštene za njihovo zastupanje.

(13) Godišnji financijski izvještaji čuvaju se trajno u izvorniku.

(14) Trgovačko društvo koje na datum bilance ima dobit raspoloživu za podjelu članovima društva sukladno odredbama Zakona o trgovačkim društvima dužno je takvu dobit najprije uporabiti za unos u ostale rezerve iz dobiti za pokriće:

1. neotpisanih troškova razvoja iskazanih u aktivi i

2. dobiti koja se može pripisati sudjelujućim interesima i koja je iskazana u računu dobiti i gubitka, u iznosu koji nije primljen niti se njegova isplata može zahtijevati ako standardi financijskog izvještavanja dopuštaju ili zahtijevaju navedeni način iskazivanja troškova razvoja odnosno dobiti od sudjelujućih interesa.



 

Revizija godišnjih financijskih izvještaja

 

Članak 20.



​

(1) Obvezi revizije godišnjih financijskih izvještaja podliježu godišnji financijski izvještaji i godišnji konsolidirani financijski izvještaji subjekata od javnog interesa te velikih i srednjih poduzetnika koji nisu subjekti od javnog interesa.

 

(2) Obvezi revizije godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja podliježu i poduzetnici koji su matična društva velikih i srednjih grupa ako nisu obveznici revizije sukladno stavku 1. ovoga članka.

 

(3) Matična društva malih grupa koja nemaju obvezu sastavljanja godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja nisu obveznici revizije iz stavka 2. ovoga članka za te godišnje konsolidirane financijske izvještaje.

 

(4) Ako nisu obveznici revizije sukladno stavcima 1. i 2. ovoga članka, obvezi revizije podliježu i godišnji financijski izvještaji i godišnji konsolidirani financijski izvještaji dioničkih društava, komanditnih društava i društava s ograničenom odgovornošću čiji pojedinačni, odnosno konsolidirani podaci u godini koja prethodi reviziji prelaze pokazatelje u barem dva od sljedeća tri uvjeta:

 

– iznos ukupne aktive 15.000.000,00 kuna

 

– iznos prihoda 30.000.000,00 kuna

 

– prosječan broj radnika tijekom poslovne godine iznosi najmanje 25.

 

(5) Ako nisu obveznici revizije sukladno stavcima 1., 2. i 4. ovoga članka, obvezi revizije godišnjih financijskih izvještaja podliježu godišnji financijski izvještaji i godišnji konsolidirani financijski izvještaji poduzetnika koji su podnijeli zahtjev za uvrštavanje svojih vrijednosnih papira na uređeno tržište.

 

(6) Reviziji podliježu i godišnji financijski izvještaji poduzetnika koji su sudjelovali u poslovnim pripajanjima, spajanjima, odnosno podjelama kao preuzimatelji ili novoosnovana društva ako obvezi revizije ne podliježu prema stavcima 1., 2., 4. i 5. ovoga članka.

 

(7) Revizija godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja i godišnjih izvješća i konsolidiranih godišnjih izvješća obavlja se u skladu s ovim Zakonom i zakonom kojim se uređuje revizija.

 

(8) Revizorsko izvješće mora imati datum sastavljanja te sadržaj, oblik i ostale pojedinosti propisane zakonom kojim se uređuje revizija.

 

(9) Revizor će obaviti reviziju dijelova izjave o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja kako je uređeno zakonom kojim se uređuje revizija i o tome izdati mišljenje na način da ono uključuje: mišljenje i izjavu je li izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja usklađena s godišnjim financijskim izvještajima za istu poslovnu godinu, sastavljena u skladu s ovim Zakonom i ostalim propisima te je li, a na temelju znanja i razumijevanja stečenih tijekom zakonske revizije o revidiranom subjektu i njegovu okruženju, revizor utvrdio značajne pogrešne prikaze u izjavi o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja uz opis prirode tih utvrđenih značajnih pogrešnih prikaza.

 

(10) Ako se revizor sukladno propisima kojima se uređuje revizija suzdrži od izražavanja mišljenja, smatra se da obveza poduzetnika iz ovoga članka nije ispunjena.

 

(11) Revizorsko izvješće čuva se trajno u izvorniku.

(12) Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se na nefinancijsko izvješće iz članka 21.a stavka 1. ovoga Zakona i konsolidirano nefinancijsko izvješće iz članka 24.a stavka 1. ovoga Zakona niti na zasebna izvješća iz članka 21.a stavka 8. i članka 24.a stavka 8. ovoga Zakona.​

 

VIII. GODIŠNJE IZVJEŠĆE

 

Godišnje izvješće i izvješće poslovodstva

 

Članak 21.



(1) Poduzetnik je dužan zajedno s godišnjim financijskim izvještajima izraditi izvješće poslovodstva za koje je potrebno provesti reviziju usklađenosti s financijskim izvješćima sastavljenima za isto izvještajno razdoblje i zakonskim odredbama, ako je propisana obvezna revizija financijskih izvještaja te koje mora sadržavati istinit i fer prikaz razvoja i rezultata poslovanja poduzetnika i njegova položaja, zajedno s opisom glavnih rizika i neizvjesnosti s kojima se on suočava. Prikaz mora biti uravnotežena i sveobuhvatna analiza razvoja i rezultata poslovanja poduzetnika i njegova položaja te mora biti u skladu s veličinom i kompleksnošću poslovanja. Ako je to potrebno za razumijevanje razvoja, rezultata poslovanja i njegova položaja, analiza mora uključivati financijske pokazatelje te ako je to primjereno, nefinancijske pokazatelje koji su relevantni za određeno poslovanje koji obuhvaćaju i informacije o zaštiti okoliša i radnicima. Ako je primjereno, izvješće poslovodstva će upućivati i dodatno objašnjavati iznose iskazane u godišnjim financijskim izvještajima.

(2) Godišnje izvješće mora sadržavati sljedeće:

1. financijske izvještaje za izvještajno razdoblje, uključujući revizorsko izvješće ako je propisana obvezna revizija godišnjih financijskih izvještaja

2. izjavu o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja, ako su je dužni sastavljati prema odredbama ovoga Zakona

3. izvještaj o plaćanjima javnom sektoru, ako su ga dužni sastavljati prema odredbama ovoga Zakona

4. izvješće poslovodstva s podacima koji se odnose na prikaz:

a) vjerojatnog budućeg razvoja poduzetnikova poslovanja

b) aktivnosti istraživanja i razvoja

c) podataka o otkupu vlastitih dionica sukladno propisu kojim se uređuju trgovačka društva

d) podataka o postojećim podružnicama poduzetnika

e) koje financijske instrumente koristi, ako je to značajno za procjenu imovine, obveza, financijskog položaja i uspješnosti poslovanja:

– ciljeva i politike poduzetnika u vezi s upravljanjem financijskim rizicima, zajedno s politikom zaštite svake značajnije vrste prognozirane transakcije za koju se koristi računovodstvo zaštite

– izloženosti poduzetnika cjenovnom riziku, kreditnom riziku, riziku likvidnosti i riziku novčanog toka.

f) nefinancijskog izvješća, ako je obveznik izrade nefinancijskog izvješća iz članka 21.a ovoga Zakona te ako poduzetnik odluči uključiti nefinancijsko izvješće u izvješće poslovodstva.​

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, mikro i mali poduzetnici nisu dužni izraditi godišnje izvješće, ali su dužni izraditi godišnje financijske izvještaje sukladno članku 19. ovoga Zakona te u bilješkama uz godišnje financijske izvještaje navesti informacije o otkupu vlastitih dionica, odnosno udjela.

(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, srednji poduzetnici nisu dužni uključivati nefinancijske pokazatelje u izvješće poslovodstva.

(5) Godišnje izvješće čuva se trajno i to u izvorniku.



 

Nefinancijsko izvješće

 

Članak 21.a



​(1) Veliki poduzetnici koji su subjekti od javnog interesa i koji na datum bilance prelaze kriterij prosječnog broja od 500 radnika tijekom prethodne poslovne godine u svoje izvješće poslovodstva uključuju nefinancijsko izvješće koje sadržava informacije u mjeri nužnoj za razumijevanje razvoja, poslovnih rezultata i položaja poduzetnika te učinka njegovih aktivnosti koje se odnose najmanje na okolišna, socijalna i kadrovska pitanja, poštovanje ljudskih prava, borbu protiv korupcije i pitanja u vezi s podmićivanjem, uključujući:

 

a) kratak opis poslovnog modela poduzetnika

 

b) opis politika poduzetnika u vezi s tim pitanjima, uključujući postupke temeljite analize koji se provode

 

c) rezultate tih politika

 

d) osnovne rizike povezane s tim pitanjima koji se odnose na poslovanje poduzetnika, uključujući, kad je to relevantno i razmjerno, njegove poslovne odnose, proizvode ili usluge koji mogu prouzročiti negativne učinke na tim područjima, te način na koji poduzetnik upravlja tim rizicima

 

e) nefinancijske ključne pokazatelje uspješnosti važne za određeno poslovanje.

 

(2) Ako poduzetnik ne provodi politike povezane s jednim ili više od navedenih pitanja iz stavka 1. ovoga članka, u nefinancijskom izvješću navodi se jasno i razumno objašnjenje zašto se one ne provode.

 

(3) U nefinancijsko izvješće iz stavka 1. ovoga članka prema potrebi se uključuju pozivanja na iznose iskazane u godišnjim financijskim izvještajima te dodatna objašnjenja tih iznosa.

 

(4) Iznimno, poduzetnik može izostaviti informacije o predstojećim događajima ili pitanjima tijekom pregovora kad bi, u skladu s obrazloženim mišljenjem članova izvršnih, upravljačkih i nadzornih tijela koji djeluju u okviru nadležnosti koje su im dodijeljene nacionalnim pravom i koji snose kolektivnu odgovornost za to mišljenje, objavljivanje takvih informacija moglo nanijeti ozbiljnu štetu poslovnom položaju poduzetnika, pod uvjetom da takvo izostavljanje ne sprečava fer i objektivno razumijevanje razvoja, poslovnih rezultata i položaja poduzetnika te učinka njegovih aktivnosti.

 

(5) Prilikom ispunjavanja zahtjeva za objavu informacija iz stavka 1. ovoga članka, poduzetnik se može osloniti na nacionalne okvire, okvire Europske unije, međunarodne okvire ili neobvezujuće smjernice o metodologiji podnošenja izvješća o nefinancijskim informacijama (smjernice za izvješćivanje) koje objavljuje Europska komisija te u tom slučaju dužan je navesti na koje se okvire oslanja.

 

(6) Poduzetnik ispunjavajući obvezu iz stavaka 1., 2., 3., 4. i 5. ovoga članka ispunio je i obvezu koja se odnosi na analizu nefinancijskih informacija iz članka 21. stavka 1. ovoga Zakona.

 

(7) Poduzetnik koji je društvo kći izuzima se od obveze utvrđene u stavku 1. ovoga članka ako su taj poduzetnik i njegova društva kćeri uključeni u konsolidirano izvješće poslovodstva ili zasebno izvješće drugog poduzetnika sastavljeno u skladu s člankom 24. ovoga Zakona i ovim člankom.

(8) Ako poduzetnik izradi zasebno izvješće koje se odnosi na istu poslovnu godinu, a tim su izvješćem obuhvaćene informacije koje se zahtijevaju za nefinancijsko izvješće navedene u stavku 1. ovoga članka, smatra se da je taj poduzetnik ispunio obvezu iz stavka 1. ovoga članka pod uvjetom da se to zasebno izvješće:

 

a) objavi zajedno s izvješćem poslovodstva u skladu s člankom 30. ovoga Zakona ili

 

b) objavi na mrežnoj stranici poduzetnika na koju se upućuje u izvješću poslovodstva u razumnom roku koji nije dulji od šest mjeseci nakon datuma bilance.

 

(9) Zasebno izvješće iz stavka 8. ovoga članka mora biti dostupno na mrežnoj stranici poduzetnika najmanje pet godina.

 

(10) Na poduzetnike koji izrađuju zasebno izvješće iz stavka 8. ovoga članka primjenjuje se stavak 6. ovoga članka.

 

(11) Samostalni revizor ili revizorsko društvo dužno je u okviru zakonske revizije provjeriti je li izrađeno nefinancijsko izvješće iz stavka 1. ovoga članka izrađeno i uključeno u izvješće poslovodstva ili sadržano u zasebnom izvješću iz stavka 8. ovoga članka.

 

(12) Poduzetnik može ugovoriti s neovisnom stručnom osobom za relevantna područja provjeru nefinancijskog izvješća iz stavka 1. ovoga članka ili zasebnog izvješća iz stavka 8. ovoga članka.​

 

Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja

 

Članak 22.



​(1) Subjekti od javnog interesa koji su osnovani sukladno propisima Republike Hrvatske i čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bilo koje države članice kako je određeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala dužni su u godišnje izvješće uključiti izjavu o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja kao poseban odjeljak godišnjeg izvješća koji mora sadržavati barem:

1. informacije, ako je primjenjivo:

a) o kodeksu korporativnog upravljanja koji poduzetnik mora primjenjivati

b) o kodeksu korporativnog upravljanja koji poduzetnik dobrovoljno primjenjuje

c) sve relevantne informacije o primijenjenim mjerama korporativnog upravljanja koje nisu zahtijevane propisima. Za kodekse korporativnog upravljanja na koje se poziva, poduzetnik mora navesti i gdje su oni javno dostupni. Ako poduzetnik primjenjuje mjere korporativnog upravljanja koje nisu zahtijevane propisima mora ih javno objaviti

2. ako poduzetnik u skladu sa propisima odstupa od obveznog ili dobrovoljno prihvaćenog kodeksa korporativnog upravljanja, dužan je navesti dijelove kodeksa korporativnog upravljanja od kojih odstupa te objasniti razloge za odstupanje. Ako poduzetnik odluči ne navesti odredbe obveznog ili dobrovoljno prihvaćenog kodeksa korporativnog upravljanja dužan je obrazložiti razloge zbog kojih tako postupa

3. opis glavnih elemenata poduzetnikova sustava unutarnje kontrole i upravljanja rizikom u odnosu na postupak financijskog izvještavanja

4.ako trgovačko društvo podliježe odredbama zakona kojim se uređuje preuzimanje dioničkih društava, podatke  o značajnim neposrednim i posrednim imateljima dionica u društvu, uključujući posredno držanje dionica u piramidalnim strukturama i uzajamnim udjelima, imateljima vrijednosnih papira s posebnim pravima kontrole i opisom tih prava, ograničenjima prava glasa kao što su ograničenja prava glasa na određeni postotak ili broj glasova, vremenska ograničenja za ostvarenje prava glasa ili slučajevi u kojima su u suradnji s društvom financijska prava iz vrijednosnih papira odvojena od držanja tih papira, pravilima o imenovanju i opozivu imenovanja članova uprave, odnosno izvršnih direktora, odnosno nadzornog, odnosno upravnog odbora i izmjeni statuta, o ovlastima članova uprave, odnosno izvršnih direktora, odnosno nadzornog, odnosno upravnog odbora posebice o ovlastima da izdaju dionice društva ili stječu vlastite dionice

5. opis načina rada glavne skupštine te njezina ovlaštenja, prava dioničara te kako se njihova prava realiziraju ako ove informacije nisu javno dostupne u propisima

6. sastav i rad izvršnih, upravljačkih i nadzornih tijela i njihovih odbora.

7. opis politike raznolikosti koja se primjenjuje u vezi s izvršnim, upravljačkim i nadzornim tijelima poduzetnika s obzirom na aspekte kao što su, na primjer, dob, spol ili obrazovanje i struka, te ciljeve politike raznolikosti, način na koji se ona provodi i rezultate u izvještajnom razdoblju. Ako se takva politika ne provodi, izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja​ mora sadržavati obrazloženje.

(2) Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja malih i srednjih poduzetnika koji su subjekti od javnog interesa ne mora sadržavati podatke iz stavka 1. točke 7. ovoga članka.​





 

Konsolidacija godišnjih financijskih izvještaja

 

Članak 23.



​(1) Konsolidirani godišnji financijski izvještaji su financijski izvještaji grupe poduzetnika u kojoj određeni poduzetnik (matično društvo) nad jednim ili više poduzetnika (društvo kći) ima vladajući utjecaj (kontrolu) na određivanje financijskih i poslovnih politika, a prikazuju grupu kao cjelinu.

(2) Konsolidirane godišnje financijske izvještaje, odnosno konsolidirano izvješće poslovodstva dužan je sastavljati poduzetnik iz Republike Hrvatske koji u grupi poduzetnika predstavlja matično društvo.

(3) Matičnim društvom, u smislu ovoga Zakona, smatra se poduzetnik koji ispunjava najmanje jedan od sljedećih uvjeta:

1. ima na izravan ili neizravan način većinu glasačkih prava u drugom poduzetniku ili

2. ima pravo imenovati ili opozvati većinu članova uprave ili nadzornog odbora, upravnog odbora ili izvršnih direktora drugog poduzetnika, a istodobno je član odnosno dioničar tog poduzetnika ili

3. ima pravo izvršavati prevladavajući utjecaj nad drugim poduzetnikom čiji je dioničar ili član na temelju ugovora sklopljenog s tim poduzetnikom ili na temelju odredbi osnivačkog akta, statuta ili u skladu s drugim propisima ili

4. ako je većina članova uprave ili nadzornog odbora, upravnog odbora ili izvršnih direktora odnosno upravljačkog ili nadzornog tijela poduzetnika (društva kćeri), koji su tu funkciju obavljali u tekućoj i prethodnoj poslovnoj godini i još uvijek je obavljaju do sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja, bila imenovana isključivo ostvarenjem prava glasa matičnog društva koje je dioničar ili član tog poduzetnika ili

5. ima kontrolu nad većinom glasačkih prava dioničara ili članova u poduzetniku (društvu kćeri) na temelju sporazuma s drugim dioničarima ili članovima u tom poduzetniku i istodobno je dioničar ili član poduzetnika ili

6. ako može ostvarivati ili ostvaruje vladajući utjecaj ili kontrolu nad drugim poduzetnikom ili

7. ako se matičnim ili ovisnim poduzetnikom upravlja na jedinstvenoj osnovi temeljem ugovora, osnivačkog akta ili statuta ili

8. ako je obveznik primjene Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja pojedinačno ili kao grupa te je prema tim standardima obvezan sastavljati konsolidirane financijske izvještaje.

(4) Za potrebe provedbe stavka 3. točaka 1., 2., 4. i 5. ovoga članka glasačkim pravima i pravima imenovanja, odnosno opoziva koje ima poduzetnik dodaju se istovrsna prava njegovih društava kćeri te takva prava koja drže druge osobe u svoje ime, a za račun poduzetnika ili njegovih društava kćeri, a oduzimaju se istovrsna prava koja se drže u ime osobe koja nije matično društvo ni njegovo društvo kći ili ih poduzetnik drži u sklopu ugovorenog osiguranja plaćanja pod uvjetom da poduzetnik glasuje sukladno dobivenom nalogu odnosno u interesu osobe koja je dala sredstvo osiguranja plaćanja. Za potrebe provedbe stavka 3. točaka 1., 4. i 5. ovoga članka od ukupnih glasačkih prava u društvu kćeri oduzimaju se glasačka prava koja ima to društvo kći, njegovo društvo kći ili osoba koja djeluje u svoje ime, a za račun tih poduzetnika.

(5) Na konsolidirane godišnje financijske izvještaje na odgovarajući način primjenjuje se članak 19. ovoga Zakona.

(6) Konsolidirani godišnji financijski izvještaji ne trebaju uključivati financijski položaj i uspješnost poslovanja društava kćeri koja pojedinačno ili skupno nisu značajna za konsolidirane godišnje izvještaje grupe osim ako standardi financijskog izvještavanja ne propisuju drukčije.

(7) U slučaju iz stavka 6. ovoga članka poduzetnik mora u bilješkama uz konsolidirane financijske izvještaje navesti razloge zbog kojih financijski položaj i uspješnost poslovanja određenog poduzetnika nije uključio u konsolidirane godišnje financijske izvještaje.

(8) Matično društvo nije dužno sastavljati konsolidirane godišnje financijske izvještaje ako se u grupi osim matičnog društva nalaze samo društva kćeri iz stavka 6. ovoga članka ili ako su ispunjeni uvjeti propisani Hrvatskim standardima financijskog izvještavanja za matična društva koja su obveznici primjene Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja.

(9) Detaljniji uvjeti i pravila konsolidacije godišnjih financijskih izvještaja uređeni su Hrvatskim standardima financijskog izvještavanja.

(10) Iznimno od stavka 9. ovoga članka, detaljni uvjeti i pravila konsolidacije godišnjih financijskih izvještaja poduzetnika koji su dužni sastavljati i prezentirati godišnje financijske izvještaje sukladno članku 17. stavku 3. ovoga Zakona uređeni su Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja.

 

Konsolidirano godišnje izvješće

 

Članak 24.



​Na konsolidirano godišnje izvješće na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 21. ovoga Zakona koje se odnose na godišnje izvješće s time da konsolidirano izvješće poslovodstva mora sadržavati i sljedeće:

1. u dijelu koji se odnosi na podatke o vlastitim dionicama, broj i nominalni iznos ili, ako nominalni iznos ne postoji, knjigovodstvenu vrijednost svih dionica matičnog društva koje drži matično društvo, njegova društva kćeri ili osoba koja ih drži u svoje ime i za račun tih poduzetnika

2. u dijelu koji se odnosi na sustave unutarnjih kontrola i upravljanja rizicima, izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja mora sadržavati glavne elemente sustava unutarnjih kontrola i upravljanja rizicima poduzetnika koji su obuhvaćeni konsolidacijom, promatranog kao cjelina.

 

Konsolidirano nefinancijsko izvješće

 

Članak 24.a



​(1) Subjekti od javnog interesa koji su matična društva velike grupe koja na datum bilance na konsolidiranoj osnovi prelaze kriterij prosječnog broja od 500 radnika tijekom prethodne poslovne godine u svoje konsolidirano godišnje izvješće uključuju konsolidirano nefinancijsko izvješće koje sadržava informacije u mjeri nužnoj za razumijevanje razvoja, rezultata poslovanja, položaja grupe te učinka njezinih aktivnosti koji se odnosi najmanje na okolišna, socijalna i kadrovska pitanja, poštovanje ljudskih prava, borbu protiv korupcije i pitanja u vezi s podmićivanjem, uključujući:

 

a) kratak opis poslovnog modela grupe

 

b) opis politika grupe u vezi s tim pitanjima, uključujući postupke temeljite analize koji se provode

 

c) rezultate tih politika

 

d) osnovne rizike povezane s tim pitanjima koji se odnose na poslovanje grupe, uključujući, kad je to relevantno i razmjerno, njezine poslovne odnose, proizvode ili usluge koji mogu prouzročiti negativne učinke na tim područjima, te način na koji grupa upravlja tim rizicima

 

e) nefinancijske ključne pokazatelje uspješnosti važne za određeno poslovanje.

 

(2) Ako grupa ne provodi politike povezane s jednim od navedenih pitanja ili više njih, u konsolidiranom nefinancijskom izvješću navodi se jasno i razumno objašnjenje zašto se one ne provode.

 

(3) U konsolidirano nefinancijsko izvješće iz stavka 1. ovoga članka prema potrebi se uključuju pozivanja na iznose iskazane u konsolidiranim financijskim izvještajima te dodatna objašnjenja tih iznosa.

 

(4) Iznimno, matično društvo može izostaviti informacije o predstojećim događajima ili pitanjima tijekom pregovora kad bi, u skladu s obrazloženim mišljenjem članova izvršnih, upravljačkih i nadzornih tijela koji djeluju u okviru nadležnosti koje su im dodijeljene nacionalnim pravom i koji snose kolektivnu odgovornost za to mišljenje, objavljivanje takvih informacija moglo nanijeti ozbiljnu štetu poslovnom položaju grupe, pod uvjetom da takvo izostavljanje ne sprečava objektivno i uravnoteženo razumijevanje razvoja, poslovnih rezultata i položaja grupe te učinka njezinih aktivnosti.

 

(5) Prilikom ispunjavanja zahtjeva za objavu informacija iz stavka 1. ovoga članka, matično društvo može se osloniti na nacionalne okvire, okvire Europske unije, međunarodne okvire ili neobvezujuće smjernice o metodologiji podnošenja izvješća o nefinancijskim informacijama (smjernice za izvješćivanje) koje objavljuje Europska komisija te je u tom slučaju matično društvo dužno navesti na koji se okvir oslanja.

 

(6) Matično društvo ispunjavanjem obveze iz stavka 1. ovoga članka ispunilo je i obvezu koja se odnosi na analizu nefinancijskih informacija iz članka 21. stavka 1. i članka 24. ovoga Zakona.

 

(7) Matično društvo koje je ujedno i društvo kći izuzima se iz obveze utvrđene u stavku 1. ovoga članka ako su to izuzeto matično društvo i njegova društva kćeri uključeni u konsolidirano godišnje izvješće ili zasebno izvješće drugog poduzetnika sastavljeno u skladu s ovim člankom i člankom 24. ovoga Zakonaa što moraju biti u mogućnosti dokazati u postupku nadzora. 

(8) Ako matično društvo izradi zasebno izvješće koje se odnosi na istu poslovnu godinu i na cijelu grupu, a tim su izvješćem obuhvaćene informacije koje se zahtijevaju za konsolidirano nefinancijsko izvješće navedene u stavku 1. ovoga članka, smatra se da je to matično društvo ispunilo obvezu iz stavka 1. ovoga članka pod uvjetom da se to zasebno izvješće:

 

a) objavi zajedno s konsolidiranim izvješćem poslovodstva u skladu s člankom 30. ovoga Zakona ili

 

b) objavi na mrežnoj stranici matičnog društva na koju se upućuje u konsolidiranom izvješću poslovodstva u razumnom roku koji nije dulji od šest mjeseci nakon datuma bilance.

 

(9) Zasebno izvješće iz stavka 8. ovoga članka mora biti dostupno na mrežnoj stranici matičnog društva najmanje pet godina.

 

(10) Na matična društva koja izrađuju zasebno izvješće iz stavka 8. ovoga članka primjenjuje se stavak 6. ovoga članka.

 

(11) Samostalni revizor ili revizorsko društvo dužno je u okviru zakonske revizije provjeriti je li konsolidirano nefinancijsko izvješće iz stavka 1. ovoga članka izrađeno i uključeno u konsolidirano izvješće poslovodstva ili je izrađeno zasebno izvješće iz stavka 8. ovoga članka.

 

(12) Poduzetnik može ugovoriti s neovisnom stručnom osobom za relevantna područja provjeru konsolidiranog nefinancijskog izvješća iz stavka 1. ovoga članka ili zasebnog izvješća iz stavka 8. ovoga članka.​



 

Izuzeća od konsolidacije

 

Članak 25.



​(1) Matična društva nisu dužna sastavljati konsolidirane godišnje financijske izvještaje za male grupe osim onih matičnih društava čije male grupe uključuju subjekte od javnog interesa.

(2) Obvezi sastavljanja konsolidiranih godišnjih financijskih izvještaja i konsolidiranoga godišnjeg izvješća ne podliježe matično društvo u Republici Hrvatskoj, uključujući i subjekta od javnog interesa ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

1. matično društvo nije izdavatelj financijskih instrumenata uvrštenih na uređenom tržištu države članice u smislu kako je definirano zakonom kojim se uređuje tržište kapitala

2. matično društvo je pod kontrolom matičnog društva koje podliježe zakonima druge države članice

3. matično društvo je u 100-postotnom vlasništvu drugog matičnog društva pri čemu se ne uzima u obzir vlasništvo koje drže članovi njegovih upravljačkih ili nadzornih tijela izuzetog matičnog društva u skladu sa zakonskom obvezom ili obvezom u osnivačkom aktu ili statutu društva. Ako je matično društvo u 90-postotnom i većem vlasništvu, izuzeće od sastavljanja konsolidiranih financijskih izvještaja podliježe odobrenju svih preostalih članova društva

4. matično društvo će zajedno sa svim svojim društvima kćerima, osim onih društava koja sukladno propisima ne ulaze u konsolidaciju, biti konsolidirano u konsolidiranim financijskim izvještajima drugog matičnog društva koje podliježe zakonima druge države članice

5. drugo matično društvo sastavlja konsolidirani godišnji financijski izvještaj iz točke 4. ovoga stavka i konsolidirano izvješće poslovodstva u skladu s propisima države članice u kojoj se nalazi ili Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja

6. matično društvo će objaviti konsolidirane godišnje financijske izvještaje, konsolidirano izvješće poslovodstva drugog matičnog društva i pripadajuće revizorsko izvješće sukladno odredbama ovoga Zakona o javnoj objavi u izvorniku

7. bilješke uz financijske izvještaje matičnog društva sadržavaju:

a) naziv i sjedište matičnog društva koje sastavlja konsolidirane godišnje financijske izvještaje iz točke 4. ovoga stavka i

b) navod o izuzeću od obveze sastavljanja konsolidiranih godišnjih financijskih izvještaja, odnosno konsolidiranog izvješća poslovodstva.



 

Jezik i valutna jedinica

 

Članak 26.



​(1) Poslovne knjige, godišnji financijski izvještaji, konsolidirani godišnji financijski izvještaji, godišnja izvješća, konsolidirana godišnja izvješća i druge financijske informacije sastavljaju se na hrvatskom jeziku.

(2) Iznosi u poslovnim knjigama, godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim godišnjim financijskim izvještajima, godišnjim izvješćima, konsolidiranim godišnjim izvješćima i druge financijske informacije izražavaju se u kunama.

 

IX. IZVJEŠTAJ O PLAĆANJIMA JAVNOM SEKTORU

 

Sastavljanje i objavljivanje izvještaja o plaćanjima javnom sektoru

 

Članak 27.



​(1) Subjekti od javnog interesa koji obavljaju djelatnost rudarstva i vađenja ili djelatnost sječe primarnih šuma dužni su svake godine sastavljati i uključiti u godišnje izvješće izvještaj o plaćanjima javnom sektoru.

(2) Obveza iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na poduzetnike koji podliježu pravu države članice koji su društva kćeri ili matična društva ako su ispunjena oba sljedeća uvjeta:

1. matično društvo podliježe pravu države članice

2. plaćanja poduzetnika javnom sektoru uključena su u konsolidirani izvještaj o plaćanjima javnom sektoru koji sastavlja to matično društvo u skladu s odredbama članka 28. ovoga Zakona.

(3) Pojedinačna plaćanja do iznosa od 750.000,00 kuna ili povezana pojedinačna plaćanja u ukupnom iznosu do 750.000,00 kuna godišnje ne moraju se uključivati u izvještaj.

(4) Izvještaj mora uključivati sljedeće podatke o djelatnostima iz stavka 1. ovoga članka:

1. ukupni iznos plaćen svakom javnom sektoru

2. ukupni iznos plaćanja po vrstama plaćanja navedenim u članku 3. točki 13. ovoga Zakona za svaki javni sektor posebno

3. ako su plaćanja vezana uz određeni projekt, tada se mora iskazati iznos plaćanja po vrstama iz stavka 3. ovoga članka za svaki pojedinačni projekt i ukupni iznos plaćanja za svaki pojedinačni projekt. Plaćanja koja poduzetnik obavlja na razini subjekta mogu se iskazati na toj razini umjesto na razini projekta.

(5) Ako su propisima dozvoljena plaćanja javnom sektoru u naravi, onda će se takva plaćanja iskazati vrijednosno i,gdje je moguće, količinski, a u bilješkama će se navesti objašnjenje načina na koji je utvrđena iskazana vrijednost.

(6) Iskazivanje plaćanja sukladno ovom članku mora odražavati bit, a ne formu plaćanja ili odnosne aktivnosti. Plaćanja i aktivnosti ne smiju se umjetno razdvajati ili agregirati radi izbjegavanja primjene ovoga članka.

 

Konsolidirani izvještaj o plaćanjima javnom sektoru

 

Članak 28.



​(1) Poduzetnici iz članka 27. stavka 1. ovoga Zakona dužni su sastavljati i objavljivati konsolidirane izvještaje o plaćanjima javnom sektoru na način određen člankom 27. ovoga Zakona ako su matična društva te ako su prema odredbama ovoga Zakona obvezni sastavljati konsolidirane financijske izvještaje.

(2) Smatra se da matično društvo obavlja djelatnost rudarstva i vađenja ili djelatnost sječe primarnih šuma ako bilo koje njegovo društvo kći obavlja jednu ili obje takve djelatnosti. Konsolidirani izvještaj mora uključivati samo plaćanja koja su posljedica obavljanja djelatnosti rudarstva i vađenja i/ili djelatnosti sječe primarnih šuma.

(3) Matično društvo nije obvezno sastavljati konsolidirani izvještaj iz stavka 1. ovoga članka:

1. za male grupe, osim ako je bilo koji član grupe subjekt od javnog interesa

2. za srednje grupe, osim ako je bilo koji član grupe subjekt od javnog interesa

3. ako podliježe pravu države članice i samo je društvo kći te ako njegovo matično društvo podliježe pravu države članice.

(4) Poduzetnik, uključujući i subjekta od javnog interesa, ne mora biti uključen u konsolidirani izvještaj o plaćanjima prema javnom sektoru ako je ispunjen barem jedan od sljedećih uvjeta:

1. ako je matično društvo u značajnoj mjeri zbog ozbiljnih dugotrajnih ograničenja spriječeno koristiti se svojim pravima na imovinu tog poduzetnika ili na upravljanje tim poduzetnikom

2. ako se, u iznimno rijetkim slučajevima, informacije potrebne za sastavljanje konsolidiranog izvještaja o plaćanjima javnom sektoru ne mogu pribaviti bez neproporcionalno visokih troškova ili znatnog kašnjenja

3. ako se dionice/udjeli u tom poduzetniku drže isključivo radi preprodaje u kraćem roku.

(5) Izuzeća iz stavka 4. ovoga članka vrijede samo ako se takva izuzeća mogu koristiti i u postupku konsolidacije financijskih izvještaja sukladno odredbama ovoga Zakona, odnosno na temelju njega donesenih propisa.

 

Javna objava izvještaja o plaćanjima javnom sektoru

 

Članak 29.



​(1) Izvještaji o plaćanjima javnom sektoru iz članaka 27. i 28. ovoga Zakona moraju se objaviti na način propisan za javnu objavu financijskih izvještaja, odnosno godišnjih izvješća u skladu s člankom 30. ovoga Zakona.

(2) Za zakonitost, istinitost, točnost i potpunost izvještaja o plaćanjima prema javnom sektoru solidarno su odgovorni članovi uprave i nadzornog odbora, odnosno izvršni direktori i članovi upravnog odbora u okviru svoje nadležnosti.

 

X. JAVNA OBJAVA

 

Javna objava

 

Članak 30.



​(1) Obveznici javne objave su:

 

1. trgovačko društvo i trgovac pojedinac određeni propisima kojima se uređuju trgovačka društva

 

2. podružnica poduzetnika sa sjedištem u drugoj državi članici ili trećoj državi, u Republici Hrvatskoj, kako je određeno propisima kojima se uređuju trgovačka društva.


(2) Poduzetnici iz stavka 1. ovoga članka koji su obveznici sastavljanja godišnjeg izvješća sukladno članku 21. ovoga Zakona dostavljaju Financijskoj agenciji radi javne objave potpuna i točna:

1. godišnja izvješća s pripadajućim revizorskim izvješćem ako njihovi financijski izvještaji podliježu reviziji sukladno odredbama članka 20. ovoga Zakona

2. konsolidirana godišnja izvješća s pripadajućim revizorskim izvješćem ako njihovi financijski izvještaji podliježu reviziji sukladno odredbama članka 20. ovoga Zakona i ako su obveznici konsolidacije sukladno odredbama ovoga Zakona.

(3) Poduzetnici iz stavka 1. ovoga članka koji nisu obveznici sastavljanja godišnjeg izvješća sukladno članku 21. ovoga Zakona dostavljaju Financijskoj agenciji radi javne objave potpune i točne:

1. godišnje financijske izvještaje s pripadajućim revizorskim izvješćem ako njihovi financijski izvještaji podliježu reviziji sukladno odredbama članka 20. ovoga Zakona i

2. konsolidirane financijske izvještaje s pripadajućim revizorskim izvješćem ako njihovi financijski izvještaji podliježu reviziji sukladno odredbama članka 20. ovoga Zakona i ako su obveznici konsolidacije sukladno odredbama ovoga Zakona.

(4) Poduzetnici iz stavka 1. ovoga članka, uz izvještaje iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, dužni su Financijskoj agenciji dostaviti i odluku o utvrđivanju godišnjih financijskih izvještaja te prijedlog odluke o raspodjeli dobiti ili pokriću gubitka.

(5) Poduzetnici iz stavka 1. ovoga članka nekonsolidirane izvještaje iz stavaka 2. i 3. ovoga članka i revizorsko izvješće dužni su dostaviti najkasnije u roku od šest mjeseci od zadnjeg dana poslovne godine, a poduzetnici iz stavka 1. ovoga članka koji sastavljaju konsolidirane godišnje financijske izvještaje, odnosno konsolidirana godišnja izvješća dužni su ih zajedno s revizorskim izvješćem dostaviti najkasnije u roku od devet mjeseci od zadnjeg dana poslovne godine.

(6) Poduzetnici iz stavka 1. ovoga članka koji sastavljaju godišnje financijske izvještaje sukladno članku 19. stavku 9. ovoga Zakona, dužni su godišnje financijske izvještaje dostaviti u roku od devedeset dana od dana nastanka statusne promjene, pokretanja postupka likvidacije ili otvaranja stečaja.

(7) Matično društvo koje objavljuje dokumentaciju iz članka 25. stavka 2. točke 6. ovoga Zakona dužno je istu dostaviti najkasnije u roku od dvanaest mjeseci od zadnjeg dana poslovne godine.

(8) Ako poduzetnici iz stavka 1. ovoga članka nakon što su objavili svoje izvještaje

utvrde da su isti u značajnoj mjeri pogrešni, odnosno odluče ih promijeniti, dužni su o tome dostaviti obavijest radi javne objave iste i to bez odgode, te su dužni u razumnom roku dostaviti promijenjene izvještaje zajedno s revizorskim izvješćem, ako su poduzetnici obveznici revizije.

(9) Poduzetnik koji tijekom poslovne godine nije imao poslovnih događaja, niti u poslovnim knjigama ima podatke o imovini i obvezama, dužan je do 30. travnja tekuće godine Financijskoj agenciji dostaviti Izjavu o neaktivnosti za prethodnu poslovnu godinu.

(10) Odredbe ovoga članka koje se odnose na obvezu javne objave podružnice poduzetnika sa sjedištem u drugoj državi članici iz stavka 1. točke 2. ovoga članka odnose se na računovodstvene dokumente trgovačkog društva osnivača podružnice, koji su izrađeni, na kojima je obavljena revizija i koji su objavljeni u skladu s pravom države članice kojim je trgovačko društvo osnivača podružnice uređeno, a u Republici Hrvatskoj se dostavljaju Financijskoj agenciji na hrvatskom jeziku i u ovjerenom prijevodu, radi javne objave sukladno rokovima iz članka 30. stavaka 5., 6. i 7. ovoga Zakona.​



 

Odgovornost za sastavljanje i javnu objavu

 

Članak 31.



​(1)Godišnji financijski izvještaji, godišnji konsolidirani financijski izvještaji, godišnje izvješće i konsolidirano godišnje izvješće  koji podliježu reviziji moraju biti objavljeni u obliku i sadržaju na temelju kojeg je revizor formirao svoje mišljenje zajedno s punim tekstom revizorskog izvješća sukladno članku 30. ovoga Zakona. Poduzetnik ne smije objavljivati nerevidirane podatke na način koji bi korisnika objavljenih podataka mogao dovesti u zabludu, odnosno do zaključka kako je riječ o revidiranim podacima.

(2) Članovi uprave poduzetnika i njegova nadzornog odbora, ako postoji, odnosno izvršni direktori i upravni odbor odgovorni su da godišnji financijski izvještaji, odnosno godišnje izvješće, izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja ako se navodi odvojeno i nefinancijsko izvješće ako se izradi zasebno te, ako se sastavljaju, godišnji konsolidirani financijski izvještaji, odnosno konsolidirano godišnje izvješće, konsolidirana izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja ako se navodi odvojeno te konsolidirano nefinancijsko izvješće ako se izradi zasebno budu sastavljeni i objavljeni sukladno odredbama ovoga Zakona te su odgovorni za ispravnost pohranjenih isprava.​



 

Financijski podaci za statističke i druge potrebe

 

Članak 32.



​(1) Poduzetnici i pravne i fizičke osobe iz članka 4. stavka 3. ovoga Zakona dužni su za statističke i druge potrebe Financijskoj agenciji do 30. travnja tekuće godine dostaviti bilancu, račun dobiti i gubitka i dodatne podatke za prethodnu kalendarsku godinu.

(2) Poduzetnik koji do 30. travnja tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu Financijskoj agenciji dostavi izvještaje iz članka 30. ovoga Zakona radi javne objave, pod uvjetom da mu je poslovna godina jednaka kalendarskoj godini, može istodobnom dostavom dodatnih podataka ispuniti i obvezu predaje propisanu stavkom 1. ovoga članka.​

(3) Oblik i sadržaj dodatnih podataka iz stavaka 1. i 2. ovoga članka pravilnikom detaljnije propisuje ministar financija na prijedlog Državnog zavoda za statistiku kao središnjeg tijela službene statistike u koordinaciji s ostalim nositeljima službene statistike.



 

XI. REGISTAR GODIŠNJIH FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

 

Sadržaj Registra godišnjih financijskih izvještaja

 

Članak 33.



​(1) Registar godišnjih financijskih izvještaja središnji je izvor informacija o financijskom položaju i uspješnosti poslovanja poduzetnika na pojedinačnoj i konsolidiranoj osnovi.

(2) Registar godišnjih financijskih izvještaja sadržava podatke o financijskom položaju i uspješnosti poslovanja i dodatne podatke iz članka 32. stavka 1. ovoga Zakona.

(3) Registar godišnjih financijskih izvještaja vodi se u elektroničkom obliku i dostupan je na mrežnim stranicama.

(4) U Registar godišnjih financijskih izvještaja pohranjuju se sljedeći podaci:

1. godišnji financijski izvještaji

2. konsolidirani financijski izvještaji

3. izvješće revizora zajedno s izvještajima koji su bili predmet revizije

4. godišnje izvješće

5. konsolidirano godišnje izvješće

6. odluka o utvrđivanju godišnjeg financijskog izvještaja

7. odluka o prijedlogu raspodjele dobiti ili pokriću gubitka

8. izjava o neaktivnosti

9. dodatni podaci za statističke i druge potrebe

10. izvještaji iz članka 20. stavka 6. ovoga Zakona

11. obavijesti iz članka 30. stavka 8. ovoga Zakona

12. naknadno promijenjeni dokumenti iz članka 30. stavka 8. ovoga Zakona.

(5) Registar godišnjih financijskih izvještaja sastoji se od javnog i povjerljivog dijela. Javni dio registra koji se objavljuje na mrežnim stranicama Registra godišnjih financijskih izvještaja sadržava sljedeće:

1. godišnje financijske izvještaje

2. konsolidirane godišnje financijske izvještaje

3. godišnja izvješća

4. konsolidirana godišnja izvješća

5. revizorska izvješća zajedno s izvještajima koji su bili predmet revizije

6. odluku o predloženoj raspodjeli dobiti ili pokriću gubitka

7. izvještaje iz članka 20. stavka 6. ovoga Zakona

8. obavijesti iz članka 30. stavka 6. ovoga Zakona

9. naknadno promijenjene dokumente iz članka 30. stavka 6. ovoga Zakona.

(6) U javnom dijelu Registra godišnjih financijskih izvještaja objavljuje se za svakog pojedinog poduzetnika dokumentaciju koju je radi javne objave dužan dostaviti sukladno odredbama ovoga Zakona.

(7) Mrežne stranice moraju biti postavljene tako da je svima omogućen besplatan i neograničen uvid u podatke iz stavaka 4., 5. i 6. ovoga članka.





 

Vođenje Registra godišnjih financijskih izvještaja

 

Članak 34.



(1) Registar godišnjih financijskih izvještaja nadzire i operativno vodi Financijska agencija u ime Ministarstva financija.

 

(2) Financijska agencija dužna je:

 

1. uspostaviti, održavati i upravljati registrom

 

2. prikupljati i obrađivati podatke iz godišnjih financijskih izvještaja

 

3. prikupljati i obrađivati podatke iz godišnjih izvješća

 

4. omogućiti korištenje podataka iz Registra godišnjih financijskih izvještaja sukladno članku 35. ovoga Zakona.

 

(3) Financijska agencija dužna je podatke iz članka 33. stavaka 4., 5. i 6. ovoga Zakona unijeti u Registar godišnjih financijskih izvještaja i javno prikazati na mrežnim stranicama u roku od 30 dana od dana zaprimanja utvrđenog, točnog i potpunoga godišnjega financijskog izvještaja od poduzetnika.

 

(4) Financijska agencija dužna je godišnje financijske izvještaje, godišnje izvješće, revizorsko izvješće, konsolidirane godišnje financijske izvještaje, konsolidirano godišnje izvješće i revizorsko izvješće ako konsolidirani podaci podliježu reviziji te drugu dokumentaciju iz članka 30. ovoga Zakona čuvati trajno. Podatke iz članka 32. ovoga Zakona Financijska agencija dužna je čuvati jedanaest godina od dana zaprimanja od poduzetnika.

 

(5) Financijska agencija u svrhu vođenja Registra godišnjih financijskih izvještaja ovlaštena je prikupljati, evidentirati, obrađivati, arhivirati i javno objavljivati godišnje financijske izvještaje, godišnje izvješće poduzetnika i revizorsko izvješće, konsolidirane godišnje financijske izvještaje, konsolidirano godišnje izvješće i revizorsko izvješće ako konsolidirani podaci podliježu reviziji, distribuirati podatke iz godišnjih financijskih izvještaja te upravljati bazom podataka i osigurati zaštitu baze podataka i dokumenata koji su pohranjeni u arhivu.

 

(6) Financijska agencija dužna je održavati i ažurirati popis poduzetnika.

 

(7) Financijska agencija ovlaštena je preuzimati podatke iz sudskog registra krajem svakog mjeseca nastale u prethodnom mjesecu i registra Ministarstva financija, Porezne uprave sa stanjem na dan 31. prosinca, a radi upisa u Registar godišnjih financijskih izvještaja.

 

(8) Ministarstvo financija, Porezna uprava dužna je dostaviti Financijskoj agenciji popis pravnih i fizičkih osoba obveznika poreza na dobit iz članka 4. stavka 3. ovoga Zakona, odmah po unosu poreznih prijava u Informacijski sustav Porezne uprave za prethodnu kalendarsku godinu.

 

(9) Matično društvo dužno je obvezu konsolidacije prijaviti Registru godišnjih financijskih izvještaja najkasnije do 30. travnja tekuće godine za prethodnu godinu.

 

(10) Pravila postupka i način prijave obveze konsolidacije objavit će se na mrežnim stranicama Financijske agencije.

 

(11) Financijska agencija odgovorna je za vjerodostojnost elektroničkog unosa podataka iz godišnjih financijskih izvještaja, za javnu objavu te obradu drugih podataka i dokumenata koji se evidentiraju u Registru godišnjih financijskih izvještaja.

(12) Financijska agencija dužna je o primitku godišnjih financijskih izvještaja, odnosno godišnjih izvješća namijenjenih javnoj objavi obavijestiti sudski registar bez naknade.

 

(13) Obavijest iz stavka 12. ovoga članka mora sadržavati podatke o datumu primitka i razdoblju na koje se odnose godišnji financijski izvještaji, odnosno godišnje izvješće.

 

(14) Financijska agencija, na temelju podataka u Registru godišnjih financijskih izvještaja, utvrđuje dostavlja li poduzetnik Financijskoj agenciji dokumentaciju iz članka 30. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona radi javne objave sukladno rokovima iz članka 30. stavaka 5., 6. i 7. ovoga Zakona te dostavlja li poduzetnik i osoba iz članka 4. stavka 3. ovoga Zakona financijske podatke za statističke i druge potrebe sukladno članku 32. ovoga Zakona.

 

(15) Financijska agencija je ovlašteni tužitelj za pokretanje prekršajnog postupka protiv poduzetnika i odgovorne osobe poduzetnika koji ne dostave Financijskoj agenciji dokumentaciju iz članka 30. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona radi javne objave sukladno rokovima iz članka 30. stavaka 5., 6. i 7. ovoga Zakona te poduzetnika i osoba iz članka 4. stavka 3. ovoga Zakona koji ne dostave financijske podatke za statističke i druge potrebe sukladno članku 32. ovoga Zakona.

 

(16) Financijska agencija u roku od mjesec dana po isteku rokova iz članka 30. stavaka 5., 6. i 7. ovoga Zakona objavljuje na svojoj mrežnoj stranici popis poduzetnika koji Financijskoj agenciji nisu dostavili dokumentaciju za javnu objavu iz članka 30. ovoga Zakona te u roku od tri mjeseca po isteku zakonskih rokova popis poduzetnika i osoba iz članka 4. stavka 3. ovoga Zakona koji ne dostave financijske podatke za statističke i druge potrebe sukladno članku 32. ovoga Zakona.

 

(17) Financijska agencija dužna je prethodno izvijestiti Ministarstvo financija o paušalnom iznosu za troškove prekršajnog postupka i svim njegovim izmjenama zajedno s izračunom na temelju kojeg je određen.

 

(18) Način vođenja Registra godišnjih financijskih izvještaja te način primanja i postupak provjere potpunosti i točnosti godišnjih financijskih izvještaja odnosno godišnjih izvješća detaljnije propisuje pravilnikom ministar financija.

 

(19) Vrste i visine naknada za uslugu javne objave pravilnikom propisuje ministar financija.​



 

Korištenje podataka iz Registra godišnjih financijskih izvještaja

 

Članak 35.



​(1) Financijska agencija dužna je na pisani zahtjev fizičke ili pravne osobe izdati presliku ili ispis godišnjih financijskih izvještaja, godišnjeg izvješća ili revizorskog izvješća iz članka 30. ovoga Zakona, odnosno njihov izvadak te ispis izvještaja iz članka 32. stavka 1. ovoga Zakona u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.

(2) Financijska agencija dužna je podatke koji prema zakonu kojim se uređuje porezni postupak čine dio porezne prijave automatski proslijediti Ministarstvu financija, Poreznoj upravi. Smatra se da su ovime poduzetnici i pravne i fizičke osobe iz članka 4. stavka 3. ovoga Zakona podnijeli dio porezne prijave.

(3) Razmjena podataka između Financijske agencije i tijela državne uprave, drugih državnih tijela, pravnih osoba s javnim ovlastima radi obavljanja poslova iz njihova djelokruga obavlja se bez naknade.

(4) Financijska agencija dužna je standardne podatke iz Registra godišnjih financijskih izvještaja dati u elektroničkom obliku prikladnom za ponovnu uporabu na zahtjev fizičkim ili pravnim osobama radi korištenja u komercijalne ili nekomercijalne svrhe sukladno zakonu i podzakonskim propisima kojima se uređuje ponovna uporaba informacija.

(5) Financijska agencija može korisnicima prema posebno definiranome zahtjevu pripremiti podatke iz Registra godišnjih financijskih izvještaja za njihovu vlastitu uporabu ili za komercijalne svrhe.

(6) Ministar financija će detaljnije pravilnikom urediti sadržaj, uvjete korištenja, opseg podataka i naknadu troškova za isporuku dokumentacije i podataka iz stavaka 1., 2., 4 i 5. ovoga članka.



 

XII. NADZOR

 

Nadzor računovodstvenih poslova

 

Članak 36.



​(1) Ministarstvo financija, Porezna uprava nadležna je za obavljanje nadzora poduzetnika u dijelu računovodstvenih poslova radi provjere obavlja li poduzetnik računovodstvene poslove u skladu s odredbama ovoga Zakona, drugih zakona kojima se uređuje obavljanje poslova poduzetnika, a koji sadržavaju odredbe u vezi s računovodstvenim poslovima te propisima donesenim na temelju tih zakona.

(2) Uz Ministarstvo financija, Poreznu upravu, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga nadležna je provoditi nadzor nad izvršenjem obveze sastavljanja financijskih informacija izdavatelja čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište u skladu s propisanim okvirom financijskog izvještavanja te nad izvršenjem ostalih obveza tih izdavatelja u odnosu na informacije izdavatelja koje proizlaze ili se temelje na financijskim izvještajima izdavatelja sastavljenih u skladu s primjenjivim okvirom financijskog izvještavanja i na način kako je propisano posebnim zakonom.

 

(3) Uz nadležnost iz stavka 2. ovoga članka Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga nadležna je obavljati i nadzor u dijelu računovodstvenih poslova izdavatelja radi provjere izvršavanja obveze sastavljanja financijskih informacija izdavatelja u skladu s propisanim okvirom financijskog izvještavanja te provjere ostalih informacija, uključujući i financijske pokazatelje, koje izdavatelji obvezno ili dobrovoljno objavljuju javnosti u skladu s odredbama o objavljivanju propisanih informacija javnosti u skladu sa zakonom koji uređuje tržište kapitala, podzakonskim propisima donesenim temeljem zakona koji uređuje tržište kapitala u pogledu objavljivanja propisanih informacija javnosti, kao i ostalim propisima Europske unije koji se primjenjuju na izdavatelje u pogledu objavljivanja propisanih informacija javnosti.

 

(4) Izdavatelj iz stavka 3. ovoga članka je izdavatelj kako je određen zakonom koji uređuje tržište kapitala, a financijske informacije iz stavka 3. ovoga članka su financijske informacije kako su određene zakonom koji uređuje tržište kapitala.​


(5) Nadzor poduzetnika u dijelu računovodstvenih poslova radi provjere obavlja li poduzetnik računovodstvene poslove u skladu s odredbama ovoga Zakona i drugih propisa kojima se uređuje obavljanje poslova poduzetnika, a koji sadržavaju odredbe u vezi s računovodstvenim poslovima, nadležna je obavljati i Hrvatska narodna banka, odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga ako je tim propisima nadležna za obavljanje nadzora njihova poslovanja.

(6) Odredbe ovoga Zakona o nadzoru računovodstvenih poslova poduzetnika na odgovarajući način primjenjuju se i na pravne i fizičke osobe iz članka 4. stavka 3. ovoga Zakona.



 

Način obavljanja nadzora

 

Članak 37.



Pri provedbi nadzora poduzetnika u dijelu računovodstvenih poslova Ministarstvo financija, Porezna uprava odgovarajuće primjenjuje odredbe propisa kojima se uređuje postupak poreznog nadzora.​



 

Osobe ovlaštene za nadzor

 

Članak 38.



​Nadzor poduzetnika u dijelu računovodstvenih poslova provode ovlaštene osobe Ministarstva financija, Porezne uprave.

 

Nadzor nad izradom i objavom nefinancijskog izvješća i konsolidiranog nefinancijskog izvješća

 

Članak 39.



 

(1) Ministarstvo financija obavlja nadzor poduzetnika u dijelu koji se odnosi na izradu i objavu nefinancijskog izvješća iz članka 21.a ovoga Zakona i konsolidiranog nefinancijskog izvješća iz članka 24.a ovoga Zakona.

 

(2) Nadzor poduzetnika iz stavka 1. ovoga članka može se obavljati na sljedeći način:

 

1. neposrednim nadzorom ili

 

2. posrednim nadzorom.​

 

Izvještavanje o izradi i objavi nefinancijskog izvješća i konsolidiranog nefinancijskog izvješća

 

Članak 40.



(1) Poduzetnici kojima poslovna godina nije jednaka kalendarskoj godini izvještavaju Ministarstvo financija o ispunjenoj obvezi izrade i objave nefinancijskog izvješća iz članka 21.a ovoga Zakona i konsolidiranog nefinancijskog izvješća iz članka 24.a ovoga Zakona.

 

(2) Financijska agencija dužna je izvijestiti Ministarstvo financija o ispunjenoj obvezi poduzetnika iz članka 21.a ovoga Zakona do 31. srpnja tekuće godine za prethodnu godinu i članka 24.a ovoga Zakona do 31. listopada tekuće godine za prethodnu godinu.

 

(3) Financijska agencija dužna je dostaviti Ministarstvu financija sljedeće podatke:

 

1. popis poduzetnika koji su ispunili obvezu iz članaka 21.a i 24.a ovoga Zakona i obavijest o načinu na koji je obveza ispunjena

 

2. popis poduzetnika koji nisu ispunili obvezu iz članaka 21.a i 24.a ovoga Zakona.

 

(4) Ministarstvo financija će na svojoj mrežnoj stranici objaviti popis poduzetnika koji u roku ne ispune obveze iz članaka 21.a i 24.a ovoga Zakona.

 

(5) Popis iz stavka 4. ovoga članka sadržava naziv, OIB, sjedište ili adresu poduzetnika.​



 

Osobe koje obavljaju nadzor nad izradom i objavom nefinancijskog izvješća i konsolidiranog nefinancijskog izvješća

 

Članak 41.



 

(1) Nadzor iz članka 39. ovoga Zakona obavljaju inspektori i drugi državni službenici Ministarstva financija ovlašteni za provedbu nadzora.

 

(2) Ovlaštena osoba iz stavka 1. ovoga članka dužna je podatke do kojih je došla u postupku nadzora čuvati kao poslovnu tajnu.

 

(3) Nadzor iz stavka 39. ovoga članka pokreće se po službenoj dužnosti.​

 

Obavijest o nadzoru

 

Članak 41.a



​(1) Obavljanje nadzora – obavijest o nadzoru poslovanja uručuje se najkasnije osam dana prije početka nadzora.

 

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ovlaštena osoba može obavijest o nadzoru uručiti prilikom početka nadzora ako nije bilo moguće na drugi način postići svrhu pojedinog nadzora.

 

(3) Obavijest o nadzoru mora sadržavati predmet nadzora.​

 

Članak 41.b



​Inspektor i drugi državni službenik Ministarstva financija ovlašten za provedbu nadzora može izreći sljedeće mjere nadzora:

 

1. opomenu

 

2. pokretanje prekršajnog ili kaznenog postupka.​

 

Mjere nadzora

 

Članak 41.b



​Inspektor i drugi državni službenik Ministarstva financija ovlašten za provedbu nadzora može izreći sljedeće mjere nadzora:

 

1. opomenu

 

2. pokretanje prekršajnog ili kaznenog postupka.​

 

XIII. PREKRŠAJNE ODREDBE

 

Prekršajne odredbe

 

Članak 42.



​(1) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj poduzetnik, odnosno pravna i fizička osoba iz članka 4. stavka 3. ovoga Zakona ako:

 

1. ne vodi računovodstvene poslove i dokumentaciju i poslovnu godinu u skladu s člankom 7. stavcima 2., 3., 6., 7., 8., 10. i 11. ovoga Zakona

 

2. ne sastavlja knjigovodstvene isprave u skladu s člankom 8. stavcima 2., 3. i 4. i člankom 9. stavcima 1., 2., 3. i 5. ovoga Zakona

 

3. ne provjerava knjigovodstvene isprave prije unosa u poslovne knjige u skladu s člankom 9. stavkom 5. ovoga Zakona

 

4. ne čuva knjigovodstvene isprave u rokovima i na način u skladu s člankom 10. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona »i/ili knjigovodstvene isprave koje čuva u izvornom pisanom obliku pretvori u elektronički zapis na način koji je suprotan članku 10. stavku 5. ovoga Zakona i/ili pravilniku iz članka 10. stavka 7. ovoga Zakona

 

5. ne omogući korištenje knjigovodstvenih isprava koje se čuvaju izvan područja Republike Hrvatske u skladu s člankom 10. stavkom 3. ovoga Zakona

 

6. ne omogući pristup, preuzimanje i korištenje knjigovodstvenih isprava pohranjenih pomoću elektroničkih uređaja u skladu s člankom 10. stavkom 4. ovoga Zakona

 

7. ne vodi poslovne knjige u skladu s člankom 12. stavcima 1. do 8., 10. i 11. ovoga Zakona i člankom 13. stavcima 1., 2., 3., 4., 5., 6. i 11. ovoga Zakona

 

8. izvadak za pojedini konto ne sadržava najmanje podatke u skladu s člankom 12. stavkom 9. ovoga Zakona

 

9. ne zaključi poslovne knjige u skladu s člankom 13. stavcima 7. i 8. ovoga Zakona

 

10. ne zaštiti poslovne knjige koje se vode na elektroničkom mediju u skladu s člankom 14. stavkom 1. ovoga Zakona

 

11. ne čuva poslovne knjige u rokovima u skladu s člankom 14. stavkom 2. ovoga Zakona

 

12. ne omogući korištenje poslovnih knjiga koje se čuvaju izvan Republike Hrvatske u skladu s člankom 14. stavkom 3. ovoga Zakona

 

13. ne popiše imovinu i obveze u skladu s člankom 15. stavcima 1., 2. i 4. ovoga Zakona

 

14. ne sastavlja i ne prezentira godišnje financijske izvještaje primjenom Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja, odnosno Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja u skladu s člankom 17. stavcima 1., 2. i 3. ovoga Zakona

 

15. ne sastavlja godišnje financijske izvještaje u skladu s člankom 19. stavcima 1., 7., 8., 9. i 10. ovoga Zakona

 

16. godišnje financijske izvještaje ne potpišu predsjednik uprave i svi članovi uprave, odnosno svi izvršni direktori u skladu s člankom 19. stavkom 12. ovoga Zakona

 

17. ne čuva godišnje financijske izvještaje i konsolidirane financijske izvještaje trajno u skladu s člankom 19. stavkom 13. ovoga Zakona

 

18. ne primjenjuje ograničenja raspodjele dobiti sukladno članku 19. stavku 14. ovoga Zakona

 

19. ako kao obveznik revizije iz članka 20. stavaka 1., 2. i 4. – 6. ovoga Zakona ne revidira godišnje financijske izvještaje, godišnje konsolidirane financijske izvještaje te godišnje izvješće na način propisan člankom 20. stavkom 9. ovoga Zakona, a u skladu s odredbama ovog Zakona i zakona kojim se uređuje revizija

20. ne čuva revizorsko izvješće trajno u skladu s člankom 20. stavkom 11. ovoga Zakona

 

21. ne izradi godišnje izvješće u skladu s člankom 21. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona

 

22. ne čuva godišnje izvješće trajno sukladno članku 21. stavku 5. ovoga Zakona

 

23. ne uključi nefinancijsko izvješće u svoje izvješće poslovodstva ili ne izradi zasebno izvješće u skladu s člankom 21. a ovoga Zakona

 

24. ne objavi zasebno izvješće u skladu s člankom 21.a stavkom 8. ovoga Zakona

 

25. u godišnje izvješće ne uključi izjavu o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja sukladno članku 22. ovoga Zakona

 

26. ne sastavi konsolidirane financijske izvještaje u skladu s člankom 23. stavkom 2. ovoga Zakona, osim u slučajevima izuzeća iz članka 25. ovoga Zakona

 

27. ne izradi konsolidirano godišnje izvješće u skladu s člankom 24. ovoga Zakona

 

28. ne uključi konsolidirano nefinancijsko izvješće u svoje konsolidirano izvješće poslovodstva ili ne izradi zasebno izvješće u skladu s člankom 24. a ovoga Zakona

 

29. ne objavi zasebno izvješće u skladu s člankom 24.a stavkom 8. ovoga Zakona

 

30. ne sastavlja poslovne knjige i ne sastavlja godišnje financijske izvještaje i druge financijske informacije na hrvatskom jeziku i u kunama u skladu s člankom 26. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona

 

31. ne sastavi izvještaj o plaćanjima javnom sektoru i ne uključi ga u godišnje izvješće u skladu s člankom 27. stavkom 1. ovoga Zakona

 

32. ne sastavi konsolidirani izvještaj o plaćanjima javnom sektoru u skladu s člankom 28. stavkom 1. ovoga Zakona

 

33. ne dostavi dokumentaciju iz članka 30. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona Financijskoj agenciji radi javne objave sukladno rokovima iz članka 30. stavaka 5., 6. i 7. ovoga Zakona

34. ako kao podružnica poduzetnika sa sjedištem u drugoj državi članici iz članka 30. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona računovodstvene dokumente trgovačkog društva osnivača podružnice, koji su izrađeni, na kojima je obavljena revizija i koji su objavljeni u skladu s pravom države članice kojim je trgovačko društvo osnivača podružnice uređeno, u Republici Hrvatskoj ne dostavi Financijskoj agenciji na hrvatskom jeziku i u ovjerenom prijevodu, radi javne objave sukladno rokovima iz članka 30. stavaka 5., 6. i 7. ovoga Zakona, a u skladu s člankom 30. stavkom 10. ovoga Zakona.​

 

35. ne dostavi Financijskoj agenciji financijske izvještaje i dodatne podatke za nadzorne, statističke i druge potrebe u skladu s člankom 32. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona.​


(2) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 kuna do 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba poduzetnika.





 

XIV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

 

Postupci

 

Članak 43.



​Članovi Odbora za standarde financijskog izvještavanja imenovani sukladno odredbama Zakona o računovodstvu (»Narodne novine«, br. 109/07., 54/13. i 121/14.) nastavljaju s radom do isteka mandata.

 

Donošenje podzakonskih propisa

 

Članak 44.



​(1) Ministar financija dužan je do 20. srpnja 2015. uskladiti s odredbama ovoga Zakona pravilnik o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja iz članka 19. stavka 5. ovoga Zakona.

(2) Ministar financija dužan je do 31. prosinca 2015. uskladiti s odredbama ovoga Zakona sljedeće pravilnike:

1. o načinu rada Odbora za standarde financijskog izvještavanja iz članka 18. stavka 7. ovoga Zakona

2. o obliku i sadržaju dodatnih podataka iz članka 32. stavka 3. ovoga Zakona

3. o načinu vođenja Registra godišnjih financijskih izvještaja te načinu primanja i postupka provjere potpunosti i točnosti godišnjih financijskih izvještaja i godišnjeg izvješća iz članka 34. stavka 12. ovoga Zakona

4. o vrstama i visini naknada Financijskoj agenciji za vođenje Registra godišnjih financijskih izvještaja iz članka 34. stavka 13. ovoga Zakona

5. o sadržaju, uvjetima korištenja, opsegu podataka i naknadi troškova za isporuku dokumentacije i podataka iz članka 35. stavka 6. ovoga Zakona.

(3) Prijedlog pravilnika iz članka 19. stavka 5. ovoga Zakona, Odbor za standarde financijskog izvještavanja dužan je dostaviti ministru financija najkasnije do 1. srpnja 2015. U slučaju izmjene Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja, odnosno Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja, Odbor za standarde financijskog izvještavanja dostavlja ministru financija prijedlog izmjene pravilnika iz članka 19. stavka 5. ovoga Zakona.

(4) Prijedlog pravilnika iz članka 19. stavka 6. ovoga Zakona, nadzorna tijela ovlaštena za nadzor poslovanja poduzetnika čije obavljanje poslova je propisano posebnim zakonima dužna su dostaviti ministru financija i Odboru za standarde financijskog izvještavanja na prethodnu suglasnost u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. U slučaju izmjene propisa, nadzorna tijela dostavljaju ministru financija i Odboru za standarde financijskog izvještavanja na prethodnu suglasnost prijedlog izmjene pravilnika iz članka 19. stavka 6. ovoga Zakona.

(5) Odbor za standarde financijskog izvještavanja dužan je do 20. srpnja 2015. uskladiti Hrvatske standarde financijskog izvještavanja iz članka 16. stavka 1. ovoga Zakona s odredbama ovoga Zakona.Odbor za standarde financijskog izvještavanja dužan je do 30. lipnja 2016. donijeti jedinstveni okvirni kontni plan iz članka 11. stavka 3. ovoga Zakona.​ 

(6) Financijska agencija dužna je do 20. srpnja 2015. uskladiti elektronički oblik i format prikaza godišnjih financijskih izvještaja iz članka 33. stavka 7. ovoga Zakona.

(7) Do stupanja na snagu pravilnika iz stavaka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka ostaju na snazi propisi doneseni na temelju Zakona o računovodstvu (»Narodne novine«, br. 109/07., 54/13. i 121/14.) u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.



 

Izvještajna razdoblja

 

Članak 44.a



​(1) Na godišnja izvješća, godišnje financijske izvještaje i financijske podatke za statističke i druge potrebe za izvještajna razdoblja koja su započela prije 1. siječnja 2016. primjenjuju se odredbe Zakona o računovodstvu (»Narodne novine«, br. 109/07., 54/13. i 121/14.).

 

(2) Odredba članka 6.a Zakona o reviziji (»Narodne novine«, br. 146/05., 139/08. i 144/12.) primjenjuje se na poduzetnike koji su prema tom članku obvezni revidirati godišnje financijske izvještaje i godišnje konsolidirane financijske izvještaje za izvještajna razdoblja koja su započela prije 1. siječnja 2016.

 

(3) Na poduzetnike iz stavaka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se prekršajne odredbe iz članka 32. Zakona o računovodstvu (»Narodne novine«, br. 109/07., 54/13. i 121/14.).​

 

Prestanak važenja propisa

 

Članak 45.



​(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o računovodstvu (»Narodne novine«, br. 109/07., 54/13. i 121/14.).

(2) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona u Zakonu o reviziji (»Narodne novine«, br. 146/05., 139/08. i 144/12.) članak 6.a prestaje važiti.

 

Stupanje na snagu

 

Članak 46.



​Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama« ,članka 11. stavaka 1., 2. i 4. i članka 42. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona koji stupaju na snagu 1. siječnja 2017.«​ , a stupa na snagu 1. siječnja 2016., osim članka 44. ovoga Zakona koji stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.





 

Napomena, NN 134/15



​Uredba o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu

Članak 7.: Ova Uredba objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2016. godine.​

 

Napomena, NN 120/16



​Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

 

Članak 34.: Poduzetnici su dužni izraditi i objaviti nefinancijsko izvješće iz članka 21.a ovoga Zakona i konsolidirano nefinancijsko izvješće iz članka 24.a ovoga Zakona za poslovnu godinu koja počinje 1. siječnja 2017. ili tijekom kalendarske godine 2017.

 

Članak 35.: Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Odluka o objavljivanju Jedinstvenog okvirnog kontnog plana (»Narodne novine«, br. 75/16. i 87/16.).

 

Članak 36.:Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2017.​

 

Napomena, NN 116/18



​Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Donošenje pravilnika

Članak 15.: Ministar financija donijet će pravilnik iz članka 4. ovoga Zakona kojim se mijenja članak 10. Zakona o računovodstvu (»Narodne novine«, br. 78/15. i 120/16.) do 30. lipnja 2019.

Izvještajna razdoblja

Članak 16.: Trgovačka društva i pravne osobe od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, u kojima Republika Hrvatska ima većinski udio sukladno Odluci o izmjeni Odluke o utvrđivanju popisa trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku (»Narodne novine«, br. 2/18.), a koja su stupanjem na snagu Odluke o pravnim osobama od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku (»Narodne novine«, br. 71/18.) postale pravne osobe od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, sastavljaju prve godišnje financijske izvještaje kao subjekti od javnog interesa za poslovnu godinu koja počinje 1. siječnja 2019. ili tijekom kalendarske 2019. godine.

 

Naknadna procjena učinka

Članak 17.:Ministarstvo financija će u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona provesti naknadnu procjenu učinaka ovoga Zakona.

Stupanje na snagu

Članak 18.:Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim članka 4. ovoga Zakona koji stupa na snagu 1. siječnja 2019.​