Pravilnik o provedbi Općeg poreznog zakona
(Redakcijski pročišćeni tekst, 'Narodne novine' br. 45/19, 35/20, 43/20, 50/20, 70/20, 74/20, 103/20)
Na snazi i primjenjuje se od 19.09.2020.
UVODNA ODREDBA
Članak 1.
(1)
Ovim se Pravilnikom detaljnije uređuje provedba Općeg poreznog zakona
(dalje u tekstu: Zakona) o postupanju u dobroj vjeri sudionika porezno-pravnog
odnosa; obvezujućim mišljenjima; gospodarskoj cjelini; nedozvoljenom
obavljanju gospodarske djelatnosti putem interneta; vjerodostojnosti
podrijetla, cjelovitosti sadržaja i čitljivosti knjigovodstvene isprave za
porezne potrebe; dostavi poslovnih knjiga, evidencija, izvješća i drugih
podataka koji se čuvaju u elektroničkom obliku; načinu provjere
izvornosti, pristupu poreznim aktima i čuvanju poreznog akta u
elektroničkom obliku; obrascima prijave činjenica bitnih za
oporezivanje, utvrđivanju rezidentnosti i izjavi o izvorima stjecanja
imovine; posebnom statusu poreznog obveznika; podnošenju poreznih prijava i
drugih podataka elektroničkim putem; ispravku prijave na poziv poreznog tijela;
načinu registracije u elektronički sustav poreznog tijela i
korištenju sigurnosnih razina nacionalno priznatih vjerodajnica;
statističkim izvješćima o činjenicama bitnim za oporezivanje;
poreznoj nagodbi i uvjetima, načinu i postupku prijeboja potraživanja
prema državnom proračunu s poreznim dugom.
(2) Pojmovi »porezno tijelo« i »Porezna uprava« upotrebljavaju se
različito u pojedinim dijelovima ovoga Pravilnika, sukladno ovlastima koje
proizlaze iz pojedinih odredbi Zakona i ovoga Pravilnika.
(3) Izrazi koji se koriste u ovom propisu, a imaju rodno značenje, odnose
se jednako na muški i ženski rod.
Članak 1.a
Ovim se Pravilnikom u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi sljedeća direktiva Europske unije:
– Direktiva Vijeća (EU) 2020/876 od 24. lipnja 2020. o izmjeni Direktive 2011/16/EU zbog hitne potrebe za odgodom određenih rokova za podnošenje i razmjenu informacija u području oporezivanja zbog pandemije bolesti COVID-19 (SL L 204, 26. 6. 2020.).
DIO PRVI - POSTUPANJE U DOBROJ VJERI SUDIONIKA POREZNO-PRAVNOG ODNOSA
Načini postupanja u dobroj vjeri
Članak 2.
(1)
Porezno tijelo postupa u dobroj vjeri sukladno članku 9. Zakona na
način da poreznog obveznika obavještava o njegovim pravima i obvezama u
poreznim postupcima koji se vode pred poreznim tijelom.
(2) Porezno tijelo postupa u dobroj vjeri sukladno članku 9. Zakona na
način da poreznog obveznika obavještava o njegovim pravima i obvezama u
poreznim postupcima koji će se voditi pred poreznim tijelom tako da u
slučajevima predviđenim Zakonom i ovim Pravilnikom donosi
obvezujuće mišljenje.
(3) Kako bi porezni obveznici što lakše ostvarivali svoja prava i obveze,
porezno tijelo će na svojim mrežnim stranicama objavljivati opća
mišljenja i obavijesti koje su od utjecaja na obračunavanje,
utvrđivanje i naplatu poreza.
(4) Kada porezno tijelo zaprimi više istih ili sličnih zahtjeva poreznih
obveznika za tumačenje poreznih propisa, odnosno u vezi ostvarivanja
njihovih prava i obveza u poreznim postupcima, objaviti će javno opće
mišljenje.
Članak 3.
Porezno tijelo poučit će poreznog obveznika o pravu da ima stručnog pomagača ili poreznog savjetnika ako ocijeni da nepoznavanje propisa ili nestručnost poreznog obveznika ili druge osobe koja sudjeluje u poreznom postupku može biti od utjecaja na ostvarivanje prava poreznog obveznika.
Članak 4.
(1)
Porezni obveznik postupa u dobroj vjeri sukladno članku 9. Zakona na
način da daje istinite i potpune podatke o svim činjenicama koje su
poreznom tijelu potrebne za obračun, utvrđivanje i naplatu poreza.
(2) Porezni obveznik postupa u dobroj vjeri sukladno članku 9. Zakona na
način da obračunava i plaća porez u iznosu, na način i u
roku sukladno propisu ili nalogu poreznog tijela.
Članak 5.
Ugovori i poslovni odnosi između povezanih osoba iz članka 49. Zakona porezno će biti priznati samo ako bi i druge osobe, koje nisu u takvom međusobnom odnosu, pod istim ili sličnim okolnostima utvrdile takve ugovorne uvjete ili uspostavile takve poslovne odnose.
DIO DRUGI - OBVEZUJUĆA MIŠLJENJA
POGLAVLJE I. - PODNOSITELJ ZAHTJEVA ZA IZDAVANJE OBVEZUJUĆEG MIŠLJENJA
Članak 6.
(1)
Sukladno članku 10. Zakona porezno tijelo ovlašteno je na pisani zahtjev
poreznog obveznika donijeti obvezujuće mišljenje.
(2) Zahtjev za izdavanje obvezujućeg mišljenja (u daljnjem tekstu:
zahtjev) može podnijeti porezni obveznik rezident ili nerezident odnosno njegov
porezni savjetnik.
(3) Zahtjev iz stavka 2. ovog članka može podnijeti i fizička ili
pravna osoba koja još nije stekla status poreznog obveznika ili još nije
izvršila registraciju obavljanja djelatnosti prema posebnim propisima odnosno
njezin porezni savjetnik.
POGLAVLJE II. - NADLEŽNOST ZA IZDAVANJE OBVEZUJUĆIH MIŠLJENJA
Članak 7.
(1)
Za izdavanje obvezujućih mišljenja nadležna je Porezna uprava, Središnji
ured.
(2) Sukladno članku 8. Zakona o Poreznoj upravi ravnatelj Porezne uprave
imenuje Savjetodavno tijelo za obvezujuća mišljenja koje se sastoji od
službenika Porezne uprave.
(3) U Savjetodavnom tijelu može biti imenovan i vanjski suradnik-sudski vještak
s popisa stalnih sudskih vještaka iz pojedinog područja.
(4) Obvezujuće mišljenje potpisuje ravnatelj Porezne uprave.
POGLAVLJE III. - POSTUPAK IZDAVANJA OBVEZUJUĆIH MIŠLJENJA
1. Sadržaj zahtjeva
Članak 8.
(1)
Zahtjev iz članka 6. ovog Pravilnika osobito sadržava:
1. ime i prezime/naziv podnositelja zahtjeva, osobni identifikacijski broj (u
daljnjem tekstu: OIB) ili porezni broj, broj putovnice ukoliko podnositelju
sukladno posebnom zakonu nije dodijeljen OIB, PDV ID broj poreznog obveznika
ukoliko ga posjeduje
2. podatke o poreznom savjetniku koji je od strane poreznog obveznika
uključen u postupak izdavanja obvezujućeg mišljenja, OIB, broj
odobrenja za rad poreznog savjetnika
3. detaljan opis planiranih (namjeravanih) poslovnih transakcija te poslovne i
financijske posljedice transakcije, poslovnog događaja ili aktivnosti
4. prijedlog odgovora od strane podnositelja zahtjeva ili poreznog savjetnika
uz pozivanje na relevantne zakonske odredbe
5. izjavu podnositelja zahtjeva je li u tijeku postupak odlučivanja
povodom pravnih lijekova ili sudski postupak koji je vezan za zahtjev za
izdavanje obvezujućeg mišljenja u kojem sudjeluje podnositelj zahtjeva kao
stranka
6. isprave odnosno dokumentaciju koja se odnosi na zahtjev za izdavanje
obvezujućeg mišljenja ili se na nju podnositelj zahtjeva poziva
7. sva obvezujuća mišljenja od nadležnih poreznih tijela drugih država po
istom pitanju odnosno je li po istom pitanju postavljen zahtjev za izdavanjem
obvezujućeg mišljenja pred poreznim tijelima druge države u odnosu na
povezane osobe.
(2) Porezna uprava može od podnositelja zahtjeva zatražiti i drugu
dokumentaciju potrebnu za donošenje obvezujućeg mišljenja.
2. Podnošenje zahtjeva
Članak 9.
(1)
Zahtjev iz članka 6. ovog Pravilnika podnosi se u pisanom obliku.
(2) Zahtjev može sadržavati više pitanja, ali se sva moraju odnositi na ista
konkretna područja.
(3) Zahtjev se podnosi pisanim putem na službenu elektroničku adresu
obvezujuca.misljenja@porezna-uprava.hr ili putem nadležne ispostave Porezne
uprave ili Ureda za velike porezne obveznike.
(4) Porezna uprava će pisanim putem pozvati poreznog obveznika da izvrši
uplatu troškova izdavanja obvezujućeg mišljenja.
(5) Rok za uplatu troškova obvezujućeg mišljenja je osam dana od dana
dostave poziva.
3. Prethodni razgovor
Članak 10.
(1)
Porezna uprava može podnositelju zahtjeva ili njegovom poreznom savjetniku
uputiti poziv za održavanjem prethodnog razgovora.
(2) Poziv iz stavka 1. ovog članka upućuje se najkasnije u roku od 30
dana od dana zaprimanja zahtjeva.
(3) Prethodnim razgovorom usmeno se razjašnjavaju činjenice koje bi mogle
biti predmetom obvezujućeg mišljenja.
4. Odustanak od zahtjeva
Članak 11.
(1)
Podnositelj zahtjeva može pisanim putem odustati od zahtjeva iz članka 6.
ovog Pravilnika u bilo kojem trenutku prije izdavanja obvezujućeg
mišljenja, pri čemu nema pravo na povrat uplaćenih troškova.
(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka, podnositelj zahtjeva ima pravo na
povrat uplaćenih troškova, pod uvjetom da je pisanim putem odustao od
zahtjeva najkasnije u roku od 15 dana od dana predaje zahtjeva iz članka
6. ovog Pravilnika.
5. Slučajevi u kojima se ne izdaje obvezujuće mišljenje
Članak 12.
(1)
Porezna uprava ne izdaje obvezujuće mišljenje ako:
1. se zahtjev podnositelja ne odnosi na buduće i namjeravane transakcije
odnosno poslovne događaje i djelatnosti poreznog obveznika
2. se zahtjev podnositelja odnosi na predmet započetog poreznog nadzora
ili predmet sudskog postupka, koji je vezan za zahtjev za izdavanje
obvezujućeg mišljenja ili postupka povodom pravnih lijekova u kojem
sudjeluje podnositelj zahtjeva kao stranka
3. se zahtjev podnositelja odnosi na općenito ili hipotetsko pitanje
4. iz sadržaja zahtjeva podnositelja proizlazi da nema stvarnu namjeru
poduzimanja poslovnih aktivnosti koje su predmet zahtjeva
5. se radi o predmetu zahtjeva o kojem se odlučuje u okviru prava na
informiranje, prema posebnom propisu
6. podnositelj zahtjeva nije u roku određenom pozivom iz članka 9.
ovog Pravilnika uplatio troškove izdavanja obvezujućeg mišljenja
7. podnositelj zahtjeva nije u roku od osam dana, od dana primitka obavijesti
iz članka 16. stavka 3. ovog Pravilnika, dostavio pisanu suglasnost za
podmirenje troškova usluge sudskog vještaka i dodatnih troškova
8. podnositelj zahtjeva ne podmiri troškove usluga sudskog vještaka ili dodatne
troškove koji nastanu u postupku izdavanja obvezujućeg mišljenja.
(2) U slučajevima iz stavka 1. ovog članka Porezna uprava će
obavijestiti podnositelja zahtjeva o neizdavanju obvezujućeg mišljenja, a
u slučajevima iz stavka 1. točke 1. do 5. ovog članka pored
obavijesti izdat će i opće mišljenje.
(3) U slučajevima iz stavka 1. točke 1. do 5. ovog članka,
ukoliko je podnositelj zahtjeva uplatio troškove izdavanja obvezujućeg
mišljenja prije poziva Porezne uprave za uplatom troškova, podnositelju
zahtjeva će se na njegov zahtjev izvršiti povrat uplaćenih troškova.
6. Rokovi izdavanja i sadržaj obvezujućeg mišljenja
Članak 13.
(1)
Porezna uprava, u skladu s člankom 6. ovog Pravilnika, izdaje
obvezujuće mišljenje u roku od 90 dana od dana podnošenja potpunog
zahtjeva.
(2) Porezna uprava može, s obzirom na složenost pitanja, produljiti rok iz
stavka 1. ovog članka, najdulje sljedećih 45 dana.
(3) Iznimno, kada Porezna uprava s obzirom na složenost pitanja pri izdavanju
obvezujućeg mišljenja mora uključiti i druga tijela (institucije), u
tuzemstvu ili u inozemstvu, a u svrhu dobivanja podataka ili informacija bitnih
za izdavanje obvezujućeg mišljenja, obvezujuće mišljenje može se
izdati nakon isteka rokova iz stavaka 1. i 2. ovog članka.
(4) Obvezujuće mišljenje mora biti kao takvo označeno.
(5) Obvezujuće mišljenje obvezno sadrži postavljena pitanja, odgovor,
činjenice i analizu predstavljenog slučaja odnosno transakcije,
poslovnog događaja ili djelatnosti.
POGLAVLJE IV. - UČINAK I TROŠKOVI
Obvezujući učinak
Članak 14.
Obvezujuće mišljenje ima obvezujući učinak za Poreznu upravu.
Vrijeme važenja i prestanak važenja obvezujućeg mišljenja
Članak 15.
(1)
Obvezujuće mišljenje je važeće od dana dostave podnositelju zahtjeva.
(2) Obvezujuće mišljenje prestaje važiti ako:
1. se isto temelji na odredbama propisa koje su izmijenjene ili su prestale
važiti, a temeljem kojih je mišljenje izdano
2. je došlo do promjena okolnosti koje imaju bitan utjecaj na obvezujuće
mišljenje
3. se utvrdi da se obvezujuće mišljenje temelji na neistinitim ili
nepotpunim podacima.
Troškovi izdavanja obvezujućeg mišljenja
Članak 16.
(1)
Troškove izdavanja obvezujućeg mišljenja u cijelosti snosi podnositelj
zahtjeva.
(2) Pored troška izdavanja obvezujućeg mišljenja porezni obveznik je dužan
u cijelosti podmiriti troškove sudskog vještaka, kao i dodatne troškove ukoliko
nastanu u postupku izdavanja obvezujućeg mišljenja.
(3) Ukoliko je u postupku izdavanja obvezujućeg mišljenja potrebno
angažirati sudskog vještaka odnosno ukoliko nastanu dodatni troškovi, Porezna
uprava je dužna o istome pisanim putem obavijestiti podnositelja zahtjeva.
(4) Ukoliko podnositelj zahtjeva u roku od osam dana od dostave obavijesti iz
stavka 3. ovog članka ne dostavi pisanu suglasnost o podmirenju troškova
usluge sudskog vještaka i dodatnih troškova smatrat će se da je
podnositelj odustao od zahtjeva.
(5) Troškovi izdavanja obvezujućeg mišljenja iznose:
1. 5.000,00 kuna za podnositelje zahtjeva koji prema posljednjoj poreznoj
prijavi ostvaruju prihod do 3.000.000,00 kuna
2. 7.000,00 kuna za podnositelje zahtjeva koji prema posljednjoj poreznoj
prijavi ostvaruju prihod od 3.000.000,00 kuna do 7.000.000,00 kuna
3. 10.000,00 kuna za podnositelje zahtjeva koji prema posljednjoj poreznoj
prijavi ostvaruju prihod od 7.000.000,00 kuna do 10.000.000,00 kuna
4. 13.000,00 kuna za podnositelje zahtjeva koji prema posljednjoj poreznoj
prijavi ostvaruju prihod od 10.000.000,00 kuna do 20.000.000,00 kuna
5. 15.000,00 kuna za podnositelje zahtjeva koji prema posljednjoj poreznoj
prijavi ostvaruju prihod od 20.000.000,00 kuna do 70.000.000,00 kuna
6. 20.000,00 kuna za podnositelje zahtjeva koji prema posljednjoj poreznoj
prijavi ostvaruju prihod od 70.000.000,00 kuna do 110.000.000,00 kuna
7. 25.000,00 kuna za podnositelje zahtjeva koji prema posljednjoj poreznoj
prijavi ostvaruju prihod od 110.000.000,00 kuna do 150.000.000,00 kuna
8. 30.000,00 kuna za podnositelje zahtjeva koji prema posljednjoj poreznoj
prijavi ostvaruju prihod veći od 150.000.000,00 kuna
9. 5.000,00 kuna za podnositelje zahtjeva koji započinju ili su
započeli poslovanje u poreznom razdoblju u kojem se podnosi zahtjev i za
porezne obveznike iz članka 6. stavka 3. ovog Pravilnika.
(6) Ukupni troškovi izdavanja obvezujućeg mišljenja uplaćuju se u
korist računa broj HR1210010051863000160 – prihod Porezne uprave od
obvezujućih mišljenja, uz obveznu naznaku modela »HR64« te brojčane
oznake (šifre) vrste prihoda 5673-20181 i OIB-a uplatitelja (podnositelja
zahtjeva) u pozivu na broj primatelja.
(7) Uplaćeni troškovi izdavanja obvezujućeg mišljenja prihod su
Porezne uprave.
DIO TREĆI - GOSPODARSKA CJELINA
Članak 17.
(1)
Gospodarskom cjelinom iz članka 38. Zakona u slučaju obrta smatraju
se sve stvari, oprema, zalihe, potraživanja, prava i obveze koje čine
kratkotrajnu i dugotrajnu imovinu obrta te ako je pri otuđenju cijele
gospodarske djelatnosti obrta na stjecatelja izvršen prijenos svih stvari,
opreme, zalihe, potraživanja, prava i obveza koje čine kratkotrajnu i
dugotrajnu imovinu obrta, smatrat će se da preneseni obrt predstavlja
gospodarsku cjelinu.
(2) U slučaju pogona, ako je izvršen prijenos svih stvari, potraživanja,
prava i obveza koje čine kratkotrajnu i dugotrajnu imovinu pogona tako da
pogon može nastaviti samostalno obavljati dotadašnju djelatnost, smatrat
će se da pogon predstavlja gospodarsku cjelinu.
DIO ČETVRTI - NEDOZVOLJENO OBAVLJANJE GOSPODARSKE DJELATNOSTI PUTEM INTERNETA
Članak 18.
(1)
Nedozvoljenim obavljanjem gospodarske djelatnosti putem interneta iz
članka 44. stavka 3. Zakona, smatra se ponuda roba i usluga putem
internetskih stranica na hrvatskom ili stranom jeziku i omogućavanje
primanja uplata građana za ponuđene robe i usluge, uz izbjegavanje
ispunjavanja zahtjeva reguliranih odredbama posebnog propisa koji uređuje
obavljanje određene djelatnosti u Republici Hrvatskoj.
(2) Na temelju utvrđenih činjenica iz stavka 1. ovoga članka o
nedozvoljenom obavljanju gospodarske djelatnosti putem interneta koje
omogućuje ostvarivanje nepripadajućih poreznih pogodnosti ili izaziva
teško nadoknadivu štetu za društvenu zajednicu, nadležno porezno tijelo može
izdati nalog o zabrani rada koji se izvršava blokiranjem pristupa sadržaju
internetske stranice.
Članak 19.
(1)
Nalog o zabrani rada i pripadajući prilog dostavljaju se
elektroničkim putem nadležnoj regulatornoj agenciji za mrežne djelatnosti.
Nalog o zabrani rada dostavlja se u PDF obliku, a pripadajući prilog u XML
obliku.
(2) Nadležna regulatorna agencija za mrežne djelatnosti dužna je u roku od 48
sati od zaprimanja naloga proslijediti nalog i pripadajući prilog na
izvršenje pružateljima usluge pristupa internetu (operatori). Nalog o zabrani
rada operatori izvršavaju u roku od sedam dana od dana kada je nadležna
regulatorna agencija za mrežne djelatnosti dostavila nalog i pripadajući
prilog operatorima.
(3) Nalog o zabrani rada sadrži sljedeće podatke: naziv poreznog tijela,
broj i datum poreznog akta, web-adresu internetske stranice čijem se
sadržaju blokira pristup, dostupne podatke o fizičkoj ili pravnoj osobi
vlasniku/korisniku domene, obrazloženje činjenične i pravne osnove za
blokiranje pristupa sadržaju, potpis ovlaštene osobe ili elektronički
potpis ili elektronički pečat poreznog tijela.
(4) Pripadajući prilog nalogu o zabrani rada iz stavka 1. ovog članka
sadrži podatke o web-adresi internetske stranice čijem se sadržaju blokira
pristup i datum izdavanja naloga o zabrani rada.
Članak 20.
(1)
Nadležno porezno tijelo izvješćuje vlasnika/korisnika domene o izdanom
nalogu o zabrani rada putem javne obavijesti koju objavljuje na svojim
internetskim stranicama. Javna obavijest sadrži popis web-adresa internetskih
stranica za koje je izdan nalog o zabrani rada zbog nedozvoljenog obavljanja
gospodarske djelatnosti, datum izdavanja naloga i poziv da se vlasnik/korisnik
domene u roku od 30 dana javi nadležnom poreznom tijelu radi otklanjanja
razloga zabrane rada. Rok od 30 dana počinje teći petnaesti dan od
dana izdavanja naloga.
(2) Korisnika koji želi pristupiti internetskoj stranici čiji je sadržaj
blokiran operatori će preusmjeriti na internetsku stranicu nadležnog
poreznog tijela koja sadrži obavijest o izvršenoj blokadi temeljem izdanog
naloga o zabrani rada.
(3) Javna obavijest s popisom web-adresa internetskih stranica za koje je izdan
nalog o zabrani rada kontinuirano se ažurira podacima o izdanim nalozima.
Članak 21.
(1)
Blokada pristupa sadržaju internetske stranice prekida se prestankom postojanja
pravne osnove temeljem koje je izdan nalog o zabrani rada. Na temelju
utvrđenih činjenica o nastupu okolnosti za prestanak blokade pristupa
sadržaju internetske stranice nadležno porezno tijelo izdaje nalog o prestanku
zabrane rada.
(2) Na nalog o prestanku zabrane rada na odgovarajući način
primjenjuju se odredbe članka 19. ovog Pravilnika.
(3) Web-adresa internetske stranice briše se s popisa web-adresa internetskih
stranica za koje je izdan nalog o zabrani rada petnaesti dan od dana izdavanja
naloga o prestanku zabrane rada.
DIO PETI - VJERODOSTOJNOST PODRIJETLA, CJELOVITOST SADRŽAJA I ČITLJIVOST KNJIGOVODSTVENE ISPRAVE ZA POREZNE POTREBE
POGLAVLJE I. - VJERODOSTOJNOST PODRIJETLA, CJELOVITOST SADRŽAJA I ČITLJIVOST KNJIGOVODSTVENE ISPRAVE
Članak 22.
(1)
Sukladno članku 66. Zakona, knjigovodstvene isprave koje su izrađene
na papiru mogu se pretvoriti u elektronički zapis ako se osigura
vjerodostojnost podrijetla, cjelovitost sadržaja i čitljivost od trenutka
pretvorbe do kraja razdoblja propisanog za čuvanje knjigovodstvene
isprave.
(2) Vjerodostojnost podrijetla osigurava se na način da se može nedvojbeno
utvrditi identitet izdavatelja knjigovodstvene isprave.
(3) Cjelovitost sadržaja podrazumijeva da sadržaj knjigovodstvene isprave nije
izmijenjen do kraja razdoblja za pohranu knjigovodstvene isprave.
(4) Čitljivost knjigovodstvene isprave znači da je knjigovodstvena
isprava takva da se može pročitati te mora takva i ostati sve do kraja
razdoblja za pohranu knjigovodstvene isprave.
POGLAVLJE II. - NAČIN OSIGURAVANJA VJERODOSTOJNOSTI PODRIJETLA
Pretvorba knjigovodstvene isprave iz elektroničkog u papirnati oblik
Članak 23.
(1)
Ako se knjigovodstvena isprava koja je izvorno kreirana u elektroničkom
obliku ispisuje na papir, elektronički zapis pretvara se u papirnati oblik
u kojem slučaju je potrebno papirnatom obliku knjigovodstvene isprave
osigurati vjerodostojnost podrijetla.
(2) Smatrat će se da je osigurana vjerodostojnost podrijetla ako je
knjigovodstvena isprava u papirnatom obliku istovjetna ispravi u
elektroničkom obliku i ako se može metodom poslovne kontrole takvu ispravu
povezati s isporukom dobra ili usluge.
Pretvorba knjigovodstvene isprave iz papirnatog u elektronički oblik
Članak 24.
(1)
Pretvorbu knjigovodstvene isprave izvorno nastale u papirnatom obliku u
elektronički oblik obavlja porezni obveznik ili osoba koja za poreznog
obveznika vodi poslovne knjige pomoću informacijskog sustava koji
omogućuje da se pretvorba iz papirnatog u elektronički oblik obavi na
uređen i provjerljiv način. Porezni obveznik ili osoba koja za
poreznog obveznika vodi poslovne knjige mora unutarnjim pravilima utvrditi
način pretvorbe knjigovodstvene isprave iz papirnatog u elektronički
oblik.
(2) Informacijski sustav koji se koristi za pretvorbu knjigovodstvenih isprava
iz papirnatog u elektronički oblik treba generirati i pohraniti
informacije o samoj pretvorbi u opsegu koji omogućuje da se utvrdi:
– tko je i kada obavio pretvorbu isprave
– kojim softverom je pretvorba obavljena.
(3) Podaci iz stavka 2. ovog članka trebaju biti jednoznačno
logički povezani s elektroničkim zapisom isprave ili ugrađeni u
njega te zaštićeni od izmjena i dostupni radi provjere podrijetla
elektroničkog zapisa isprave.
(4) Iznimno od stavaka 1. do. 3. ovog članka, pretvorba knjigovodstvene
isprave izvorno kreirane u papirnatom obliku priznat će se za porezne
svrhe i u slučaju ako pretvorbu iz papirnatog u elektronički oblik
obavi porezni obveznik primjenom informacijskog sustava za koji ima potvrdu o
sukladnosti za pretvorbu dokumentacije iz papirnatog u elektronički oblik
ili ako je za poreznog obveznika obavi pravna ili fizička osoba primjenom
informacijskog sustava za koji ima potvrdu o sukladnosti za pretvorbu
dokumentacije iz papirnatog u elektronički oblik, sukladno propisima
kojima se uređuju arhivsko gradivo i arhivi.
Istovjetnost izvornika i pretvorene knjigovodstvene isprave
Članak 25.
Knjigovodstvena
isprava pretvorena na način propisan člancima 23. i 24. ovog
Pravilnika smatra se istovjetnom izvorniku i ima pravnu snagu prema trećim
osobama kao izvornik, osim isprava za koje je drugim propisima određena
obveza čuvanja u izvorniku.
Teret dokazivanja istovjetnosti pretvorene isprave s izvornikom snosi porezni
obveznik.
Način osiguravanja cjelovitosti i čitljivosti
Članak 26.
(1)
Elektronički zapis knjigovodstvene isprave i pripadajući podaci o
pretvorbi pohranjuju se u informacijskom sustavu koji pruža primjerenu razinu
zaštite od zloćudnog softvera, neovlaštenog pristupa podacima sustavu i
gubitka podataka te osigurava cjelovitost sadržaja i čitljivost do isteka
roka čuvanja knjigovodstvene isprave u skladu s posebnim propisima.
(2) Ako se izvornik knjigovodstvene isprave koja je pretvorena u
elektronički oblik uništava prije isteka propisanoga roka čuvanja
knjigovodstvene isprave, postupak pretvorbe i elektroničkog arhiviranja
treba biti proveden na način koji osigurava da su elektronički podaci
zaštićeni od neovlaštenog pristupa, brisanja, mijenjanja ili gubitka
podataka.
(3) Elektronički zapis knjigovodstvene isprave mora biti dostupan na
zahtjev poreznog tijela.
DIO ŠESTI - OBLIK, SADRŽAJ, ROK I NAČIN DOSTAVE POSLOVNIH KNJIGA, EVIDENCIJA, IZVJEŠĆA I DRUGIH PODATAKA KOJI SE ČUVAJU U ELEKTRONIČKOM OBLIKU
Dostava podataka u elektroničkom obliku
Članak 27.
Sukladno članku 67. Zakona, porezni obveznik i osobe koje za poreznog obveznika vode poslovne knjige, a koji vode podatke u elektroničkom obliku, dužni su na zahtjev poreznog tijela dostaviti na uvid u obliku elektroničkog zapisa poslovne knjige, evidencije, izvješća i druge podatke koji izravno ili neizravno utječu na visinu porezne osnovice.
Članak 28.
Porezni
obveznik i osobe koje za poreznog obveznika vode poslovne knjige putem
računalne mreže i interneta dužne su na zahtjev poreznog tijela, pored
podataka iz članka 27. ovog Pravilnika, dostaviti na uvid u obliku
elektroničkog zapisa:
– podatke o mrežnim adresama (URL) mrežnih i internetskih podataka,
uključujući IP adrese podataka koje izravno ili neizravno utječu
na utvrđivanje porezne osnovice
– podatke s mrežnih stranica, uključujući sve razine mrežnih
stranica, kao i podatke o korisnicima prijavljenim na mrežnoj stranici koju
vodi porezni obveznik.
Prikupljanje podataka bitnih za utvrđivanje porezne osnovice
Članak 29.
(1)
Porezni obveznik i osobe koje za poreznog obveznika vode poslovne knjige, na
zahtjev poreznog tijela, u svrhu prikupljanja podataka s računala i druge
opreme te podataka na internetu i mrežnih podataka koji izravno ili neizravno
utječu na utvrđivanje porezne osnovice, dužni su:
– omogućiti pristup računalima i drugoj opremi na kojoj se nalaze
navedeni podaci
– predati računalo na kojem se nalaze podaci u svrhu izuzimanja,
popisivanja i zapljene računala.
(2) Porezno tijelo može radi provjere i utvrđivanja činjenica bitnih
za oporezivanje prikupljati mrežne podatke, podatke na internetu i podatke s
računala i druge opreme bez upućivanja zahtjeva poreznom obvezniku,
ukoliko su ti podaci javno objavljeni.
(3) Kod postupaka iz stavka 1. ovoga članka porezno tijelo će
izraditi tri (3) kopije mrežnih podataka, podataka na internetu i podataka s
računala i druge opreme, od kojih jednu kopiju zadržava porezno tijelo,
druga kopija ostaje kod poreznog obveznika, a treću kopiju će
koristiti porezno tijelo u svrhu provjere i utvrđivanja činjenica
bitnih za oporezivanje.
(4) Porezno tijelo će nakon dovršetka postupka poreznom obvezniku vratiti
izuzeto ili zaplijenjeno računalo i drugu opremu. O vraćanju
računala i druge opreme sastavit će se zapisnik koji potpisuju
ovlaštena osoba poreznog tijela i ovlaštena osoba poreznog obveznika.
Način dostave podataka
Članak 30.
1)
Porezni obveznik i osobe koje za poreznog obveznika vode poslovne knjige dužni
su podatke iz ovoga Pravilnika dostaviti putem računalnih datoteka s
podacima (u daljnjem tekstu: datoteka).
(2) Format u kojem se dostavljaju datoteke i veličinu datoteka, porezni
obveznik i osobe koje za poreznog obveznika vode poslovne knjige će
prilagoditi standardima koji se objavljuju na mrežnim stranicama Ministarstva
financija, Porezne uprave.
Članak 31.
Podaci u datoteci upisuju se i čuvaju uporabom kodova za znakove utvrđenih međunarodnom normom UTF-8.
Sadržaj i oblik dostavljenih podataka
Članak 32.
Datoteka
sadrži:
– glavne baze podataka s podacima o pojedinačno nastalim poslovnim
događajima
– povezane baze podataka s podacima o izvornim dokumentima
– pomoćne datoteke s drugim podacima, kao što su primjerice podaci o
alatima kojima se koristio porezni obveznik prilikom stvaranja
elektroničkog zapisa i drugi podaci.
Članak 33.
(1)
Porezni obveznik i osobe koje za poreznog obveznika vode poslovne knjige dužni
su podatke iz članka 27. ovoga Pravilnika dostaviti u obliku koji
omogućava čitljivost i praćenje svih promjena nastalih u
poslovanju.
(2) Unos i ispravak podataka može obavljati samo za to ovlaštena osoba.
(3) Ispravci unesenih podataka provode se na način da ostane sačuvan
raniji podatak.
(4) Podaci o osobi koja je unijela ili ispravila podatak te o datumu unosa
odnosno ispravka upisuju se automatski i ne mogu se naknadno mijenjati.
Članak 34.
(1)
Datoteke se poreznom tijelu dostavljaju elektroničkim prijenosom podataka.
(2) Ako zbog nepostojanja tehničkih preduvjeta elektronički prijenos
podataka nije moguć, porezni obveznik će poreznom tijelu dostaviti
podatke na nositelju podataka, pod čime se podrazumijeva:
– standardni CD ROM
– standardni DVD
– USB vanjska memorija
– eksterni (vanjski) čvrsti disk.
Članak 35.
Nositelj
podataka označava se čitljivo napisanim sljedećim podacima:
– naziv i OIB poreznog obveznika
– vrsta poslovne knjige, evidencije ili izvješća
– razdoblje na koje se poslovna knjiga, evidencija ili izvješće odnosi
– broj unosa u pojedinačnim datotekama.
Elektronički zapis
Članak 36.
Pod elektroničkim zapisom podrazumijevaju se podaci koji su elektronički generirani, poslani, primljeni ili sačuvani na elektroničkom, magnetnom, optičkom ili drugom mediju.
Članak 37.
Elektronička kopija knjigovodstvene isprave koja je pretvorena u skladu s člancima 22. do 26. ovog Pravilnika smatra se elektroničkim zapisom.
Zaštita i čuvanje elektroničkih podataka
Članak 38.
Elektronički zapisi nastali u poslovanju čuvaju se na način koji ih osigurava od neovlaštenog pristupa, brisanja, mijenjanja ili gubitka podataka, sukladno važećim standardima.
Programska podrška
Članak 39.
Pri
uvođenju ili izmjeni programa, baze podataka ili formata zapisa, porezni
obveznik i osobe koje za poreznog obveznika vode poslovne knjige dužni su u
pisanom obliku opisati te na zahtjev poreznog tijela dostaviti:
– svrhu, opseg i način korištenja programa
– minimalne hardverske i softverske zahtjeve
– predviđeni način trajne pohrane zapisa (npr. čuvanje u
izvornom formatu, pretvaranje (konverziju) u drugi format, kopiranje na drugi
medij i dr.)
– mjere zaštite zapisa od neovlaštenog pristupa, mijenjanja i gubitka podataka
– format i strukturu zapisa
– način (tehnologiju) na koji će se osigurati pristup podacima ako je
predviđeno čuvanje izvan izvorna hardverskog i softverskog okruženja.
Rokovi dostave podataka
Članak 40.
(1)
Porezni obveznik i osobe koje za poreznog obveznika vode poslovne knjige dužne
su poreznom tijelu dostaviti podatke iz članaka 27., 28. i 29. ovoga
Pravilnika u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva poreznog tijela.
(2) Na opravdani zahtjev poreznog obveznika i osobe koja za poreznog obveznika
vodi poslovne knjige rok za podnošenje podataka iz članaka 27., 28. i 29.
ovoga Pravilnika može se produžiti za najviše 15 dana.
DIO SEDMI - NAČIN PROVJERE IZVORNOSTI, PRISTUP POREZNIM AKTIMA I ČUVANJE POREZNOG AKTA U ELEKTRONIČKOM OBLIKU
Članak 41.
(1)
Porezni akti u elektroničkom obliku se generiraju i čuvaju u
elektroničkom sustavu poreznog tijela.
(2) Validacija izvornosti poreznog akta izdanog u elektroničkom obliku se
provodi putem internetske poveznice upisivanjem broja zapisa i kontrolnog broja
ili skeniranjem QR koda.
(3) Za potrebe postupka provjere porezni akt u elektroničkom obliku se
sastoji od podataka propisanih člankom 58. Zakona i člankom 19. ovog
Pravilnika te kontrolnih podataka.
(4) Kontrolni podaci sadrže:
– naziv izdavatelja dokumenta
– vrijeme izdavanja dokumenta
– naziv izdavatelja certifikata
– naziv certifikata
– algoritam potpisa
– broj zapisa
– kontrolni broj
– informaciju i upute za provjeru dokumenta
– napomene
– podatke za validaciju u obliku QR koda.
Članak 42.
(1)
Porezni akti u elektroničkom obliku dostavljaju se u korisnički
pretinac poreznog obveznika u sustavu elektroničkog servisa Porezne uprave
ePorezna.
(2) Istodobno s dostavom poreznog akta u korisnički pretinac, poreznom
obvezniku se šalje informativna poruka na adresu elektroničke pošte koju
je prijavio u sustavu elektroničkog servisa Porezne uprave ePorezna.
Uvjeti i način stjecanja posebnog statusa
DIO OSMI - PRIJAVA ČINJENICA BITNIH ZA OPOREZIVANJE, IZJAVA O IZVORIMA STJECANJA IMOVINE I OBRASCI ZA UTVRĐIVANJE REZIDENTNOSTI
Opća odredba
Članak 43.
Sukladno članku 68. Zakona porezni obveznik dužan je prijaviti sve činjenice bitne za utvrđivanje njegove porezne obveze.
Članak 44.
(1)
Na obrascu »Prijava činjenica bitnih za oporezivanje« prema članku
68. Zakona porezni obveznik dužan je između ostalog prijaviti:
– premještaj radionice ili stalne poslovne jedinice
– početak obavljanja gospodarske djelatnosti
– broj poslovnog računa kojeg ima izvan Republike Hrvatske
– izravno ili neizravno stjecanje više od 50% udjela ili većinskih
članskih prava u tuzemnom ili inozemnom trgovačkom društvu
– osobe koje su nad njim izravno ili neizravno stekle više od 50% udjela ili
većinska članska prava i
– druge činjenice koje mogu biti od utjecaja za obračun,
utvrđivanje ili naplatu poreza.
(2) Poduzetnik nerezident dužan je u roku od 30 dana od dana početka
obavljanja djelatnosti iz kojih nastaje stalna poslovna jedinica prema
članku 45. Zakona i međunarodnom ugovoru koji je u primjeni,
podnijeti obrazac prijave činjenica bitnih za oporezivanje i prijaviti se
u Poreznu upravu radi utvrđivanja poreznih obveza i dodijele poreznog
broja odnosno osobnog identifikacijskog broja. Obrazac se podnosi i za svaku
promjenu u obavljanju djelatnosti i neovisno o tome nastaju li za poduzetnika
nerezidenta porezne obveze po osnovu takve djelatnosti.
(3) Prijava iz stavka 1. ovoga članka namijenjena je utvrđivanju
činjenica koje su od utjecaja na obračunavanje, utvrđivanje ili
naplatu poreza i drugih javnih davanja za potrebe vođenja postupka pred
poreznim tijelima.
(4) Obrazac »Prijava činjenica bitnih za oporezivanje« sastavni je dio
ovoga Pravilnika.
Obrazac izjave fizičke osobe o izvorima stjecanja imovine
Članak 45.
(1)
U svrhu praćenja stanja imovine fizičke osobe i izvora njezinog
stjecanja, Porezna uprava ovlaštena je pozvati fizičku osobu koja u
Republici Hrvatskoj ima prebivalište ili uobičajeno boravište radi davanja
izjave o izvorima stjecanja imovine, koja se daje na obrascu »Izjava
fizičke osobe o izvorima stjecanja imovine«.
(2) Izjava iz stavka 1. ovoga članka namijenjena je utvrđivanju
izvora stjecanja imovine kojom raspolaže fizička osoba za potrebe
vođenja postupka pred Poreznom upravom.
(3) Ako je zbog opsega činjenica koje su predmet prijavljivanja to
potrebno, podnositelj Izjave može dodatne podatke navesti na zasebnim listovima
papira koje je dužan označiti brojevima i potpisati svaki list zasebno.
(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka dužan je u Izjavi navesti
podatke koje prijavljuje na zasebnim listovima te ukupan broj zasebnih listova
koje prilaže uz Prijavu.
(5) Obrazac »Izjava fizičke osobe o izvorima stjecanja imovine« sastavni
je dio ovoga Pravilnika.
Podaci o investitorima za građevine stambene, poslovne i stambeno-poslovne namjene
Članak 46.
(1)
U svrhu praćenja stanja imovine fizičkih osoba, porezno tijelo
prikupljat će i podatke o fizičkim osobama koje se smatraju
investitorima sukladno pravomoćnim građevinskim dozvolama za
građevine stambene, poslovne i stambeno-poslovne namjene.
(2) Na zahtjev poreznog tijela državna tijela i pravne osobe u čijoj
nadležnosti je izdavanje građevinskih dozvola dostavljat će Poreznoj
upravi podatke iz stavka 1. ovoga članka elektroničkim prijenosom
podataka.
(3) Ako zbog tehničkih zapreka elektronički prijenos podataka nije
moguć, državna tijela i pravne osobe iz stavka 2. ovoga članka
dostavljat će podatke iz stavka 1. ovoga članka na nositelju podataka
pod čime se podrazumijeva:
– standardni CD ROM
– standardni DVD ili
– USB vanjska memorija
– eksterni (vanjski) čvrsti disk.
Obrasci za utvrđivanje rezidentnosti
Članak 47.
(1)
U postupku utvrđivanja rezidentnosti u porezne svrhe fizičkih osoba
popunjavaju se upitnici za utvrđivanje rezidentnosti na obrascima »Upitnik
TI« i »Upitnik TU«.
(2) Upitnici se popunjavaju u postupku utvrđivanja rezidentnosti poreznog
obveznika kod svih postupaka u kojima je od bitnog značaja
utvrđivanje rezidentnosti fizičke osobe ili kada nadležno porezno
tijelo utvrdi potrebu za njihovim ispunjavanjem.
(3) Obrazac »Upitnika TI« popunjava porezni obveznik u svrhu promjene statusa
rezidentnosti iz statusa rezident u status nerezident Republike Hrvatske te ga
predaje ovlaštenom djelatniku nadležne ispostave Porezne uprave radi
evidentiranja odnosno ažuriranja statusa u Registru poreznih obveznika, odnosno
u ostalim situacijama kada nadležno porezno tijelo utvrdi potrebu za njegovim
popunjavanjem.
(4) Obrazac »Upitnika TU« popunjava porezni obveznik u svrhu promjene statusa
rezidentnosti iz statusa nerezident u status rezident Republike Hrvatske te ga
predaje ovlaštenom djelatniku nadležne ispostave Porezne uprave kod upisa u
Registar poreznih obveznika, izdavanja potvrda te, ako je to potrebno, kod
obrade godišnje porezne prijave, prijave poreza na dohodak, obračuna,
obustave i uplate predujmova poreza na dohodak, odnosno u ostalim situacijama
kada nadležno porezno tijelo utvrdi potrebu za njegovim popunjavanjem.
(5) Pitanja iz upitnika podijeljena su u tematske grupe koje se odnose na:
osobne podatke, boravak u i izvan Republike Hrvatske, razloge dolaska/odlaska
iz Republike Hrvatske, veze s Republikom Hrvatskom i veze s drugom državom,
rezidentnost u porezne svrhe, zaposlenja i osobne veze.
Članak 48.
(1)
Uz upitnike iz članka 47. ovog Pravilnika prilažu se i vjerodostojne
isprave navedene u upitniku za koje će porezni obveznik, uz original,
dostaviti ovjereni prijevod na hrvatski jezik i latinično pismo.
(2) Odgovori u grupi pitanja koja se odnose na veze s Republikom Hrvatskom
i/ili drugom državom bit će od iznimne važnosti prilikom utvrđivanja
rezidentnosti poreznog obveznika.
(3) Za istinitost, točnost i potpunost danih podataka, porezni obveznik
jamči svojim potpisom pod punom materijalnom i kaznenom odgovornošću.
(4) Obrazac »Upitnika TI« i obrazac »Upitnika TU« sastavni su dio ovog
Pravilnika.
DIO DEVETI - POSEBNI STATUS POREZNOG OBVEZNIKA
POGLAVLJE I. - OPĆE ODREDBE
Članak 49.
(1)
Sukladno članku 70. Zakona razrađuje se način odobravanja i
ukidanja posebnog statusa poreznom obvezniku u sklopu programa promicanja
dobrovoljnog ispunjavanja poreznih obveza i smanjenja administrativnog
opterećenja poreznog nadzora.
(2) Poreznim obvezama iz stavka 1. ovoga članka smatraju se obveze za
javna davanja čije je utvrđivanje i/ili naplata i/ili nadzor prema
posebnim propisima u nadležnosti Porezne uprave.
(3) U skladu sa Zakonom, javnim davanjima iz stavka 2. ovoga članka
smatraju se porezi i druga javna davanja.
POGLAVLJE II. - TEMELJNA NAČELA
Članak 50.
(1)
Načelima dobrovoljnog ispunjavanja poreznih obveza smatraju se:
1. spremnost poreznog obveznika na zakonito, pravilno i pravovremeno
ispunjavanje poreznih obveza
2. sposobnost poreznog obveznika za osiguravanje i provođenje
učinkovite kontrole svojih poreznih obveza te njihovo unaprjeđivanje.
(2) Načelom smanjenja administrativnog opterećenja poreznog nadzora
smatra se da se u razdoblju trajanja posebnog statusa dobrovoljnog ispunjavanja
poreznih obveza i smanjenja administrativnog opterećenja poreznog nadzora
dodijeljenog poreznom obvezniku ne pokreću postupci poreznog nadzora.
(3) Poseban status dobrovoljnog ispunjavanja poreznih obveza i smanjenja
administrativnog opterećenja poreznog nadzora (dalje u tekstu: poseban
status) temelji se na načelima:
1. transparentnosti odnosno potpune otvorenosti poreznog obveznika i Porezne
uprave
2. postupanja u dobroj vjeri između poreznog obveznika i Porezne uprave
3. međusobnog razumijevanja poreznog obveznika i Porezne uprave u poreznim
pitanjima
4. uzajamnog povjerenja između poreznog obveznika i Porezne uprave u
smislu međusobnih očekivanja i preuzimanja odgovornosti za rizike.
Ciljevi odobravanja posebnog statusa
Članak 51.
Odobravanjem posebnog statusa poreznim obveznicima od strane Porezne uprave omogućava se na partnerskoj osnovi i načelima iz članka 50. ovoga Pravilnika postizanje ciljeva u vidu pravovremenog smanjenja poreznih rizika kojima upravljaju porezni obveznici i Porezna uprava te poticanja poreznih obveznika na dobrovoljno ispunjavanje poreznih obveza sukladno poreznim propisima.
Porezni rizici
Članak 52.
Poreznim rizikom smatra se svaki rizik koji može utjecati na smanjenje ili rezultirati smanjenjem naplate poreznih prihoda, a osobito rizik registracije poreznog obveznika, rizik podnošenja poreznih prijava i propisanih izvješća, rizik iskazivanja podataka bitnih za utvrđivanje poreznih obveza te rizik plaćanja poreznih obveza.
Uvjeti i način stjecanja posebnog statusa
Članak 53.
(1)
U skladu s člankom 70. stavkom 2. Zakona i člankom 50. ovoga
Pravilnika, porezni obveznici mogu steći poseban status pod uvjetima da:
1. su im zadnje tri godine prije godine u kojoj se stječe poseban status
izdana revizorska mišljenja bez rezerve. Revizorskim mišljenjem bez rezerve
smatra se, u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima, pozitivno
mišljenje ovlaštenog revizora koje izražava kada zaključi da financijski
izvještaji poreznog obveznika daju istinit i fer prikaz, u svim značajnim
odrednicama, u skladu s primjenjivim okvirom financijskog izvještavanja
2. imaju uspostavljen sustav unutarnje kontrole odnosno u poslovanju
primjenjuju i uvažavaju načela korporativnog upravljanja (transparentnost
poslovanja, jasno razrađene procedure za rad nadzornih odbora, uprave i
drugih tijela i struktura koje donose važne odluke, sprječavanje sukoba
interesa, učinkoviti unutarnji nadzor i sustav odgovornosti) te da u
poslovanju primjenjuju provjerene računalne programe za unutarnju kontrolu
prepoznate od strane poreznog obveznika i Porezne uprave
3. se obvezuju da će obavještavati Poreznu upravu o svim poslovnim
odlukama iz kojih bi mogli proizlaziti porezni rizici
4. se protiv članova uprave ne vodi kazneni postupak za kaznena djela za
koja se progon vrši po službenoj dužnosti
5. se iz podataka kojima raspolaže Porezna uprava može očekivati da
će porezni obveznik ispunjavati porezne obveze iz posebnog statusa.
(2) Porezni obveznik o uspostavljenim sustavima unutarnje kontrole može
priložiti mišljenje poreznog savjetnika.
(3) Porezni obveznici iz stavka 1. ovoga članka stječu poseban status
temeljem Sporazuma o dobrovoljnom ispunjavanju poreznih obveza koji, u skladu s
člankom 58. ovoga Pravilnika, sklapaju s Poreznom upravom.
POGLAVLJE III. - POSTUPAK ODOBRAVANJA POSEBNOG STATUSA
Članak 54.
Postupak
odobravanja posebnog statusa obuhvaća sljedeće korake:
1. inicijativa za pokretanje postupka odobravanja posebnog statusa
2. stvaranje poreznog profila poreznog obveznika
3. prethodni razgovor s poreznim obveznikom
4. sklapanje Sporazuma o dobrovoljnom ispunjavanju poreznih obveza
5. ocjenjivanje postignutih rezultata i unaprjeđivanje postupka.
1. Inicijativa za pokretanje postupka odobravanja posebnog statusa
Članak 55.
(1)
Postupak odobravanja posebnog statusa započinje temeljem pisane izjave
poreznog obveznika o namjeri stjecanja posebnog statusa.
(2) Izjava iz stavka 1. ovoga članka osobito sadrži:
1. opis aktivnosti, upravljanja i kontrole društva, sažet prikaz poslovnog
okruženja te strukture dobavljača i kupaca, podatke o tržišnom udjelu,
osnovna načela strateških planova, načine mjerenja ostvarenja
postavljenih ciljeva, sažet prikaz plana upravljanja ljudskim resursima
2. opis unutarnjih kontrola, sažetke rezultata revizija u zadnje tri godine,
sažet prikaz načina upravljanja glavnim poslovnim rizicima
3. sažet popis poreznih rizika i instrumenata koji se koriste za upravljanje
rizicima
4. iskustva u komunikaciji s Poreznom upravom te očekivanja u pogledu
stjecanja posebnog statusa
5. podatke o kontakt osobi.
(3) Uz izjavu o namjeri stjecanja posebnog statusa iz stavka 1. ovoga
članka, porezni obveznik obvezan je priložiti:
1. izjavu kojom se obvezuje da će obavještavati Poreznu upravu o svim
poslovnim odlukama iz kojih bi mogli proizlaziti porezni rizici
2. vjerodostojne isprave da se protiv članova uprave ne vodi kazneni
postupak za kaznena djela za koja se progon vrši po službenoj dužnosti.
(4) Izjava iz stavka 1. ovoga članka podnosi se nadležnom poreznom tijelu.
2. Stvaranje poreznog profila poreznog obveznika
Članak 56.
Porezni profil poreznog obveznika ima za cilj omogućiti Poreznoj upravi procjenu očekivanja da će porezni obveznik ispunjavati porezne obveze iz posebnog statusa.
3. Prethodni razgovor
Članak 57.
(1)
Na temelju podnesene izjave iz članka 55. ovoga Pravilnika i stvorenog
poreznog profila poreznog obveznika, Porezna uprava uputit će poreznom
obvezniku ili njegovom poreznom savjetniku pisani poziv za održavanje
prethodnog razgovora.
(2) Ciljevi prethodnog razgovora osobito su:
1. upoznati se s očekivanjima poreznog obveznika i Porezne uprave u
daljnjem praćenju poreznog obveznika u slučaju stjecanja posebnog
statusa
2. procijeniti i od strane poreznog obveznika i od strane Porezne uprave
opravdanost, prikladnost i svrsishodnost odobravanja posebnog statusa poreznom
obvezniku.
(3) Porezna uprava obvezna je poreznom obvezniku ili njegovom poreznom
savjetniku uputiti poziv za održavanje prethodnog razgovora iz stavka 1. ovoga
članka, najkasnije u roku od 30 dana od dana zaprimanja izjave iz
članka 55. stavka 1. ovoga Pravilnika.
(4) Ako Porezna uprava utvrdi da porezni obveznik ne ispunjava uvjete za
stjecanje posebnog statusa iz članka 70. stavka 2. točaka 1. do 4.
Zakona, pisanim će putem o istome izvijestiti poreznog obveznika ili
njegovog poreznog savjetnika, najkasnije u roku od 30 dana od dana zaprimanja
izjave iz članka 55. stavka 1. ovoga Pravilnika.
4. Sklapanje Sporazuma o dobrovoljnom ispunjavanju poreznih obveza
Članak 58.
(1)
Ako je u provedbi prethodnih koraka u postupku odobravanja posebnog statusa iz
članka 53. ovoga Pravilnika, procijenjeno da je odobravanje posebnog
statusa poreznom obvezniku opravdano, prikladno i svrsishodno, porezni obveznik
i Porezna uprava mogu sklopiti Sporazum o dobrovoljnom ispunjavanju poreznih
obveza (dalje u tekstu: Sporazum).
(2) Sporazumom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se prava i obveze
poreznog obveznika i Porezne uprave.
(3) Prava i obveze poreznog obveznika i Porezne uprave, koja se utvrđuju
Sporazumom iz stavka 1. ovoga članka, obuhvaćaju:
1. za poreznog obveznika:
a. pravovremeno podmirenje poreznih obveza u skladu s poreznim propisima
b. pravovremeno podnošenje poreznih prijava i izvješća u skladu s poreznim
propisima odnosno promicanje obrade u stvarnom vremenu: podnošenje poreznih
prijava i izvješća u najkraćem mogućem roku, po završetku
obračunskih razdoblja
c. osiguravanje sustava unutarnje kontrole te unutarnje i vanjske revizije
d. omogućavanje Poreznoj upravi cjelovitog uvida u sve bitne
činjenice i okolnosti iz kojih proizlaze ili mogu proisteći porezne
obveze ili porezni rizici
e. dostavljanje Poreznoj upravi u najkraćem mogućem roku sadašnjih
ili budućih stajališta o poreznim pitanjima te njihovih pravnih posljedica
f. na zahtjev Porezne uprave, dostavljanje u najkraćem mogućem roku
svih informacija i podataka u cjelovitom i nedvojbenom obliku
2. za Poreznu upravu:
a. usklađivanje načina i intenziteta praćenja s kvalitetom
unutarnje kontrole te unutarnje i vanjske revizije
b. pružanje savjeta i smjernica te po potrebi izdavanje mišljenja u
najkraćem mogućem roku, po primitku sadašnjeg ili budućeg
stajališta poreznog obveznika o relevantnim poreznim pitanjima, uz što
češće konzultacije s poreznim obveznikom i raspravljanje o bitnim
poreznim pitanjima posebice o pitanjima u kojima Porezna uprava ima
različito stajalište
c. promicanje obrade u stvarnom vremenu odnosno utvrđivanje poreznih
obveza u najkraćem mogućem roku
d. rješavanje postojećih poreznih pitanja te utvrđivanje daljnjih
postupaka po tim pitanjima
e. otkazivanje Sporazuma u slučaju pojave poreznog rizika koji zahtijeva
provedbu poreznog nadzora.
(4) Sporazum iz stavka 1. ovoga članka stupa na snagu danom potpisa obje
ugovorne strane, a sačinjava se u dva izvornika od kojih svaka ugovorna
strana zadržava jedan izvornik.
(5) Sporazum iz stavka 1. ovoga članka potpisuju porezni obveznik odnosno
odgovorna osoba poreznog obveznika i službena osoba Porezne uprave kojoj je
propisana ta ovlast.
Članak 59.
(1)
U svakoj godini Porezna uprava može sklopiti najviše 30 novih Sporazuma iz
članka 58. ovoga Pravilnika i to prema redoslijedu zaprimanja izjava o
namjeri stjecanja posebnog statusa iz članka 55. stavka 1. ovoga
Pravilnika.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Porezna uprava može, sukladno
svojim resursima i kapacitetima, sklopiti i veći broj Sporazuma.
(3) Odluku o najvišem godišnjem broju Sporazuma iz stavka 2. ovoga članka,
donosi ravnatelj Porezne uprave.
(4) Odluka iz stavka 3. ovoga članka obvezno se objavljuje na mrežnim
stranicama Porezne uprave.
5. Ocjenjivanje postignutih rezultata i unaprjeđivanje postupka
Članak 60.
(1)
Sklopljeni Sporazum iz članka 58. ovoga Pravilnika predmet je povremenog
ocjenjivanja od strane Porezne uprave.
(2) Ocjenjivanje iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća utvrđivanje
učinkovitosti i svrsishodnosti dodijeljenog posebnog statusa poreznom
obvezniku.
(3) Porezna uprava obvezna je izvršiti ocjenjivanje sklopljenih Sporazuma
najmanje jedanput tijekom svakog poreznog razdoblja.
(4) O rezultatima ocjenjivanja sklopljenih Sporazuma, Porezna uprava obvezna je
izraditi izvješće i to pojedinačno za svaki sklopljeni Sporazum.
(5) Porezna uprava obvezna je voditi evidenciju sklopljenih Sporazuma iz
članka 58. ovoga Pravilnika.
(6) Izvješća o rezultatima ocjenjivanja sklopljenih Sporazuma iz stavka 4.
ovoga članka, sastavni su dio evidencije iz stavka 5. ovoga članka.
(7) Na temelju izvješća o rezultatima ocjenjivanja sklopljenih Sporazuma
iz stavka 4. ovoga članka, Porezna uprava i porezni obveznici
unaprjeđuju postupak odobravanja posebnog statusa.
Članak 60.
(1)
Sklopljeni Sporazum iz članka 58. ovoga Pravilnika predmet je povremenog
ocjenjivanja od strane Porezne uprave.
(2) Ocjenjivanje iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća utvrđivanje
učinkovitosti i svrsishodnosti dodijeljenog posebnog statusa poreznom
obvezniku.
(3) Porezna uprava obvezna je izvršiti ocjenjivanje sklopljenih Sporazuma
najmanje jedanput tijekom svakog poreznog razdoblja.
(4) O rezultatima ocjenjivanja sklopljenih Sporazuma, Porezna uprava obvezna je
izraditi izvješće i to pojedinačno za svaki sklopljeni Sporazum.
(5) Porezna uprava obvezna je voditi evidenciju sklopljenih Sporazuma iz
članka 58. ovoga Pravilnika.
(6) Izvješća o rezultatima ocjenjivanja sklopljenih Sporazuma iz stavka 4.
ovoga članka, sastavni su dio evidencije iz stavka 5. ovoga članka.
(7) Na temelju izvješća o rezultatima ocjenjivanja sklopljenih Sporazuma
iz stavka 4. ovoga članka, Porezna uprava i porezni obveznici
unaprjeđuju postupak odobravanja posebnog statusa.
POGLAVLJE IV. - UKIDANJE POSEBNOG STATUSA
Članak 61.
(1)
Poseban status ukida se otkazivanjem Sporazuma iz članka 58. ovoga
Pravilnika.
(2) Svaka ugovorna strana može otkazati Sporazum uz uvjet da drugu ugovornu
stranu pisanim putem izvijesti o razlozima za otkazivanje Sporazuma.
(3) Otkazivanje Sporazuma nije moguće bez prethodnog usmenog objašnjenja o
razlozima za otkazivanje Sporazuma, pod uvjetom da najmanje jedna ugovorna
strana zatraži takvo objašnjenje.
(4) U skladu sa stavkom 3. ovoga članka, usmeno objašnjenje razloga za
otkazivanje Sporazuma ugovorna strana može zatražiti pisanim putem u roku od 30
dana od dana dostave izjave o otkazivanju Sporazuma iz stavka 2. ovoga
članka.
(5) Ako jedna od ugovornih strana zatraži usmeno objašnjenje o razlozima
otkazivanja Sporazuma, druga ugovorna strana obvezna je osigurati takvo
objašnjenje u roku od 15 dana od dana zaprimanja pisanog zahtjeva.
(6) Ako jedna od ugovornih strana zatraži usmeno objašnjenje o razlozima
otkazivanja Sporazuma, prestanak Sporazuma nastupa nakon usmenog objašnjenja i
to s trenutnim učinkom.
(7) Ako niti jedna od ugovornih strana ne zatraži usmeno objašnjenje o
razlozima otkazivanja Sporazuma, prestanak Sporazuma nastupa istekom roka iz
stavka 4. ovoga članka.
(8) Iznimno, Porezna uprava može, bez provođenja postupka iz stavaka 2. do
7. ovoga članka, jednostrano raskinuti Sporazum i to s trenutnim
učinkom, u slučaju pojave rizika iz članka 58. stavka 3.
točka 2.e.
(9) U slučaju iz stavka 8. ovoga članka, Porezna uprava je o raskidu
Sporazuma obvezna pisanim putem izvijestiti poreznog obveznika ili njegovog
poreznog savjetnika u roku od osam dana od dana raskida Sporazuma.
DIO DESETI - PODNOŠENJE POREZNIH PRIJAVA I DRUGIH PODATAKA ELEKTRONIČKIM PUTEM
Uvjeti i način ostvarivanja elektroničkog prijenosa podataka
Članak 62.
(1)
Sukladno članku 74. Zakona porezni obveznici dužni su podnositi porezne
prijave i druge podatke bitne za oporezivanje elektroničkim putem i to
čine korištenjem sustava elektroničkog servisa Porezne uprave
ePorezna (u daljnjem tekstu: sustav ePorezna) za sve prijave i izvješća za
koje postoji mogućnost njihovog podnošenja korištenjem sustava ePorezna.
(2) Privici koji se obvezno podnose uz poreznu prijavu i izvješća (u
nastavku: obvezni privici) podnose se na način iz stavka 1. ovoga
članka, kao datoteka podataka – privitak uz elektronički obrazac
porezne prijave ili izvješća.
(3) Ako za to postoje tehničke mogućnosti, datoteke s podacima koji
su po sadržaju istovjetni obveznim prilozima Porezna uprava može preuzimati i s
mrežnih servisa ili iz elektroničkih registara trećih osoba. Porezna
uprava će na svojim mrežnim stranicama objavljivati popis koji će
sadržavati podatke o mrežnim servisima i elektroničkim registrima
trećih osoba te datotekama podataka za koje postoji mogućnost
preuzimanja.
(4) Ako je u trenutku slanja podnesaka iz stavka 2. ovoga članka na
mrežnim stranicama Porezne uprave objavljeno da postoji mogućnost
preuzimanja datoteke s podacima koji su po sadržaju istovjetni obveznim
privicima, porezni obveznik nije dužan slati obvezne privitke na način iz
stavka 2. ovoga članka.
(5) Porezni obveznik može dostavljati Poreznoj upravi i druge podatke bitne za
oporezivanje na nositelju podataka, ako je isto propisano i za to postoje
tehnički preduvjeti te uz pridržavanje javno objavljenih standarda na
mrežnim stranicama Porezne uprave.
Elektroničko potpisivanje podnesaka
Članak 63.
(1)
Prije slanja podneska iz članka 62. stavka 1. ovoga Pravilnika, porezni
obveznik mora naprednim elektroničkim potpisom potpisati elektronički
obrazac podneska. Prilikom slanja, porezni obveznik uz elektronički
obrazac podneska prilaže kao privitak datoteku podataka koja sadrži obvezne
privitke uz takav podnesak.
(2) Porezni obveznik popunjene elektroničke obrasce podneska potpisane s
naprednim elektroničkim potpisom i obvezne privitke šalje Poreznoj upravi
elektroničkim putem i to korištenjem sustava ePorezna.
(3) Podnesci iz članka 62. stavka 1. ovoga Pravilnika po svojem sadržaju u
cijelosti odgovaraju elektroničkom prikazu obrasca porezne prijave u skladu
s odredbama posebnih propisa koji propisuju sadržaj i oblik obrazaca porezne
prijave. Obvezni privici iz članka 62. stavka 2. ovoga Pravilnika u
cijelosti odgovaraju sadržaju dokumentacije koja se obvezno podnosi uz poreznu
prijavu ili izvješće u skladu s odredbama posebnog propisa kojim je
propisana obveza podnošenja privitaka uz poreznu prijavu ili izvješće.
(4) Nacionalno priznatom vjerodajnicom sigurnosne razine 3 porezne prijave i
druge podneske mogu podnositi fizičke osobe koje nisu obveznici poreza na
dohodak i obveznici poreza na dohodak uz uvjet da ne ostvaruju dohodak od
samostalne djelatnosti iz članka 29. Zakona o porezu na dohodak.
(5) Iznimno od stavka 4. ovog članka nacionalno priznatom vjerodajnicom
sigurnosne razine 3 porezne prijave i druge podneske mogu podnositi i porezni
obveznici koji dohodak i porez na dohodak utvrđuju u paušalnom iznosu
sukladno članku 82. Zakona o porezu na dohodak.
Ispravak prijave podnijete elektroničkim putem
Članak 64.
(1)
Ispravak porezne prijave iz članka 62. stavka 1. ovoga Pravilnika, porezni
obveznik podnosi elektroničkim putem, korištenjem sustava ePorezna, u
obliku elektroničkog obrasca porezne prijave.
(2) Ispravak porezne prijave iz stavka 1. ovoga članka po svojem sadržaju
odgovara elektroničkom prikazu obrasca porezne prijave u skladu s
odredbama posebnih propisa koji propisuju sadržaj i oblik obrazaca porezne
prijave.
(3) Porezni obveznik dužan je naprednim elektroničkim potpisom potpisati
elektronički obrazac ispravka porezne prijave. Nakon naprednog
elektroničkog potpisa ispravka porezne prijave, porezni obveznik podnosi
ispravak porezne prijave s privicima elektroničkim putem, korištenjem
sustava ePorezna.
(4) Porezni obveznik prema članku 63. stavcima 4. i 5. ovog Pravilnika
nije obvezan potpisati ispravak porezne prijave naprednim elektroničkim
potpisom. Ispravak porezne prijave podnosi Poreznoj upravi nacionalno priznatom
vjerodajnicom sigurnosne razine 3 elektroničkim putem i to korištenjem
sustava ePorezna.
Registracija i ovlaštenje za zastupanje
Članak 65.
(1)
Porezni obveznik se registrira za korištenje sustava ePorezna sukladno
procedurama i uputama javno objavljenim na mrežnim stranicama Porezne uprave.
(2) Porezni obveznik može ovlastiti osobu koja je nositelj nacionalno priznatih
vjerodajnica za korištenje sustava ePorezna sukladno procedurama i uputama
javno objavljenim na mrežnim stranicama Porezne uprave.
(3) U slučaju kada je fizička osoba zakonski zastupnik kod više
poslovnih subjekata ili je istovremeno zakonski zastupnik poslovnog subjekta i
obveznik je podnošenja podnesaka kao fizička osoba, može biti ovlaštena za
korištenje sustava ePorezna i za druge poslovne subjekte ili kao fizička
osoba, sukladno odredbama zakona kojima se uređuju obvezni odnosi i zakona
kojim se uređuje poslovanje trgovačkih društava.
(4) Porezni obveznik odgovoran je za točnost i potpunost podataka
iskazanih u podnescima koje Poreznoj upravi elektroničkim putem dostavlja
ovlaštena osoba iz stavka 2. i 3. ovoga članka.
Dostava podataka
Članak 66.
(1)
Format, veličinu i podatkovnu strukturu elektroničkih obrazaca,
datoteka – privitaka uz elektronički obrazac ili drugih datoteka koje
porezni obveznik podnosi na način iz članka 62. stavka 1. ovoga
Pravilnika, porezni obveznik mora prilagoditi javno objavljenim standardima na
službenim mrežnim stranicama Porezne uprave.
(2) Ako porezni obveznik dostavlja podatke na nositelju podataka, obvezan ih je
dostaviti nadležnoj ispostavi područnog ureda Porezne uprave.
(3) Nositelj podataka označava se čitljivo napisanim sljedećim
podacima:
– ime i prezime, odnosno naziv i OIB poreznog obveznika
– kratak opis sadržaja datoteke
– razdoblje na koje se odnose dostavljeni podaci.
Članak 67.
(1)
Podatke iz članka 62. i članka 64. ovoga Pravilnika porezni obveznik
mora dostaviti Poreznoj upravi u obliku koji omogućava čitljivost.
(2) Porezni obveznik odgovoran je za točnost i potpunost podataka iz
članaka 62. i 64. ovog Pravilnika koje podnose Poreznoj upravi
elektroničkim putem.
Obavijest o zaprimanju podataka
Članak 68.
(1)
Porezna uprava dužna je bez odgode elektroničkim putem pošiljatelju
potvrditi primitak podneska iz članka 62. stavka 1. i članka 64.
ovoga Pravilnika.
(2) Porezna uprava dužna je bez odgode elektroničkim putem pošiljatelja obavijestiti
o nemogućnosti učitavanja podneska:
– ako podnesak iz članka 62. stavka 1. i članka 64. ovoga Pravilnika
nije ispravno ili potpuno popunjen
– ako uz podnesak iz članka 62. stavka 1. nisu dostavljeni obvezni
privici, a ne postoji mogućnost njihovog preuzimanja sukladno članku
62. stavku 3. ovoga Pravilnika
– ako se u Poreznoj upravi iz tehničkih razloga ne može pročitati
podnesak iz članka 62. stavka 1. i članka 64. stavka 1. ovoga
Pravilnika ili obvezni privici.
(3) Pošiljatelj mora poslati podnesak u ispravnom obliku na način iz
članka 62. stavka 1. ovoga Pravilnika, u roku od 24 sata od slanja
obavijesti iz stavka 2. ovoga članka. Ako to pošiljatelj ne učini u
propisanom roku, smatrat će se da podnesak nije podnesen.
(4) Ako nakon slanja podataka iz članka 62. stavka 1. i članka 64.
ovoga Pravilnika pošiljatelj ne primi obavijest Porezne uprave o primitku,
obvezan je sljedećeg radnog dana o tome obavijestiti ovlaštenu službenu
osobu Porezne uprave radi utvrđivanja uzroka.
(5) Porezna uprava dužna je voditi evidenciju o svim primljenim podnescima iz
stavka 1. ovoga članka i vremenu njihovog primitka u Poreznoj upravi te o
svim poslanim obavijestima Porezne uprave i vremenu njihova slanja.
(6) Obavješćivanje elektroničkim putem smatra se obavljenim u
trenutku kad je zabilježeno na poslužitelju Porezne uprave za slanje takvih
poruka.
Tehnički preduvjeti komunikacije elektroničkim putem
Članak 69.
(1)
Porezna uprava će objavljivati na mrežnim stranicama Porezne uprave
standarde koji se odnose na neophodne uvjete potrebne za ostvarivanje
komunikacije elektroničkim putem s Poreznom upravom, a osobito:
– neophodne tehničke preduvjete (potrebna oprema i računalni
programi)
– podatke potrebne radi instalacije korisničke aplikacije, format,
veličinu i podatkovnu strukturu elektroničkih obrazaca, datoteka
podataka – privitaka, korištene protokole, informatičko sučelje,
strukturu i postavke informatičkog sustava za komunikaciju,
korisnički priručnik i detaljne informacije potrebne za instalaciju i
korištenje aplikacija
– način na koji porezni obveznik kontaktira Poreznu upravu u slučaju
nemogućnosti ili pogrešaka u komunikaciji elektroničkim putem s Poreznom
upravom.
(2) Porezni obveznik dužan je osigurati potrebne tehničke preduvjete i
pridržavati se standarda iz stavka 1. ovoga članka radi komunikacije
elektroničkim putem s Poreznom upravom.
(3) Porezna uprava dužna je osigurati: tehničke uvjete za preuzimanje
podataka u elektroničkom obliku koje porezni obveznici podnose na
način propisan odredbama ovoga Pravilnika, neprekidnost rada sustava
Porezne uprave za komunikaciju elektroničkim putem i tehničke uvjete
potrebne za dostupnost podataka koje porezni obveznici podnose na način
propisan odredbama ovoga Pravilnika. Dostupnost podacima koje porezni obveznici
podnose elektroničkim putem mora se omogućiti 24 sata dnevno i svakog
dana u godini, osim u dane održavanja, odnosno provjere rada sustava.
(4) Porezna uprava dužna je kao poreznu tajnu čuvati podatke koje porezni
obveznik podnosi elektroničkim putem na način koji ih osigurava od
neovlaštena pristupa, brisanja, mijenjanja ili gubitka, sukladno važećim
standardima.
Zaštita i čuvanje podataka
Članak 70.
Porezni obveznik mora čuvati u izvornom elektroničkom obliku porezne prijave, izvješća i druge podatke koje je elektroničkim putem podnio Poreznoj upravi, te obavijesti koje elektroničkim putem primi od Porezne uprave.
Članak 71.
(1)
Porezna uprava dužna je provoditi mjere osiguranja i zaštite pohranjivanja
podataka koje porezni obveznici dostave elektroničkim putem te provoditi
mjere održavanja i provjere ispravnosti rada sustava Porezne uprave za
komunikaciju elektroničkim putem.
(2) Mjere, uvjeti i sredstva zaštite smatraju se službenom tajnom.
DIO DESETI A - PROVEDBA POSTUPKA PLAĆANJA POREZA U POSEBNIM OKOLNOSTIMA
Opće odredbe
Članak 71.a
Sukladno članku 107.a Zakona za potrebe plaćanja
poreza u posebnim okolnostima, ovim dijelom Pravilnika određuje se
provedba postupka odgode i/ili obročne otplate dospjele porezne obveze,
oslobođenja od obveze doprinosa za sufinancirane neto plaće,
oslobođenja od podmirivanja poreznih obveza te provedba ostalih odredbi o
postupanju za vrijeme posebnih okolnosti.
POGLAVLJE I. - ODGODA I/ILI OBROČNA OTPLATA DOSPJELE POREZNE OBVEZE
Opća odredba
Članak 71.aa
Ovim poglavljem određuje se što se za potrebe odgode i/ili obročne otplate sukladno članku 107.a stavku 2. Zakona smatra dospjelom poreznom obvezom, tko se smatra podnositeljem zahtjeva za korištenje mjera plaćanja poreza, pokazatelje nemogućnosti plaćanja dospjelih poreznih obveza, način podnošenja zahtjeva, mjere plaćanja poreza te ostale odredbe.
Dospjela porezna obveza
Članak 71.b
(1) Poreznom obvezom smatra se obveza poreza i drugih javnih davanja iz članka 2. Zakona, izuzev carina i trošarina, koju utvrđuju porezna tijela iz članka 3. Zakona.
(2) Dospjelom poreznom obvezom iz stavka 1. ovoga članka smatra se svaka obveza koja prema posebnim propisima dospijeva do isteka roka od tri mjeseca nakon stupanja na snagu članka 107.a Zakona.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, dospjelom poreznom obvezom poreza na dodanu vrijednost smatra se svaka obveza koja dospijeva u roku iz stavka 2. ovoga članka, počevši od obveze koja dopijeva u mjesecu koji slijedi nakon stupanja na snagu članka 107.a Zakona.
(4) Ako posebne okolnosti potraju duže, rok iz stavaka 2. i 3. ovoga članka može se produžiti za tri mjeseca.
Podnositelj zahtjeva za korištenje mjera plaćanja poreza
Članak 71.c
(1) Podnositeljem zahtjeva za korištenje mjera plaćanja poreza smatra se poduzetnik iz članka 44. stavka 1. Zakona koji učini vjerojatnim da nije u mogućnosti platiti dospjele porezne obveze, a koji na dan podnošenja zahtjeva nema dospjelog neplaćenog poreznog duga.
(2) Iznimno, podnositelj zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka za dospjelu poreznu obvezu poreza na dodanu vrijednost može biti poduzetnik koji poreznu osnovicu utvrđuje prema obavljenim isporukama sukladno posebnom propisu o porezu na dodanu vrijednost.
(3) Prema stavku 1. ovoga članka, smatrat će se da nema dospjelog nenaplaćenog poreznog duga, ako je iznos poreznog duga manji od 200,00 kuna, koliko iznosi najmanji trošak ovršnog postupka sukladno članku 170. stavku 3. Zakona.
Pokazatelji nemogućnosti plaćanja dospjelih poreznih obveza
Članak 71.d
(1) Smatrat će se da podnositelj zahtjeva iz članka 71.c ovoga Pravilnika nije u mogućnosti platiti dospjele porezne obveze:
– ako ima pad prihoda/primitaka u mjesecu koji prethodi mjesecu podnošenja zahtjeva za mjere plaćanja poreza najmanje 20% u odnosu na isti mjesec prethodne godine ili
– ako učini vjerojatnim da će mu prihodi/primitci u narednom razdoblju od tri mjeseca od mjeseca podnošenja zahtjeva pasti najmanje 20% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
(2) Uz ispunjenje pokazatelja iz stavka 1. ovoga članka, za dospjelu poreznu obvezu poreza na dodanu vrijednost porezni obveznik treba dokazati da dospjela obveza poreza na dodanu vrijednost proizlazi iz izdanih računa koji nisu naplaćeni i ulaznih računa koji nisu plaćeni.
Podnošenje zahtjeva za korištenje mjera plaćanja poreza
Članak 71.e
(1) Podnositelj zahtjeva za korištenje mjera plaćanja poreza podnosi pisani i obrazloženi zahtjev nadležnom poreznom tijelu prema mjestu prebivališta, odnosno sjedišta.
(2) U zahtjevu se navode činjenice temeljem kojih će porezno tijelo moći ocijeniti je li podnositelj zahtjeva učinio vjerojatnim i/ili dokazao postojanje pokazatelja nemogućnosti plaćanja dospjelih poreznih obveza iz članka 71.d ovoga Pravilnika.
(3) Pisanim i obrazloženim zahtjevom smatrat će se zahtjevi podneseni poreznom tijelu elektroničkim putem koji se podnose putem sustava ePorezna, a iznimno porezni obveznici koji nisu korisnici sustava ePorezna zahtjev mogu podnijeti na drugi način koji Porezna uprava osigura i objavi na svojoj mrežnoj stranici.
Odlučivanje o zahtjevu za korištenje mjera plaćanja poreza
Članak 71.f
(1) O zahtjevu iz članka 71.e ovoga Pravilnika, porezno tijelo će odlučiti u jednostavnom i žurnom postupku te o osnovanosti zahtjeva obavijestiti podnositelja zahtjeva na primjeren način.
(2) U uvjetima posebnih okolnosti, primjerenim načinom iz stavka 1. ovoga članka će se, u pravilu, smatrati obavijest elektroničkim putem.
Mjere plaćanja poreza
Članak 71.g
(1) Na temelju osnovanih zahtjeva iz članka 71.f ovoga Pravilnika, za dospjele porezne obveze odobrit će se odgoda plaćanja bez obračuna kamata.
(2) Iznimno, od stavka 1. ovoga članka za dospjelu poreznu obvezu poreza na dodanu vrijednost porezni obveznik iz članka 71.c stavka 2. Pravilnika može ostvariti odgodu za iznos dospjele porezne obveze koja je veća od iznosa za koji bi bio zadužen da je porezni obveznik obračunao porez na dodanu vrijednost u skladu s postupkom oporezivanja prema naplaćenim naknadama.
(3) U svrhu ostvarivanja odgode dospjele porezne obveze iz stavka 2. ovoga članka, porezni obveznik podnosi Obrazac PDV s redovnim postupkom oporezivanja, na način da iznimno u dijelu VIII. Ostali podaci, točka 2. Otuđenje/stjecanje gospodarske cjeline ili pogona iskazuje razliku iznosa u odnosu na postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama.
(4) Ako tijekom trajanja posebnih okolnosti porezni obveznik iz stavka 2. i 3. ovoga članka, ostvari vrijednost koja se uobičajeno iskazuje na Obrascu PDV u dijelu VIII. Ostali podaci, točka 2., isto će iskazati u prvom Obrascu PDV koji će se podnositi istekom posebnih okolnosti.
(5) Odgoda plaćanja iz stavka 1. ovoga članka odobrava se na rok od tri mjeseca računajući od zakonom propisanog dana dospijeća svake pojedine porezne obveze.
(6) U slučaju produljenja roka sukladno članku 71.b stavku 4. ovoga Pravilnika, može se odobriti dodatni rok od tri mjeseca za već odgođene porezne obveze te proširiti obuhvat odgođenih poreznih obveza i na porezne obveze koje dospijevaju za vrijeme trajanja dodatna tri mjeseca, bez obračuna kamata, za što se podnosi novi pisani i obrazloženi zahtjev.
Obročna otplata odgođenih poreznih obveza
Članak 71.h
(1) Podnositelj zahtjeva koji nije u mogućnosti platiti odgođenu dospjelu poreznu obvezu po njezinom odgođenom dospijeću, može podnijeti zahtjev za obročnom otplatom, bez obračuna kamata.
(2) Obročna otplata iz stavka 1. ovoga članka može se odobriti u mjesečnim obrocima, a najduže na 24 mjeseca.
(3) Pisani i obrazloženi zahtjev za obročnu otplatu odgođene dospjele porezne obveze može se podnijeti u roku od pet dana od dana dospijeća obveze koju podnositelj zahtjeva nije u mogućnosti platiti.
(4) U zahtjevu za obročnu otplatu, podnositelj zahtjeva navodi na koje se od odgođenih dospjelih poreznih obveza zahtjev odnosi, pri čemu može odabrati jednu od sljedećih mogućnosti:
– obročna otplata samo za dospjelu odgođenu obvezu, pri čemu odobrenje zahtjeva isključuje mogućnost odobravanja obročne otplate za odgođene porezne obveze koje dospijevaju kasnije ili
– obročna otplata za sve odgođene porezne obveze, dospjele i nedospjele u trenutku podnošenja zahtjeva, u kojem slučaju nedospjele odgođene porezne obveze dospijevaju i odobrava se obročna otplata za njihovo plaćanje, umjesto daljnje odgode.
(5) U slučaju nepoštivanja rokova plaćanja poreznih obveza za koje je odobrena obročna otplata, ista će se ukinuti.
Naknadno postupanje poreznog tijela prema podnositelju zahtjeva kojemu su odobrene mjere plaćanja poreza
Članak 71.i
(1) Porezno tijelo može izvršiti naknadnu provjeru činjenica navedenih u zahtjevu koji podnositelj zahtjeva podnosi sukladno ovom poglavlju, a temeljem kojih je odobrena mjera plaćanja poreza.
(2) Ako porezno tijelo naknadno utvrdi kako nije učinjeno vjerojatnim da su ispunjeni uvjeti za mjeru plaćanja poreza, odredit će prestanak važenja mjere plaćanja poreza pri čemu porezne obveze dospijevaju sukladno posebnim propisima.
(3) Ako porezno tijelo naknadno utvrdi da je podnositelj zahtjeva za vrijeme trajanja posebnih okolnosti:
– lažno prikazao činjenice kojima je obrazlagao zahtjeve i/ili
– postupao protivno poreznim propisima i/ili
– zloupotrijebio mjere plaćanja poreza s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi
obavijestit će podnositelja zahtjeva o neispunjenju pokazatelja nemogućnosti plaćanja dospjelih poreznih obveza te će za porezne obveze za koje je bila odobrena mjera plaćanja poreza obračunati i zadužiti zakonsku zateznu kamatu.
(4) Na redoslijed podmirenja obveza iz stavka 3. ovoga članka primijenit će se članak 128. Zakona.
POGLAVLJE II. - OSLOBOĐENJE OD OBVEZE DOPRINOSA ZA SUFINANCIRANE NETO PLAĆE
Članak 71.j
(1) Porezni obveznik iz članka 107.a stavka 3. Zakona bit će oslobođen obveze plaćanja doprinosa za iznos isplaćene sufinancirane neto plaće po osnovi potpore za očuvanje radnih mjesta koju isplaćuje Hrvatski zavod za zapošljavanje i Središnji državni ured za šport.
(2) Doprinosom iz stavka 1. ovoga članka smatra se obračunata obveza doprinosa za obvezna osiguranja iskazana u Obrascu JOPPD najviše do iznosa sufinacirane neto plaće na temelju iskazane isplate plaće ili na temelju iskazanih doprinosa prema propisanoj osnovici.
(3) Oslobođenje od plaćanja doprinosa iz stavka 2. ovoga članka, provodit će Porezna uprava po službenoj dužnosti na temelju podataka razmijenjenih s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje i Središnjim državnim uredom za šport iz dokaza o isplaćenoj plaći stjecatelja potpore i podataka iskaznih u Obrascu JOPPD podnijetom Poreznoj upravi.
(4) Oslobođenje od plaćanja doprinosa iskazivat će se umanjenjem obveze na porezno-knjigovodstvenoj kartici poreznog obveznika.
(5) Ako se temeljem naknadne razmjene podataka s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje i Središnjim državnim uredom za šport o stjecateljima potpore utvrdi drugačije stanje, odobreno oslobođenje od obveze plaćanja doprinosa će se poništiti u visini neosnovano stečenog oslobođenja.
(6) Iznimno od stavka 2. ovoga članka obračunata obveza doprinosa može se utvrditi na temelju poreznog rješenja, ako je takav način utvrđivanja obveze doprinosa propisan posebnim poreznim propisom.
Članak 71.k
(1) Za provedbe ostalih poreznih postupaka u kojim se polazi od visine plaćenih iznosa doprinosa, smatrat će se da su oslobođene obveze doprinosa plaćene.
(2) Državni proračun preuzima sve obveze doprinosa za koje će porezni obveznici ostvariti oslobođenje na temelju ovoga poglavlja.
(3) Obveze po osnovi doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje, Hrvatski zavod za zapošljavanje i Središnji državni ured za šport uplatit će Središnjem registru osiguranika, temeljem izračuna Porezne uprave.
POGLAVLJE III. - OSLOBOĐENJE OD PODMIRIVANJA POREZNIH OBVEZA
Članak 71.l
(1) Za potrebe ovoga poglavlja poreznim obvezama smatraju se obveze poreza i drugih javnih davanja iz članka 2. Zakona, koje podnositelju zahtjeva za korištenjem mjera plaćanja poreza iz članka 71.e ovoga Pravilnika dospijevaju počevši od 1. travnja 2020. do isteka roka od tri mjeseca od stupanja na snagu članka 107.a Zakona.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ne smatraju se poreznim obvezama obveze poreza na dodanu vrijednost, carina i trošarina, doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje, poreza i prireza utvrđenih na konačne dohotke, naknada i davanja na igre na sreću, obveze po ranije sklopljenim upravnim ugovorima te reprogramirane obveze iz predstečajnih i stečajnih postupaka.
(3) Pravo na oslobođenje od podmirivanja poreznih obveza prema ovom poglavlju mogu ostvariti podnositelji zahtjeva iz članka 71.e ovoga Pravilnika te osobe određene ovim poglavljem.
Članak 71.m
(1) Ako je podnositelju zahtjeva zbog posebnih okolnosti odlukama nadležnog tijela rad zabranjen, odnosno ako mu je rad onemogućen ili znatno otežan oslobodit će ga se podmirivanja dospjelih poreznih obveza ako ima pad prihoda/primitaka najmanje 50% u razdoblju do isteka roka od tri mjeseca nakon stupanja na snagu članka 107.a Zakona, u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
(2) Uz ispunjenje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka, podnositelja zahtjeva koji je u prethodnoj godini ostvario vrijednost isporuka dobara i usluga u iznosu većem od 7.500.000,00 kuna bez poreza na dodanu vrijednost djelomično će se osloboditi podmirivanja dospjelih poreznih obveza razmjerno postotku pada prihoda/primitka u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, neovisno od činjenice je li podnijet zahtjev za mjere plaćanja poreza, poreznog obveznika koji ostvaruje dohodak po osnovi iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova, a koji porez plaća u paušalnom iznosu oslobodit će se poreza u visini Ľ godišnjeg paušalnog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak i to obveze koja se plaća do kraja drugog tromjesečja 2020. godine.
Članak 71.n
(1) Na temelju podataka kojim raspolaže porezno tijelo ili na temelju podataka koje dostavi podnositelj zahtjeva utvrdit će se ispunjenje uvjeta za oslobođenjem od podmirivanja dospjelih poreznih obveza u razdoblju iz članka 71.m ovoga Pravilnika.
(2) U slučaju iz stavak 1. ovoga članka podnositelj zahtjeva oslobodit će se od podmirivanja odgođenih poreznih obveza izuzev obveza iz članka 71.l stavka 2. ovoga Pravilnika.
(3) Oslobođenje od podmirivanja poreznih obveza iskazivat će se umanjenjem poreznih obveza na porezno-knjigovodstvenoj kartici podnositelja zahtjeva.
Članak 71.o
Za provedbe ostalih poreznih postupaka u kojima se polazi od visine plaćenih iznosa poreza, smatrat će se da su oslobođene obveze plaćene.
Članak 71.p
(1) Porezni obveznici te ostale pravne i fizičke osobe koje nisu obuhvaćene člankom 71.l ovoga Pravilnika, a koje tijekom trajanja posebnih okolnosti imaju poremećaj poslovanja veći od 50%, mogu do 20. lipnja 2020. podnijeti zahtjev za oslobođenjem od podmirivanja poreznih obveza prema ovom poglavlju.
(2) O zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka, odlučivat će se u posebnom postupku po potrebi u suradnji s drugim javnopravnim tijelima koja nadziru poslovanje te osobe.
(3) Ako se utvrdi da su posebne okolnosti poremetile poslovanje, pod uvjetima iz ovoga poglavlja odobrit će se oslobođenje od plaćanja javnih davanja.
Članak 71.r
Oslobođenje od podmirivanja javnih davanja iz ovoga poglavlja primjenjuje se nakon oslobođenja iz poglavlja II. ovoga dijela Pravilnika.
POGLAVLJE IV. - OSTALE ODREDBE O POSTUPANJIMA ZA VRIJEME POSEBNIH OKOLNOSTI
Rokovi za podnošenja poreznih prijava i izvješća
Članak 71.s
(1) U uvjetima posebnih okolnosti iz članka 107.a stavka 1. Zakona, iznimno od posebnog propisa o oporezivanju dobiti, Prijava poreza na dobit podnosi se Poreznoj upravi najkasnije do 30. lipnja tekućeg razdoblja.
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka odnosi se na sve druge obrasce i izvješća koja se u skladu posebnim propisima o oporezivanju dobiti i drugim posebnim propisima podnose uz Prijavu poreza na dobit ili za iste obveza podnošenja Poreznoj upravi dospijeva s krajnjim rokom propisanim za podnošenje prijave poreza na dobit.
(3) Obveze javnih davanja koje se utvrđuju na temelju Prijave poreza na dobit, obrazaca i izvješća iz stavka 1. i 2. ovoga članka, dospijevaju 31. srpnja 2020.
(4) Odredbe stavka 1. ovoga članka ne primjenjuju porezni obveznici kojima u skladu s posebnim propisom o oporezivanju dobiti izabrano porezno razdoblje nije izjednačeno s kalendarskom godinom (otvaranje stečaja, statusne promjene, prestanak poslovanja i dr.) odnosno kojima obveza podnošenja prijave poreza na dobit ne dospijeva četiri mjeseca nakon isteka poreznog razdoblja.
Članak 71.sa
(1) U uvjetima posebnih okolnosti iz članka 107.a stavka 1. Zakona iznimno od posebnog propisa kojim se uređuje administrativna suradnja rokovi za dostavu informacija o financijskim računima Ministarstvu financija, Poreznoj upravi produžuju se za tri mjeseca.
(2) Rokovi za dostavu informacija o prekograničnim aranžmanima koji su propisani posebnim propisom kojim se uređuje administrativna suradnja započinju teći od 1. siječnja 2021. za:
1. prekogranične aranžmane stavljene na raspolaganje radi njihove provedbe, ili koji su spremni za provedbu, ili čiji je prvi korak u provedbi napravljen između 1. srpnja 2020. i 31. prosinca 2020.
2. posrednike koji su izravno ili posredstvom drugih osoba, pružili potporu, pomoć ili savjet u razdoblju od 1. srpnja 2020. do 31. prosinca 2020.
(3) Posrednici i relevantni porezni obveznici podnose Ministarstvu financija, Poreznoj upravi do 28. veljače 2021. godine informacije o prekograničnim aranžmanima o kojima se izvješćuje čiji je prvi korak proveden u razdoblju između 25. lipnja 2018. i 30. lipnja 2020. godine.
(4) U slučaju tržišnih aranžmana, posrednik će do 30. travnja 2021. sastaviti prvo periodično izvješće u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje administrativna suradnja.
(5) Ministarstvo financija, Porezna uprava će do 30. travnja 2021. nadležnim tijelima država članica i Europskoj komisiji automatskom razmjenom dostaviti informacije propisane posebnim propisom kojim se uređuje administrativna suradnja.
Plaćanje poreza na dodanu vrijednost kod donacija
Članak 71.t
(1) Porezni obveznici upisani u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost prema posebnom propisu, oslobođeni su plaćanja PDV-a za isporuke dobara i usluga, obavljene bez naknade ili protučinidbe, potrebnih za borbu protiv učinaka pandemije bolesti COVID-19, do isteka roka od tri mjeseca nakon stupanja na snagu članka 107.a Zakona.
(2) Oslobođenje iz stavka 1. ovoga članka primjenjuje se počevši od obveze koja dopijeva u mjesecu koji slijedi nakon stupanja na snagu članka 107.a Zakona.
Plaćanje poreza na dodanu vrijednost pri uvozu
Članak 71.u
(1) Na temelju Odluke Komisije (EU) 2020/491 оd 3. travnja 2020. o oslobađanju od carina i PDV-a pri uvozu robe potrebne za borbu protiv učinaka pandemije bolesti COVID-19 tijekom 2020. primjenjuje se oslobođenje od plaćanja poreza na dodanu vrijednost pri konačnom uvozu određenih dobara, u roku i uz uvjete propisane navedenom Odlukom.
(2) Oslobođenje iz stavka 1. ovoga članka primjenjuje se na organizacije i dobra koja su oslobođena carine u skladu s carinskim propisima i Odlukom iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 71.v
Za uvoz dobara obavljen do uključivo 31. prosinca 2020. smatra se da je porez na dodanu vrijednost pri uvozu plaćen, ako ga porezni obveznik upisan u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost prema posebnom propisu iskaže kao obvezu u prijavi poreza na dodanu vrijednost (Obrazac PDV).
Upravni ugovor u posebnim okolnostima
Članak 71.z
(1) Za dospjele porezne obveze koje nisu predmet odgode, odnosno porezne obveze za koje porezni obveznik nije oslobođen plaćanja, a koje su dospjele od stupanja na snagu članka 107.a Zakona do isteka roka iz članka 71.b ovoga Pravilnika, porezni obveznik i porezno tijelo mogu sklopiti Upravni ugovor u posebnim okolnostima radi namirenja poreznog duga.
(2) Za Upravni ugovor u posebnim okolnostima primjenjivat će se sljedeće odredbe:
– porezna obveza iz stavka 1. ovoga članka, iskazana na porezno-knjigovodstvenoj kartici smatra se usklađenom s poreznim obveznikom, bez potrebe ovjere potvrde o stanju duga izdane od nadležnog poreznog tijela
– izraz slobodne volje za sklapanjem upravnog ugovora porezni obveznik će iskazati podnošenjem zahtjeva, a porezno tijelo potpisom Upravnog ugovora čelnika tijela ili osobe koju čelnik tijela za to ovlasti
– sklapa se na razdoblje od najduže 24 mjeseca uz obračun zakonske zatezne kamate za razdoblje otplate umanjene za 3 postotna boda
– može se sklopiti i bez sredstava osiguranja naplate poreznog duga
– može se sklopiti i u slučaju da porezni obveznik na snazi već ima predstečajnu nagodbu, predstečajni sporazum ili upravni ugovor za obveze dospjele prije stupanja na snagu ovoga članka, uz uvjet da su do dana podnošenja zahtjeva za sklapanje upravnog ugovora podmirene sve dospjele obveze sukladno anuitetnom planu za otplatu predstečajne nagodbe, predstečajnog sporazuma ili anuitetnog plana koji je sastavni dio ranijeg upravnog ugovora.
(3) Za vrijeme trajanja upravnog ugovora iz stavka 1. ovoga članka, poreznom obvezniku se ne može odobriti upravni ugovor za poreznu obvezu nastalu i/ili dospjelu nakon sklapanja upravnog ugovora.
(4) Ako ovim Pravilnikom nije drugačije propisano, na postupanje poreznih tijela prilikom sklapanja upravnog ugovora u posebnim okolnostima odgovarajuće se primjenjuju odredbe članaka od 101. do 103. Zakona.
Ovršni postupak za vrijeme trajanja posebnih okolnosti
Članak 71.za
Ministar financija ovlašćuje čelnika poreznog tijela da uputom propiše postupak provedbe mjera ovrhe za vrijeme trajanja posebnih okolnosti koja će se primjenjivati do isteka roka od tri mjeseca nakon stupanja na snagu članka 107.a Zakona.
Ostale odredbe
Članak 71.zb
Na provedbu svih odredbi ovoga dijela Pravilnika na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članka 71.i ovoga Pravilnika.
Članak 71.zc
(1) U uvjetima posebnih okolnosti iz članka 107.a Zakona, iznimno od posebnih propisa o oporezivanju dohotka, trošak laboratorijskog ispitivanja uzročnika zarazne bolesti odnosno epidemije zaraznih bolesti što ih poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće na svoj teret omogućuje radnicima i fizičkim osobama koje ostvaruju primitke iz članka 21. stavka 1. Zakona o porezu na dohodak u interesu obavljanja djelatnosti poslodavca i isplatitelja primitka odnosno plaće ne smatra se primitkom po osnovi nesamostalnog rada.
DIO JEDANAESTI - ISPRAVAK PRIJAVE NA POZIV POREZNOG TIJELA
Članak 72.
Sukladno članku 76. stavku 5. Zakona, ako se u tijeku poreznog nadzora utvrde činjenice koje mogu dovesti do manje ili više plaćenih drugih poreza koji nisu predmet poreznog nadzora, tijelo koje provodi porezni nadzor pozvat će poreznog obveznika da nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnese ispravak prijave u ostavljenom roku koji ne može biti dulji od 15 dana od zaprimljenog poziva.
DIO DVANAESTI - STATISTIČKA IZVJEŠĆA
POGLAVLJE I. - STATISTIČKA IZVJEŠĆA O ČINJENICAMA BITNIM ZA OPOREZIVANJE
Članak 73.
Sukladno članku 79. stavku 9. Zakona, obveznici sastavljanja statističkih izvješća dužni su Poreznoj upravi dostavljati podatke na način, u obliku i u rokovima propisanim ovim Pravilnikom.
POGLAVLJE II. - IZVJEŠĆIVANJE O DOSPJELIM, A NENAPLAĆENIM POTRAŽIVANJIMA
Obveznici sastavljanja statističkih izvješća
Članak 74.
Obveznici sastavljanja statističkih izvješća o dospjelim, a nenaplaćenim potraživanjima, jesu porezni obveznici upisani u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost koji na dan sastavljanja izvješća imaju u svojim poslovnim knjigama evidentirana dospjela, a nenaplaćena potraživanja, a koja su dospjela sukladno rokovima ispunjenja novčanih obveza propisanim posebnim propisom.
Definicije
Članak 75.
Dospjelim,
a nenaplaćenim potraživanjima, u smislu ovog Pravilnika smatraju se:
1. potraživanja temeljem dospjelih, a nenaplaćenih računa izdanih
sukladno odredbama zakona kojim se uređuje porez na dodanu vrijednost.
2. potraživanja temeljem dospjelih, a nenaplaćenih računa izdanih
sukladno odredbama Zakona.
Rokovi dostave statističkih izvješća
Članak 76.
(1)
O dospjelim, a nenaplaćenim potraživanjima iz članka 75. ovog
Pravilnika obveznici iz članka 74. ovog Pravilnika dužni su, do naplate u
cijelosti ili cjelokupnog otpisa, sastavljati statistička izvješća za
sve dospjele, a neplaćene račune sa stanjem na dan 31. prosinca
prethodne godine, uz uvjet da na dan sastavljanja izvješća nisu starija od
6 godina.
(2) Statistička izvješća iz stavka 1. ovog članka dostavljaju se
na obrascu »Statističko izvješće o dospjelim, a nenaplaćenim
računima na dan 31. 12. ______ godine«, obrazac OPZ-STAT-1.
(3) Obrazac OPZ-STAT-1 obveznici iz članka 74. ovog Pravilnika dužni su
dostaviti Poreznoj upravi elektroničkim putem, korištenjem sustava
ePorezna na način propisan posebnim propisima te tehničkim i ostalim
uputama, u rokovima podnošenja prijave poreza na dohodak ili poreza na dobit.
Sadržaj obrasca
Članak 77.
(1)
Obrazac OPZ-STAT-1 sadrži podatke o:
1. danu, mjesecu i godini na koju se izvješće odnosi i danu, mjesecu i
godini do kojega računi nisu naplaćeni
2. poreznom obvezniku/podnositelju izvješća (pod I.) i to:
– naziv/ime i prezime
– OIB
– adresa sjedišta ili prebivališta odnosno uobičajenog boravišta
3. dospjelim, a nenaplaćenim računima koji su izdani sukladno
odredbama Zakona o PDV-u (pod II.) i to:
3.1. dospjelom, a nenaplaćenom računu za pojedinog kupca prema datumu
izdavanja računa:
– redni broj kupca (pod II.1.)
– oznaka broja – unosi se oznaka 1 ukoliko se upisuje OIB kupca, oznaka 2
ukoliko se unosi PDV identifikacijski broj, oznaka 3 ukoliko se unose ostali
porezni brojevi (pod II.2.)
– porezni broj – PDV identifikacijski broj ili porezni broj ili OIB kupca –
ukoliko pojedini kupac koji se vodi pod jednim poreznim brojem nije podmirio
više od jednog dospjelog računa, porezni broj se upisuje jedanput za sve
račune (pod II.3.)
– naziv/ime i prezime kupca – ukoliko pojedini kupac nije podmirio više od
jednog dospjelog računa, naziv/ime i prezime upisuje se jedanput za sve
račune (pod II.4.)
– redni broj računa (pod II.5.)
– broj izdanog računa (pod II.6.)
– datum izdanog računa (pod II.7.)
– valuta plaćanja računa – upisuje se datum dospijeća
plaćanja računa (pod II.8.)
– broj dana kašnjenja u plaćanju – upisuje se broj dana od dana valute
plaćanja do 31. prosinca prethodne godine (pod II.9.)
– iznos računa bez PDV-a (pod II.10.)
– iznos PDV-a ili 0,00 ukoliko na računu, sukladno odredbama Zakona o
PDV-u nije iskazan iznos PDV-a (pod II.11.)
– ukupan iznos računa s PDV-om (pod II.12.)
– plaćeni iznos računa – upisuje se ukupan iznos plaćenog dijela
računa koji je naplaćen do 31. prosinca prethodne godine (pod II.13.)
– neplaćeni dio računa – upisuje se ukupan iznos neplaćenog
dijela računa koji je ostao nenaplaćen do 31. prosinca prethodne
godine (pod II.14.)
3.2. ukupnom iznosu svih dospjelih, a nenaplaćenih računa za
pojedinog kupca:
– zbrojeni iznos svih nenaplaćenih računa bez PDV-a, za pojedinog
kupca (zbroj kolone II.10. za pojedinog kupca)
– zbrojeni iznos PDV-a prema svim nenaplaćenim računima za pojedinog
kupca (zbroj kolone II.11. za pojedinog kupca)
– zbrojeni iznos računa s PDV-om prema svim nenaplaćenim računima
za pojedinog kupca (zbroj kolone II.12. za pojedinog kupca)
– zbrojeni iznos svih plaćenih iznosa računa za pojedinog kupca
(zbroj kolone II.13. za pojedinog kupca)
– zbrojeni iznos svih neplaćenih iznosa računa za pojedinog kupca
(zbroj kolone II.14. za pojedinog kupca)
3.3. ukupnom iznosu svih dospjelih, a nenaplaćenih računa:
– zbrojeni iznos svih nenaplaćenih računa bez PDV-a, (zbroj kolone
II.10. za sve kupce)
– zbrojeni iznos PDV-a prema svim nenaplaćenim računima (zbroj kolone
II.11. za sve kupce)
– zbrojeni iznos računa s PDV-om prema svim nenaplaćenim
računima (zbroj kolone II.12. za sve kupce)
– zbrojeni iznos svih plaćenih iznosa računa (zbroj kolone II.13. za
sve kupce)
– zbrojeni iznos svih neplaćenih iznosa računa (zbroj kolone II.14.
za sve kupce)
4. dospjelim, a nenaplaćenim računima koji su izdani sukladno
odredbama Zakona, a koji nisu naplaćeni do 31. prosinca prethodne godine
(uključujući i taj dan) i to:
– ukupan iznos računa s PDV-om (pod III.2.)
– iznos PDV-a – upisuje se ukupan iznos obračunanog PDV-a koji je kao
takav posebno iskazan na izdanom računu (pod III.3.)
5. datumu i mjestu sastavljanja statističkog izvješća (pod IV.)
6. ime i prezime osobe koja je sastavila statistički izvještaj (pod V.)
7. potpis (pod VI.).
(2) Podaci iz stavka 1. točke 4. ovoga članka upisuju se u ukupnom
iznosu svih dospjelih, a nenaplaćenih računa sa stanjem na dan iz
članka 76. stavka 1. ovog Pravilnika. Na isti način mogu se iskazati
i potraživanja temeljem dospjelih, a nenaplaćenih računa koji su
sastavljeni sukladno odredbama Zakona o PDV-u, a koji su izdani osobama koji
nisu porezni obveznici PDV-a, odnosno nisu pravne osobe, te potraživanja od
kupaca koji imaju sjedište izvan Europske unije. Podaci o danu, mjesecu i
godini do kojega računi nisu naplaćeni nisu obvezujući, odnosno
ne moraju se popuniti.
(3) Obrazac OPZ-STAT-1 potpisuje odgovorna osoba podnositelja statističkog
izvješća, koja naprednim elektroničkim potpisom jamči za
istinitost i točnost iskazanih podataka.
(4) Obrazac OPZ-STAT-1 ne dostavlja se Poreznoj upravi ukoliko porezni obveznik
nema dospjelih, a nenaplaćenih potraživanja iz članka 75. ovog
Pravilnika, te ukoliko je porezni obveznik prestao s poslovanjem.
(5) Obrazac OPZ-STAT-1 sastavni je dio ovog Pravilnika.
DIO TRINAESTI - POREZNA NAGODBA
Opća odredba
Članak 78.
Sukladno članku 104. Zakona porezno tijelo i porezni obveznik mogu za novoutvrđene obveze u postupku poreznog nadzora, do uručenja zapisnika o obavljenom poreznom nadzoru sklopiti poreznu nagodbu.
Novoutvrđene obveze
Članak 79.
Novoutvrđenim obvezama iz članka 78. ovog Pravilnika smatraju se novoutvrđene porezne obveze u postupku poreznog nadzora i zatezne kamate utvrđene u poreznom nadzoru za razdoblje od dana nastanka poreznih obveza do dana zaključenja porezne nagodbe.
Smanjenje novoutvrđenih obveza
Članak 80.
(1)
Kod poreznih obveznika kojima su obveze iz članka 79. ovog Pravilnika u
postupku poreznog nadzora utvrđene procjenom sukladno članku 92.
stavku 2. Zakona, novoutvrđene porezne obveze i zatezne kamate
utvrđene u poreznom nadzoru za razdoblje od dana nastanka poreznih obveza
do dana zaključenja porezne nagodbe mogu se smanjiti za ukupno 5%.
(2) Na preostali iznos novoutvrđene obveze iz stavka 1. ovog članka
primjenjuju se odredbe članka 81. ovog Pravilnika.
(3) Novoutvrđene obveze u postupku poreznog nadzora koje se odnose na
porez na dohodak, prirez porezu na dohodak i doprinose za obvezna osiguranja ne
mogu se smanjivati u postupku porezne nagodbe.
Smanjenje zateznih kamata
Članak 81.
(1) Obveze po osnovi utvrđenih zateznih kamata u postupku poreznog nadzora, za razdoblje od dana nastanka poreznih obveza do dana zaključenja porezne nagodbe, ovisno o iznosu i roku plaćanja novoutvrđenih poreznih obveza, smanjuju se prema sljedećim kriterijima:
Rok plaćanja |
Uplaćeni iznos novoutvrđenih poreznih obveza |
Smanjenje kamata za: |
Na dan sklapanja nagodbe |
od 10% do 100% |
10% do 100% |
Plaćanje cijeloga ili ostatka iznosa novoutvrđenih poreznih obveza u roku od 90 dana |
|
50% |
(2) Za
iznos koji se plaća na dan zaključenja nagodbe kamate se smanjuju
razmjerno iznosu uplaćenih novoutvrđenih poreznih obveza.
(3) Za plaćanje cijeloga iznosa novoutvrđenih poreznih obveza ili
ostatka iznosa novoutvrđenih poreznih obveza iz stavka 1. ovog članka
u roku od 90 dana od dana sklapanja porezne nagodbe kamate se smanjuju za 50%.
(4) Obveze po osnovu utvrđenih zateznih kamata u postupku poreznog nadzora
koje proizlaze iz obveze uplate doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju
individualne kapitalizirane štednje ne mogu se smanjivati.
Podnošenje prijedloga za sklapanje porezne nagodbe
Članak 82.
(1)
Prije održavanja zaključnog razgovara iz članka 125. stavka 1. Zakona
poreznom obvezniku dostavlja se pisana obavijest o visini novoutvrđenih
obveza u poreznom nadzoru s opisom činjenica i pravnih ocjena koje su
utjecale na visinu novoutvrđenih obveza.
(2) Prijedlog za sklapanje porezne nagodbe iz članka 104. i 105. Zakona
podnosi porezni obveznik u pisanom obliku na zaključnom razgovoru ili
najkasnije u roku od osam dana od datuma održanog zaključnog razgovora.
(3) Prijedlog za sklapanje porezne nagodbe podnosi se nadležnom područnom
uredu Porezne uprave koji je obavio porezni nadzor, a sadržava:
1. ime i prezime, naziv, adresu i OIB poreznog obveznika
2. izjavu o prihvaćanju novoutvrđenih obveza u postupku poreznog
nadzora
3. rok plaćanja novoutvrđenih poreznih obveza
4. izjavu o odricanju prava na korištenje redovnih i izvanrednih pravnih
lijekova po predmetu nadzora.
(4) Porezna nagodba sklapa se u pisanom obliku pri čemu se mora odrediti
rok izvršenja obveza iz porezne nagodbe, a potpisuju je odgovorna osoba
poreznog obveznika i ovlaštena osoba Porezne uprave i tada se smatra
sklopljenom.
(5) Porezna nagodba ima snagu izvršnog rješenja donesenog u postupku poreznog
nadzora.
(6) Ako porezni obveznik ne ispuni preuzete obveze i uvjete iz porezne nagodbe,
sukladno odredbama članka 104. stavka 12. Zakona, nagodba postaje ovršna
isprava i izvršava se prema pravilima o izvršenju poreznog rješenja, a
novoutvrđene obveze u postupku poreznog nadzora naplaćuju se u visini
novoutvrđenih obveza iz članka 79. ovog Pravilnika u cjelokupnom iznosu.
Porezni obveznik je dužan platiti i zatezne kamate za razdoblje od dana
sklapanja porezne nagodbe do dana plaćanja.
DIO ČETRNAESTI - UVJETI, NAČIN I POSTUPAK PRIJEBOJA POTRAŽIVANJA PREMA DRŽAVNOM PRORAČUNU S POREZNIM DUGOM
POGLAVLJE I. - OPĆE ODREDBE
Članak 83.
Ovim dijelom uređuju se postupak prijeboja potraživanja poreznog dužnika prema državnom proračunu s obvezom po osnovi poreznog duga i redoslijed namirivanja za pojedine vrste poreza.
Članak 84.
Potraživanjima
iz članka 83. ovoga Pravilnika smatraju se:
1. potraživanja temeljem dospjelih novčanih obveza iz pravnih poslova
sklopljenih između fizičkih i pravnih osoba i proračunskih
odnosno izvanproračunskih korisnika državnog proračuna koji su u
trenutku sklapanja pravnog posla bili navedeni u registru proračunskih i
izvanproračunskih korisnika državnog proračuna
2. potpore u poljoprivredi i ribarstvu koje se financiraju iz državnog
proračuna (u daljnjem tekstu potpora iz državnog proračuna) i to:
a) potpora iz programa izravnih plaćanja
b) plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima
c) državne potpore u ribarstvu
3. potraživanja iz ovršnih odluka i nagodbi domaćeg suda koje glase na
ispunjenje određene novčane obveze i imaju potvrdu ovršnosti, a koje
se isplaćuju iz državnog proračuna
4. potraživanja iz ovršnih izvansudskih nagodbi koje glase na ispunjenje
određene novčane obveze, a koje se isplaćuju iz državnog
proračuna.
Pojmovi
Članak 85.
Pojedini
pojmovi, u smislu ovoga dijela Pravilnika, imaju sljedeće značenje:
1. porezni dužnik je pravna i/ili fizička osoba koja u službenim
evidencijama poreznog tijela ima evidentirane dospjele, a nenamirene obveze na
ime poreza, kamata po osnovi poreznog duga, troškova ovrhe i novčanih
kazni
2. porezni dug je iznos dospjele obveze na ime poreza evidentiran na poreznom
broju dužnika u službenim evidencijama Porezne uprave, a obveza je nastala i
evidentirana na temelju obračunske prijave ili rješenja Porezne uprave ili
je utvrđena rješenjem u postupku nadzora od strane nadležnog poreznog tijela
te je dospjela na naplatu, a ukupni iznos duga se sastoji od glavnice (ili
zbrojeno više glavnica) i obračunskih kamata (ili zbrojenih kamata za više
godina uključujući i za tekuću godinu) umanjen za iznos za koji
je sklopljen upravni ugovor ili neki drugi oblik odgođenog plaćanja
3. korisnici potpora su korisnici definirani Zakonom o poljoprivredi
4. korisnik državnog proračuna je osoba koja se djelomično ili u
cijelosti financira iz državnog proračuna, a koja je navedena u registru
proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna
5. ovlaštena agencija jest Financijska agencija (Fina)
6. stjecatelj potraživanja po osnovi pravnog posla je fizička ili pravna
osoba koja je sklopila pravni posao s korisnicima državnog proračuna i
ispunila svoje obveze i to po dospijeću potraživanja
7. stjecatelj potraživanja po osnovi potpore je korisnik potpore kojem je
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju
odobrila zahtjev za potporu iz državnog proračuna
8. stjecatelj potraživanja po osnovi ovršnih odluka i nagodbi domaćeg suda
je osoba u čiju korist je odlukom ili nagodbom naložena uplata
9. stjecatelj potraživanja po osnovi ovršnih izvansudskih nagodbi je osoba u
čiju korist je nagodbom naložena uplata.
POGLAVLJE II. - POSTUPAK RAZMJENE PODATAKA I PRIJEBOJ
Dospijeće potraživanja i dostava podataka
Članak 86.
(1)
Korisnik državnog proračuna obavještava ovlaštenu agenciju, koja obavlja
poslove prijeboja u ime Ministarstva financija – Državne riznice, o
dospijeću potraživanja po osnovi:
1. pravnog posla sklopljenog s korisnicima državnog proračuna i
2. potraživanja iz ovršnih odluka, ovršnih sudskih i izvansudskih nagodbi te
dostavlja sljedeće podatke:
– naziv/ime i prezime stjecatelja potraživanja
– adresu sjedišta/prebivališta
– OIB
– oznaku izvora prava prema članku 84. stavak 1. ovoga Pravilnika
– iznos potraživanja u kunama
– račun na koji se ima izvršiti isplata dijela potraživanja koji ostaje
stjecatelju
– adresu elektroničke pošte stjecatelja odnosno odgovorne osobe te
– ekonomsku klasifikaciju potraživanja (račun i aktivnost).
(2) Nakon što Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom
razvoju utvrdi stjecatelju potraživanja prava na isplatu potpore iz državnog
proračuna i iznos za isplatu, ovlaštenoj agenciji, koja obavlja poslove
prijeboja u ime Ministarstva financija – Državne riznice, dostavlja
sljedeće podatke:
– naziv/ime i prezime stjecatelja potraživanja
– adresu sjedišta/prebivališta
– OIB
– oznaku izvora prava prema članku 84. stavak 1. ovoga Pravilnika
– iznos potraživanja u kunama
– račun na koji se ima izvršiti isplata dijela potraživanja koji ostaje
stjecatelju
– adresu elektroničke pošte stjecatelja odnosno odgovorne osobe te
– ekonomsku klasifikaciju potraživanja (račun i aktivnost).
(3) Ovlaštena agencija, prije postupanja po nalogu korisnika državnog
proračuna, odnosno Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i
ruralnom razvoju, od Porezne uprave traži podatke o stanju poreznog duga, za
svakog stjecatelja potraživanja.
(4) Porezna uprava dužna je, u roku od tri dana nakon zaprimanja obavijesti iz
stavka 3. ovoga članka ovlaštenoj agenciji dostaviti podatke o stanju
evidentiranog, a neuplaćenog dospjelog poreznog duga stjecatelja
potraživanja, sa stanjem na dan dostave.
Postupak prijeboja
Članak 87.
(1)
Ovlaštena agencija, sukladno podacima korisnika proračuna o potraživanju
pojedinog stjecatelja i podacima Porezne uprave o stanju poreznog duga, od
iznosa potraživanja obustavlja iznos potreban za namirenje poreznog duga, radi
prijeboja.
(2) Za obustavljeni iznos potraživanja prema stavku 1. ovoga članka,
ovlaštena agencija daje naloge za prijenos, i to:
– na teret općih sredstava koja su planirana za namjene iz članka 84.
ovoga Pravilnika
– u korist uplatnog računa propisanog za evidentiranje obveza poreza i OIB
dužnika, prema redosljedu namirivanja sukladno članku 89. ovoga
Pravilnika.
Iznos potraživanja veći od iznosa potrebnog za namirenje poreznog duga
Članak 88.
(1)
Kada je iznos potraživanja veći od iznosa potrebnog za namirenje poreznog
duga, tada se razlika između iznosa potraživanja i obustavljenog iznosa
prema članku 87. stavku 1. ovoga Pravilnika, prenosi:
– na teret općih sredstava za namjene iz članka 84. ovoga Pravilnika
– u korist računa stjecatelja potraživanja.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, kada je razlika između
ukupnog iznosa potraživanja i iznosa koji je obustavljen radi prijeboja
potraživanja s obvezom jednaka ili manja od 10,00 kuna tada se taj iznos ne
prenosi u korist računa stjecatelja već se za iznos razlike
povećava iznos koji je namijenjen za namirenje poreznog duga koji se
namiruje prijebojem, sukladno redoslijedu namirivanja propisanog člankom
89. ovoga Pravilnika.
POGLAVLJE III. - REDOSLIJED NAMIRIVANJA DUGA
Članak 89.
(1)
Kada je potraživanje utvrđeno, od iznosa koji se prenosi, prema
članku 87. stavak 2. druga alineja ovoga Pravilnika, namiruje se porezni
dug po redoslijedu određenom člankom 128. Zakona, i to:
1. dug na brojčanim oznakama poreza na promet
2. dug na brojčanim oznakama poreza na dodanu vrijednost
3. dug na brojčanim oznakama doprinosa za obvezna osiguranja
4. dug na brojčanim oznakama poreza na dobit
5. dug na brojčanim oznakama ostalih nenavedenih prihoda državnog
proračuna koje naplaćuje Porezna uprava
6. dug na brojčanim oznakama doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju
individualne kapitalizirane štednje za starost
7. dug na brojčanim oznakama prisilne naplate koju provodi Porezna uprava.
(2) Dugovi navedeni u stavku 1. ovoga članka unutar grupe brojčane
oznake pojedine vrste prihoda namiruju se prema redoslijedu kako je to
propisano Naredbom o načinu uplaćivanja prihoda proračuna,
obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba za godinu u
kojoj se prijeboj obavlja.
Obavijest o izvršenom prijeboju potraživanja
Članak 90.
(1)
O obavljenom prijeboju ovlaštena agencija je dužna stjecatelju potraživanja
odnosno poreznom dužniku izdati pisanu ispravu – obavijest radi provedbe
odgovarajućih knjiženja u njegovim poslovnim knjigama.
(2) Ispravu iz stavka 1. ovoga članka ovlaštena agencija sastavlja i
dostavlja na obrascu »Obavijest o izvršenom prijeboju potraživanja po osnovi
prava iz članka 84. Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona s
obvezom po osnovi poreznog duga« – Obrazac OK – POR.
Obrazac OK-POR
Članak 91.
(1)
Obrazac OK – POR sadržava podatke o:
– broju dokumenta
– izdavatelju Obavijesti (naziv, adresa)
– stjecatelju potraživanja (naziv, adresa i OIB primatelja)
– iznosu prava i rasporedu sredstava (iznos potraživanja – podatak korisnika,
iznos ukupnog duga i kamata za doprinose – podatak Porezne uprave, iznos koji
je obustavljen radi namirenja poreznog duga)
– rasporedu obustavljenog iznosa (redni broj, brojčana oznaka i naziv
aktivnosti odnosno vrste duga i iznos)
– iznosu doznačenom na račun stjecatelja potraživanja
– datumu provedbe – prijenosa
– potpisu odgovorne osobe izdavatelja
– mjestu i datumu izdavanja.
(2) Obrazac izvješća potpisuje odgovorna osoba ovlaštene agencije.
(3) Obrazac OK – POR sastavni je dio ovoga Pravilnika.
Protokol o postupanju
Članak 92.
O tijeku poslova i rokovima međusobne razmjene podataka o stjecateljima, iznosu potraživanja po osnovi pravnog posla sklopljenog s korisnicima državnog proračuna, po osnovi potpore iz državnog proračuna, po osnovi potraživanja iz odluka suda, sudskih i izvansudskih nagodbi kao i tehničko-informatičkim detaljima, sudionici postupka sastavljaju Protokol o postupanju. Nositelj poslova je Porezna uprava.
DIO PETNAESTI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 93.
Odredba članka 24. stavka 4. ovog Pravilnika primjenjuje se od stupanja na snagu provedbenih propisa iz članka 53. stavka 1. Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (»Narodne novine« broj 61/18).
Članak 94.
Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o provedbi Općeg poreznog zakona (»Narodne novine« broj 30/17).
Članak 95.
Ovaj Pravilnik objavljuje se u »Narodnim novinama« i stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Prilog - Obrasci
Prijava činjenica bitnih za oporezivanje
Izjava fizičke osobe o izvorima stjecanja imovine
NAPOMENA, NN 35/20
Pravilnik o dopunama Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona
ZAVRŠNA ODREDBA
Članak 2.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
NAPOMENA, NN 43/20
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona
ZAVRŠNA ODREDBA
Članak 2.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
NAPOMENA, NN 50/20
Pravilnik o dopuni Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona
Članak 2.: Ovaj Pravilnik stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
NAPOMENA, NN 70/20
Pravilnik o izmjeni Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona
ZAVRŠNA ODREDBA
Članak 2.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Napomena, NN 74/20
Pravilnik o dopunama Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona
Članak 2.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Napomena, NN 103/20
Pravilnik o izmjeni i dopunama Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona
Završne odredbe
Članak 4.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.