Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi

'Narodne novine', br. 108/12, 144/12, 81/13,112/13; Stečajni zakon 'Narodne novine', br. 71/15 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima 'Narodne novine', br. 78/15, NN 114/22

Na snazi i primjenjuje se od 1. siječnja 2023.

DIO PRVI

GLAVA I.

OPĆE ODREDBE

Predmet Zakona

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje:

1. financijsko poslovanje poduzetnika,

2. rokovi ispunjenja novčanih obveza i pravne posljedice zakašnjenja s ispunjenjem novčanih obveza,

3. Briše se.

4. financijski nadzor trgovačkih društava i pravnih osoba s javnim ovlastima;

Prijenos propisa Europske unije

Članak 2.

Ovaj Zakon sadrži odredbe koje su u skladu sa sljedećim aktom Europske unije:

– odredbe Direktive 2011/07/EU Europskog parlamenta i Vijeća od dana 16. veljače 2011. godine o suzbijanju zakašnjenja s plaćanjem u trgovačkim ugovorima (SL 048, P. 0001 – 0010, 23. 02. 2011.).

Pojmovi

Članak 3.

U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:

1. »poduzetnik« jest fizička i pravna osoba, koja samostalno obavlja gospodarsku ili profesionalnu djelatnost radi ostvarivanja prihoda, dohotka, dobiti ili drugih gospodarski procjenjivih koristi,

2. »osobe javnog prava« jesu javni naručitelji kako su uređeni propisima o javnoj nabavi i sektorski naručitelji kako su uređeni propisima o javnoj nabavi, osim trgovačkih društava koja odgovaraju definiciji poduzetnika,

3. »financijsko poslovanje« čini pribavljanje financijskih sredstava, upravljanje financijskim sredstvima te raspoređivanje sredstava financiranja radi osiguranja uvjeta za obavljanje gospodarske djelatnosti,

4. »pravila poslovno-financijske struke« jesu pravila financijskog poslovanja uređena posebnim zakonima te druga iskustvena pravila financijskog poslovanja,

5. »novčane obveze« jesu iznos glavnice koji je trebao biti plaćen u roku predviđenom ugovorom ili zakonom, uključujući poreze i druga obvezna davanja navedena u računu ili drugom odgovarajućem zahtjevu za isplatu,

6. »likvidnost« jest sposobnost pravodobnog ispunjavanja dospjelih novčanih obveza,

7. »solventnost« jest trajnija sposobnost ispunjavanja svih svojih novčanih obveza,

8. »adekvatnost kapitala« jest odnos između dugoročnih izvora financiranja i opsega i vrste poslova koju poduzetnik obavlja te rizika kojima je izložen u poslovanju,

9. »osnova za plaćanje« jest osnova za plaćanje prema odredbama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, kao i osnova za plaćanje prema odredbama posebnog zakona ukoliko se izvršava u Financijskoj agenciji sukladno odredbama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima,

10. briše se,

11. briše se,

12. briše se,

13. »prioritetne tražbine« jesu tražbine radnika i prijašnjih radnika dužnika nastale do dana otvaranja postupka predstečajne nagodbe, iz radnog odnosa u brutoiznosu, otpremnine do iznosa propisanog zakonom, odnosno kolektivnim ugovorom i tražbine po osnovi naknade štete pretrpljene zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti,

14. briše se,

15. briše se,

16. »poslovne transakcije« jesu transakcije između poduzetnika ili između poduzetnika i osoba javnog prava koje rezultiraju dobavom robe ili pružanjem usluga za novčanu naknadu,

17. »zakašnjenje s plaćanjem« označava plaćanje koje nije izvršeno u roku predviđenom ugovorom ili zakonom.

18. »kamata za kašnjenje s plaćanjem« jest zakonska kamata za kašnjenje s plaćanjem ili kamata po stopi ugovorenoj između poduzetnika,

19. »zakonska kamata za kašnjenje s plaćanjem« jest kamatna stopa za kašnjenje s plaćanjem po stopi koja je jednaka iznosu referentne stope uvećana za osam postotnih poena,

20. »referentna stopa« jest kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke.

21. »dan« u glavi II. odjeljku 4. jest kalendarski dan.«.

GLAVA II.

TEMELJNA PRAVILA FINANCIJSKOG POSLOVANJA

Odjeljak 1.

Primjena odredbi o financijskom poslovanju

Članak 4.

(1) Glava II. ovoga Zakona odnosi se na trgovačka društva (u daljnjem tekstu: društvo), a na odgovarajući način i na druge poduzetnike.

(2) Za dionička društva s monističkim sustavom upravljanja, odredbe o upravi i nadzornom odboru na odgovarajući način se primjenjuju na upravni odbor.

(3) Odredbe ove glave ne odnose se na financijske institucije, kreditne unije, investicijska društva i društva za upravljanje investicijskim fondovima, kreditne institucije, društva za osiguranje i reosiguranje, leasing društva, institucije za platni promet čija je pretežita djelatnost pružanje platnih usluga i institucije za elektronički novac čija je pretežita djelatnost izdavanje elektroničkog novca.

Odjeljak 2.

TEMELJNE OBVEZE UPRAVE I NADZORNOG ODBORA

Temeljne obveze uprave

Članak 5.

(1) Uprava je dužna, u smislu ovoga Zakona, u vođenju poslova društva poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurala likvidnost i solventnost društva.

(2) Uprava je dužna upravljati imovinom i obvezama društva tako da je društvo sposobno ispuniti sve svoje dospjele obveze.

(3) Uprava je dužna osigurati sustavno praćenje, procjenu i strategiju održavanja, odnosno dosezanja adekvatne razine kapitala u odnosu na vrstu, opseg i složenost poslovne djelatnosti koju društvo obavlja i rizike kojima je izloženo ili bi moglo biti izloženo u obavljanju te poslovne djelatnosti.

Temeljne obveze članova nadzornog odbora

Članak 6.

Nadzorni odbor dužan je, u smislu ovoga Zakona, nadzirati stanje likvidnosti i solventnosti društva.

Odjeljak 3.

RIZICI U FINANCIJSKOM POSLOVANJU

Upravljanje rizicima

Članak 7.

(1) Upravljanje rizicima obuhvaća utvrđivanje, mjerenje ili procjenu te praćenje rizika, uključujući izvješćivanje o rizicima kojima je društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo tijekom svoga poslovanja.

(2) Uprava je dužna osigurati da društvo provodi redovne mjere upravljanja rizicima te da postupa u skladu s pravilima poslovno-financijske struke, s obzirom na opseg i vrstu poslova koje društvo obavlja.

(3) Pod pojmom rizik podrazumijevaju se svi rizici kojima je društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo u poslovanju, osobito kreditni rizik, tržišni rizik, operativni rizik i rizik likvidnosti.

(4) Kreditni rizik je rizik gubitka uloženih novčanih sredstava zbog zakašnjenja dužnika društva.

(5) Tržišni rizik je rizik od gubitaka zbog promjene cijena robe, valuta i financijskih instrumenta ili promjena kamatnih stopa.

(6) Operativni rizik je rizik od gubitka zbog pogrešaka, prekida ili šteta uzrokovanih neadekvatnim internim procesima, osobama, sustavima ili vanjskim događajima uključujući rizik izmjena pravnih propisa.

(7) Rizik likvidnosti je rizik gubitka zbog nemogućnosti ispunjenja dospjelih obveza.

Upravljanje rizikom likvidnosti

Članak 8.

Mjere koje je uprava dužna poduzeti za razvoj i provedbu politike redovnog upravljanja rizikom likvidnosti su:

1. planiranje poznatih i potencijalnih novčanih odljeva i priljeva s obzirom na redovni tijek poslovanja,

2. redovito praćenje i upravljanje likvidnošću,

3. određivanje odgovarajućih mjera za sprječavanje ili uklanjanje uzroka nelikvidnosti i identificiranje drugih mogućnosti.

Praćenje i osiguranje adekvatnosti kapitala

Članak 9.

(1) Uprava je dužna poduzeti sve potrebne mjere da društvo raspolaže s dovoljno dugoročnih izvora financiranja s obzirom na opseg i vrstu poslovne djelatnosti.

(2) Uprava je dužna redovito pratiti da je društvo ostvarilo adekvatnost kapitala.

(3) Smatra se da je nastala neadekvatnost kapitala u društvu, ako je gubitak iz tekuće godine zajedno s prenesenim gubicima dosegnuo polovinu visine temeljnog kapitala društva.

Dužnosti uprave i nadzornog odbora u slučaju neadekvatnosti kapitala

Članak 10.

(1) U slučaju kad je kapital društva postao neadekvatan uprava je dužna:

1. u roku od osam dana analizirati uzroke nastanka neadekvatnosti kapitala i predložiti mjere potrebne za ostvarenje adekvatnosti kapitala te ih dostaviti nadzornom odboru, koji je dužan o istom dati mišljenje u roku od osam dana od primitka,

2. početi provoditi mjere iz točke 1. ovoga stavka koje su u njezinoj nadležnosti (nalaženje adekvatnih izvora financiranja) i za koje je dobila suglasnost,

3. odmah sazvati skupštinu i predložiti provođenje mjera koje su potrebne za ostvarenje adekvatnosti kapitala koje su u njezinoj nadležnosti (primjerice smanjenje temeljnog kapitala društva radi pokrivanja nepokrivenih gubitaka uz istodobno povećanje temeljnog kapitala).

(2) Mjere iz stavka 1. ovoga članka uprava je dužna provesti u roku od 90 dana.

Odjeljak 4.

ISPUNJENJE NOVČANIH OBVEZA

Predmet

Članak 10.a

(1) Ovaj odjeljak odnosi se na poslovne transakcije između poduzetnika i između poduzetnika i osoba javnog prava u kojima je osoba javnog prava dužnik novčane obveze.

(2) Odredbe ovoga odjeljka ne primjenjuju se na novčane obveze koje su obuhvaćene postupcima koji se vode na temelju odredbi ovoga Zakona i Stečajnog zakona.

Rokovi ispunjenja novčanih obveza u poslovnim transakcijama između poduzetnika

Članak 11.

(1) U poslovnim transakcijama među poduzetnicima može se ugovoriti rok ispunjenja novčane obveze do 60 dana.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako ne postoje okolnosti iz članka 14. stavka 5. ovoga Zakona, kod ugovora o robno trgovačkom kreditu može se ugovoriti u pisanom obliku i dulji rok ispunjenja novčane obveze, a koji rok ni u kojem slučaju ne može biti dulji od 360 dana.

(3) Ako ugovorom među poduzetnicima nije ugovoren rok za ispunjenje novčane obveze, dužnik je dužan, bez potrebe da ga vjerovnik na to pozove, ispuniti novčanu obvezu u roku od 30 dana.

(4) Rok za ispunjenje novčane obveze počinje teći od:

1. dana kad je dužnik primio račun ili drugi odgovarajući zahtjev za isplatu, ili

2. dana kad je vjerovnik ispunio svoju obvezu:

– ako nije moguće sa sigurnošću utvrditi dan primitka računa ili drugog odgovarajućeg zahtjeva za isplatu ili,

– ako je dužnik primio račun ili drugi odgovarajući zahtjev za isplatu prije negoli je vjerovnik ispunio svoju obvezu, ili

3. dana isteka roka za pregled predmeta obveze, ako je ugovorom ili zakonom predviđen određeni rok za takav pregled, a dužnik je primio račun ili drugi odgovarajući zahtjev za isplatu prije isteka toga roka.

(5) Rok za pregled predmeta obveze iz stavka 4. točke 3. ovoga članka ne može biti duži od 30 dana od dana primitka predmeta obveze.

(6) Iznimno, ako je to opravdano posebnim okolnostima, kao što je to primjerice posebna narav predmeta obveze, ako ne postoje okolnosti iz članka 14. stavka 5. ovoga Zakona, ugovorne strane mogu ugovoriti u pisanom obliku i duži rok od roka iz stavka 5. ovoga članka.

Rokovi ispunjenja novčanih obveza u poslovnim transakcijama između poduzetnika i osoba javnog prava

Članak 12.

(1) U poslovnim transakcijama između poduzetnika i osoba javnog prava u kojima je osoba javnog prava dužnik novčane obveze, može se ugovoriti rok ispunjenja novčane obveze do 30 dana.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako ne postoje okolnosti iz članka 14. stavka 6. ovoga Zakona, može se ugovoriti u pismenom obliku i duži rok ispunjenja novčane obveze, ako je to objektivno opravdano posebnim značajkama i naravi ugovora, ali ne duži od 60 dana.

(3) Ako ugovorom između poduzetnika i osobe javnog prava u kojem je osoba javnog prava dužnik novčane obveze nije ugovoren rok za ispunjenje novčane obveze, dužnik je dužan, bez potrebe da ga vjerovnik na to pozove, ispuniti novčanu obvezu u roku od 30 dana.

(4) Rok za ispunjenje novčane obveze iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka počinje teći od dana određenog člankom 11. stavkom 4. ovoga Zakona.

(5) U poslovnim transakcijama iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka, na rok za pregled predmeta obveze primjenjuje se odredba članka 11. stavka 5. ovoga Zakona.

(6) Rok za pregled predmeta obveze iz članka 11. stavka 6. ovoga Zakona mora biti naveden u natječajnoj dokumentaciji.

Posljedice dužnikova zakašnjenja s ispunjenjem novčane obveze

Članak 12.a

(1) Ako dužnik zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje vjerovniku bez ikakve daljnje opomene pored glavnice, i kamate za kašnjenje s plaćanjem, pod uvjetom da je vjerovnik ispunio svoje ugovorne i zakonske obveze.

(2) Stopa zakonskih kamata na kašnjenje s plaćanjem u poslovnim transakcijama između poduzetnika i između poduzetnika i osoba javnog prava u kojima je osoba javnog prava dužnik novčane obveze jednaka je referentnoj stopi uvećanoj za 8 postotnih poena.

(3) U poslovnim transakcijama između poduzetnika moguće je ugovoriti drukčiju stopu kamata za kašnjenje s plaćanjem, ali ne veću od stope zakonskih kamata za kašnjenje s plaćanjem iz stavka 2. ovoga članka, a koja je vrijedila na dan sklapanja ugovora. Ako su kamate ugovorene ali nije određena njihova stopa, obračunavaju se zakonske kamate za kašnjenje s plaćanjem.

(4) Referentnu stopu iz stavka 2. ovoga članka određuje Europska središnja banka, a objavljuje se u Službenom listu Europske unije.

(5) Referentna stopa za prvo polugodište predmetne godine je stopa iz stavka 4. ovoga članka važeća na dan 1. siječnja te godine, a referentna stopa za drugo polugodište predmetne godine je stopa iz stavka 4. ovoga članka važeća na dan 1. srpnja te godine.

Posebna naknada za troškove prouzročene vjerovniku dužnikovim zakašnjenjem s ispunjenjem novčane obveze u poslovnim transakcijama

Članak 13.

(1) U poslovnim transakcijama između poduzetnika i između poduzetnika i osoba javnog prava u kojima je osoba javnog prava dužnik novčane obveze, ako dužnik zakasni s ispunjenjem novčane obveze, vjerovnik ima pravo, bez ikakve daljnje opomene, na posebnu naknadu u iznosu od 40 eura.

(2) Vjerovnik ima pravo na posebnu naknadu iz stavka 1. ovoga članka bez obzira na to je li pretrpio kakvu štetu zbog dužnikovog zakašnjenja.

(3) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka ni na koji način ne umanjuju, ne ograničavaju niti isključuju pravo vjerovnika na naknadu štete, troškove postupka prisilne naplate i ostala prava koja mu pripadaju zbog dužnikovog zakašnjenja.

Ništetnost pojedinih odredbi ugovora

Članak 14.

(1) Ništetna je odredba ugovora iz članka 11. i članka 12. ovoga Zakona, činidba ili praksa, kojom se isključuje, ograničava ili uvjetuje pravo vjerovnika na kamate za kašnjenje s plaćanjem ili pravo vjerovnika na posebnu naknadu iz članka 13. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Ništetna je odredba ugovora iz članka 11. i članka 12. ovoga Zakona, činidba ili praksa, kojom se određuje datum primitka računa ili drugog odgovarajućeg zahtjeva za isplatu.

(3) Ništetna je odredba ugovora među poduzetnicima kojom je ugovoren rok ispunjenja novčane obveze duži od 360 dana i odredba ugovora između poduzetnika i osobe javnog prava u kojem je osoba javnog prava dužnik novčane obveze kojom je ugovoren rok ispunjenja novčane obveze duži od 60 dana.

(4) Ništetna je odredba ugovora između poduzetnika i osoba javnog prava u kojima je osoba javnog prava dužnik novčane obveze, kojom je ugovoren rok ispunjenja novčane obveze duži od 30 dana ako to nije objektivno opravdano posebnim značajkama i naravi ugovora.

(5) Ništetna je odredba ugovora među poduzetnicima kojom je ugovoren:

1. rok ispunjenja novčane obveze duži od 60 dana,

2. rok za pregled predmeta obveze duži od 30 dana,

ako na temelju okolnosti slučaja, a posebno trgovačkih običaja i naravi predmeta obveze, proizlazi da je takvom ugovornom odredbom, suprotno načelu savjesnosti i poštenja, prouzročena očigledna neravnopravnost u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu vjerovnika novčane obveze.

(6) Ništetna je odredba ugovora između poduzetnika i osoba javnog prava u kojima je osoba javnog prava dužnik novčane obveze, kojom je ugovoren:

1. rok ispunjenja novčane obveze duži od 30 dana,

2. rok za pregled predmeta obveze duži od 30 dana,

(7) Ništetna je odredba ugovora između poduzetnika i osoba javnog prava u kojima je osoba javnog prava dužnik novčane obveze, kojom je ugovorena drugačija stopa kamata od stope zakonskih kamata na kašnjenje s plaćanjem.

(8) Utvrđenje ništetnosti ugovornih odredaba iz stavka 1. do stavka 6. ovoga članka i ugovornih odredbi o visini stope kamata za kašnjenje s plaćanjem sadržanih u standardiziranim ugovorima, zabrana uporabe takvih ugovornih odredaba u standardiziranim ugovorima te zabrana uporabe drugih ugovornih odredaba u standardiziranim ugovorima, kojima se protivno načelu savjesnosti i poštenja uzrokuje očigledno neravnopravni položaj u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu vjerovnika novčanih obveza, kolektivni je interes vjerovnika novčanih obveza, radi čije zaštite ovlašteni tužitelj može podnijeti tužbu radi zaštite kolektivnih interesa i prava u skladu s odredbama zakona kojim se uređuju pravila parničnog postupka.

(9) Ovlašteni tužitelj iz stavka 8. ovoga članka je komorsko i/ili interesno udruženje poduzetnika, te svaka pravna osoba osnovana u skladu sa zakonom koja se u sklopu svoje registrirane ili propisane djelatnosti bavi zaštitom kolektivnih interesa vjerovnika novčanih obveza zajamčenih odredbom stavka 8. ovoga članka.

(10) Vlada Republike Hrvatske će na prijedlog ministra gospodarstva uredbom odrediti osobe koje imaju opravdani interes za zaštitu kolektivnih interesa i prava vjerovnika novčanih obveza.

Obročna otplata

Članak 14.a

Ako se u poslovnim transakcijama između poduzetnika i poduzetnika i osoba javnog prava u kojima je osoba javnog prava dužnik novčane obveze ugovori obročna otplata, odredbe ovoga Zakona o pravnim posljedicama iz članka 12.a i 13., primjenjuju se na svaki obrok zasebno.

Odjeljak 5.

OBVEZE PODUZETNIKA KOD NASTANKA NELIKVIDNOSTI

Nelikvidnost

Članak 15.

(1) Nelikvidnost, u smislu ovoga Zakona, nastaje kad poduzetnik ne može u određenom vremenskom razdoblju ispuniti novčane obveze koje dospijevaju u tom razdoblju.

(2) Smatra se da je poduzetnik nelikvidan ako:

1. više od 60 dana kasni u ispunjenju jedne ili više novčanih obveza, čiji iznos prelazi 20% od iznosa svojih kratkoročnih obveza objavljenih u godišnjim financijskim izvještajima za proteklu financijsku godinu, ili

2. više od 30 dana kasni s isplatom plaće u visini ugovorene plaće te plaćanjem pripadajućih poreza i doprinosa koje je dužan obračunati i uplatiti zajedno s plaćom.

Insolventnost

Članak 16.

(1) Insolventnost nastaje kad poduzetnik:

1. postane nesposoban za plaćanje, ili

2. postane prezadužen.

(2) Poduzetnik je nesposoban za plaćanje ako ne može trajnije ispunjavati svoje dospjele novčane obveze. Okolnost da je poduzetnik podmirio ili da može podmiriti u cijelosti ili djelomično tražbine nekih vjerovnika sama po sebi ne znači da je on sposoban za plaćanje.

(3) Smatra se da je poduzetnik nesposoban za plaćanje ako u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje koji vodi Financijska agencija ima evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u razdoblju duljem od 60 dana, a koje je trebalo na temelju valjanih osnova za plaćanje, bez daljnjeg pristanka poduzetnika, naplatiti s bilo kojeg od njegovih računa.

(4) Smatra se da je poduzetnik prezadužen ako vrijednost njegove imovine ne pokriva postojeće obveze. Neće se smatrati da je poduzetnik prezadužen ako se prema okolnostima slučaja može osnovano pretpostaviti da će nastavkom poslovanja uredno ispunjavati svoje obveze po dospijeću. Neće se smatrati da je prezaduženo trgovačko društvo osoba, ako je koji od njegovih članova koji solidarno odgovaraju za njegove obveze, fizička osoba.

Postupanje poduzetnika u uvjetima nelikvidnosti

Članak 17.

(1) Poduzetnik u stanju nelikvidnosti ne smije obavljati nikakva plaćanja osim onih koja su nužna za redovno poslovanje.

(2) Smatra se da su za redovno poslovanje nužna plaćanja za:

1. prioritetne tražbine,

2. plaće radnika od dana otvaranja postupka predstečajne nagodbe,

3. operativne troškove poslovanja (električna energija, voda i dr.),

4. nabavu robe i usluga potrebnih za redovno poslovanje,

5. porez na dodanu vrijednost, trošarine, doprinose i druge poreze koji od strane dužnika moraju biti obračunati i plaćeni u skladu s propisima,

6. troškove postupaka pred javnopravnim tijelima.

7. Briše se.

(3) Poduzetnik u stanju nelikvidnosti ne smije poduzimati radnje koje bi za posljedicu imale oštećenje ili dovođenje vjerovnika u neravnopravan položaj.

(4) Radnjama iz stavka 3. ovoga članka osobito se smatraju: preusmjeravanje novčanih i financijskih tijekova na drugu osobu, davanje zajma, isplaćivanje predujma dobiti ili dobiti, isplaćivanje dividende, obavljanje prijenosa prava na treće osobe, osobito na povezana društva.

(5) Poduzetnik je dužan od nastanka nelikvidnosti poduzeti mjere financijskog restrukturiranja radi ponovnog uspostavljanja stanja likvidnosti.

(6) Osim redovnih poslova, iz stavka 2. ovoga članka, poduzetnik može poduzimati i druge poslove koji su predviđeni kao mjera financijskog restrukturiranja iz stavka 5. ovoga članka.

(7) Od trenutka otvaranja postupka predstečajne nagodbe do sklapanja predstečajne nagodbe poduzetnik može obavljati i druga plaćanja i poduzimati druge radnje na temelju prethodno pribavljene suglasnosti povjerenika predstečajne nagodbe.

(8) Od sklapanja predstečajne nagodbe poduzetnik može poduzimati i poslove koji su sadržani u sklopljenoj predstečajnoj nagodbi.

Obveza pokretanja postupka predstečajne nagodbe

Članak 18.

Briše se.

DIO DRUGI

POSTUPAK PREDSTEČAJNE NAGODBE

Članak 19.-86.

Stupanjem na Snagu Stečajnog zakona prestali su važiti članci 19.-86.

GLAVA III.a

FINANCIJSKI NADZOR TRGOVAČKIH DRUŠTAVA I PRAVNIH OSOBA S JAVNIM OVLASTIMA

Članak 86.a

(1) Financijski nadzor u smislu ovoga Zakona je inspekcijski nadzor zakonitosti financijsko-materijalnog poslovanja, a provodi se kod:

1. trgovačkih društava čiji je većinski član Republika Hrvatska ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave čiji imatelj dionica ili poslovnih udjela jest Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koja pritom ima odlučujući utjecaj na upravljanje ili u odnosu na koju Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima osnivačka i vlasnička prava (dalje u tekstu: subjekti nadzora),

2. trgovačkih društava koja se nalaze na popisu pravnih osoba od posebnog državnog interesa (dalje u tekstu: subjekti nadzora)

3. pravnih osoba s javnim ovlastima (u daljnjem tekstu: subjekti nadzora)

(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka ne odnose se na proračunske i izvanproračunske korisnike.

(3) Financijski nadzor obuhvaća nadzor financijske, računovodstvene i ostale poslovne dokumentacije u skladu s predmetom financijskog nadzora subjekata nadzora iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Financijski nadzor poslovanja subjekata nadzora iz stavka 1. ovoga članka obavlja se izravnim nadzorom, odnosno analizom njihove financijsko-računovodstvene dokumentacije.

(5) Na postupak financijskog nadzora iz stavka 1. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju odredbe Zakona o općem upravnom postupku.

(6) Odgovorna osoba u subjektima nadzora iz stavka 1. ovoga članka ili od nje ovlaštena osoba dužna je sudjelovati u postupku nadzora i na zahtjev inspektora nadzora dati na uvid svu potrebnu dokumentaciju.

(7) Odgovorna osoba u subjektima nadzora iz stavka 1. ovoga članka dužna je omogućiti nesmetano obavljanje nadzora uz osiguranje odgovarajućih uvjeta rada.

Članak 86.b.

Subjekti nadzora iz članka 86.a stavka 1. ovoga Zakona dužni su:

1. poduzimati propisane mjere radi potpune i pravodobne naplate prihoda ostvarenih obavljanjem svoje djelatnosti.

2. osigurati zakonito, racionalno i ekonomično korištenje naplaćenih prihoda od obavljanja svoje djelatnosti,

3. raspolagati i upravljati svojom imovinom te novčanim sredstvima pažnjom dobrog gospodarstvenika.

4. uplatiti ostvarenu dobit ili dio dobiti u državni proračun kada je navedeno propisano posebnim propisom, odlukom ili drugim aktom.

Obavljanje nadzora

Čanak 86.c

(1) Financijski nadzor poslovanja subjekata nadzora iz članka 86.a stavka 1. ovoga Zakona obavlja Ministarstvo financija, Uprava za financijsko upravljanje, unutarnju reviziju i nadzor.

(2) Nadzor nad rokovima ispunjenja novčanih obveza kod poduzetnika i osoba javnog prava u smislu ovoga Zakona, te pokretanja i provedbe postupka predstečajne nagodbe obavlja Ministarstvo financija, Uprava za financijsko upravljanje, unutarnju reviziju i nadzor.

(3) Ovlaštene osobe za obavljanje nadzora iz stavaka 1. i 2. ovoga članka su inspektori financijskog nadzora.

(4) Inspektori financijskog nadzora imaju službene iskaznice i službene značke koje izdaje ministar financija.

Članak 86.d.

(1) Postupak nadzora iz članka 86.c stavaka 1. i 2. ovoga Zakona započinje uručenjem naloga odgovornoj osobi subjekta nadzora ili od nje ovlaštenoj osobi.

(2) Nalog iz stavka 1. ovoga članka sadržava:

1. naziv tijela koje ga je izdalo, broj i datum akta,

2. ime i prezime, odnosno naziv subjekta nadzora iz stavka 1. ovoga članka,

3. predmet nadzora,

4. razdoblje koje će biti obuhvaćeno nadzorom,

5. datum početka nadzora,

6. ime i prezime ovlaštenih službenika za provođenje nadzora,

7. potpis ovlaštene osobe.

(3) Protiv naloga iz stavka 2. ovoga članka prigovor nije dopušten.

(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka postupak nadzora može započeti i bez uručenja naloga ako:

1. odgovorna osoba iz stavka 1. ovoga članka očigledno izbjegava uručenje naloga,

2. postoji opravdana bojazan da se neki dokaz neće moći izvesti ili će njegovo izvođenje biti otežano.

Zapisnik o obavljenom nadzoru

Članak 86.e

(1) O obavljenom nadzoru sastavlja se zapisnik koji sadržava: naziv tijela koje ga je izdalo, broj i datum akta, ime i prezime odnosno naziv subjekta nadzora, pravni i činjenični temelj, mjesto provođenja i vrijeme trajanja nadzora, imena ovlaštenih osoba koje su nadzor provele, razdoblje obuhvaćeno nadzorom, opis radnji, činjenica i dokaza provedenih u postupku po kojima su utvrđene nepravilnosti.

(2) Na zapisnik o nadzoru odgovorna osoba subjekta nadzora iz članka 86.a stavka 1. ovoga Zakona ima pravo podnijeti prigovor u roku od petnaest dana, računajući od dana primitka zapisnika.

(3) Inspektor koji je obavio nadzor obvezan je u roku od petnaest dana od dana primitka prigovora dostaviti pisani odgovor odgovornoj osobi subjekta nadzora iz članka 86.a stavka 1. ovoga Zakona.

(4) Prigovor na zapisnik i odgovor na prigovor sastavni su dijelovi zapisnika o obavljenom nadzoru.

GLAVA IV.

PREKRŠAJNE ODREDBE

Prekršajni postupak

Članak 87.

(1) Ovlaštena osoba Ministarstva financija koja je u postupku nadzora utvrdila radnje kojima je ostvaren prekršaj, sastavlja u ime Ministarstva financija optužni prijedlog protiv počinitelja prekršaja i podnosi ga nadležnom područnom uredu Porezne uprave.

(2) Prekršajni postupak za prekršaje propisane ovim Zakonom u prvom stupnju vodi nadležni područni ured Porezne uprave.

(3) O žalbi na rješenje doneseno u prvostupanjskom prekršajnom postupku rješava Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

(4) Prekršajni postupak iz ovoga Zakona ne može se pokrenuti kad proteknu tri godine od počinjenja prekršaja.

(5) Na pravila vođenja prekršajnog postupka, žalbeni postupak i izvanredne pravne lijekove primjenjuju se odredbe Prekršajnog zakona.

(6) Glede prisilne naplate pravomoćno izrečene novčane kazne u prekršajnom postupku primjenjuju se odredbe Općeg poreznog zakona.

Prekršaji poduzetnika

Članak 88.

(1) Novčanom kaznom od 1320,00 do 132.720,00 eura kaznit će se za prekršaj poduzetnik koji:

1. ne ispuni novčanu obvezu u roku ugovorenom sukladno odredbama ovoga Zakona, odnosno u zakonskom roku ispunjenja novčane obveze sukladno odredbama ovoga Zakona,

2. postupa protivno odredbama članka 17. i članka 69. ovoga Zakona, odnosno ako u stanju nelikvidnosti obavlja bilo kakva druga plaćanja osim onih nužnih za redovno poslovanje,

3. postupi protivno odredbi članka 24. ovoga Zakona, odnosno ako ne osigura pravovremen i nesmetan pristup podacima i dokumentaciji od značaja za financijsko restrukturiranje nagodbenom vijeću, povjereniku i vjerovnicima,

4. ne pokrene postupak predstečajne nagodbe kad je to dužan prema odredbama ovoga Zakona,

5. ne podnese nadležnom trgovačkom sudu konačni prijedlog predstečajne nagodbe u roku 15 dana od dana izvršnosti rješenja iz članka 60. stavka 11. ovoga Zakona,

6. kao vjerovnik, ne pristupi ročištu za sklapanje predstečajne nagodbe pred sudom, a prihvatio je plan financijskog restrukturiranja.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 130,00 do 6630,00 eura odgovorna osoba pravne osobe poduzetnika.

Članak 88.a

(1) Novčanom kaznom od 1320,00 do 132.720,00 eura kaznit će se za prekršaj osoba javnog prava koja ne ispuni novčanu obvezu u roku ugovorenom sukladno odredbama ovoga Zakona, odnosno u zakonskom roku ispunjenja novčane obveze sukladno odredbama ovoga Zakona.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 130,00 do 6630,00 eura odgovorna osoba kod osobe javnog prava.

Članak 88.b

(1) Novčanom kaznom od 1320,00 do 132.720,00 eura kaznit će se za prekršaj subjekt nadzora iz članka 86.a stavka 1. ovoga Zakona ako:

1. ne poduzima propisane mjere radi potpune i pravodobne naplate prihoda ostvarenih obavljanjem svoje djelatnosti (članak 86.b stavak 1. točka 1.),

2. ako naplaćene prihode od obavljanja svoje djelatnosti ne koristi zakonito, racionalno i ekonomično (članak 86.b stavak 1. točka 2.),

3. ako racionalno ne raspolaže i upravlja svojom pokretnom i nepokretnom imovinom te novčanim sredstvima, rukovodeći se pritom pažnjom dobrog gospodara (članak 86.b stavak 1. točka 3.),

4. ako ne uplati ostvarenu dobit ili dio dobiti u državni proračun kada je navedeno propisano posebnim propisom, odlukom ili drugim aktom (članak 86.b stavka 1. točka 4.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 130,00 do 6630,00 eura odgovorna osoba subjekta nadzora iz članka 86.a stavka 1. ovoga Zakona.

(3) Novčanom kaznom d 6630,00 do 26.540,00 eura kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba subjekta nadzora iz članka 86.a stavak 1. ovoga Zakona:

1. ako odbije sudjelovati u postupku financijskog nadzora ili odbije postupiti po zahtjevu inspektora kojim se traži na uvid dokumentacija, sukladno članku 86.a stavku 6. ovoga zakona,

2. ako onemogući nesmetano obavljanje financijskog nadzora ili ne osigura potrebne uvjete za obavljanje financijskog nadzora, sukladno članku 86.a stavku 7. ovoga Zakona.

GLAVA V.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Zatečeno stanje

Članak 89.

Iznimno od odredbi ovoga Zakona:

1. ako je protiv dužnika prije stupanja na snagu ovoga Zakona pokrenut stečajni postupak, dužnik može prije otvaranja stečajnog postupka vjerovnicima predložiti sklapanje predstečajne nagodbe,

2. dužnici koji u trenutku stupanja na snagu ovoga Zakona ispunjavaju uvjete za pokretanje postupka predstečajne nagodbe, dužni su u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, pokrenuti postupak predstečajne nagodbe,

3. u slučaju iz točaka 1. i 2. ovoga stavka nagodbeno vijeće dužno je donijeti rješenje o otvaranju postupka u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 90.

Ako nije drukčije određeno ovim Zakonom, na obvezne odnose iz ovoga Zakona primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi.

Članak 91.

(1) Ovlašćuje se ministar financija da u roku od 30 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona pravilnikom propiše tarifu za vođenje postupka predstečajne nagodbe.

(2) Ovlašćuje se Vlada Republike Hrvatske da u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovoga Zakona uredbom odredi osobe koje imaju opravdani interes za zaštitu kolektivnih interesa i prava vjerovnika novčanih obveza.

Članak 92.

Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o rokovima ispunjenja novčanih obveza (»Narodne novine«, br. 125/11.).

Članak 93.

Ovaj Zakon stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.

Napomena, NN 144/12

Uredba o izmjenama i dopunama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi

Članak 40.: Ova Uredba stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.

Napomena NN 81/13

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi

Prijelazne i završne odredbe

Članak 57.: Postupci predstečajne nagodbe otvoreni prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po odredbama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi koji je bio na snazi na dan njihova otvaranja.

Članak 58.: Odredbe članaka 14., 19., 25., 30., 32., 33., 37., 38., 40., 44. i 46. ovoga Zakona primjenjuju se na postupke koji su u tijeku, osim ako su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona započete radnje na koje se odnose.

Članak 59.: Ovaj Zakon se ne primjenjuje na poslovne transakcije sklopljene prije stupanja ovoga Zakona na snagu ukoliko su isporuka robe ili pružanje usluge nastupili prije toga dana.

Članak 60.: Izjave o odricanju od prava na odvojeno namirenje razlučnih vjerovnika dane u postupcima predstečajne nagodbe koji su pokrenuti prije stupanja na snagu ovoga Zakona smatraju se, za potrebe ovoga Zakona, samo izjavama o odricanju od pokretanja i vođenja postupka prisilne naplate za vrijeme trajanja tih postupka predstečajne nagodbe i za vrijeme urednog izvršavanja sklopljene predstečajne nagodbe. Navedene izjave o odricanju ne znače odricanje od upisanog založnog prava ili druge vrste razlučnog prava niti se one smatraju brisovnim očitovanjima. U slučaju da u tim postupcima ne dođe do sklapanja predstečajne nagodbe odnosno u slučaju neurednog izvršavanja obveza preuzetih sklopljenom predstečajnom nagodbom, razlučni vjerovnici koji su se u tim postupcima odrekli prava na odvojeno namirenje, imaju pravo namiriti svoje tražbine iz predmeta razlučnog prava neovisno o danoj izjavi o odricanju od prava na odvojeno namirenje.

Članak 61.:Iznimno od odredbi ovoga Zakona:

1. ako je protiv dužnika prije stupanja na snagu ovoga Zakona pokrenut stečajni postupak, dužnik može prije otvaranja stečajnog postupka vjerovnicima predložiti sklapanje predstečajne nagodbe,

2. dužnici koji u trenutku stupanja na snagu ovoga Zakona ispunjavaju uvjete za pokretanje postupka predstečajne nagodbe, dužni su u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, pokrenuti postupak predstečajne nagodbe,

3. u slučaju iz točaka 1. i 2. ovoga stavka nagodbeno vijeće dužno je donijeti rješenje o otvaranju postupka u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona,

4. odredbe članka 38. ovoga Zakona primjenjuju se i na postupke u tijeku.

Članak 62.:Ovlašćuje se ministar financija da u roku 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona Pravilnikom propiše izgled službene iskaznice i službene značke inspektora financijskog nadzora, vođenje očevidnika o službenim iskaznicama i službenim značkama te način njihova izdavanja, uporabe i zamjene.

Članak 63.: Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Uredba o izmjenama i dopunama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (»Narodne novine«, br. 144/12.).

Članak 64.: Ovaj Zakon stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Napomena, NN 112/13

UREDBA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FINANCIJSKOM POSLOVANJU I PREDSTEČAJNOJ NAGODBI

Članak 16.: Na postupke pokrenute do stupanja na snagu ove Uredbe u kojima nisu poduzete postupovne radnje, primijenit će se odredbe ove Uredbe.

Članak 17.: Ova Uredba stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Napomena NN 114/22

ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O FINANCIJSKOM POSLOVANJU I PREDSTEČAJNOJ NAGODBI

Članak 7.: Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu na dan uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.