PRAVILNIK O DOPRINOSIMA
Redakcijski pročišćeni
tekst, 'Narodne novine' br. 2/09, 9/09 - ispravak, 97/09, 25/11, 61/12, 86/13,
157/14, 128/17, 1/19, 43/23
Na snazi i primjenjuje se od 22. travnja 2023.
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
(1) Ovim se Pravilnikom propisuje postupak utvrđivanja osnovice za obračun doprinosa te način obračunavanja doprinosa, način i dokumenti za dokazivanje radi primjene iznimaka od obveze doprinosa, način razmjene podataka o osiguranicima i obveznicima doprinosa i drugih podataka potrebnih za prikupljanje doprinosa i druga pitanja kojima se potanko uređuje primjena i provedba pojedinih odredaba Zakona o doprinosima (dalje u tekstu: Zakon).
1. Općenito o obvezi obračuna i obračunavanju doprinosa, ispravama i izvješćima te osiguranicima za čije se osiguranje plaćaju doprinosi
Članak 2.
Obveznici obračunavanja doprinosa (dalje u
tekstu: obveznik obračunavanja) jesu poslodavci i druge pravne i
fizičke osobe, tijela državne i javne uprave i drugi poslovni subjekti
kojima je Zakonom propisana obveza obračunavanja doprinosa za osigurane
osobe. Obveznici obračunavanja jesu i sami osiguranici kada im je Zakonom
propisana obveza obračunavanja doprinosa za njihovo osobno osiguranje.
Članak 3.
O vrsti i iznosu obveze, osnovici prema kojoj su
doprinosi obračunani, razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugim
podacima koje utvrde, obveznici obračunavanja sastavljaju obračunske
isprave i izvješća koje podnose Poreznoj upravi i drugim tijelima,
sukladno odredbama Zakona i posebnim propisima.
2. Obračunska isprava i izvješće
Članak 4.
(1) Obračunska isprava što je, na temelju
Zakona, sastavljaju obveznici obračunavanja sadrži podatke o osiguraniku:
ime i prezime, osnovu osiguranja, porezni broj osiguranika te podatke o
razdoblju – stažu u osiguranju na koje se doprinosi odnose i iznos osnovice,
vrstu doprinosa i pojedinačne iznose svakog od doprinosa koji je
obračunan.
(2) Obračunskom ispravom smatra se i
isplatna lista odnosno obračunska lista ili isprava pod drugim nazivom i s
drukčijim sadržajem pod uvjetom da sadrži najmanje podatke navedene u
stavku 1. ovoga članka.
Članak 5.
(1) Izvješća što ih sastavljaju
obveznici obračunavanja i podnose Poreznoj upravi, kada su sastavljena na
način kako je to propisano ovim Pravilnikom ili drugim provedbenim
propisima donesenim na temelju Zakona te ako su predana u propisanim rokovima
smatraju se obračunskom prijavom, pa se te obveze utvrđuju rješenjem
samo ako se njime utvrđuje drukčiji iznos doprinosa od onoga što ga
je obveznik sam obračunao ili ako obveznik nije predao obračunsku
prijavu, sukladno odredbama Općega poreznog zakona.
(2) Obračunane obveze pojedinih doprinosa iskazane na
izvješćima evidentiraju se u evidencijama Porezne uprave na poreznom broju
obveznika doprinosa odnosno na poreznom broju osobe koja je, sukladno odredbama
Zakona, dužna obračunavati, obustavljati, uplaćivati i prijavljivati
doprinose u ime i za račun osiguranika te, sukladno odredbama Općeg
poreznog zakona, solidarno jamči za plaćanje duga po osnovi
obračunanih doprinosa.
(3) Porezna uprava će zbirne uplate s poreznog broja osobe koja je dužna obračunavati, obustavljati, uplaćivati i prijavljivati doprinose u ime i za račun osiguranika rasporediti po pojedinom osiguraniku prema podacima iz dostavljenog izvješća, osim ako odredbama ovog Pravilnika nije drukčije uređeno.
Članak 5.a
(1)
Obveznik obračunavanja doprinosa, sukladno odredbi članka 236. stavak
2. Zakona, može zatražiti ispravak podataka o iznosima obveze doprinosa
iskazanih u obračunskoj prijavi ako nastupe izmijenjene okolnosti iz
članka 236. stavak 3. Zakona i to u roku godine dana od dana nastupa
izmijenjenih okolnosti.
(2) Zahtjev za ispravkom podataka o iznosima obveze doprinosa iskazanih u
obračunskoj prijavi podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svome
sjedištu odnosno prebivalištu/uobičajenom boravištu.
(3) Uz zahtjev za ispravkom obveznik obračunavanja doprinosa dužan je
priložiti i:
1. potvrdu ili rješenje nadležnog nositelja osiguranja iz kojega je vidljiv
nastanak izmijenjenih okolnosti iz članka 236. stavak 3. Zakona,
2. obračunske isprave iz članka 4. ovog Pravilnika za obveze
doprinosa utvrđene prije nastupa izmijenjenih okolnosti,
3. obračunske isprave iz članka 4. ovog Pravilnika za obveze
doprinosa koje se temelje na nastanku izmijenjenih okolnosti,
4. podatak o oznaci obračunske prijave te podatak o rednom broju u
obračunskoj prijavi pod kojim je podneseno izvješće o obvezi
doprinosa za koju se traži ispravak.
(4) Nadležna ispostava Poreze uprave, temeljem zahtjeva za ispravkom podataka,
pokrenut će poseban postupak ili postupak nadzora u kojemu će
rješenjem utvrditi opravdanost zahtjeva.
(5) Ukoliko izmijenjene okolnosti iz članka 236. stavak 3. Zakona nastupe
unutar roka od tri godine od isteka roka za podnošenje obračunske prijave,
ispravak obračunske prijave provodi se sukladno odredbi članka 76.
Općeg poreznog zakona.
(6) Na načine, rokove, uvjete i postupak ispravka zaduženja prema ostalim
javnim davanjima iskazanih na obračunskim prijavama prema kojima se vrši
ispravak obveze doprinosa primjenjuje se odredbe Općeg poreznog zakona.
3. Status fizičkih osoba u obveznim osiguranjima
Članak 6.
(1) Osiguranici su
fizičke osobe koje se, ovisno o njihovom radnom ili socijalnom statusu,
sukladno propisima o obveznim osiguranjima Republike Hrvatske ili posebnim
propisima smatraju obvezno osiguranim osobama, sukladno članku 3. Zakona.
(2) Fizičke osobe
koje su kao osiguranici prijavljene kod nositelja obveznih osiguranja Republike
Hrvatske prema njihovom radnom ili socijalnom statusu i u skladu s propisima o
obveznim osiguranjima ili posebnim propisima, imaju uređen status osiguranika,
sukladno članku 5. stavak 3. Zakona.
(3) Fizičke osobe koje su kao osiguranici
prijavljene samo kod nekih od nositelja obveznih osiguranja Republike Hrvatske
ali njihov status u obveznim osiguranjima nije sukladan njihovom stvarnom
radnom ili socijalnom statusu smatraju se osobama koje imaju djelomice
uređen status u obveznim osiguranjima.
(4) Fizičke osobe koje nisu kao osiguranici
prijavljene kod nositelja obveznih osiguranja Republike Hrvatske iako se,
ovisno o njihovom radnom ili socijalnom statusu, prema propisima o obveznim
osiguranjima ili samo nekim od tih propisa ili posebnim propisima smatraju
obvezno osiguranim osobama, nemaju uređen status u obveznim osiguranjima.
(5) Osobe koje su upisane u registar poreznih
obveznika (RPO) po osnovi obavljanja domaće radinosti i sporednog
zanimanja te samostalnih djelatnosti iz članka 7. točka 4. i 5.
Zakona a korisnici su prava na mirovinu ili su mlađe od 15 godina, radi
primjene odredaba Zakona, ne smatraju se osobama koje nemaju uređen status
osiguranika iz stavka 4. ovoga članka.
Briše se.
Briše se.
II. UTVRĐIVANJE OSNOVICE I OBRAČUN DOPRINOSA O KOJIMA SE SASTAVLJAJU IZVJEŠĆA
1. Za osiguranika po osnovi radnog odnosa
Članak 8.
(2) Za osiguranika po osnovi rada kod poslodavca s registriranim sjedištem ili mjestom poslovanja u drugoj državi članici prema kojemu se, sukladno propisima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, primjenjuje zakonodavstvo Republike Hrvatske, osnovicu za obračun doprinosa utvrđuje i iznos doprinosa obračunava poslodavac, sukladno članku 19.a stavku 2. Zakona.
Članak 9.
(1) Iznos osnovice
utvrđuje se prema plaći (članak 21. Zakona) i prema ostalim
primicima (članak 22. Zakona).
(2) Plaćom se,
sukladno članku 21. stavak 1. Zakona, smatra primitak što ga je poslodavac
dužan isplatiti radniku temeljem ugovora o radu, pravilnika o radu ili
kolektivnog ugovora, odnosno temeljem propisa koji uređuje pitanja
minimalne plaće ili drugog propisa, a taj se primitak, sukladno propisima
o porezu na dohodak, smatra primitkom od kojega se utvrđuje dohodak od
nesamostalnog rada i oporeziv je, bez obzira na način isplate.
(3) Plaćom se, sukladno članku 21.
stavak 3. Zakona, smatra i novčana naknada odnosno dodatak na plaću
što ga poslodavac, za određeni mjesec, isplati radniku – pripadniku
operativnih snaga zaštite i spašavanja za vrijeme mobilizacije i sudjelovanja u
akcijama pružanja pomoći u Republici Hrvatskoj ili izvan teritorija
Republike Hrvatske, a koji, sukladno posebnom propisu, refundira od tijela koje
je naložilo mobilizaciju ili sudjelovanje u akcijama pružanja pomoći.
(4) Ostalim primicima se, sukladno članku
22. stavak 3. Zakona, smatraju primici što ih poslodavac pored plaće
isplaćuje radniku za rad u određenom mjesecu ili godini, ili
općenito vezano uz radni odnos a taj se primitak, prema propisima o porezu
na dohodak, smatra primitkom od kojega se utvrđuje dohodak od
nesamostalnog rada i oporeziv je porezom na dohodak ili bi bio oporeziv porezom
na dohodak da odredbama međudržavnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja nije drukčije uređeno, bez obzira na način isplate.
Ostalim primicima smatraju se osobito:
1) primici po osnovi naknada, potpora, nagrada,
darova, dnevnica, terenskog dodatka, pomorskog dodatka i otpremnine
isplaćeni iznad neoporezivih iznosa, sukladno propisima o porezu na
dohodak,
2) primici radi prekida radnog odnosa,
3) premije osiguranja što ih poslodavac na teret
svojih sredstava a u korist radnika plaća za životno osiguranje s
obilježjem štednje te za dopunsko i privatno zdravstveno osiguranje,
dobrovoljno mirovinsko osiguranje ili za osiguranje imovine radnika,
4) ostali primici što ih poslodavac
isplaćuje ili daje radniku za obavljeni rad sukladno ugovoru o radu,
pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu a ti se primici ne
odnose na naknadu za rad u određenom mjesecu, kao što su: dodatna
plaća (izvan redovitih mjesečnih plaća), bonus za postignute
rezultate i ostali slični primici od nesamostalnog rada.
Članak 10.
Kada su iznosi mjesečne plaće što ju
je poslodavac dužan isplatiti radniku na temelju ugovora o radu ili pravilnika
o radu ili kolektivnog ugovora ili propisa koji uređuje pitanja minimalne
plaće ili drugog propisa različiti, tada se kao osnovica za
obračun doprinosa uzima najviši iznos plaće iz navedenih akata,
sukladno članku 21. stavak 2. Zakona.
Članak 11.
Članak 12.
Članak 13.
Članak 14.
(4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, osnovica prema kojoj su obračunani doprinosi i koja nije neposredno vezana uz razdoblje koje je osiguranik proveo u osiguranju sukladno stavku 1. ovoga članka, a utvrđena je prema ostalim primicima iz članka 22. Zakona osobi kojoj je prije trenutka isplate prestao status u osiguranju temeljem kojega je izvršena isplata, smatra se osnovicom zadnje godine koju je osiguranik proveo u tom osiguranju, sukladno članku 220. stavku 3. Zakona.
Članak 15.
(1) Prema utvrđenoj osnovici
obračunavaju se doprinosi iz osnovice i na osnovicu, i to:
1. doprinosi iz osnovice:
1.1. doprinos za mirovinsko osiguranje – po
stopi od 20%, odnosno po stopi od 15% za osiguranika mirovinskog osiguranja na
temelju individualne kapitalizirane štednje
1.2. doprinos za mirovinsko osiguranje na
temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja) –
po stopi od 5%
2. doprinos na osnovicu: doprinos za zdravstveno
osiguranje – po stopi od 16,5%.
Članak 16.
(1)
Iznimno od odredbe članka 15. ovoga Pravilnika, za osobu koja se prvi put
zapošljava obračunavaju se samo doprinosi iz osnovice, i to:
1. doprinos za mirovinsko osiguranje – po stopi od 20%, odnosno po stopi od 15%
za osiguranika mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane
štednje
2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane
štednje (za osiguranika tog osiguranja) – po stopi od 5%.
(2) Za osiguranika kojemu godina dana od prvog zaposlenja navršava tijekom
mjeseca doprinosi se obračunavaju odvojeno i to: razdoblje u kojemu ima
status osobe koja se prvi put zapošljava te se doprinosi obračunavaju
prema stavku 1. ovoga članka i za razdoblje u kojemu nema status osobe
koja se prvi put zapošljava, za koje se doprinosi obračunavaju prema
članku 15. ovoga Pravilnika.
(3) Za osobu koja se prvi put zapošljava poslodavac je dužan o tome osigurati
dokaz. Dokaz je ispis službenih podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko
osiguranje o statusu osiguranika iz kojega je vidljivo da je riječ o osobi
koja do početka osiguranja po prijavi tog poslodavca, nema evidentiran
staž u mirovinskom osiguranju.
(4) Za osobu koja se prvi put zapošljava – stranca poslodavac je dužan o tome
osigurati dokaz. Dokaz je pisana isprava nositelja obveznog mirovinskog
osiguranja države stranca izdan u skladu s međudržavnim ugovorom o
socijalnom osiguranju iz kojega je vidljivo da je riječ o osobi koja do
početka osiguranja po prijavi tog poslodavca, nema evidentiran staž u
obveznom mirovinskom osiguranju.
(5) Za osobu koja se prvi put zaposlila a za vrijeme trajanja prve godine
zaposlenja: ostvaruje pravo iz obveznog zdravstvenog osiguranja na naknadu
plaće na teret državnog proračuna ili mu radni odnos miruje radi
dragovoljnog služenja vojnog roka u oružanim snagama Republike Hrvatske,
produžuje se tijek prve godine zaposlenja kod istog poslodavca, razmjerno broju
dana za koje je ostvarivao pravo na naknadu plaće odnosno u kojima je
radni odnos mirovao.
(6) U
slučaju kada osoba koja se prvi put zapošljava, zbog provedenog spajanja,
pripajanja ili dugih oblika reorganizacije dosadašnjeg poslodavca nastavlja
raditi kod novog poslodavca, ta osoba zadržava status osobe koja se prvi put
zapošljava pod uvjetom da je novi poslodavac u cijelosti preuzeo sve obveze iz
ugovora o radu s dosadašnjim poslodavcem te da se razdoblje osiguranja po
osnovi rada kod novog poslodavca neposredno nastavlja razdoblje osiguranja po
osnovi rada kod dosadašnjeg poslodavca. Isto se odnosi u slučaju
premještaja službenika odnosno namještenika.
Članak 16.a
(1)
Iznimno od odredbe članka 15. ovoga Pravilnika, za mladu osobu
obračunavaju se samo doprinosi iz osnovice, i to:
1. doprinos za mirovinsko osiguranje – po stopi od 20%, odnosno po stopi od 15%
za osiguranika mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane
štednje
2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane
štednje (za osiguranika tog osiguranja) – po stopi od 5%.
(2) Za mladu osobu kojoj se pet godina od dana sklapanja ugovora o radu na
neodređeno radno vrijeme navršava tijekom mjeseca doprinosi se
obračunavaju odvojeno i to za razdoblje u kojemu ima status mlade osobe te
se doprinosi obračunavaju prema stavku 1. ovoga članka i za razdoblje
u kojemu nema status mlade osobe, za koje se doprinosi obračunavaju prema
članku 15. ovoga Pravilnika.
(3) Za mladu osobu poslodavac je dužan o tome osigurati dokaz. Dokaz je ugovor
o radu sklopljen na neodređeno radno vrijeme.
(4) Za mladu osobu koja za vrijeme trajanja pet godina zaposlenja ostvaruje
pravo iz obveznog zdravstvenog osiguranja na naknadu plaće na teret
državnog proračuna ili joj radni odnos miruje radi dragovoljnog služenja
vojnog roka u oružanim snagama Republike Hrvatske, produžuje se tijek pet
godina zaposlenja kod istog poslodavca, razmjerno broju dana za koje je
ostvarivao pravo na naknadu plaće odnosno u kojima je radni odnos mirovao.
(5) U slučaju kada mlada osoba zbog provedenog spajanja, pripajanja ili
dugih oblika reorganizacije dosadašnjeg poslodavca nastavlja raditi kod novog
poslodavca, ta osoba zadržava status mlade osobe pod uvjetom da je novi
poslodavac u cijelosti preuzeo sve obveze iz ugovora o radu s dosadašnjim
poslodavcem te da se razdoblje osiguranja po osnovi rada kod novog poslodavca
neposredno nastavlja na razdoblje osiguranja po osnovi rada kod dosadašnjeg
poslodavca. Isto se odnosi u slučaju premještaja službenika odnosno
namještenika.
(6) Poslodavac, koji sklopi ugovor o radu na neodređeno vrijeme s mladom
osobom za koju je prethodni poslodavac obračunavao doprinose na način
propisan odredbom članka 20. stavka 4. odnosno članka 36. stavka 4.
Zakona, a ta dva poslodavaca obavljaju djelatnost u supoduzetništvu ili se
smatraju povezanim osobama sukladno propisima o porezu na dobit, nastavlja
obračunavati doprinose sukladno članku 20. stavku 4. Zakona do isteka
razdoblja iz članka 20. stavka 5. Zakona, pri čemu se u to razdoblje
računa i razdoblje za koje je prethodni poslodavac obračunavao
doprinose sukladno odredbi članka 20. stavka 4. odnosno članka 36.
stavka 4. Zakona.
Članak 17.
Brisan.
Članak 18.
(1) Doprinosi obračunani prema plaći
dospijevaju na naplatu istodobno s isplatom plaće, sukladno članku
24. stavku 1. Zakona.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga
članka doprinosi obračunani prema plaći koju isplaćuje
poslodavac iz članka 19.a Zakona odnosno poslodavac diplomatsko ili
konzularno predstavništvo strane države, međunarodna organizacija ili
predstavništvo ili organizacija koja na teritoriju Republike Hrvatske ima
diplomatski imunitet dospijevaju na naplatu u roku od trideset dana od dana
isplate plaće, sukladno članku 24.a stavku 1. Zakona.
(3) Doprinosi obračunani prema plaći
ili dijelu plaće koja se ne isplati do posljednjeg dana u mjesecu za
prethodni mjesec dospijevaju na naplatu do posljednjeg dana u mjesecu za
prethodni mjesec, sukladno članku 24. stavku 2. Zakona.
(4) Doprinosi obračunani prema plaći
ili dijelu plaće koja se daje u naravi ili u korištenju prava dospijevaju
na naplatu do 15. dana u mjesecu koji slijedi iza mjeseca u kojem je izvršeno
davanje, odnosno korišteno pravo, odnosno mjeseca na koji se odnosi primitak u
naravi, ako pravo nije korišteno, sukladno članku 24. stavku 3. Zakona.
(5) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga
članka doprinosi obračunani prema plaći ili dijelu plaće
koju poslodavac iz članka 19.a Zakona odnosno poslodavac diplomatsko ili
konzularno predstavništvo strane države, međunarodna organizacija ili
predstavništvo ili organizacija koja na teritoriju Republike Hrvatske ima
diplomatski imunitet daje u naravi ili u korištenju prava dospijevaju na
naplatu do zadnjeg dana u mjesecu koji slijedi iza mjeseca u kojem je izvršeno
davanje, odnosno korišteno pravo, odnosno mjeseca na koji se odnosi primitak u
naravi, ako pravo nije korišteno, sukladno članku 24.a stavku 2. Zakona.
(6) Doprinosi obračunani prema ostalim
primicima dospijevaju na naplatu istodobno s isplatom tih primitaka, sukladno
članku 25. stavku 1. Zakona.
(7) Iznimno od odredbe stavka 6. ovoga
članka doprinosi obračunani prema ostalim primicima što ih
isplaćuje poslodavac iz članka 19.a Zakona odnosno poslodavac
diplomatsko ili konzularno predstavništvo strane države, međunarodna organizacija
ili predstavništvo ili organizacija koja na teritoriju Republike Hrvatske ima
diplomatski imunitet dospijevaju na naplatu u roku od trideset dana od dana
isplate tih primitaka, sukladno članku 25.a stavku 1. Zakona.
(8) Doprinosi obračunani prema ostalim
primicima koji se daju u naravi ili u korištenju prava dospijevaju na naplatu
do 15. dana u mjesecu koji slijedi iza mjeseca u kojem je izvršeno davanje,
odnosno korišteno pravo, sukladno članku 25. stavku 2. Zakona.
(9) Iznimno od odredbe stavka 7. ovoga
članka doprinosi obračunani prema ostalim primicima koje poslodavac
iz članka 19.a Zakona odnosno poslodavac diplomatsko ili konzularno
predstavništvo strane države, međunarodna organizacija ili predstavništvo
ili organizacija koja na teritoriju Republike Hrvatske ima diplomatski imunitet
daje u naravi ili u korištenju prava dospijevaju na naplatu do zadnjeg dana u
mjesecu koji slijedi iza mjeseca u kojem je izvršeno davanje, odnosno korišteno
pravo, sukladno članku 25.a stavku 2. Zakona.
(10) O vrsti i iznosima obračunanih
doprinosa, osnovici prema kojoj su doprinosi obračunani, razdoblju na koje
se obveza odnosi i o drugim podacima koje utvrdi, obveznik obračunavanja
sastavlja obračunsku ispravu i izvješće, sukladno članku 26.
stavku 2. Zakona.
Članak 19.
Odredbe članaka 9. do 18. ovoga Pravilnika
odnose se i na drugu pravnu ili fizičku osobu koja osiguraniku, umjesto
poslodavca, isplaćuje plaću i/ili ostale primitke.
Članak 19.a
(1)
Poslodavac s registriranim sjedištem ili mjestom poslovanja u drugoj državi
članici koji zapošljava osobu prema kojoj se, sukladno propisima Europske
unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti primjenjuje zakonodavstvo
Republike Hrvatske, dužan je podnijeti zahtjev za dodjeljivanje osobnog
identifikacijskog broja (OIB-a) sukladno odredbama Zakona o osobnom
identifikacijskom broju i provedbenih propisa donesenih na temelju tog zakona.
(2) Umjesto poslodavca s registriranim sjedištem ili mjestom poslovanja u
drugoj državi članici obvezu doprinosa, sukladno članku 21. stavku 2.
Uredbe (EZ) br. 987/2009, i članku 248.a stavku 1. Zakona može preuzeti
osiguranik. Preuzimatelj odgovara za iznos obračunanog doprinosa kao jamac
platac u smislu odredaba Općega poreznog zakona.
(3) Pod obvezom doprinosa iz stavka 2. ovog članka podrazumijeva se obveza
obračunavanja i plaćanja doprinosa iz osnovice i na osnovicu i obveza
podnošenja izvješća.
(4) Status preuzimatelja stječe se na temelju podneska potpisanog od
strane poslodavca i zaposlene osobe – preuzimatelja obveze doprinosa. Podnesak
se predaje Poreznoj upravi na obrascu iz članka 265.a ovog Pravilnika.
2. Za osiguranika po osnovi izabrane ili imenovane osobe
Članak 20.
Članak 21.
Članak 22.
(1) Postupak utvrđivanja osnovice i
obračunavanja doprinosa, rokovi utvrđivanja osnovice i obračuna
i dospijeća za uplatu kako je to uređeno člancima 9. do 18.
ovoga Pravilnika za osiguranike po osnovi radnog odnosa, primjenjuju se i pri
utvrđivanju osnovice i obračunavanju doprinosa za osiguranike po
osnovi izabranih ili imenovanih osoba, a obveze koje su tim člancima
propisane poslodavcu odnose se i na predstavničko tijelo ili izvršno
tijelo državne vlasti, jedinice područne (regionalne) samouprave ili jedinice
lokalne samouprave u kojoj osiguranik obavlja dužnost izabrane ili imenovane
osobe.
(2) O vrsti i
iznosima obračunanih doprinosa, osnovici prema kojoj su doprinosi
obračunani, razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugim podacima koje
utvrdi, obveznik obračunavanja sastavlja obračunsku ispravu i
izvješće, sukladno članku 34. stavak 2. Zakona.
3. Za osiguranika po osnovi radni odnos – izaslani radnik
Članak 23.
Članak 24.
(2) Osnovicom za obračun doprinosa za osiguranika po osnovi radnog odnosa – izaslanog radnika, osim osnovice utvrđene prema stavku 1. ovog članka, smatraju se i iznosi ostalih primitaka što ih poslodavac, pored plaće za rad u inozemstvu, isplaćuje osiguraniku sukladno članku 38. Zakona.
Članak 25.
Prema utvrđenoj osnovici obračunavaju
se doprinosi iz osnovice i na osnovicu, i to:
1. doprinosi iz osnovice:
1.1. doprinos za mirovinsko osiguranje – po
stopi od 20%, odnosno po stopi od 15% za osiguranika mirovinskog osiguranja na
temelju individualne kapitalizirane štednje
1.2. doprinos za mirovinsko osiguranje na
temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja) –
po stopi od 5%
2. doprinos na osnovicu: doprinos za zdravstveno
osiguranje – po stopi od 16,5%.
Članak 26.
(1)
Iznimno od odredbe članka 25. ovoga Pravilnika, za osobu koja se prvi put
zapošljava obračunavaju se doprinosi iz osnovice, i to:
1. doprinos za mirovinsko osiguranje – po stopi od 20%, odnosno po stopi od 15%
za osiguranika mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane
štednje
2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane
štednje (za osiguranika tog osiguranja) – po stopi od 5%.
(2) Za osiguranika kojemu godina dana od prvog zaposlenja navršava tijekom mjeseca
doprinosi se obračunavaju odvojeno i to: razdoblje za u kojemu ima status
osobe koja se prvi put zapošljava te se doprinosi obračunavaju prema
stavku 1. ovoga članka i za razdoblje u kojemu nema status osobe koja se
prvi put zapošljava, za koje se doprinosi obračunavaju prema članku
25. ovoga Pravilnika.
(3) Za osobu koja se prvi put zapošljava poslodavac je dužan o tome osigurati
dokaz. Dokaz je ispis službenih podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko
osiguranje o statusu osiguranika iz kojega je vidljivo da je riječ o osobi
koja do početka osiguranja po prijavi tog poslodavca, nema evidentiran
staž u mirovinskom osiguranju.
(4) Za osobu koja se prvi put zapošljava – stranca poslodavac je dužan o tome
osigurati dokaz. Dokaz je pisana isprava nositelja obveznog mirovinskog
osiguranja države stranca izdan u skladu s međudržavnim ugovorom o
socijalnom osiguranju ili propisima Europske unije o koordinaciji sustava
socijalne sigurnosti iz kojega je vidljivo da je riječ o osobi koja
do početka osiguranja po prijavi tog poslodavca, nema evidentiran staž u
obveznom mirovinskom osiguranju.
(5) Za osobu koja se prvi put zaposlila a za vrijeme trajanja prve godine
zaposlenja: ostvaruje pravo iz obveznog zdravstvenog osiguranja na naknadu
plaće na teret državnog proračuna ili mu radni odnos miruje radi
dragovoljnog služenja vojnog roka u oružanim snagama Republike Hrvatske,
produžuje se tijek prve godine zaposlenja kod istog poslodavca, razmjerno broju
dana za koje je ostvarivao pravo na naknadu plaće odnosno u kojima je
radni odnos mirovao.
(6) U
slučaju kada osoba koja se prvi put zapošljava zbog provedenog spajanja,
pripajanja ili dugih oblika reorganizacije dosadašnjeg poslodavca nastavlja
raditi kod novog poslodavca, ta osoba zadržava status osobe koja se prvi put
zapošljava pod uvjetom da je novi poslodavac u cijelosti preuzeo sve obveze iz
ugovora o radu s dosadašnjim poslodavcem te da se razdoblje osiguranja po
osnovi rada kod novog poslodavca neposredno nastavlja na razdoblje osiguranja
po osnovi rada kod dosadašnjeg poslodavca.
Članak 26.a
(1)
Iznimno od odredbe članka 25. ovoga Pravilnika, za mladu osobu
obračunavaju se samo doprinosi iz osnovice, i to:
1. doprinos za mirovinsko osiguranje – po stopi od 20%, odnosno po stopi od 15%
za osiguranika mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane
štednje
2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane
štednje (za osiguranika tog osiguranja) – po stopi od 5%.
(2) Za mladu osobu kojoj se pet godina od dana sklapanja ugovora o radu na
neodređeno radno vrijeme navršava tijekom mjeseca doprinosi se
obračunavaju odvojeno i to: razdoblje u kojemu ima status mlade osobe te
se doprinosi obračunavaju prema stavku 1. ovoga članka i za razdoblje
u kojemu nema status mlade osobe, za koje se doprinosi obračunavaju prema
članku 25. ovoga Pravilnika.
(3) Za mladu osobu poslodavac je dužan o tome osigurati dokaz. Dokaz je ugovor
o radu sklopljen na neodređeno radno vrijeme.
(4) Za mladu osobu koja za vrijeme trajanja pet godina zaposlenja ostvaruje
pravo iz obveznog zdravstvenog osiguranja na naknadu plaće na teret
državnog proračuna ili joj radni odnos miruje radi dragovoljnog služenja
vojnog roka u oružanim snagama Republike Hrvatske, produžuje se tijek prvih pet
godina zaposlenja kod istog poslodavca, razmjerno broju dana za koje je
ostvarivao pravo na naknadu plaće odnosno u kojima je radni odnos mirovao.
(5) U slučaju kada mlada osoba zbog provedenog spajanja, pripajanja ili
dugih oblika reorganizacije dosadašnjeg poslodavca nastavlja raditi kod novog
poslodavca, ta osoba zadržava status mlade osobe pod uvjetom da je novi
poslodavac u cijelosti preuzeo sve obveze iz ugovora o radu s dosadašnjim
poslodavcem te da se razdoblje osiguranja po osnovi rada kod novog poslodavca
neposredno nastavlja na razdoblje osiguranja po osnovi rada kod dosadašnjeg
poslodavca.
(6) Poslodavac, koji sklopi ugovor o radu na neodređeno vrijeme s mladom
osobom za koju je prethodni poslodavac obračunavao doprinose na način
propisan odredbom članka 20. stavka 4. odnosno članka 36. stavka 4.
Zakona, a ta dva poslodavaca obavljaju djelatnost u supoduzetništvu ili se
smatraju povezanim osobama sukladno propisima o porezu na dobit, nastavlja
obračunavati doprinose sukladno članku 36. stavku 4. do isteka
razdoblja iz članka 36. stavka 5. Zakona, pri čemu se u to razdoblje
računa i razdoblje za koje je prethodni poslodavac obračunavao
doprinose sukladno odredbi članka 20. stavka 4. Zakona odnosno članka
36. stavka 4. Zakona.
Članak 27.
(1) Postupak obračunavanja doprinosa prema
ostalim primicima, rokovi za obračun i dospijeće za uplatu doprinosa
prema tim primicima, kako je to uređeno člancima 9. do 18. ovoga
Pravilnika za osiguranike po osnovi radnog odnosa, primjenjuju se i pri
utvrđivanju osnovice i obračunavanju doprinosa za osiguranike po
osnovi izaslanih radnika.
(2) O vrsti i
iznosima obračunanih doprinosa, osnovici prema kojoj su doprinosi
obračunani, razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugim podacima koje
utvrdi, obveznik obračunavanja sastavlja obračunsku ispravu i
izvješće, sukladno članku 41. stavak 2. Zakona.
Briše se.
4. Za osiguranika po osnovi stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa
Članak 28.
Članak 29.
Članak 30.
(1) Prema propisanoj mjesečnoj osnovici, za
osobu koja se prvi put zapošljava, obračunavaju se doprinosi na osnovicu,
i to:
1. doprinos za mirovinsko osiguranje – po stopi
od 20%, odnosno po stopi od 15% za osiguranika mirovinskog osiguranja na
temelju individualne kapitalizirane štednje i
2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju
individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja) – po stopi
od 5%.
(2) Za osiguranika koji nema status osobe
koja se prvi put zapošljava obračunavaju se doprinosi na osnovicu i to:
1. doprinos za mirovinsko osiguranje – po stopi
od 20%, odnosno po stopi od 15% za osiguranika mirovinskog osiguranja na
temelju individualne kapitalizirane štednje
2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju
individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja) – po stopi
od 5%
3. doprinos za zdravstveno osiguranje – po stopi
od 16,5%.
Članak 31.
(1) Za
osiguranika kojemu godina dana od prvog zaposlenja navršava tijekom mjeseca
doprinosi se obračunavaju odvojeno i to: razdoblje za u kojemu ima status
osobe koja se prvi put zapošljava te se doprinosi obračunavaju prema
članku 30. stavak 1. ovoga Pravilnika i za razdoblje u kojemu nema status
osobe koja se prvi put zapošljava, za koje se doprinosi obračunavaju prema
članku 30. stavak 2. ovoga Pravilnika.
(2) Za osobu koja se prvi put zapošljava poslodavac je dužan o tome osigurati
dokaz. Dokaz je ispis službenih podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko
osiguranje o statusu osiguranika iz kojega je vidljivo da je riječ o osobi
koja do početka osiguranja po prijavi tog poslodavca, nema evidentiran
staž u mirovinskom osiguranju.
(3) Za osobu koja se prvi put zapošljava – stranca poslodavac je dužan o tome
osigurati dokaz. Dokaz je pisana isprava nositelja obveznog mirovinskog
osiguranja države stranca izdan u skladu s međudržavnim ugovorom o
socijalnom osiguranju ili propisima Europske unije o koordinaciji sustava
socijalne sigurnosti iz kojega je vidljivo da je riječ o osobi koja
do početka osiguranja po prijavi tog poslodavca, nema evidentiran staž u
obveznom mirovinskom osiguranju.
(4) Za osobu koja se prvi put zaposlila a za vrijeme trajanja prve godine
zaposlenja: ostvaruje pravo iz obveznog zdravstvenog osiguranja na naknadu
plaće na teret državnog proračuna ili mu radni odnos miruje radi
dragovoljnog služenja vojnog roka u oružanim snagama Republike Hrvatske,
produžuje se tijek prve godine zaposlenja kod istog poslodavca, razmjerno broju
dana za koje je ostvarivao pravo na naknadu plaće odnosno u kojima je
radni odnos mirovao.
(5) U
slučaju kada osoba koja se prvi put zapošljava zbog provedenog spajanja,
pripajanja ili dugih oblika reorganizacije dosadašnjeg poslodavca nastavlja
stručno osposobljavati za rad kod novog poslodavca, ta osoba zadržava
status osobe koja se prvi put zapošljava pod uvjetom da je novi poslodavac u
cijelosti preuzeo sve obveze iz ugovora o stručnom osposobljavanju za rad
s dosadašnjim poslodavcem te da se razdoblje osiguranja po osnovi rada kod
novog poslodavca neposredno nastavlja na razdoblje osiguranja po osnovi rada
kod dosadašnjeg poslodavca.
Članak 32.
(1) Doprinosi se
obračunavaju i dospijevaju na naplatu do 15. dana u mjesecu za prethodni
mjesec, sukladno članku 45. stavak 1. Zakona.
(2) O vrsti i iznosima
obračunanih doprinosa, osnovici prema kojoj su doprinosi obračunani,
razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugim podacima koje utvrdi, obveznik
obračunavanja sastavlja obračunsku ispravu i izvješće, sukladno
članku 45. stavak 2. Zakona.
5. Za osiguranika po osnovi nezaposlena osoba
Članak 33.
Članak 34.
Članak 35.
Prema propisanoj mjesečnoj osnovici
obračunava se doprinos na osnovicu, i to: doprinos za mirovinsko
osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje – za osiguranika tog
osiguranja – po stopi od 5%.
Članak 36.
5.1. ZA OSIGURANIKA PO OSNOVI KORISNIKA INVALIDSKE MIROVINE ZBOG DJELOMIČNOG GUBITKA RADNE SPOSOBNOSTI
Članak 37.
Članak 38.
Članak 39.
Prema propisanoj mjesečnoj osnovici
obračunava se doprinos na osnovicu, i to: doprinos za mirovinsko
osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje – za osiguranika tog
osiguranja – po stopi od 5%.
Članak 40.
(1) Doprinos se
obračunava i dospijeva na naplatu do 30. dana u mjesecu za prethodni
mjesec, sukladno članku 50. stavak 1. Zakona.
(2) O vrsti i iznosima
obračunanih doprinosa, osnovici prema kojoj su doprinosi obračunani,
razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugim podacima koje utvrdi, obveznik
obračunavanja sastavlja obračunsku ispravu i izvješće, sukladno
članku 50. stavak 2. Zakona.
(3) Izvješće o vrsti i iznosima
obračunanih doprinosa obveznik obračunavanja dostavlja i obvezniku
plaćanja – Ministarstvu financija odnosno državnoj riznici, sukladno
članku 50. stavak 3. Zakona.
Članak 41.
Brisan.
Članak 42.
Brisan.
Članak 43.
Brisan.
Članak 44.
Brisan.
6. Za osiguranika po osnovi njegovatelja HRVI
Članak 45.
Članak 46.
(1) Iznos osnovice
utvrđuje se prema naknadi koja se prema posebnom propisu isplaćuje za
rad njegovatelju u određenom mjesecu, sukladno članku 53. Zakona.
(2) Osnovica se
utvrđuje za svaki mjesec odnosno za dio određenog mjeseca u kojemu je
osiguranik po toj osnovi prijavljen na obvezna osiguranja.
Članak 47.
Prema utvrđenoj osnovici obračunavaju
se doprinosi iz osnovice i na osnovicu, i to:
1. doprinosi iz osnovice:
1.1. doprinos za mirovinsko osiguranje – po
stopi od 20%, odnosno po stopi od 15% za osiguranika mirovinskog osiguranja na
temelju individualne kapitalizirane štednje
1.2. doprinos za mirovinsko osiguranje na
temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja) –
po stopi od 5%
2. doprinos na osnovicu: doprinos za zdravstveno
osiguranje – po stopi od 16,5%.
Članak 48.
7. Za osiguranika po osnovi roditelja njegovatelja, njegovatelja djeteta s teškoćama u razvoju ili njegovatelj osobe s invaliditetom
Članak 49.
Članak 50.
Članak 51.
Prema propisanoj mjesečnoj osnovici
obračunavaju se doprinosi na osnovicu, i to:
1. doprinos za mirovinsko osiguranje – po stopi
od 20%, odnosno po stopi od 15% za osiguranika mirovinskog osiguranja na
temelju individualne kapitalizirane štednje
2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju
individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja) – po stopi
od 5%
3. doprinos za zdravstveno osiguranje – po stopi
od 16,5%.
Članak 52.
7.a Za osiguranika po osnovi udomitelja koji obavlja standardno udomiteljstvo i udomitelja koji obavlja specijalizirano udomiteljstvo za djecu
Članak 52.a
Za osiguranika po osnovi udomitelja koji obavlja standardno udomiteljstvo i udomitelja koji obavlja specijalizirano udomiteljstvo za djecu iznos doprinosa obračunava ministarstvo mjerodavno za socijalnu skrb, putem centra udomitelja, sukladno propisu kojim se uređuje udomiteljstvo.
Članak 52.b
Iznos mjesečne osnovice za udomitelja koji obavlja:
1. standardno udomiteljstvo propisan je naredbom koju temeljem članka 254. Zakona donosi ministar financija, i to najniža mjesečna osnovica, sukladno propisu kojim se uređuje udomiteljstvo
2. specijalizirano udomiteljstvo za djecu propisan je naredbom koju temeljem članka 254. Zakona donosi ministar financija, i to kao umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 1,0, sukladno propisu kojim se uređuje udomiteljstvo.
Članak 52.c
Prema propisanoj mjesečnoj osnovici obračunavaju se doprinosi na osnovicu, i to:
1. doprinos za mirovinsko osiguranje – po stopi od 20%, odnosno po stopi od 15% za osiguranika mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje
2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja) – po stopi od 5%
3. doprinos za zdravstveno osiguranje – po stopi od 16,5%.
Članak 52.d
(1) Doprinosi se obračunavaju i dospijevaju na naplatu do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec.
(2) O vrsti i iznosu obveze doprinosa, osnovici prema kojoj su doprinosi obračunani, razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugim podacima koje utvrdi, obveznik obračunavanja sastavlja obračunsku ispravu za svakoga osiguranika te sastavlja izvješće i dostavlja ga Poreznoj upravi prema posebnom propisu.
8. Za osiguranika po osnovi slobodnog zanimanja – samostalnog umjetnika kojemu se doprinosi plaćaju iz državnog proračuna
Članak 53.
Članak 54.
Iznos mjesečne osnovice propisan je
naredbom koju temeljem članka 254.
Zakona donosi
ministar financija, i to kao umnožak iznosa prosječne plaće i
koeficijenta 1,2 – sukladno članku 78.
Zakona.
Članak 55.
Članak 56.
(1) Doprinosi se
obračunavaju i dospijevaju na naplatu do 30. dana u mjesecu za prethodni
mjesec, sukladno članku 79. stavak 1. Zakona.
(2) O vrsti i iznosima
obračunanih doprinosa, osnovici prema kojoj su doprinosi obračunani,
razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugim podacima koje utvrdi, obveznik
obračunavanja sastavlja obračunsku ispravu i izvješće, sukladno
članku 79. stavak 2. Zakona.
(3) Ako Ministarstvo kulture ovlasti drugo
tijelo za obavljanje poslova obračunavanja doprinosa, tada ovlaštenik
obračunava doprinose i sastavlja obračunske isprave i izvješća u
ime Ministarstva pa se i obveze evidentiraju na poreznom broju tog
Ministarstva.
8.a Za osiguranike po osnovama obavljanja samostalnih djelatnosti koji od tih djelatnosti utvrđuju dohodak
Članak 56.a
(1)
Osiguranici po osnovi djelatnosti obrta te domaće radinosti i sporednog
zanimanja (članak 9. stavak 1. točka 9. i 31. Zakona) – koji od te
djelatnosti utvrđuju dohodak od samostalne djelatnosti, sami su obveznici
doprinosa te obveznici obračunavanja i obveznici plaćanja doprinosa
za osobno osiguranje prema mjesečnoj osnovici propisanoj naredbom koju na
temelju članka 254. Zakona donosi ministar financija, i to kao umnožak
iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,65 – sukladno članku 66.
stavku 1. točki 1. Zakona.
(2) Prema propisanoj mjesečnoj osnovici obračunavaju se doprinosi na
osnovicu, i to:
1. doprinos za mirovinsko osiguranje – po stopi od 20%, odnosno po stopi od 15%
za osiguranika mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane
štednje
2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane
štednje (za osiguranika tog osiguranja) – po stopi od 5%
3. doprinos za zdravstveno osiguranje – po stopi od 16,5%.
(3) Mjesečni iznosi obveza dospijevaju na naplatu do 15. dana u mjesecu za
prethodni mjesec, sukladno članku 67. Zakona.
(4) Obveza doprinosa utvrđuje za svaki mjesec odnosno za dio
određenog mjeseca u kojemu je osiguranik prijavljen na obvezna osiguranja
po toj osnovi.
(5) O vrsti i iznosima obračunanih doprinosa, osnovici prema kojoj su
doprinosi obračunani, razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugim
podacima koje utvrdi, obveznik obračunavanja sastavlja obračunsku
ispravu i izvješće, sukladno članku 67.a Zakona.
Članak 56.b
(1)
Osiguranici po osnovi djelatnosti slobodnog zanimanja (članak 9. stavak 1.
točka 10. Zakona) – koji od te djelatnosti utvrđuju dohodak od
samostalne djelatnosti sami su obveznici doprinosa te obveznici
obračunavanja i obveznici plaćanja doprinosa za osobno osiguranje
prema mjesečnoj osnovici propisanoj naredbom koju na temelju članka
254. Zakona donosi ministar financija, i to kao umnožak iznosa prosječne
plaće i koeficijenta 1,1 – sukladno članku 66. stavku 1. točki
2. Zakona.
(2) Prema propisanoj mjesečnoj osnovici obračunavaju se doprinosi na
osnovicu, i to:
1. doprinos za mirovinsko osiguranje – po stopi od 20%, odnosno po stopi od 15%
za osiguranika mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane
štednje
2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane
štednje (za osiguranika tog osiguranja) – po stopi od 5%
3. doprinos za zdravstveno osiguranje – po stopi od 16,5%.
(3) Mjesečni iznosi obveza dospijevaju na naplatu do 15. dana u mjesecu za
prethodni mjesec, sukladno članku 67. Zakona.
(4) Obveza doprinosa utvrđuje za svaki mjesec odnosno za dio
određenog mjeseca u kojemu je osiguranik prijavljen na obvezna osiguranja
po toj osnovi.
(5) O vrsti i iznosima obračunanih doprinosa, osnovici prema kojoj su
doprinosi obračunani, razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugim
podacima koje utvrdi, obveznik obračunavanja sastavlja obračunsku
ispravu i izvješće, sukladno članku 67.a Zakona.
Članak 56.c
(1)
Osiguranici po osnovi športaš (članak 9. stavak 1. točka 11. Zakona)
– koji od te djelatnosti utvrđuju dohodak od samostalne djelatnosti, sami
su obveznici doprinosa te obveznici obračunavanja i obveznici
plaćanja doprinosa za osobno osiguranje prema mjesečnoj osnovici
propisanoj naredbom koju na temelju članka 254. Zakona donosi ministar
financija, i to kao umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 1,1
– sukladno članku 66. stavku 1. točki 3. Zakona.
(2) Prema propisanoj mjesečnoj osnovici obračunavaju se doprinosi na
osnovicu, i to:
1. doprinos za mirovinsko osiguranje – po stopi od 20%, odnosno po stopi od 15%
za osiguranika mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane
štednje
2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane
štednje (za osiguranika tog osiguranja) – po stopi od 5%
3. doprinos za zdravstveno osiguranje – po stopi od 16,5%.
(3) Mjesečni iznosi obveza dospijevaju na naplatu do 15. dana u mjesecu za
prethodni mjesec, sukladno članku 67. Zakona.
(4) Obveza doprinosa utvrđuje za svaki mjesec odnosno za dio
određenog mjeseca u kojemu je osiguranik prijavljen na obvezna osiguranja
po toj osnovi.
(5) O vrsti i iznosima obračunanih doprinosa, osnovici prema kojoj su
doprinosi obračunani, razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugim
podacima koje utvrdi, obveznik obračunavanja sastavlja obračunsku
ispravu i izvješće, sukladno članku 67.a Zakona.
Članak 56.d
(1)
Osiguranici po osnovi djelatnost poljoprivrede i šumarstva (članak 9.
stavak 1. točka 12. Zakona) – koji od te djelatnosti utvrđuju dohodak
od samostalne djelatnosti sami su obveznici doprinosa te obveznici
obračunavanja i obveznici plaćanja doprinosa za osobno osiguranje
prema mjesečnoj osnovici propisanoj naredbom koju na temelju članka
254. Zakona donosi ministar financija, i to kao umnožak iznosa prosječne
plaće i koeficijenta 0,55 – sukladno članku 66. stavku 1. točki
4. Zakona.
(2) Prema propisanoj mjesečnoj osnovici obračunavaju se doprinosi na
osnovicu, i to:
1. doprinos za mirovinsko osiguranje – po stopi od 20%, odnosno po stopi od 15%
za osiguranika mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane
štednje
2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane
štednje (za osiguranika tog osiguranja) – po stopi od 5%
3. doprinos za zdravstveno osiguranje – po stopi od 16,5%.
(3) Mjesečni iznosi obveza dospijevaju na naplatu do 15. dana u mjesecu za
prethodni mjesec, sukladno članku 67. Zakona.
(4) Obveza doprinosa utvrđuje za svaki mjesec odnosno za dio
određenog mjeseca u kojemu je osiguranik prijavljen na obvezna osiguranja
po toj osnovi.
(5) O vrsti i iznosima obračunanih doprinosa, osnovici prema kojoj su
doprinosi obračunani, razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugim
podacima koje utvrdi, obveznik obračunavanja sastavlja obračunsku
ispravu i izvješće, sukladno članku 67.a Zakona.
Članak 56.e
(1)
Osiguranici po osnovi ostale samostalne djelatnosti (članak 9. stavak 1.
točka 13. Zakona) – koji od te djelatnosti utvrđuje dohodak od
samostalne djelatnosti sami su obveznici doprinosa te obveznici
obračunavanja i obveznici plaćanja doprinosa za osobno osiguranje
prema mjesečnoj osnovici propisanoj narednom koju na temelju članka
254. Zakona donosi ministar financija, i to kao umnožak iznosa prosječne
plaće i koeficijenta 0,65 – sukladno članku 66. stavku 1. točki
5. Zakona.
(2) Prema propisanoj mjesečnoj osnovici obračunavaju se doprinosi na
osnovicu, i to:
1. doprinos za mirovinsko osiguranje – po stopi od 20%, odnosno po stopi od 15%
za osiguranika mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane
štednje
2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane
štednje (za osiguranika tog osiguranja) – po stopi od 5%
3. doprinos za zdravstveno osiguranje – po stopi od 16,5%
(3) Mjesečni iznosi obveza dospijevaju na naplatu do 15. dana u mjesecu za
prethodni mjesec, sukladno članku 67. Zakona.
(4) Obveza doprinosa utvrđuje za svaki mjesec odnosno za dio
određenog mjeseca u kojemu je osiguranik prijavljen na obvezna osiguranja
po toj osnovi.
(5) O vrsti i iznosima obračunanih doprinosa, osnovici prema kojoj su
doprinosi obračunani, razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugim
podacima koje utvrdi, obveznik obračunavanja sastavlja obračunsku
ispravu i izvješće, sukladno članku 67.a Zakona.
Članak 56.f
(1)
Osiguranici po osnovi djelatnosti slobodnog zanimanja: medicinske sestre,
zubotehničara, fizioterapeuta, filmskog radnika, novinara i predstavnika
obiteljskog doma (članak 9. stavak 1. točka 10. Zakona) – koji od te
djelatnosti utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti sami su obveznici
doprinosa te obveznici obračunavanja i obveznici plaćanja doprinosa
za osobno osiguranje prema mjesečnoj osnovici propisanoj naredbom koju na
temelju članka 254. Zakona donosi ministar financija, i to kao umnožak
iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,65 – sukladno članku 66.
stavku 2. Zakona.
(2) Prema propisanoj mjesečnoj osnovici obračunavaju se doprinosi na
osnovicu, i to:
1. doprinos za mirovinsko osiguranje – po stopi od 20%, odnosno po stopi od 15%
za osiguranika mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane
štednje
2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane
štednje (za osiguranika tog osiguranja) – po stopi od 5%
3. doprinos za zdravstveno osiguranje – po stopi od 16,5%.
(3) Mjesečni iznosi obveza dospijevaju na naplatu do 15. dana u mjesecu za
prethodni mjesec, sukladno članku 67. Zakona.
(4) Obveza doprinosa utvrđuje za svaki mjesec odnosno za dio
određenog mjeseca u kojemu je osiguranik prijavljen na obvezna osiguranja
po toj osnovi.
(5) O vrsti i iznosima obračunanih doprinosa, osnovici prema kojoj su
doprinosi obračunani, razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugim
podacima koje utvrdi, obveznik obračunavanja sastavlja obračunsku
ispravu i izvješće, sukladno članku 67.a Zakona.
Članak 56.g
Za osiguranika koji djelatnost samozaposlene osobe obavlja u drugoj državi članici i na kojega se, sukladno propisima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, primjenjuje zakonodavstvo Republike Hrvatske, obveza doprinosa se utvrđuje na način propisan odredbama članaka 64. do 67.a Zakona i članka 56.a do 56.f ovoga Pravilnika neovisno o vrsti poreza koji je dužan plaćati prema dohotku ili dobiti ostvarenom od obavljanja navedene djelatnosti.
9. Za osiguranike po osnovama obavljanja samostalnih djelatnosti koji od tih djelatnosti utvrđuju dobit
Članak 57.
Članak 58.
Članak 59.
(1) Prema
utvrđenoj osnovici obračunavaju se doprinosi iz osnovice i na
osnovicu, i to:
1. doprinosi iz osnovice:
1.1. doprinos za mirovinsko osiguranje – po stopi od 20%, odnosno po stopi od
15% za osiguranika mirovinskog osiguranja na temelju individualne
kapitalizirane štednje
1.2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane
štednje (za osiguranika tog osiguranja) – po stopi od 5%
2. doprinos na osnovicu: doprinos za zdravstveno osiguranje – po stopi od
16,5%.
Članak 60.
(5) Poduzetnička plaća isplaćena nakon posljednjeg dana mjeseca u kojem je dospjela za isplatu, smatra se osnovicom mjeseca koji prethodi mjesecu u kojemu je isplata izvršena.
Članak 61.
Članak 62.
(1) Osnovica prema poduzetničkoj plaći
utvrđuje se za svaki mjesec odnosno za dio određenog mjeseca u kojemu
je osiguranik prijavljen na obvezna osiguranja po toj osnovi.
(2) Kada više osoba obavlja istu samostalnu
djelatnost od koje se utvrđuje dobit osnovica se utvrđuje i iznosi
doprinosa obračunavaju za svaku tako osiguranu osobu pojedinačno.
(3) O vrsti i
iznosima obračunanih doprinosa, osnovici prema kojoj su doprinosi
obračunani, razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugim podacima koje
utvrdi, obveznik obračunavanja sastavlja obračunsku ispravu i
izvješće, sukladno članku 84. stavak 2. Zakona.
10. Za osiguranika po osnovi roditelja koji obavlja roditeljske dužnosti
Članak 63.
Članak 64.
Članak 65.
Prema propisanoj mjesečnoj osnovici
obračunava se doprinos na osnovicu, i to: doprinos za mirovinsko
osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog
osiguranja) – po stopi od 5%.
Članak 66.
11. Za osiguranika po osnovi primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak
Članak 67.
(1) Za osiguranika po osnovi
primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak osnovicu za obračun
doprinosa utvrđuje i iznos doprinosa obračunava isplatitelj primitka,
sukladno članku 111. stavku 2. Zakona.
(2) Prema primitku od kojega se utvrđuje drugi dohodak što ga
fizička osoba ostvari iz inozemstva i prema primitku od kojega se
utvrđuje drugi dohodak što ga primatelj naplati od fizičke osobe koja
nije poslovni subjekt, osnovicu utvrđuje i iznose doprinosa
obračunava primatelj tog primitka, sukladno članku 112. Zakona.
(3) Prema primitku od kojega se utvrđuje drugi dohodak što ga fizička osoba prema kojoj se, sukladno propisima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, primjenjuje zakonodavstvo Republike Hrvatske, ostvari iz inozemstva, osnovicu utvrđuje i iznose doprinosa obračunava primatelj tog primitka, sukladno članku 112. Zakona.
Članak 68.
4. primitak iz članka 114. stavak 2. točka 3. Zakona što ga inozemni poslodavac isplaćuje osobi izaslanoj na rad u inozemstvo, ako međudržavnim ugovorom nije drugačije uređeno.
(3) Pri utvrđivanju osnovice prema primitku od kojega se utvrđuje
drugi dohodak primitak se po toj osnovi umanjuje za iznos porezno priznatih
izdataka, sukladno propisima o porezu na dohodak.
Članak 69.
Drugim dohotkom, prema kojemu je propisana
obveza doprinosa smatraju se i sljedeći primici od kojih se, prema
propisima o porezu na dohodak, utvrđuje oporezivi dohodak:
1. primitak što ga poslodavac isplati
osiguraniku po osnovi stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja
radnog odnosa sukladno članku 46. Zakona,
2. primitak što ga, pored plaće za rad,
tuzemni poslodavac isplati osiguraniku pomorcu – članu posade broda u
međunarodnoj plovidbi, sukladno članku 63. Zakona,
3. poduzetnička plaća što je sebi
isplati osiguranik po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti koji od te
djelatnosti utvrđuje dobit, i to za vrijeme u kojemu koristi pravo na
bolovanje ili u kojemu kao roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju koristi
pravo na dopust poradi njege djeteta te za to vrijeme koristi pravo na naknadu
plaće te mu miruje obveza doprinosa, sukladno članku 85. Zakona, i
4. primitak što ga osiguraniku po osnovi
člana uprave trgovačkog društva i izvršnog direktora trgovačkog
društva i likvidatora i upravitelja zadruge isplati trgovačko društvo ili
zadruga u kojemu osiguranik po toj osnovi obnaša dužnost člana uprave
odnosno izvršnog direktora ili likvidatora ili upravitelja zadruge, sukladno
članku 94. Zakona.
Članak 70.
(1) Prema utvrđenoj osnovici
obračunavaju se doprinosi iz osnovice i na osnovicu, i to:
1. doprinosi iz osnovice:
1.1. doprinos za mirovinsko osiguranje – po
stopi od 10%, odnosno po stopi od 7,5% za osiguranika mirovinskog osiguranja na
temelju individualne kapitalizirane štednje
1.2. doprinos za mirovinsko osiguranje na
temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja) –
po stopi od 2,5%
2. doprinosi na osnovicu:
2.1. doprinos za zdravstveno osiguranje – po
stopi od 7,5%.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga
članka, prema primitku iz članka 67. stavak 2. ovoga Pravilnika
obračunavaju se doprinosi iz osnovice i to:
1. doprinos za mirovinsko osiguranje – po stopi
od 10%, odnosno po stopi od 7,5% za osiguranika mirovinskog osiguranja na
temelju individualne kapitalizirane štednje
2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju
individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja) – po stopi
od 2,5%.
Članak 71.
Članak 72.
Odredbe o načinu utvrđivanja osnovice
i obračuna doprinosa te druge obveze, kako je propisano člancima 67.
do 71. ovoga Pravilnika, primjenjuju i u slučaju kada primatelj nije
prethodno osiguran po osnovi tih primitaka kao i u slučaju kada osiguranik
nema prethodno uređen status u osiguranju.
12. Za osiguranika po osnovi produženog mirovinskog osiguranja – bračnog druga profesionalnog odnosno ugovornog diplomata
Članak 73.
Članak 74.
Članak 75.
Prema propisanoj mjesečnoj osnovici
obračunavaju se doprinosi na osnovicu, i to:
1. doprinos za mirovinsko osiguranje – po stopi
od 20%, odnosno po stopi od 15% za osiguranika mirovinskog osiguranja na
temelju individualne kapitalizirane štednje i
2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju
individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja) – po stopi
od 5%.
Članak 76.
13. Za osiguranika po osnovi produženog mirovinskog osiguranja – stalnog sezonskog radnika
Članak 77.
Članak 78.
Članak 79.
Prema utvrđenoj mjesečnoj osnovici
obračunavaju se doprinosi na osnovicu, i to:
1. doprinos za mirovinsko osiguranje – po stopi
od 20%, odnosno po stopi od 15% za osiguranika mirovinskog osiguranja na
temelju individualne kapitalizirane štednje i
2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju
individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja) – po stopi
od 5%.
Članak 80.
14. Brisano
Članak 81.
Članak 82.
Brisan.
Članak 83.
Brisan.
Članak 84.
14.1. Brisano
Članak 84.a
Članak 84.b
Članak 84.c
Brisan.
Članak 84.d
Brisan.
15. Za osiguranika po osnovi nezaposlene osobe
Članak 85.
Članak 86.
Članak 87.
Prema mjesečnoj osnovici iz članka 86.
obračunava se doprinos na osnovicu i to: dodatni doprinos za zdravstveno
osiguranje, po stopi od 5%.
Članak 88.
15.a Za osiguranika po osnovi osobe kojoj je oduzeta sloboda
Članak 88.a
Za osiguranika po osnovi osobe kojoj je oduzeta sloboda doprinos obračunava Ministarstvo pravosuđa, sukladno članku 134.i Zakona.
Članak 88.b
Osnovica za obračun doprinosa jest umnožak broja osoba kojima je odlukom nadležnog suda oduzeta sloboda prema službenim podacima obveznika obračunavanja sa stanjem na zadnji dan u mjesecu i iznosa najniže mjesečne osnovice za godinu na koju se obveza odnosi, sukladno članku 134.k. Zakona.
Članak 88.c
Prema
mjesečnoj osnovici iz članka 88.b obračunava se doprinos na
osnovicu i to: dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje po stopi od 5%.
Članak 88.d
Doprinos dospijeva na naplatu do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec, prema članku 134.l Zakona.
Članak 89.
Brisan.
Članak 90.
Brisan.
Članak 91.
Brisan.
Članak 92.
Brisan.
17. Za osiguranika po osnovi osobe koja je prekinula rad a bivši ju je poslodavac uputio na obrazovanje ili stručno usavršavanje
Članak 93.
Članak 94.
Članak 95.
Prema propisanoj mjesečnoj osnovici
obračunava se doprinos na osnovicu, i to: doprinos za zdravstveno
osiguranje – po stopi od 16,5%.
Članak 96.
18. Za osiguranika po osnovi osobe koju je pravna ili fizička osoba, prije stupanja u radni odnos, uputila na praktični rad
Članak 97.
Članak 98.
Članak 99.
Prema propisanoj mjesečnoj osnovici
obračunavaju se doprinosi na osnovicu, i to:
1. doprinos za zdravstveno osiguranje – po stopi
od 16,5%.
Članak 100.
19. Za osiguranika po osnovi osobe upućene u inozemstvo u sklopu međunarodne tehničko-prosvjetne i kulturne suradnje
Članak 101.
Članak 102.
Članak 103.
Prema propisanoj mjesečnoj osnovici
obračunavaju se doprinosi na osnovicu, i to:
1. doprinos za zdravstveno osiguranje – po stopi
od 16,5%.
Članak 104.
20. Za osiguranike mirovinskog osiguranja u određenim okolnostima i zdravstvenog osiguranja zaštite zdravlja na radu za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti
20.1. ZA OSIGURANIKA PO OSNOVI UČENIKA I REDOVITIH STUDENATA ZA VRIJEME RADA PREKO POSREDNIKA PRI ZAPOŠLJAVANJU
Članak 105.
Članak 106.
Članak 107.
Prema utvrđenoj osnovici obračunavaju
se doprinosi na osnovicu, i to:
1. posebni doprinos za mirovinsko osiguranje za
osobe osigurane u određenim okolnostima – po stopi od 5% i
2. posebni doprinos za zdravstveno osiguranje za
slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti – po stopi od 0,5%.
Članak 108.
20.2. ZA OSIGURANIKA PO OSNOVI UČENIKA I STUDENATA NA DODIPLOMSKOM STUDIJU ZA VRIJEME PRAKTIČNE NASTAVE I STRUČNE PRAKSE KOD POSLODAVACA TE ZA VRIJEME STRUČNIH PUTOVANJA
Članak 109.
Članak 110.
Članak 111.
Prema propisanoj mjesečnoj osnovici
obračunavaju se doprinosi na osnovicu, i to:
1. posebni doprinos za mirovinsko osiguranje za
osobe osigurane u određenim okolnostima – po stopi od 1% i
2. posebni doprinos za zdravstveno osiguranje za
slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti – po stopi od 0,1%.
Članak 112.
(1) Doprinosi se obračunavaju i dospijevaju
na naplatu do 31. siječnja za prethodnu godinu, sukladno članku 166.
stavku 2. Zakona.
(2) O vrsti i iznosu obveze doprinosa, osnovici
prema kojoj su doprinosi obračunani, razdoblju na koje se obveza odnosi i
o drugim podacima koje utvrdi, obveznik obračunavanja i plaćanja –
ministarstvo mjerodavno za obrazovanje, sastavlja obračunsku ispravu za
svakoga osiguranika te sastavlja izvješće i dostavlja ga Poreznoj upravi,
sukladno članku 166. stavcima 3. i 4. Zakona.
20.3. ZA OSIGURANIKA PO OSNOVI NEZAPOSLENE OSOBE ZA VRIJEME STRUČNOG OSPOSOBLJAVANJA ILI PROFESIONALNE REHABILITACIJE NA KOJE IH JE UPUTILA NADLEŽNA SLUŽBA ZAPOŠLJAVANJA
Članak 113.
Članak 114.
Članak 115.
Prema propisanoj mjesečnoj osnovici
obračunavaju se doprinosi na osnovicu, i to:
1. posebni doprinos za mirovinsko osiguranje za
osobe osigurane u određenim okolnostima – po stopi od 5% i
2. posebni doprinos za zdravstveno osiguranje za
slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti – po stopi od 0,5%.
Članak 116.
20.4. ZA OSIGURANIKA PO OSNOVI DJECE I MLADEŽI SA SMETNJAMA U TJELESNOM I DUŠEVNOM RAZVOJU NA PRAKTIČNOJ NASTAVI ILI NA OBVEZNOM PRAKTIČNOM RADU U PRAVNOJ OSOBI ZA OSPOSOBLJAVANJE
Članak 117.
Članak 118.
Članak 119.
Prema propisanoj mjesečnoj osnovici
obračunava se doprinos na osnovicu, i to: posebni doprinos za zdravstveno
osiguranje za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti – po
stopi od 0,1%.
Članak 120.
(1) Doprinosi se obračunavaju i dospijevaju
na naplatu do 31. siječnja za prethodnu godinu, sukladno članku 166.
stavak 2. Zakona.
(2) O vrsti i iznosu obveze doprinosa, osnovici
prema kojoj su doprinosi obračunani, razdoblju na koje se obveza odnosi i
o drugim podacima koje utvrdi, obveznik obračunavanja i plaćanja –
ministarstvo mjerodavno za obrazovanje, sastavlja obračunsku ispravu za
svakoga osiguranika te sastavlja izvješće i dostavlja ga Poreznoj upravi,
sukladno članku 166. stavak 3. i 4. Zakona.
20.5. ZA OSTALE OSIGURANIKE MIROVINSKOG OSIGURANJA U ODREĐENIM OKOLNOSTIMA I ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA ZAŠTITE ZDRAVLJA NA RADU ZA SLUČAJ OZLJEDE NA RADU I PROFESIONALNE BOLESTI
Članak 121.
Članak 122.
Članak 123.
Prema propisanoj mjesečnoj osnovici
obračunavaju se doprinosi na osnovicu, i to:
1. posebni doprinos za mirovinsko osiguranje za
osobe osigurane u određenim okolnostima (za osiguranike tog osiguranja) –
po stopi od 5% i
2. posebni doprinos za zdravstveno osiguranje za
slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti (za osiguranike tog
osiguranje) – po stopi od 0,5%.
Članak 124.
21. Za osiguranika po osnovi stranca za kojega troškove zdravstvene zaštite snosi davatelj stipendije
Članak 125.
Članak 126.
Članak 127.
Prema propisanoj mjesečnoj osnovici
obračunava se doprinos na osnovicu, i to: doprinos za zdravstveno
osiguranje – po stopi od 16,5%.
Članak 128.
22. Za osiguranike koji ostvaruju naknadu plaće
22.1. ZA OSIGURANIKA KOJI NAKNADU PLAĆE ZA VRIJEME BOLOVANJA OSTVARUJE NA TERET SREDSTAVA NOSITELJA OBVEZNOGA ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
Članak 129.
Članak 130.
(1) Osnovica jest
iznos naknade plaće za određeni mjesec ili za dio mjeseca, sukladno
članku 181. Zakona.
(2) Osnovica se
utvrđuje za svaki mjesec ili za dio mjeseca za koji osiguranik ostvaruje
pravo na naknadu.
(3) Osnovica po osnovi naknade plaće
utvrđuje se i obveza je obračuna i plaćanja doprinosa i u
slučaju kada se iznos naknade plaće, sukladno članku 245.
Zakona, obustavlja radi namirenja duga na ime dospjelih obveza doprinosa
poslodavca ili samog osiguranika.
Članak 131.
Prema utvrđenoj mjesečnoj osnovici
obračunava se doprinos na osnovicu, i to: doprinos za mirovinsko
osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje, za osiguranika
mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje – po
stopi od 5%.
Članak 132.
(1) Doprinos se
obračunava s obračunom naknade i dospijeva na naplatu istodobno s
isplatom naknade odnosno istodobno s povratom naknade (refundacijom)
poslodavcu, sukladno članku 182. stavak 1. Zakona, odnosno istodobno s
danom doznake u korist uplatnog računa za uplatu doprinosa u slučaju
prebijanja prava s obvezom doprinosa koja nije namirena, sukladno članku
245. Zakona.
(2) O vrsti i iznosima
obračunanih doprinosa, osnovici prema kojoj su doprinosi obračunani,
razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugim podacima koje utvrdi, obveznik
obračunavanja sastavlja obračunsku ispravu i izvješće sukladno
članku 182. stavak 2. Zakona.
22.2. ZA OSIGURANIKA KOJI NAKNADU PLAĆE ODNOSNO NOVČANU NAKNADU ZA VRIJEME BOLOVANJA OSTVARUJE NA TERET SREDSTAVA DRŽAVNOG PRORAČUNA
Članak 133.
Članak 134.
(1) Osnovica jest
iznos naknade plaće za određeni mjesec ili za dio mjeseca, sukladno
članku 181. Zakona.
(2) Osnovica se
utvrđuje za svaki mjesec ili za dio mjeseca za koji osiguranik ostvaruje
pravo na naknadu.
Članak 135.
Prema utvrđenoj mjesečnoj osnovici
obračunava se doprinos na osnovicu, i to: doprinos za mirovinsko
osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje, za osiguranika
mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje – po
stopi od 5%.
Članak 136.
Članak 137.
Brisan.
Članak 138.
Brisan.
Članak 139.
Brisan.
Članak 140.
Brisan.
22.4. ZA OSIGURANIKA KOJI NAKNADU PLAĆE OSTVARUJE NA TERET SREDSTAVA MIROVINSKOG OSIGURANJA NA TEMELJU GENERACIJSKE SOLIDARNOSTI
Članak 141.
Članak 142.
(1) Osnovica jest
iznos naknade plaće za određeni mjesec ili za dio mjeseca, sukladno
članku 181. Zakona.
(2) Osnovica se
utvrđuje za svaki mjesec ili za dio mjeseca za koji osiguranik ostvaruje
pravo na naknadu.
Članak 143.
Prema utvrđenoj mjesečnoj osnovici
obračunava se doprinos na osnovicu, i to: doprinos za mirovinsko
osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje, za osiguranika
mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje – po
stopi od 5%.
Članak 144.
22.5. ZA OSIGURANIKA KOJI NAKNADU PLAĆE OSTVARUJE ZA VRIJEME KORIŠTENJA PRAVA NA PLAĆENI DOPUST ILI NA RAD S POLOVICOM PUNOG RADNOG VREMENA PORADI NJEGE DJETETA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU
Članak 145.
Članak 146.
(1) Osnovica jeste
iznos naknade plaće za određeni mjesec ili za dio mjeseca, sukladno
članku 181. Zakona.
(2) Osnovica se
utvrđuje za svaki mjesec ili za dio mjeseca za koji osiguranik ostvaruje
pravo na naknadu.
Članak 147.
Prema utvrđenoj mjesečnoj osnovici
obračunava se doprinos na osnovicu, i to: doprinos za mirovinsko
osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje i to samo za
osiguranika mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane
štednje – po stopi od 5%.
Članak 148.
23. Za osiguranike obveznoga zdravstvenog osiguranja radi prava na korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu
23.1. ZA OSIGURANIKA PO OSNOVI RADNOG ODNOSA – IZASLANOG RADNIKA
Članak 149.
(2)
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, za osiguranika po osnovi radnog
odnosa – izaslanog radnika upućenog na rad u državu članicu ili u
državu s kojom je međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju
uređeno pitanje korištenja zdravstvene zaštite u inozemstvu ne
obračunava se posebni doprinos radi prava na korištenje zdravstvene
zaštite u inozemstvu.
Članak 150.
Članak 151.
Prema utvrđenoj mjesečnoj osnovici
obračunava se doprinos na osnovicu, i to: posebni doprinos za korištenje
zdravstvene zaštite u inozemstvu – po stopi od 10%.
Članak 152.
(1) Doprinos se obračunava
istodobno s obračunom ostalih doprinosa sukladno člancima 25. do 27.
ovoga Pravilnika i dospijeva na naplatu istodobno s dospijećem na naplatu
ostalih doprinosa obračunanih prema istoj osnovici sukladno članku
192. stavak 1. točka 1. Zakona.
(2) O iznosu obračunanog doprinosa, osnovici prema kojoj je
obračunan, razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugim podacima koje
utvrdi, obveznik obračunavanja sastavlja obračunsku ispravu i
izvješće sukladno članku 192. stavak 2. Zakona.
23.2. ZA OSIGURANIKA PO OSNOVI RADNOG ODNOSA
Članak 153.
(2) Za osiguranika po osnovi rada kod poslodavca s registriranim sjedištem ili mjestom poslovanja u drugoj državi članici prema kojemu se, sukladno propisima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, primjenjuje zakonodavstvo Republike Hrvatske, iznos osnovice utvrđuje i posebni doprinos radi prava na korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu obračunava poslodavac, sukladno članku 188. točke 4. i 5. Zakona, odnosno zaposlena osoba preuzimatelj obveze doprinosa iz članka 248.a stavka 1. Zakona.
(3) Iznimno od odredbe stavka 1. i 2. ovog članka za osiguranika po osnovi radnog odnosa i za osiguranika po osnovi rada kod poslodavca s registriranim sjedištem ili mjestom poslovanja u drugoj državi članici koji službeno boravi ili boravi na službenom putu u državi članici ili u državi s kojom je međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju uređeno pitanje korištenja zdravstvene zaštite u inozemstvu ne obračunava se posebni doprinos radi prava na korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu.
Članak 154.
Članak 155.
23.3. ZA OSIGURANIKA PO OSNOVI IZABRANE ILI IMENOVANE OSOBE
Članak 156.
Članak 157.
Članak 158.
(1) Prema
utvrđenoj ili propisanoj mjesečnoj osnovici obračunava se
doprinos na osnovicu, i to: posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaštite
u inozemstvu:
1. prema osnovici iz članka 157. točka 1. ovoga Pravilnika (za
osiguranika koji službeno boravi u inozemstvu) po stopi od 10% te se
obračunava i dospijeva na naplatu istodobno s obračunom i
dospijećem na naplatu ostalih doprinosa prema istoj osnovici, a ako se
plaća ne isplaćuje doprinos se obračunava i dospijeva na naplatu
do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec, sukladno članku 192. stavak 1.
točka 2. Zakona
2. prema osnovici iz članka 157. točka 2. ovoga Pravilnika (za
osiguranika koji boravi na službenom putu u inozemstvu) po stopi od 20% te se
obračunava i dospijeva na naplatu do 15. dana u mjesecu za prethodni
mjesec, sukladno članku 192. stavak 1. točka 3. Zakona.
(2) O iznosu
obračunanog doprinosa, osnovici prema kojoj je obračunan, razdoblju
na koje se obveza odnosi i o drugim podacima koje utvrdi, obveznik
obračunavanja sastavlja obračunsku ispravu i izvješće sukladno
članku 192. stavak 2. Zakona.
23.4. ZA OSIGURANIKA PO OSNOVI PRIMITAKA OD KOJIH SE UTVRĐUJE DRUGI DOHODAK
Članak 159.
(2)
Osiguranik koji djelatnost samozaposlene osobe obavlja u drugoj državi
članici, na kojega se sukladno propisima Europske unije o koordinaciji
sustava socijalne sigurnosti, primjenjuje zakonodavstvo Republike Hrvatske i
koji boravi na službenom putu u inozemstvu, sam obračunava posebni
doprinos radi prava na korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu, sukladno
članku 188. točka 12. Zakona.
(3) Iznimno od odredbe stavka 1. i 2. ovog članka za osiguranika po osnovi
obavljanja samostalnih djelatnosti, odnosno osiguranika koji djelatnost
samozaposlene osobe obavlja u drugoj državi članici, koji boravi na
službenom putu u državi članici ili u državi s kojom je međunarodnim
ugovorom o socijalnom osiguranju uređeno pitanje korištenja zdravstvene
zaštite u inozemstvu ne obračunava se posebni doprinos radi prava na
korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu.
Članak 160.
Članak 161.
Prema propisanoj mjesečnoj osnovici
obračunava se doprinos na osnovicu, i to: posebni doprinos za korištenje
zdravstvene zaštite u inozemstvu – po stopi od 20%.
Članak 162.
23.5. ZA OSIGURANIKA PO OSNOVI OBAVLJANJA SAMOSTALNIH DJELATNOSTI
Članak 163.
(2)
Samozaposlena osoba koja obavljaju djelatnost u drugim državama članicama
i na koju se, sukladno odredbama članka 11. do 16. Uredbe (EZ) br.
883/2004, primjenjuje zakonodavstvo Republike Hrvatske te koja boravi na
službenom putu u inozemstvu sama obračunava posebni doprinos radi prava na
korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu, sukladno članku 188.
točka 7. Zakona.
(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka osiguranik po osnovi
obavljanja samostalnih djelatnosti koji boravi na službenom putu u drugim
državama članicama ne obračunava posebni doprinos radi prava na
korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu.
(4) Iznimno od odredbe stavka 2. ovog članka samozaposlena osoba koja
boravi na službenom putu u inozemstvu u drugim državama članicama ne
obračunava posebni doprinos radi prava na korištenje zdravstvene zaštite u
inozemstvu.
Članak 164.
(1) Iznos
mjesečne osnovice propisan je naredbom koju temeljem članka 254.
Zakona donosi ministar financija, i to kao umnožak iznosa prosječne
plaće i koeficijenta 0,38 – sukladno članku 191. stavak 3. Zakona.
(2) Osnovica se
utvrđuje za svaki mjesec odnosno za dio određenog mjeseca u kojemu je
osiguranik boravio na službenom putu u inozemstvu.
Članak 165.
Prema propisanoj mjesečnoj osnovici
obračunava se doprinos na osnovicu, i to: posebni doprinos za korištenje
zdravstvene zaštite u inozemstvu – po stopi od 20%.
Članak 166.
23.6. ZA OSIGURANIKA PO OSNOVI OBAVLJANJA SAMOSTALNIH DJELATNOSTI – IZASLANOG NA RAD U INOZEMSTVO
Članak 167.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka za osiguranika po osnovi obavljanja samostalnih djelatnosti koji je izaslan na rad u državu članicu ili u državu s kojom je međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju uređeno pitanje korištenja zdravstvene zaštite u inozemstvu ne obračunava se posebni doprinos radi prava na korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu.
Članak 168.
(1) Iznos mjesečne osnovice propisan je
naredbom koju temeljem članka 254. Zakona donosi ministar financija, i to
kao umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,38 – sukladno
članku 191. stavak 3. Zakona.
(2) Osnovica se utvrđuje za svaki mjesec
odnosno za dio određenog mjeseca u kojemu je osiguranik imao status
osiguranika izaslanog na rad u inozemstvo.
Članak 169.
Prema propisanoj mjesečnoj osnovici
obračunava se doprinos na osnovicu, i to: posebni doprinos za korištenje
zdravstvene zaštite u inozemstvu – po stopi od 20%.
Članak 170.
Članak 171.
Brisan.
Članak 172.
Brisan.
Članak 173.
Brisan.
Članak 174.
Brisan.
24. Za osiguranika po osnovi radnog odnosa čiji se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem
Članak 175.
(2) Odredbe stavka 1. ovog članka primjenjuju se i na osiguranika po osnovi rada kod poslodavca s registriranim sjedištem ili mjestom poslovanja u drugoj državi članici prema kojemu se, sukladno propisima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, primjenjuje zakonodavstvo Republike Hrvatske i koji je sukladno propisima o stažu osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem i posebnim propisima, zaposlen na radnome mjestu na kojemu se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem ili koji obavlja poslove zanimanja za koja se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem.
Članak 176.
(1) Osnovica jest
plaća iz članka 21. Zakona (za osiguranika po osnovi radnog odnosa),
odnosno mjesečna osnovica utvrđena prema članku 37. Zakona (za
osiguranika po osnovi radnog odnosa – izaslanog radnika), sukladno članku 194.
Zakona.
(2) Osnovica se
utvrđuje za svaki mjesec ili dio mjeseca u kojemu osiguranik ostvaruje
pravo na staž osiguranja s povećanim trajanjem.
Članak 177.
Prema utvrđenoj mjesečnoj osnovici
obračunavaju se doprinosi na osnovicu, i to:
1. dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje za
staž osiguranja s povećanim trajanjem:
1.1. za osobu koja je osiguranik samo
mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti, i to kada se
svakih 12 mjeseci staža osiguranja računa:
1.1.1. kao 14 mjeseci – po stopi od 4,86%
1.1.2. kao 15 mjeseci – po stopi od 7,84%
1.1.3. kao 16 mjeseci – po stopi od 11,28%
1.1.4. kao 18 mjeseci – po stopi od 17,58%
odnosno
1.2. za osobu koja je osiguranik i mirovinskog
osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje, i to kada se svakih
12 mjeseci staža osiguranja računa:
1.2.1. kao 14 mjeseci – po stopi od 3,61%
1.2.2. kao 15 mjeseci – po stopi od 5,83%
1.2.3. kao 16 mjeseci – po stopi od 8,39%
1.2.4. kao 18 mjeseci – po stopi od 13,07%
2. dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje na
temelju individualne kapitalizirane štednje za staž osiguranja s povećanim
trajanjem, i to kada se svakih 12 mjeseci staža osiguranja računa:
2.1. kao 14 mjeseci – po stopi od 1,25%
2.2. kao 15 mjeseci – po stopi od 2,01%
2.3. kao 16 mjeseci – po stopi od 2,89%
2.4. kao 18 mjeseci – po stopi od 4,51%.
Članak 178.
(1) Doprinosi se obračunavaju
istodobno s obračunom doprinosa prema mjesečnoj osnovici – plaći
sukladno članku 21. Zakona, odnosno prema mjesečnoj osnovici za
izaslanog radnika sukladno članku 37. Zakona, i dospijevaju na naplatu
istodobno s dospijećem na naplatu ostalih doprinosa za istog osiguranika i
obračunanih prema istoj osnovici.
(2) O iznosu obračunanog doprinosa, osnovici prema kojoj je
obračunan, razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugim podacima koje
utvrdi, obveznik obračunavanja sastavlja obračunsku ispravu i
izvješće sukladno članku 195. stavak 2. Zakona.
25. Za osiguranika – osobu s invaliditetom kojoj se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem
Članak 179.
Članak 180.
(1) Osnovica jest
iznos prosječne plaće propisan naredbom koju temeljem članka
254. Zakona donosi ministar financija, sukladno članku 198. Zakona.
(2) Osnovica se
utvrđuje za svaki mjesec ili dio mjeseca u kojemu osiguranik ostvaruje
pravo na staž osiguranja s povećanim trajanjem po toj osnovi.
Članak 181.
Prema propisanoj mjesečnoj osnovici
obračunava se doprinos na osnovicu, za osiguranika mirovinskog osiguranja
na temelju individualne kapitalizirane štednje, i to: dodatni doprinos za
mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje – po stopi
od 2,01%.
Članak 182.
(1) Doprinos se obračunava i dospijeva na
naplatu do 30. dana u mjesecu za prethodni mjesec, sukladno članku 199.
stavku 1. Zakona.
(2) O iznosu
obračunanog doprinosa, osnovici prema kojoj je obračunan, razdoblju
na koje se obveza odnosi i o drugim podacima koje utvrdi, obveznik
obračunavanja sastavlja obračunsku ispravu i izvješće sukladno
članku 199. stavak 2. Zakona.
III. UTVRĐIVANJE OBVEZE I OBRAČUN IZNOSA DOPRINOSA RJEŠENJEM POREZNE UPRAVE PREMA MJESEČNOJ OSNOVICI
1. Opće odredbe o obvezama doprinosa što se utvrđuju rješenjem koje može vrijediti i kroz više obračunskih razdoblja
Članak 183.
(1)
Porezna uprava, po službenoj dužnosti, rješenjem utvrđuje obvezu
doprinosa, vrste doprinosa te razdoblje na koje se obveza odnosi osiguranicima
po sljedećim osnovama osiguranja:
1. samostalnih djelatnosti koji od tih djelatnosti porez plaćaju prema
paušalnom dohotku i to:
1.1. djelatnost obrta te domaće radinosti i sporednog zanimanja,
1.2. djelatnost poljoprivrede i šumarstva,
2. djelatnost slobodnog zanimanja i to: novinari, samostalni umjetnici i
športaši – koji prema primicima od djelatnosti porez na dohodak plaćaju po
odbitku,
3. član uprave trgovačkog društva i izvršni direktor trgovačkog
društva i likvidator i izvršni upravitelj zadruge,
4. svećenik i drugi članovi vjerske zajednice,
5. zaposlenje u inozemstvu kod međunarodnih organizacija, stranih
poslodavaca i u institucijama Europske unije,
6. zaposlenje u tuzemstvu kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu koji nemaju
registriranu podružnicu u tuzemstvu.
(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka donosi se po utvrđenom statusu
u osiguranju i vrijedi do donošenja novog rješenja ili do promjene osnove
osiguranja ili do prestanka osiguranja ili do prestanka obveze doprinosa
sukladno odredbi članka 221. stavka 2. ovoga Zakona.
(3)
Rješenje iz stavka 1. ovoga članka donosi se na ime osiguranika – dužnika
i sadrži najmanje sljedeće podatke:
1. osnovu osiguranja,
2. razdoblje na koje se obveza odnosi i to dan s kojim započinje teći
obveza,
3. odredbu o tome da je mjesečna osnovica umnožak iznosa prosječne
plaće i propisanog koeficijenta te da se za svaku godinu provedenu u
osiguranju primjenjuje mjesečna osnovica što je za tu godinu objavljuje
ministar financija,
4. naziv doprinosa i stope za obračun doprinosa,
5. odredbu o mjesečnoj obvezi koja je razmjerna broju dana u osiguranju
određenog mjeseca,
6. naznaku dospijeća za uplatu dospjelih mjesečnih obveza,
7. nalog dužniku da mjesečne obveze uplaćuje u propisanim rokovima
dospijeća,
8. uplatne račune i brojčane oznake (šifre) za uplatu dospjelih
obveza,
9. odredbu o važenju rješenja,
10. odredbu o tome da se mjesečne obveze doprinosa što ih je obveznik
dužan uplatiti smatraju konačnom obvezom,
11. odredbu o obvezi plaćanja zatezne kamate ako se dospjela obveza ne
uplati u propisanom roku dospijeća.
(4) Do izvršnosti rješenja prema stavku 1. ovoga članka obveznik je dužan
plaćati predujam za svaku vrstu doprinosa propisanu prema osnovi
osiguranja i u iznosu – umnošku iznosa prosječne plaće i koeficijenta
propisanog za obračun mjesečne osnovice za određenu osnovu
osiguranja te propisane stope za obračun doprinosa. Mjesečni iznos
predujma dospijeva na naplatu u rokovima propisanim za uplatu doprinosa za istu
osnovu osiguranja.
2. Opće odredbe o obvezama doprinosa što se utvrđuju rješenjem koje se donosi za pojedino obračunsko razdoblje (kalendarsku godinu)
Članak 184.
(1)
Porezna uprava, po službenoj dužnosti, rješenjem utvrđuje obvezu
doprinosa, vrste i mjesečne iznose doprinosa te razdoblje na koje se
obveza odnosi osiguranicima po sljedećim osnovama osiguranja:
1. pomorac – član posade brodova u međunarodnoj plovidbi,
2. poljoprivrednik upisan u upisnik kao nositelj ili član obiteljskog
poljoprivrednog gospodarstva te šumoposjednik i član njegova obiteljskog
kućanstva,
3. osiguranik po osnovi poljoprivrede,
4. osoba
upisana u Upisnik poljoprivrednika,
5. produženo mirovinsko osiguranje,
6. osiguranik po osnovi mirovine ili invalidnine iz inozemstva,
7. osoba koja zdravstveno osiguranje ne ostvaruje po drugoj osnovi,
8. član obitelji osobe zaposlene u inozemstvu,
9. stranac,
10. član obitelji stranca.
(2) Rješenje prema stavku 1. ovoga članka donosi se za svako
obračunsko razdoblje (kalendarsku godinu), a mjesečne obveze
doprinosa utvrđene rješenjem vrijede do prestanka osiguranja, do promjene
osnove osiguranja ili do prestanka obveze doprinosa utvrđene sukladno
odredbi članka 221. stavka 2. ovoga Zakona, a najdulje do posljednjeg dana
u godini na koju se obveza odnosi.
(3) Za osiguranika po osnovi pomorac – član posade broda u
međunarodnoj plovidbi rješenje iz stavka 1. ovoga članka donosi se po
isteku godine za koju se obveza utvrđuje.
(4)
Rješenje iz stavka 1. ovoga članka donosi se na ime osiguranika – dužnika
i sadrži najmanje sljedeće podatke:
1. osnovu osiguranja,
2. razdoblje na koje se obveza odnosi i to godinu i prvi dan u toj godini s
kojim započinje teći obveza,
3. iznos propisane mjesečne osnovice prema kojoj su doprinosi
obračunani,
4. naziv doprinosa i mjesečni iznos obveze,
5. odredbu o tome da se mjesečne obveze utvrđene rješenjem i
evidentirane u poreznim evidencijama smatraju konačnom obvezom,
6. odredbu o mjesečnoj obvezi koja je razmjerna broju dana u osiguranju
određenog mjeseca
7. naznaku dospijeća za uplatu dospjelih mjesečnih obveza,
8. nalog dužniku da mjesečne obveze uplaćuje u propisanim rokovima
dospijeća,
9. uplatne račune i brojčane oznake (šifre) za uplatu dospjelih
obveza,
10. odredbu o važenju rješenja,
11. odredbu o obvezi plaćanja zatezne kamate ako se dospjela obveza ne
uplati u propisanom roku dospijeća.«.
(5) Do izvršnosti rješenja iz stavka 1. ovoga članka u vezi stavka 2.
ovoga članka obveznik je dužan plaćati predujam za svaku vrstu
doprinosa propisanu prema osnovi osiguranja i u iznosu – umnošku iznosa
prosječne plaće i koeficijenta propisanog za obračun
mjesečne osnovice za određenu osnovu osiguranja te propisane stope za
obračun doprinosa. Mjesečni iznos predujma dospijeva na naplatu u
rokovima propisanim za uplatu doprinosa za istu osnovu osiguranja.
Članak 185.
Brisan.
Članak 186.
Brisan.
Članak 187.
Brisan.
Članak 188.
Brisan.
Članak 189.
Brisan.
Članak 190.
Brisan.
Članak 191.
Brisan.
Članak 192.
Brisan.
3. Obveze doprinosa za osiguranike po osnovi obavljanja samostalnih djelatnosti koji od tih djelatnosti porez na dohodak plaćaju prema paušalnom dohotku
3.1. ZA OSIGURANIKE PO OSNOVI DJELATNOSTI OBRTA TE DOMAĆE RADINOSTI I SPOREDNOG ZANIMANJA
Članak 193.
(1) Osiguranik po osnovi djelatnosti
obrta te domaće radinosti i sporednog zanimanja (članak 9. stavak 1.
točka 9. i 31. Zakona) – koji od te djelatnosti porez na dohodak
plaća prema paušalnom dohotku, obveznik je doprinosa obračunanih
prema mjesečnoj osnovici propisanoj naredbom koju na temelju članka
254. Zakona donosi ministar financija, i to kao umnožak iznosa prosječne
plaće i koeficijenta 0,4 – sukladno članku 70. Zakona.
(2) Prema propisanoj mjesečnoj osnovici obračunavaju se
doprinosi na osnovicu, i to:
1. doprinos za mirovinsko osiguranje – po stopi od 20%, odnosno po stopi od 15%
za osiguranika mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane
štednje
2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane
štednje (za osiguranika tog osiguranja) – po stopi od 5%
3. doprinos za zdravstveno osiguranje – po stopi od 16,5%.
(3) Mjesečni iznosi obveza dospijevaju na naplatu do 15. dana u mjesecu za
prethodni mjesec, sukladno članku 71. Zakona.
3.2. ZA OSIGURANIKA PO OSNOVI DJELATNOST POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA
Članak 194.
(1) Osiguranik po osnovi djelatnost
poljoprivrede i šumarstva (članak 9. stavak 1. točka 12. Zakona) –
koji od te djelatnosti porez na dohodak plaća prema paušalnom dohotku
obveznik je doprinosa obračunanih prema mjesečnoj osnovici propisanoj
naredbom koju na temelju članka 254. Zakona donosi ministar financija, i
to kao umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,4 – sukladno
članku 70. Zakona.
(2) Prema propisanoj mjesečnoj osnovici obračunavaju se
doprinosi na osnovicu, i to:
1. doprinos za mirovinsko osiguranje – po stopi od 20%, odnosno po stopi od 15%
za osiguranika mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane
štednje
2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane
štednje (za osiguranika tog osiguranja) – po stopi od 5%
3. doprinos za zdravstveno osiguranje – po stopi od 16,5%.
(3) Mjesečni iznosi obveza dospijevaju na naplatu do 15. dana u mjesecu za
prethodni mjesec, sukladno članku 71. Zakona.
4. Obveze doprinosa za osiguranika po osnovi djelatnosti slobodnog zanimanja: samostalni umjetnik i športaš koji prema primicima od djelatnosti porez na dohodak plaća po odbitku
Članak 195.
(1) Osiguranik po osnovi djelatnost
slobodnog zanimanja: samostalni umjetnik (članak 9. stavak 1. točka
10. Zakona) i športaš (članak 9. stavak 1. točka 11. Zakona) – koji
prema primicima od djelatnosti porez na dohodak plaća po odbitku, obveznik
je doprinosa obračunanih prema mjesečnoj osnovici propisanoj naredbom
koju na temelju članka 254. Zakona donosi ministar financija, i to kao
umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 1,0 – sukladno
članku 74. Zakona.
(2) Prema propisanoj mjesečnoj osnovici obračunavaju se
doprinosi na osnovicu, i to:
1. doprinos za mirovinsko osiguranje – po stopi od 20%, odnosno po stopi od 15%
za osiguranika mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane
štednje
2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane
štednje (za osiguranika tog osiguranja) – po stopi od 5%
3. doprinos za zdravstveno osiguranje – po stopi od 16,5%.
(3) Mjesečni iznosi obveza dospijevaju na naplatu do 15. dana u mjesecu za
prethodni mjesec, sukladno članku 75. Zakona.
5. Obveze doprinosa za osiguranika po osnovi poljoprivrede
Članak 196.
(1) Osiguranik po osnovi poljoprivrede (članak 9. stavak 1. točka 14. Zakona) obveznik je doprinosa obračunanih prema mjesečnoj osnovici propisanoj naredbom koju na temelju članka 254. Zakona donosi ministar financija, i to kao umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,38 – sukladno članku 88. Zakona.
(2) Prema propisanoj mjesečnoj osnovici obračunavaju se doprinosi na osnovicu, i to:
1. doprinos za zdravstveno osiguranje – po stopi od 7,5%.
(3) Mjesečni iznosi obveza dospijevaju na naplatu do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec, sukladno članku 89. Zakona.
5.a Za osiguranika po osnovi poljoprivrednika upisanog u upisnik kao nositelj ili član obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva te šumoposjednika i člana njegova obiteljskog domaćinstva
Članak 196.a
(1)
Osiguranik po osnovi poljoprivrednika upisanog u upisnik kao nositelj ili
član obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva te šumoposjednika i
člana njegova obiteljskog domaćinstva (članak 9. stavak 1.
točka 14.a Zakona) obveznik je doprinosa obračunanih prema
mjesečnoj osnovici propisanoj naredbom koju na temelju članka 254.
Zakona donosi ministar financija, i to kao umnožak iznosa prosječne
plaće i koeficijenta 0,38 – sukladno članku 85.c Zakona.
(2) Prema propisanoj mjesečnoj osnovici obračunavaju se doprinosi na
osnovicu, i to:
1. doprinos za mirovinsko osiguranje – po stopi od 10%, odnosno po stopi od 5%
za osiguranika mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane
štednje
2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane
štednje (za osiguranika tog osiguranja) – po stopi od 5%
3. doprinos za zdravstveno osiguranje – po stopi od 7,5%.
(3) Mjesečni iznosi obveza dospijevaju na naplatu do 15. dana u mjesecu za
prethodni mjesec, sukladno članku 85.d Zakona.
5.b Obveze doprinosa za osiguranika po osnovi osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika
Članak 196.b
(1) Osiguranik po osnovi osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika (članak 9. stavak 1. točka 14.b Zakona) obveznik je doprinosa obračunanih prema mjesečnoj osnovici propisanoj naredbom koju na temelju članka 254. Zakona donosi ministar financija, i to kao umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,38 – sukladno članku 85.g Zakona.
(2) Prema propisanoj mjesečnoj osnovici obračunavaju se doprinosi na osnovicu, i to:
1. doprinos za mirovinsko osiguranje – po stopi od 10%, odnosno po stopi od 5% za osiguranika mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje
2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja) – po stopi od 5%
(3) Mjesečni iznosi obveza dospijevaju na naplatu do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec, sukladno članku 85.h Zakona.
6. Obveze doprinosa za osiguranika po osnovi člana uprave trgovačkog društva i izvršnog direktora trgovačkog društva i likvidatora i upravitelja zadruge
Članak 197.
(1) Osiguranik po osnovi člana
uprave trgovačkog društva i izvršnog direktora trgovačkog društva i
likvidatora i upravitelja zadruge (članak 9. stavak 1.
točka 15. Zakona) obveznik je doprinosa obračunanih prema mjesečnoj
osnovici propisanoj naredbom koju na temelju članka 254. Zakona donosi
ministar financija, i to kao umnožak iznosa prosječne plaće i
koeficijenta 1,0 – sukladno članku 92. Zakona.
(2) Prema propisanoj mjesečnoj osnovici obračunavaju se
doprinosi na osnovicu, i to:
1. doprinos za mirovinsko osiguranje – po stopi od 20%, odnosno po stopi od 15%
za osiguranika mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane
štednje
2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane
štednje (za osiguranika tog osiguranja) – po stopi od 5%
3. doprinos za zdravstveno osiguranje – po stopi od 16,5%.
(3) Mjesečni iznosi obveza dospijevaju na naplatu do 15. dana u mjesecu za
prethodni mjesec, sukladno članku 93. Zakona.
7. Obveze doprinosa za osiguranika po osnovi svećenika i drugih članova vjerske zajednice
Članak 198.
(1) Osiguranik po
osnovi svećenika i drugih članova vjerske zajednice (članak 9.
stavak 1. točka 16. Zakona) obveznik je doprinosa obračunanih prema
mjesečnoj osnovici propisanoj naredbom koju na temelju članka 254.
Zakona donosi ministar financija, i to kao umnožak iznosa prosječne
plaće i koeficijenta 0,38 – sukladno članku 97. Zakona.
(2) Prema propisanoj
mjesečnoj osnovici obračunavaju se doprinosi na osnovicu, i to:
1. doprinos za mirovinsko osiguranje – po stopi
od 20%, odnosno po stopi od 15% za osiguranika mirovinskog osiguranja na
temelju individualne kapitalizirane štednje
2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju
individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja) – po stopi
od 5%
3. doprinos za zdravstveno osiguranje – po stopi
od 7,5%.
(3) Mjesečni iznosi obveza doprinosa iz
stavka 2. točaka 1., 2. i 3. ovoga članka dospijevaju na naplatu do
15. dana u mjesecu za prethodni mjesec, a doprinos iz stavka 2. točka 4.
ovoga članka dospijeva na naplatu do 15. dana u mjesecu za prethodno
tromjesečje, sukladno članku 98. Zakona.
8. Obveze doprinosa za osiguranika po osnovi zaposlenja u inozemstvu kod međunarodnih organizacija, stranih poslodavaca i u institucijama Europske unije
Članak 199.
(1) Osiguranik po osnovi zaposlenja
u inozemstvu kod međunarodnih organizacija i stranih poslodavaca i u
institucijama Europske unije (članak 9. stavak 1. točka 18.
Zakona) obveznik je doprinosa obračunanih prema mjesečnoj osnovici
propisanoj naredbom koju na temelju članka 254. Zakona donosi ministar
financija, i to kao umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 1,0
– sukladno članku 105. Zakona.
(2) Prema propisanoj mjesečnoj osnovici obračunavaju se
doprinosi na osnovicu, i to:
1. doprinos za mirovinsko osiguranje – po stopi od 20%, odnosno po stopi od 15%
za osiguranika mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane
štednje
2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane
štednje (za osiguranika tog osiguranja) – po stopi od 5%
3. doprinos za zdravstveno osiguranje – po stopi od 16,5%.
(3) Mjesečni iznosi obveza doprinosa dospijevaju na naplatu do 15. dana u
mjesecu za prethodni mjesec, sukladno članku 106. Zakona.
9. Obveze doprinosa za osiguranika po osnovi zaposlenja u tuzemstvu kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu
Članak 200.
(1) Osiguranik po osnovi zaposlenja
u tuzemstvu kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu koji nemaju registriranu
podružnicu u tuzemstvu (članak 9. stavak 1. točka 19. Zakona)
obveznik je doprinosa obračunanih prema mjesečnoj osnovici propisanoj
naredbom koju na temelju članka 254. Zakona donosi ministar financija, i
to kao umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 1,0 – sukladno
članku 109. Zakona.
(2) Prema propisanoj mjesečnoj osnovici obračunavaju se
doprinosi na osnovicu, i to:
1. doprinos za mirovinsko osiguranje – po stopi od 20%, odnosno po stopi od 15%
za osiguranika mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane
štednje
2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane
štednje (za osiguranika tog osiguranja) – po stopi od 5%
3. doprinos za zdravstveno osiguranje – po stopi od 16,5%.
(3) Mjesečni iznosi obveza doprinosa dospijevaju na naplatu do 15. dana u
mjesecu za prethodni mjesec, sukladno članku 110. Zakona.
10. Obveze doprinosa za osiguranika po osnovi produženog mirovinskog osiguranja
Članak 201.
(1) Osiguranik po
osnovi produženog mirovinskog osiguranja (članak 9. stavak 1. točka
21. Zakona) obveznik je doprinosa obračunanih prema mjesečnoj
osnovici propisanoj naredbom koju na temelju članka 254. Zakona donosi
ministar financija, i to kao umnožak iznosa prosječne plaće i
koeficijenta – 0,38 sukladno članku 120. Zakona.
(2) Prema propisanoj
mjesečnoj osnovici obračunavaju se doprinosi na osnovicu, i to:
1. doprinos za mirovinsko osiguranje – po stopi
od 20%, odnosno po stopi od 15% za osiguranika mirovinskog osiguranja na
temelju individualne kapitalizirane štednje
2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju
individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja) – po stopi
od 5%.
(3) Mjesečni iznosi obveza doprinosa
dospijevaju na naplatu do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec, sukladno
članku 121. Zakona.
11. Obveze doprinosa za osiguranika po osnovi osobe koja zdravstveno osiguranje ne ostvaruje po drugoj osnovi
Članak 202.
(1) Osiguranik po
osnovi osobe koja zdravstveno osiguranje ne ostvaruje po drugoj osnovi
(članak 9. stavak 1. točka 29. Zakona) obveznik je doprinosa
obračunanih prema mjesečnoj osnovici propisanoj naredbom koju na
temelju članka 254. Zakona donosi ministar financija, i to kao umnožak
iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,38 – sukladno članku
153. Zakona.
(2) Prema propisanoj
mjesečnoj osnovici obračunava se doprinos na osnovicu, i to: doprinos
za zdravstveno osiguranje – po stopi od 16,5%.
(3) Mjesečni iznos obveza doprinosa
dospijeva na naplatu do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec, sukladno
članku 154. Zakona.
12. Obveze doprinosa za osiguranika po osnovi člana obitelji osobe koja je zaposlena u inozemstvu
Članak 203.
(1) Za osiguranika
po osnovi člana obitelji osobe koja je zaposlena u inozemstvu (članak
9. stavak 1. točka 30. Zakona) obveznik doprinosa je osoba koja je, prije
zaposlenja u inozemstvu, bila nositelj osiguranja za članove obitelji a
obveza je obračuna doprinosa prema mjesečnoj osnovici propisanoj
naredbom koju na temelju članka 254. Zakona donosi ministar financija, i
to kao umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,38 – sukladno
članku 157. Zakona.
(2) Prema propisanoj
mjesečnoj osnovici obračunava se doprinos na osnovicu, i to: doprinos
za zdravstveno osiguranje – po stopi od 16,5%.
(3) Mjesečni iznos obveza doprinosa
dospijeva na naplatu do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec, sukladno
članku 158. Zakona.
(4) Obveza doprinosa utvrđuje se nositelju
osiguranja, i to posebnim rješenjem za svakoga člana obitelji koji je
prijavljen na osiguranje po ovoj osnovi.
13. Obveze doprinosa za osiguranika po osnovi stranca
Članak 204.
(1) Osiguranik po
osnovi stranca koji, sukladno posebnom propisu, sam snosi troškove zdravstvenog
osiguranja (članak 11. stavak 1. točka 1. Zakona) obveznik je
doprinosa prema mjesečnoj osnovici propisanoj naredbom koju na temelju
članka 254. Zakona donosi ministar financija, i to kao umnožak iznosa
prosječne plaće i koeficijenta 0,38 – sukladno članku 169.
Zakona.
(2) Prema propisanoj
mjesečnoj osnovici obračunava se doprinos na osnovicu, i to: doprinos
za zdravstveno osiguranje – po stopi od 16,5%.
(3) Mjesečni iznos obveza doprinosa
dospijeva na naplatu do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec, sukladno
članku 170. Zakona.
14. Obveze doprinosa za osiguranika po osnovi člana obitelji stranca
Članak 205.
(1) Za osiguranika
obveznog zdravstvenog osiguranja po osnovi član obitelji stranca koji,
prema posebnom propisu, sam snosi troškove zdravstvenog osiguranja za
članove obitelji koji borave u Republici Hrvatskoj (članak 11. stavak
1. točka 2. Zakona) obveza je obračuna doprinosa prema mjesečnoj
osnovici propisanoj naredbom koju na temelju članka 254. Zakona, donosi
ministar financija i to kao umnožak iznosa prosječne plaće i
koeficijenta 0,38 – sukladno članku 173. Zakona.
(2) Prema propisanoj
mjesečnoj osnovici obračunava se doprinos na osnovicu, i to: doprinos
za zdravstveno osiguranje – po stopi od 16,5%.
(3) Mjesečni iznos obveza doprinosa
dospijeva na naplatu do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec, sukladno
članku 174. Zakona.
(4) Obveza doprinosa utvrđuje se strancu –
nositelju osiguranja i to posebnim rješenjem za svakoga člana obitelji
koji boravi u Republici Hrvatskoj i prijavljen je na obvezno zdravstveno
osiguranje po toj osnovi.
15. Obveze doprinosa za osiguranika po osnovi korisnika mirovine ili invalidnine od stranog nositelja mirovinskog i invalidskog osiguranja
Članak 206.
(1) Osiguranik po
osnovi korisnika mirovine ili invalidnine od stranog nositelja mirovinskog i
invalidskog osiguranja (članak 9. stavak 1. točka 24. Zakona)
obveznik je doprinosa obračunanih prema mjesečnoj osnovici koju
čini iznos mirovine ili invalidnine, ali ne može biti niža od najniže
mjesečne osnovice niti viša od iznosa prosječne plaće za godinu
za koju se utvrđuje osnovica, sukladno članku 132. Zakona.
(2) Iznos mirovine ili
invalidnine utvrđuje Hrvatski zavod za obvezno zdravstveno osiguranje na
temelju dokaza o primljenom iznosu mirovine ili invalidnine i u postupku
utvrđivanja statusa u osiguranju, te podatak o tome dostavlja Poreznoj
upravi. Na temelju zaprimljenog podatka o iznosu mirovine ili invalidnine
Porezna uprava utvrđuje iznos mjesečne osnovice.
(3) Radi primjene članka 133. stavak 3.
Zakona i promjene iznosa osnovice a uslijed promjene iznosa mirovine ili
invalidnine odnosno srednjeg tečaja kune za inozemnu valutu u kojoj se
isplaćuje mirovina ili invalidnina, osiguranik može podnijeti Poreznoj
upravi zahtjev najkasnije do posljednjeg dana u godini poradi primjene nove
osnovice za sljedeću godinu. Porezna uprava će zahtjevu udovoljiti
ako se iznos mirovine ili invalidnine promijeni za više od 5% odnosno ako je,
prema ispisu tečaja Hrvatske narodne banke na zadnji dan tekuće
godine srednji tečaj valute u kojoj se mirovina ili invalidnina
isplaćuje promijenjen u odnosu na srednji tečaj na isti dan prethodne
godine za više od 5%.
(4) Prema utvrđenoj mjesečnoj osnovici
obračunava se doprinos na osnovicu, i to: doprinos za zdravstveno
osiguranje – po stopi od 16,5%.
(5) Mjesečni iznos obveza doprinosa
dospijeva na naplatu do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec, sukladno
članku 134. Zakona.
16. Obveze doprinosa za osiguranika po osnovi pomorca – člana posade broda u međunarodnoj plovidbi
Članak 207.
(1) Osiguranik po
osnovi pomoraca – člana posade broda u međunarodnoj plovidbi
(članak 9. stavak 1. točka 8. Zakona) obveznik je doprinosa
obračunanih prema mjesečnoj osnovici koju naredbom propisuje ministar
mora, temeljem posebnog propisa, sukladno članku 61. Zakona.
(2) Prema propisanoj
mjesečnoj osnovici obračunavaju se doprinosi na osnovicu, i to:
1. doprinos za mirovinsko osiguranje- po stopi
od 20%, odnosno po stopi od 15% za osiguranika mirovinskog osiguranja na
temelju individualne kapitalizirane štednje
2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju
individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja) – po stopi
od 5%
3. dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje za
staž osiguranja s povećanim trajanjem – po stopi od 7,84%, odnosno po
stopi od 5,83% za osiguranika mirovinskog osiguranja na temelju individualne
kapitalizirane štednje
4. dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje na
temelju individualne kapitalizirane štednje za staž osiguranja s povećanim
trajanjem (za osiguranika tog osiguranja) – po stopi od 2,01%
5. doprinos za zdravstveno osiguranje – po stopi
od 16,5%.
IV. UTVRĐIVANJE OBVEZE I OSNOVICE TE OBRAČUN IZNOSA DOPRINOSA PREMA GODIŠNJOJ OSNOVICI
Članak 208.
(1)
Obveznici doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti iz članka 7.
točke 6. Zakona, koji od druge djelatnosti sukladno propisima o porezu na
dohodak utvrđuju dohodak kao razliku poslovnih primitaka i izdataka ili
sukladno propisima o porezu na dobit od druge djelatnosti utvrđuju dobit,
sami utvrđuju obvezu doprinosa, iznos osnovice te vrste i godišnji iznos
svakog od doprinosa što su ih dužni plaćati sukladno članku 183.
stavku 1. Zakona.
(2) Obveznicima doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti iz članka
7. točka 6. Zakona, koji od druge djelatnost porez na dohodak plaća
prema paušalnom dohotku, Porezna uprava rješenjem po službenoj dužnosti bez
provedbe ispitnog postupka utvrđuje obvezu doprinosa, iznos osnovice te vrste
i godišnji iznos svakoga od doprinosa koje je dužan plaćati, sukladno
članku 240. stavku 1. Zakona, vezano uz članak 183. stavak 2. Zakona.
Članak 209.
(1)
Obvezniku koji od druge djelatnosti utvrđuje dohodak od samostalne
djelatnosti, godišnja osnovica jest dohodak od samostalne djelatnosti – razlika
između iznosa primitaka i iznosa izdataka, prije umanjenja dohotka za
preneseni gubitak i ostalih umanjenja dohotka prema propisima o porezu na
dohodak i posebnim propisima, sukladno članku 185. stavku 1. Zakona.
(2) Obvezniku koji od druge djelatnosti utvrđuje dobit, godišnja osnovica
jest dobit – razlika između iznosa ukupnih prihoda i ukupnih rashoda prije
umanjenja dobiti za preneseni gubitak i ostalih umanjenja i uvećanja
dobiti prema propisima o porezu na dobit i posebnim propisima, sukladno
članku 185. stavku 2. Zakona.
(3) Obvezniku koji od druge djelatnosti plaća porez na dohodak prema
propisanom paušalnom dohotku, iznos godišnje osnovice utvrđuje se na
temelju službenih podataka o obavljanju djelatnosti i o iznosu godišnjeg
paušalnog dohotka prema kojemu je tom obvezniku utvrđena obveza poreza na
dohodak u paušalnom iznosu, sukladno članku 185. stavku 3. Zakona.
(4) Obvezniku iz stavka 1. i 2. ovoga članka koji obvezu doprinosa prema
godišnjoj osnovici nije utvrdio na način i u rokovima propisanima Zakonom,
niti o tome podnio propisano izvješće, obvezu doprinosa utvrđuje i
iznose obračunava Porezna uprava u postupku nadzora ili u posebnom
postupku.
Članak 210.
(1) Iznos godišnje osnovice i obveze doprinosa
prema godišnjoj osnovici utvrđuju se nakon isteka godine za koju se obveza
odnosi.
(2) Iznos godišnje
osnovice može iznositi najviše do umnoška iznosa prosječne plaće te
koeficijenta 0,65 i brojke 12, sukladno članku 186. stavak 1. Zakona, a
propisuje se naredbom koju na temelju članka 254. Zakona donosi ministar
financija.
Članak 211.
(1) Obvezniku doprinosa po osnovi obavljanja
druge djelatnosti koji je tu djelatnost tijekom obračunskog razdoblja
obavljao s prekidima, godišnja osnovica utvrđuje se razmjerno broju
mjeseci u kojima je obveznik obavljao drugu djelatnost u odnosu na broj mjeseci
obavljanja djelatnosti u toj godini.
(2) U broj mjeseci obavljanja druge djelatnosti
iz stavka 1. ovoga članka računa se svaki puni mjesec druge
djelatnosti uvećan za posljednji mjesec, bez obzira na broj dana
obavljanja djelatnosti u tom mjesecu te bez umanjenja za mjesece u kojima je
djelatnost privremeno obustavljena i mjesece u kojima je korišteno pravo na
privremenu nesposobnost za rad.
(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga
članka, u broj mjeseci obavljanja druge djelatnosti obvezniku doprinosa
koji od te djelatnosti porez na dohodak plaća prema paušalnom dohotku ne
uzima se razdoblje u kojem je privremeno obustavio obavljanje druge
djelatnosti, sukladno propisu o obrtu.
(4) U broj mjeseci obavljanja djelatnosti iz
stavka 1. ovoga članka računa se svaki puni mjesec u kojemu je
obveznik obavljao tu djelatnost uvećan za posljednji mjesec, bez obzira na
broj dana obavljanja druge djelatnosti u tom mjesecu te bez umanjenja za
mjesece u kojima je djelatnost privremeno obustavljena i mjesece u kojima je
korišteno pravo na privremenu nesposobnost za rad.
Članak 212.
(1) Prema
utvrđenoj godišnjoj osnovici obračunavaju se doprinosi na osnovicu, i
to:
1. doprinos za mirovinsko osiguranje – po stopi od 10%, odnosno po stopi od
7,5% za osiguranika mirovinskog osiguranja na temelju individualne
kapitalizirane štednje
2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane
štednje (za osiguranika tog osiguranja) – po stopi od 2,5%
3. doprinos za zdravstveno osiguranje – po stopi od 7,5%.
(2) Godišnja obveza doprinosa obvezniku iz članka 183. stavka 1. Zakona
koji od druge djelatnosti utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti
dospijeva na naplatu s danom podnošenja godišnje prijave poreza na dohodak,
sukladno propisima o porezu na dohodak.
(3)
Godišnja obveza doprinosa obvezniku iz članka 183. stavka 1. Zakona koji
od druge djelatnosti utvrđuje dobit dospijeva na naplatu s danom
podnošenja godišnje prijave poreza na dobit, sukladno propisima o porezu na
dobit.
(4) Godišnja obveza doprinosa obvezniku iz članka 183. stavka 2. Zakona
dospijeva na naplatu u roku od 15. dana od dana uručenja rješenja
obvezniku.
Članak 213.
(1) Rješenje kojim se utvrđuje obveza
doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti od koje se porez na dohodak
plaća prema paušalnom dohotku, donosi se na ime obveznika doprinosa –
dužnika i obavezno sadrži sljedeće podatke:
1. razdoblje na koje se obveza odnosi i to
godinu odnosno razdoblje ili razdoblja unutar iste godine kada se obveza ne
odnosi na cijelu godinu
2. iznos utvrđene godišnje osnovice
3. vrste doprinosa i godišnje iznose obveza
4. odredbu o tome da se godišnje obveze
utvrđene rješenjem i evidentirane u poreznim evidencijama smatraju
konačnom obvezom
5. naznaku dospijeća za uplatu
utvrđenih godišnjih obveza
6. uplatne račune za plaćanje
utvrđenih obveza
7. nalog dužniku da godišnju obvezu uplati u
propisanom roku dospijeća
8. odredbu o obvezi plaćanja zatezne kamate
ako se dospjela obveza ne uplati u propisanom roku.
(2) Godišnji iznosi
obveza utvrđenih rješenjem evidentiraju se s danom dospijeća za
uplatu, sukladno članku 242. stavak 1. točka 3. Zakona.
IV.A SEZONSKI RADNIK U POLJOPRIVREDI
Članak 213.a
(1) Vrijednosne kupone izdaje Ministarstvo financija.
(2) Vrijednosni kupon izdaje se na vrijednost utvrđenu u skladu s člankom 187.a Zakona.
(3) Dimenzije vrijednosnog kupona zajedno s bijelim rubom su 24,14 x 36,92 mm.
(4) Vrijednosni kuponi se tiskaju na zaštićenom bijelom papiru s utisnutom metaliziranom folijom – hologramom, nazupčani zaštitnim alatom sa siluetom grba Republike Hrvatske, s istaknutim elementima zaštitnog tiska u crvenoj UV boji.
Članak 213.b
(1) Vrijednosni kupon sadrži:
1. u gornjem dijelu, grb Republike Hrvatske i godinu važenja,
2. ispod grba, vrijednost vrijednosnog kupona u kunama,
3. u srednjem dijelu, ispisane riječi: »REPUBLIKA HRVATSKA«, a ispod njih riječi: »VRIJEDNOSNI KUPON ZA SEZONSKI RAD U POLJOPRIVREDI«,
4. u donjem dijelu, zaštitni hologram s motivima grba Republike Hrvatske i slova: »RH« i »MF« te serijski broj vrijednosnog kupona.
(2) Vrijednosni kupon se tiska u zelenoj i crnoj boji.
Članak 213.c
(1) Ministarstvo financija će tiskanje vrijednosnih kupona, u skladu s propisima o javnoj nabavi, ugovorom povjeriti trgovačkom društvu koje osigurava poseban način zaštite kakav se koristi pri tiskanju vrijednosnica.
(2) Ugovorom iz stavka 1. ovoga članka, uredit će se oblik, veličina, sadržaj i druga obilježja vrijednosnog kupona, njegova jedinična cijena, vrsta papira za tiskanje, količina i način narudžbe, mjesto i način predaje vrijednosnog kupona, te izvješćivanje i način vođenja evidencije u tiskari.
(3) Ministarstvo financija distribuira vrijednosne kupone putem Financijske agencije.
(4) Postupak distribucije, prodaje, zamjene i povlačenja iz uporabe vrijednosnih kupona te pripadajuća naknada Financijskoj agenciji uređuje se ugovorom kojeg Ministarstvo financija sklapa s Financijskom agencijom.
Članak 213.d
(1) Prodaju vrijednosnih kupona poslodavcima provodi Financijska agencija, po cijeni koja je na kuponu navedena kao njegova vrijednost.
(2) Za prodani vrijednosni kupon Financijska agencija je obvezna poslodavcu izdati račun.
(3) Financijska agencija će, na temelju evidencije prodanih vrijednosnih kupona, uplaćivati sredstva u korist računa Državnog proračuna sukladno ugovoru iz članka 212.c stavka 4. ovoga Pravilnika.
(4) Tijelo nadležno za provedbu mirovinskog osiguranja evidentirat će za osiguranika samo podatak koji se odnosi na razdoblje sezonskog rada u poljoprivredi.
(5) Razdoblje iz stavka 4. ovoga članka ne upisuje se u radnu knjižicu sezonskog radnika u poljoprivredi.
(6) Tijelo nadležno za provedbu mirovinskog osiguranja dostavljat će Središnjem registru osiguranika prijavno-odjavne podatke za sezonskog radnika u poljoprivredi redovitom razmjenom podataka, a najkasnije do 25. siječnja za prethodnu kalendarsku godinu.
(7) Središnji registar osiguranika će, na osnovi podataka iz stavka 6. ovoga članka, izraditi »Specifikaciju po osiguranicima o obračunanim doprinosima za obvezna mirovinska osiguranja« za sezonske radnike u poljoprivredi jednom godišnje, i to najkasnije do 31. siječnja za prethodnu kalendarsku godinu.
(8) Sredstva doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje, za osiguranike sezonske radnike u poljoprivredi koji su članovi obveznih mirovinskih fondova, Središnji registar osiguranika povlačit će s računa Državnog proračuna radi prosljeđivanja u izabrane obvezne mirovinske fondove i društva te iste evidentirati na osobnim računima osiguranika najkasnije do 15. veljače za prethodnu kalendarsku godinu.
Članak 213.e
(1) Poslodavac koji zapošljava sezonskog radnika u poljoprivredi može neupotrijebljene vrijednosne kupone zamijeniti za gotov novac u jedinici Financijske agencije u kojoj je iste kupio, najkasnije do kraja siječnja tekuće godine za prethodnu godinu.
(2) Ne mogu se zamjenjivati vrijednosni kuponi koji su već bili upotrijebljeni (nalijepljeni) ili su tako oštećeni da se ne može utvrditi da li su bili upotrijebljeni ili su slučajno oštećeni.
Članak 213.f
(1) Ministarstvo financija obvezno je voditi registar izdanih vrijednosnih kupona u kojemu evidentira njihove serijske brojeve te dan, količinu i serijske brojeve predanih vrijednosnih kupona Financijskoj agenciji.
(2) Financijska agencija obvezna je voditi registar prodanih vrijednosnih kupona te u njemu evidentirati podatke o nazivu poslodavca, njegovom sjedištu, OIB-u, vrsti posla koje će prema izjavi poslodavca, sezonski radnici u poljoprivredi temeljem tih kupona za njega obavljati i serijskim brojevima vrijednosnih kupona koje je poslodavac kupio.
(3) Registri iz stavka 1. i 2. ovoga članka vode se u elektroničkom obliku.
(4) Financijska agencija će Ministarstvu financija dostaviti podatke iz registra iz stavka 2. ovoga članka, najkasnije do kraja veljače tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu.
IV.B OBVEZE DOPRINOSA PO OSNOVI ČLANA UPRAVE, IZVRŠNOG DIREKTORA, LIKVIDATORA I UPRAVITELJA ZADRUGE KOJI NIJE PO TOJ OSNOVI OSIGURAN
Članak 213.g
Obveznicima doprinosa po osnovi člana uprave, izvršnog direktora, likvidatora i upravitelja zadruge koji nije po toj osnovi osiguran Porezna uprava rješenjem po službenoj dužnosti bez provedbe ispitnog postupka utvrđuje obvezu doprinosa, iznos osnovice te vrste i godišnji iznos svakog od doprinosa koje je dužan platiti, sukladno članku 187.c Zakona.
Članak 213.h
Iznos godišnje osnovice i obveze doprinosa prema godišnjoj osnovici utvrđuju se nakon isteka godine za koju se obveza odnosi.
Članak 213.i
(1) Obvezniku doprinosa po osnovi člana uprave, izvršnog direktora, likvidatora i upravitelja zadruge koji nije osiguran po toj osnovi kada je razdoblje mjerodavno za obračun kraće od kalendarske godine godišnja osnovica utvrđuje se razmjerno broju dana za koje se obveza utvrđuje.
(2) Obveznicima doprinosa po osnovi člana uprave, izvršnog direktora i upravitelja zadruge koji nije osiguran po toj osnovi, u novoosnovanim trgovačkim društvima i zadrugama koja nakon registracije nisu obavljala poduzetničku djelatnost i nemaju evidentiranog prometa na računu, neće se utvrđivati godišnja obveza doprinosa. Dokaz je Izjava o neaktivnosti za prethodnu poslovnu godinu sukladno Zakonu o računovodstvu da od dana registracije trgovačkog društva odnosno zadruge poduzetnička djelatnost nije obavljana tijekom cijelog poreznog razdoblja.
(3) Obvezniku doprinosa po osnovi člana uprave, izvršnog direktora, likvidatora i upravitelja zadruge koji nije osiguran po toj osnovi, godišnja osnovica utvrđuje po toj osnovi neovisno o broju trgovačkih društava ili zadruga u kojima je član uprave, izvršni direktor, likvidator ili upravitelj zadruge.
Članak 213.j
Prema utvrđenoj godišnjoj osnovici obračunavaju se doprinosi na osnovicu i to:
1. doprinos za mirovinsko osiguranje – po stopi od 20%, odnosno po stopi od 15% za osiguranika mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje
2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja) – po stopi od 5%
3. doprinos za zdravstveno osiguranje – po stopi od 16,5%.
Članak 213.k
Godišnja obveza doprinosa dospijeva na naplatu u roku od 15 dana od dana uručenja rješenja obvezniku sukladno članku 187.g Zakona.
Članak 213.l
(1) Rješenje kojim se utvrđuje obveza doprinosa donosi se na ime obveznika doprinosa – dužnika i obavezno sadrži sljedeće podatke:
1. razdoblje na koje se obveza odnosi i to godinu odnosno razdoblje ili razdoblja unutar iste godine kada se obveza ne odnosi na cijelu godinu
2. iznos utvrđene godišnje osnovice
3. vrste doprinosa i godišnje iznose obveza
4. odredbu o tome da se godišnje obveze utvrđene rješenjem i evidentirane u poreznim evidencijama smatraju konačnom obvezom
5. naznaku dospijeća za uplatu utvrđenih godišnjih obveza
6. uplatne račune za plaćanje utvrđenih obveza
7. nalog dužniku da godišnju obvezu uplati u propisanom roku dospijeća
8. odredbu o obvezi plaćanja zatezne kamate ako se dospjela obveza ne uplati u propisanom roku.
(2) Godišnji iznosi obveza utvrđenih rješenjem evidentiraju se s danom dospijeća za uplatu, sukladno članku 242. stavku 1. točki 3. Zakona.
V. POSEBNE ODREDBE O OSNOVICAMA ZA OBRAČUN DOPRINOSA
1. Primjena najniže mjesečne osnovice
Članak 214.
Članak 215.
(1) Za osiguranika
po osnovi radnog odnosa i izabrane ili imenovane osobe te izaslanog radnika
koji s poslodavcem ima ugovoren rad u nepunom radnom vremenu i u slučaju
kada poslodavac tom osiguraniku za određeni mjesec ili dio mjeseca te za
rad u nepunom radnom vremenu, nema obvezu isplatiti plaću u iznosu
većem od propisane najniže mjesečne osnovice iznos najniže
mjesečne osnovice utvrđuje se razmjerno broju ugovorenih sati rada u
odnosu na puno radno vrijeme, sukladno članku 200. stavak 2. Zakona.
(2) Za osiguranika koji
istodobno ima ugovoren rad u nepunom radnom vremenu s više poslodavaca, svaki
poslodavac primjenjuje odredbe o najnižoj mjesečnoj osnovici, sukladno
stavku 1. ovoga članka.
2. Izbor više osnovice
Članak 216.
(1)
Obveznik doprinosa kojemu Porezna uprava rješenjem utvrđuje obvezu
doprinosa, radi primjene više mjesečne osnovice podnosi zahtjev Poreznoj
upravi, sukladno članku 203. Zakona.
(2) Za izračun više osnovice podnositelj zahtjeva može izabrati samo
koeficijent koji množenjem s iznosom prosječne plaće daje iznos
izabrane više mjesečne osnovice viši od iznosa mjesečne osnovice
propisanog za osnovu po kojoj je obveznik doprinosa osiguran, sukladno
članku 203. stavak 2. Zakona.
(3) Zahtjev za izbor više osnovice podnosi se na obrascu »Zahtjev za izbor više
osnovice« (Obrazac IVO-DOP) koji je sastavni dio ovog Pravilnika, a koji
među ostalim, sadržava i izjavu podnositelja da je upoznat s odredbom
članka 203. stavak 3. Zakona sukladno kojoj se izabrana viša osnovica
primjenjuje za obračun svih doprinosa propisanih prema osnovi osiguranja
po kojoj je obveznik osiguran.
(4) Do donošenja rješenja po zahtjevu za izbor više osnovice, podnositelj
zahtjeva mora namiriti sve dospjele a nenamirene obveze doprinosa.
(5) Izabrana viša osnovica primjenjuje se s početkom od prvoga dana
sljedećeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva te se prenosi i na
sljedeće obračunsko razdoblje (kalendarsku godinu) i primjenjuje se
sve dok je obveznik ne opozove, sukladno članku 203. stavak 6. Zakona.
(6) Iznimno od odredbe stavka 5. ovoga članka obvezniku doprinosa koji
zahtjev podnese u roku od 15 dana od dana stjecanja svojstva osiguranika,
obveza doprinosa prema višoj mjesečnoj osnovici može se, na njegov
zahtjev, utvrditi s danom početka razdoblja osiguranja sukladno
članku 203. stavak 7. Zakona.
(7) Opozivom izabrane više osnovice smatra se dan predaje podneska nadležnoj
ispostavi Porezne uprave te obveza doprinosa prema izabranoj višoj osnovici
prestaje s istekom mjeseca u kojemu je predan zahtjev, sukladno članku
203. stavak 6. Zakona.
(8)
Obvezniku doprinosa osiguranom prema osnovama navedenima u članku 183.
stavku 1. ovoga Pravilnika rješenje izdano po zahtjevu podnesenom za izbor više
osnovice vrijedi do donošenja novog rješenja ili do prestanka obveze doprinosa
prema izabranoj višoj osnovici po opozivu ili do promjene osnove osiguranja ili
do prestanka osiguranja ili do prestanka obveze doprinosa sukladno odredbi
članka 221. stavka 2. ovoga Zakona.
(9) Obvezniku doprinosa osiguranom prema osnovama navedenima u članku 184.
stavku 1. ovoga Pravilnika rješenje izdano po zahtjevu podnesenom za izbor više
osnovice vrijedi do donošenja novog rješenja ili do prestanka obveze doprinosa
prema izabranoj višoj osnovici po opozivu ili do promjene osnove osiguranja ili
do prestanka osiguranja ili do prestanka obveze doprinosa sukladno odredbi
članka 221. stavka 2. ovoga Zakona, a najdulje do posljednjeg dana u
godini na koju se obveza odnosi.
Članak 216.a
(1)
Osiguranik koji je sam obveznik obračunavanja doprinosa za svoje osobno
osiguranje radi izbora više osnovice ne podnosi zahtjev, već prema
izabranoj višoj osnovici sam utvrđuje obvezu doprinosa i o tome podnosi
izvješće Poreznoj upravi.
(2) Za izračun više osnovice obveznik iz stavka 1. ovoga članka može
primijeniti samo koeficijent koji množenjem s iznosom prosječne plaće
daje iznos izabrane više mjesečne osnovice viši od iznosa mjesečne
osnovice propisanog za osnovu po kojoj je obveznik doprinosa osiguran, sukladno
članku 203. stavku 2. Zakona.
(3) Razdoblje za koje se doprinosi prema višoj mjesečnoj osnovici
obračunavaju ne može biti kraće od mjesec dana.
(4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, razdoblje za koje se
doprinosi prema izabranoj višoj osnovici obračunavaju može biti kraće
od mjesec dana ako je unutar tog mjeseca bio početak ili prestanak
osiguranja.
3. Primjena najviše mjesečne osnovice
Članak 217.
(1) Iznos najviše mjesečne
osnovice za svaku godinu propisuje se naredbom koju na temelju članka 254.
Zakona donosi ministar financija, kao umnožak iznosa prosječne plaće
i koeficijenta 6,0 – sukladno članku 205. Zakona.
(2) Najvišu mjesečnu osnovicu primjenjuju obveznici
obračunavanja, i to:
1. poslodavac kao obveznik utvrđivanja osnovice i obračunavanja
doprinosa za osiguranika po osnovi radnog odnosa – prema osnovici propisanoj
člankom 21. Zakona i
2. predstavničko tijelo ili izvršno tijelo državne vlasti, jedinice
područne (regionalne) samouprave i jedinice lokalne samouprave u kojoj
osiguranik obavlja dužnost izabrane ili imenovane osobe – prema osnovici
propisanoj člankom 29. Zakona i
3. poslodavac izaslanog radnika kao obveznik utvrđivanja osnovice i
obračunavanja doprinosa za osiguranika po osnovi radnog odnosa – prema
osnovici propisanoj člankom 37. Zakona.
(3) Obveza doprinosa do iznosa najviše mjesečne osnovice primjenjuje se
bez obzira na broj dana provedenih u osiguranju određenog mjeseca,
sukladno članku 204. stavak 1. Zakona.
(4) Pod
brojem dana provedenih u osiguranju u određenom mjesecu iz stavka 3. ovog
članka podrazumijeva se ukupan broj dana provedenih u osiguranju kod istog
poslodavca po osnovi radnog odnosa i/ili po osnovi izabrane i imenovane osobe
i/ili po osnovi radnog odnosa – izaslanog radnika.
4. Primjena najviše godišnje osnovice
Članak 218.
(1) Iznos
najviše godišnje osnovice za svaku godinu propisuje se naredbom koju na temelju
članka 254. Zakona donosi ministar financija, i to kao umnožak iznosa
prosječne plaće, koeficijenta 6,0 i brojke 12, sukladno članku
208. Zakona.
(2) Najvišu godišnju osnovicu za pojedinog osiguranika utvrđuje Porezna
uprava u postupku godišnjeg obračuna, sukladno članku 206. stavak 2.
Zakona.
(3) Sukladno članku 206. stavak 3. Zakona, najvišu godišnju osnovicu mogu
primijeniti i:
1. poslodavac kao obveznik utvrđivanja osnovice i obračunavanja
doprinosa za osiguranika po osnovi radnog odnosa,
2. predstavničko tijelo ili izvršno tijelo državne vlasti, jedinice
područne (regionalne) samouprave i jedinice lokalne samouprave u kojoj
osiguranik obavlja dužnost izabrane ili imenovane osobe kao obveznik
utvrđivanja osnovice i obračunavanja doprinosa za osiguranika po
osnovi izabrane ili imenovane osobe,
3. poslodavac izaslanog radnika kao obveznik utvrđivanja osnovice i
obračunavanja doprinosa za osiguranika po osnovi radnog odnosa – izaslanog
radnika i
4. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje prilikom isplate iznosa iznad
najviše ukupne aktuarske protuvrijednosti koji se isplaćuje osiguraniku
čija su mirovinska prava stečena u Europskoj uniji prenijeta u sustav
mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj.
(4) Radi primjene odredbe članka 206. stavak 2. Zakona isplatitelj
primitka treba osigurati dokaze da je doprinos za isto razdoblje, od strane
istoga isplatitelja, obračunan i plaćen do iznosa propisane najviše
godišnje osnovice. Dokaz o tome jeste sažetak – pregled sastavljen na temelju
dokumentacije isplatitelja.
(5) Najvišu godišnju osnovicu može utvrditi i primijeniti i Porezna uprava kada
u postupku nadzora poslovanja poslodavca ili isplatitelja primitaka od kojih se
utvrđuje drugi dohodak utvrđuje osnovicu za obračun doprinosa za
određeno razdoblje i za određenog osiguranika, sukladno članku
206. stavak 4. Zakona.
(6) Kada je za određenog osiguranika i od istog obveznika utvrđivanja
osnovice i obračunavanja doprinosa ispunjen uvjet te je doprinos za
mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti za određenu
godinu obračunan i plaćen do iznosa najviše godišnje osnovice, tada
prema primicima koji se odnose na istu godinu i isplaćuju se nakon što je
taj doprinos obračunan i plaćen do iznosa najviše godišnje osnovice,
nema obveze doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske
solidarnosti, sukladno članku 207. stavak 2. Zakona.
(7) Obveza doprinosa do iznosa najviše godišnje osnovice primjenjuje se bez
obzira na broj dana provedenih u osiguranju određene godine, sukladno
članku 206. stavak 1. Zakona.
V.a POSEBNE ODREDBE O STOPAMA ZA OBRAČUN DOPRINOSA
Članak 218.a
Sukladno članku 238. stavak 1. Zakona
doprinosi se obračunavaju prema propisima važećima za razdoblje
osiguranja na koje se obveza odnosi.
Članak 218.b
(1) Kada se obveza doprinosa obračunava
prema mjesečnoj osnovici – plaći za rad u određenom mjesecu,
primjenjuju se stope za obračun doprinosa važeće za taj mjesec.
(2) Kada se obveza doprinosa obračunava
prema ostalim primicima uz plaću, primjenjuju se stope za obračun
doprinosa važeće na dan nastanka obveze doprinosa.
(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovog
članka kada se obveza doprinosa obračunava u godini koja slijedi
nakon godine na koju se ostali primici uz plaću odnose, primjenjuju se
stope za obračun doprinosa važeće na dan 31. prosinca godine na koju
se ostali primici uz plaću odnose.
Članak 218.c
(1) Kada se obveza doprinosa obračunava
prema primitku od kojega se utvrđuje drugi dohodak primjenjuju se stope za
obračun doprinosa važeće na dan isplate primitka.
Članak 218.d
(1) Kada se obveza doprinosa utvrđuje prema
mjesečnoj osnovici koja je propisana kao umnožak iznosa prosječne
plaće i propisanog koeficijenta, primjenjuju se stope za obračun
doprinosa važeće za mjesec na koji se obveza odnosi.
(2) Kada se obveza doprinosa utvrđuje prema
mjesečnom iznosu mirovine za osiguranika po osnovi korisnika mirovine po
propisima o mirovinskom osiguranju Republike Hrvatske, primjenjuje se stopa za
obračun doprinosa važeća za mjesec na koji se obveza odnosi.
(3) Kada se obveza doprinosa utvrđuje prema
primitku za rad učenika i studenta preko posrednika pri zapošljavanju,
primjenjuju se stope za obračun doprinosa važeće na dan isplate
primitka.
(4) Kada obvezu doprinosa utvrđuje Hrvatski
zavod za zdravstveno osiguranje ili Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
prema mjesečnom iznosu naknade plaće, primjenjuje se stopa za
obračun doprinosa važeća za mjesec na koji se isplaćena naknada
odnosi.
Članak 218.e
(1) Kada se obveza doprinosa utvrđuje prema
mjesečnoj osnovici rješenjem Porezne uprave osiguranicima koji su sami
obveznici doprinosa za osobno osiguranje, primjenjuju se stope za obračun
doprinosa važeće za mjesec na koji se obveza odnosi.
(2) Kada obvezu doprinosa za osobno osiguranje
utvrđuje sam obveznik doprinosa prema propisanoj mjesečnoj osnovici,
primjenjuju se stope za obračun doprinosa važeće za mjesec na koji se
obveza odnosi.
Članak 218.f
(1) Kada se obveza doprinosa utvrđuje
rješenjem Porezne uprave prema godišnjoj osnovici obvezniku doprinosa s osnove
druge djelatnosti, primjenjuju se stope doprinosa, važeće za godinu za
koju se obveza doprinosa odnosi.
(2) Kada se obveza doprinosa utvrđuje
rješenjem Porezne uprave prema godišnjoj osnovici obvezniku doprinosa s osnove
druge djelatnosti, a u godini na koju se obveza odnosi je došlo do promjene
stopa za obračun doprinosa, primjenjuju se ponderirane stope za
obračun doprinosa sukladno razdoblju druge djelatnosti unutar navedene
godine.
VI. IZNIMKE OD OBVEZE DOPRINOSA I PROMJENE NAČINA UTVRĐIVANJA OPOREZIVOG DOHOTKA
Članak 219.
Brisan.
Članak 220.
Brisan.
Članak 221.
(1) Isplatitelj
primitka od kojega se utvrđuje drugi dohodak po osnovi nagrade za rad
učeniku odnosno nagrade redovitom studentu za vrijeme praktičnog rada
i naukovanja i iznad neoporezivog iznosa, sukladno članku 209. stavak 1.
točka 1. Zakona, izuzima taj primitak od obveze doprinosa, bez obzira na
iznos nagrade.
(2) Radi primjene
iznimke isplatitelj primitka mora osigurati dokaz. Dokaz je ugovor
zaključen sa školom odnosno učilištem o upućivanju učenika
odnosno redovitog studenta na obvezan praktični rad ili naukovanje,
sukladno programu obrazovanja te škole ili učilišta.
Članak 222.
Članak 223.
(1) Isplatitelj
primitka od kojega se utvrđuje drugi dohodak po osnovi stipendije i iznad
neoporezivog iznosa, sukladno članku 209. stavak 1. točka 3. Zakona,
bez obzira na iznos stipendije izuzima taj primitak od obveze doprinosa.
(2) Radi primjene
iznimke isplatitelj stipendije mora osigurati dokaz. Dokaz jeste ugovor o
stipendiji sklopljen između isplatitelja i primatelja prije početka
isplate stipendije ili rješenje kojim se primatelju utvrđuje pravo na
stipendiju, te potvrda izdana od škole odnosno visokog učilišta da
primatelj stipendije ima status učenika odnosno redovitog studenta za
svaku školsku odnosno akademsku godinu za koju se stipendija isplaćuje.
Članak 224.
(1) Isplatitelj
primitka od kojega se utvrđuje drugi dohodak po osnovi športske stipendije
i iznad neoporezivog iznosa, sukladno članku 209. stavak 1. točka 4.
Zakona, bez obzira na iznos športske stipendije, izuzima taj primitak od obveze
doprinosa.
(2) Radi primjene
iznimke isplatitelj športske stipendije mora osigurati dokaz. Dokaz jeste
ugovor o športskoj stipendiji sklopljen između isplatitelja i primatelja
prije početka isplate stipendije ili rješenje kojim se primatelju
utvrđuje pravo na športsku stipendiju vezano uz kriterije o kategorizaciji
športaša prema propisima o športu.
(3) Športskom stipendijom smatraju se:
1. olimpijske stipendije što ih primaju športaši
koji su ispunili odgovarajuću normu za nastup na Olimpijskim igrama, a
koju propisuje pripadajuća međunarodna športska asocijacija
određenoga športa za određenu disciplinu uvrštenu u program
Olimpijskih igara i
2. stipendije kategoriziranih športaša prema
Pravilniku o kategorizaciji športaša koji, u skladu s odredbama Zakona o
športu, donosi Hrvatski olimpijski odbor, a koje isplaćuju Hrvatski
olimpijski odbor, županijske i gradske športske zajednice te športski klubovi.
Članak 225.
(1) Isplatitelj
primitka od kojega se utvrđuje drugi dohodak po osnovi potpore obitelji za
slučaj smrti radnika i iznad neoporezivog iznosa, sukladno članku
209. stavak 1. točka 5. Zakona, izuzima taj primitak od obveze doprinosa.
(2) Radi primjene
iznimke isplatitelj potpore mora osigurati dokaz. Dokaz jesu podaci
isplatitelja iz kojih je vidljivo da se radi o potpori isplaćenoj
članu obitelji bivšeg radnika.
Članak 226.
(1) Isplatitelj
primitka od kojega se utvrđuje drugi dohodak po osnovi potpore za
školovanje djeteta bivšega radnika ili djeteta poginuloga ili nestaloga
hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata do njegove 15. godine, odnosno do
završetka osmogodišnjeg školovanja, i iznad neoporezivog iznosa, sukladno
članku 209. stavak 1. točka 6. Zakona, izuzima taj primitak od obveze
doprinosa, bez obzira na iznos potpore.
(2) Radi primjene
iznimke isplatitelj potpore mora osigurati dokaz. Dokaz jesu podaci
isplatitelja iz kojih je vidljivo da je riječ o djetetu (dokaz datuma
rođenja primatelja), i tome da je riječ o djetetu bivšega radnika ili
o djetetu poginuloga ili nestaloga branitelja iz Domovinskog rata, te dokaz da
se primatelj školuje u okviru redovitoga osmogodišnjeg školovanja (ako je
navršio 15 godina života).
Članak 227.
(1) Isplatitelj
primitka od kojega se utvrđuje drugi dohodak po osnovi stalne
mjesečne nagrade koju redoviti članovi Hrvatske akademije znanosti i
umjetnosti primaju sukladno odredbama posebnog propisa, sukladno članku
209. stavak 1. točka 7. Zakona, izuzima taj primitak od obveze doprinosa.
(2) Radi primjene
iznimke isplatitelj naknade mora osigurati dokaz. Dokaz jesu službeni podaci
isplatitelja da primatelj ima uređen status redovitog člana Hrvatske
akademije znanosti i umjetnosti.
Članak 228.
(1) Isplatitelj
primitka od kojega se utvrđuje drugi dohodak po osnovi naknade športskom
sucu i delegatu, sukladno članku 209. stavak 1. točka 8. Zakona,
izuzima taj primitak od obveze doprinosa, bez obzira na iznos naknade.
(2) Radi primjene
iznimke isplatitelj naknade mora osigurati dokaz. Dokaz jesu službeni podaci
isplatitelja naknade da je riječ o naknadi za sudjelovanje na natjecanjima
amaterskih športskih klubova koja se održavaju u skladu s aktom o sustavu natjecanja
određenoga nacionalnog športskog saveza, na natjecanjima
učeničkih i studentskih športskih klubova te na međunarodnim
natjecanjima tih klubova i nacionalnih selekcija koja se, u skladu s propisima
o športu, održavaju u Republici Hrvatskoj.
(3) U postupku nadzora Porezna uprava, po
potrebi, za konkretnu će isplatu pismeno zatražiti tumačenje
mjerodavnoga nacionalnog športskog saveza odnosno Hrvatskog olimpijskog odbora.
Članak 229.
(1) Isplatitelj
primitka od kojega se utvrđuje drugi dohodak po osnovi novčane
pomoći i pomoći u naravi što ih, na temelju odredaba svojih
općih akata, isplaćuju ili daju općina, grad, županija i Grad
Zagreb u svrhu zaštite majčinstva, roditeljske njege novorođenog
djeteta, podizanja i odgoja djeteta, a koje su namijenjene roditelju ili drugoj
osobi koja se brine o djetetu, prema posebnom propisu, sukladno članku
209. stavak 1. točka 9. Zakona, izuzima taj primitak od obveze doprinosa,
bez obzira na iznos pomoći.
(2) Radi primjene
iznimke isplatitelj primitka mora osigurati dokaz. Dokaz je opći akt
isplatitelja kojim su uređeni kriteriji za isplatu pomoći.
Članak 230.
(1) Isplatitelj
primitka od kojega se utvrđuje drugi dohodak po osnovi naknade za rad
osobe mlađe od 15 godina, sukladno članku 209. stavak 1. točka
10. Zakona, izuzima taj primitak od obveze doprinosa, bez obzira na iznos
naknade.
(2) Radi primjene
iznimke isplatitelj primitka mora osigurati dokaz. Dokaz jesu pisani dokumenti
isplatitelja o vrsti isporuke i o tome da se radi o djetetu mlađem od 15
godina (dokaz datuma rođenja primatelja), te da je riječ o poslovima za
koje je prethodno odobrenje izdao inspektor rada odnosno poslovima sudjelovanja
u snimanju filmova, pripremanja i izvođenja umjetničkih, scenskih ili
drugih sličnih djela na način i u opsegu koji ne ugrožava zdravlje
osobe, sve temeljem propisa o radu.
(3) U postupku nadzora Porezna uprava, po
potrebi, za konkretnu će isplatu pismeno zatražiti tumačenje tijela
državne uprave mjerodavnog za tumačenje propisa o radu.
Članak 231.
(1) Isplatitelj
primitka od kojega se utvrđuje drugi dohodak po osnovi rente koju bivši
poslodavac isplaćuje članu obitelji bivšeg radnika, sukladno
članku 209. stavak 1. točka 11. Zakona, izuzima taj primitak od
obveze doprinosa, bez obzira na iznos rente.
(2) Radi primjene
iznimke isplatitelj potpore mora osigurati dokaz. Dokaz jest pravomoćno
rješenje suda odnosno nagodba u pisanom obliku isplatitelja i primatelja
temeljem koje poslodavac ima obvezu novčano, u obliku rente, obeštetiti
članove obitelji radnika koji je kod bivšeg poslodavca pretrpio ozljedu na
radu ili je obolio od profesionalne bolesti.
Članak 232.
(1) Isplatitelj
primitka od kojega se utvrđuje drugi dohodak po osnovi novčane
naknade koju mobiliziranoj a nezaposlenoj osobi isplaćuje tijelo koje je
naložilo mobilizaciju, sukladno članku 209. stavak 1. točka 12.
Zakona, izuzima taj primitak od obveze doprinosa, bez obzira na iznos naknade.
(2) Radi primjene
iznimke isplatitelj potpore mora osigurati dokaz. Dokaz jest potvrda o statusu
nezaposlene osobe izdana prema propisima o zapošljavanju ili ispis službenih
podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ili drugi dokaz.
Članak 233.
Brisan.
Članak 234.
(1) Primici od
kojih se, prema propisima o porezu na dohodak, utvrđuje drugi dohodak a
isplaćuju se osobi koja se, na osobni zahtjev, upiše u registar obveznika
poreza na dohodak pa prema tim primicima utvrđuje dohodak od samostalne
djelatnosti ili dobit, ne podliježu obvezi doprinosa propisanoj prema primicima
od kojih se utvrđuje drugi dohodak, sukladno članku 210. Zakona.
(2) Radi primjene
iznimke isplatitelj primitka mora osigurati dokaz. Dokaz jest potvrda Porezne
uprave izdana prije prve isplate po toj osnovi u tekućoj godini o tome da
je obveznik upisan u registar poreznih obveznika po osnovi obavljanja samostalne
djelatnosti (ostale samostalne djelatnosti) te da za istu godinu, prema
primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak, utvrđuje dohodak od
samostalne djelatnosti ili dobit.
Članak 235.
(1) Primici od
kojih se utvrđuje drugi dohodak a isplaćuju se osobi koja je obvezno
osigurana po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti slobodnog zanimanja
novinara ili športaša ili umjetnika i koji je, sukladno propisima o porezu na
dohodak, promijenio način utvrđivanja dohotka te prema primicima po
osnovi obavljanja samostalne djelatnosti utvrđuje dohodak na način
propisan za utvrđivanje drugog dohotka, ne podliježu obvezi doprinosa
propisanoj prema primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak, sukladno
članku 211. Zakona.
(2) Radi primjene
iznimke isplatitelj primitka mora osigurati dokaz. Dokaz jest potvrda Porezne
uprave izdana na ime primatelja prije prve isplate po toj osnovi u tekućoj
godini o tome da je obveznik upisan u registar obveznika doprinosa po osnovi obavljanja
samostalne djelatnosti ili rješenje kojim mu je utvrđena obveza doprinosa
za tekuću godinu.
Članak 235.a
(1)
Primici od kojih se utvrđuje drugi dohodak po osnovi naknade za
isporučeno umjetničko djelo, a koje se isplaćuju samostalnim
umjetnicima kojima se, prema posebnom propisu, doprinosi plaćaju iz
državnog proračuna, ne podliježu obvezi doprinosa, sukladno članku
211. Zakona.
(2) Radi primjene iznimke isplatitelj primitka mora osigurati dokaz. Dokaz
jeste prethodno isplati sklopljen ugovor s isporučiteljem odnosno od
strane isporučitelja izdan račun na kojemu je naznačeno da se
radi o umjetničkom djelu i uz to odgovarajuća isprava mjerodavne
strukovne umjetničke udruge ili ovlaštene agencije kojom se potvrđuje
da je predmet isporuke umjetničko djelo kao i dokaz o statusu u osiguranju
koje izdaje ministarstvo mjerodavno za kulturu ili drugo tijelo ovlašteno od
toga ministarstva. Dokaz o statusu u osiguranju ne smije biti stariji od šest
mjeseci.
Članak 236.
(1) Primici prema
kojima se utvrđuje drugi dohodak te dohodak ili dobit od obavljanja druge
djelatnosti a pravo na primitke odnosno dohodak ili dobit ostvareni su do dana
smrti osiguranika izuzeti su od obveze doprinosa, sukladno članku 212. stavak
1. Zakona pod uvjetom da prema tim primicima odnosno dohotku ili dobiti obveza
doprinosa nije utvrđena niti evidentirana niti namirena do smrti
obveznika.
(2) Isplatitelj
primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak odnosno mjerodavna ispostava
Porezne uprave kada je riječ o osobi koja obavlja drugu djelatnost mora
osigurati dokaz o činjenici o smrti obveznika. Dokazom se smatra izvod iz
matične knjige umrlih.
(3) Obveza doprinosa po osnovi obavljanja druge
djelatnosti umirovljenika temeljem koje se plaća paušalni porez na
dohodak, ne utvrđuje se i to na temelju dokaza da osoba koja obavlja tu
djelatnost ima uređen status u obveznom mirovinskom osiguranju, sukladno
članku 212. stavak 3. Zakona.
(4) Status korisnika mirovine dokazuje se
preslikom pravomoćnog rješenja kojim je utvrđeno pravo iz obveznog
mirovinskog osiguranja od tuzemnog isplatitelja mirovine ili inozemnog
isplatitelja mirovine (sukladno međudržavnim ugovorima o socijalnom
osiguranju) na starosnu mirovinu ili prijevremenu starosnu mirovinu, obiteljsku
mirovinu ili invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad.
Umirovljenikom se, radi iznimke od obveze doprinosa prema stavcima 3. i 4.
ovoga članka, ne smatra korisnik obiteljske mirovine u svojstvu djeteta,
prema članku 69. stavku 1. Zakona o mirovinskom osiguranju.
Članak 236.a
Drugi dohodak utvrđen po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena ne podliježu obvezi doprinosa sukladno članku 209. stavku 1. točki 16. Zakona.
VII. PRIMJENA MEĐUDRŽAVNIH UGOVORA O SOCIJALNOM OSIGURANJU
1. Opće odredbe o primjeni međudržavnih ugovora o socijalnom osiguranju vezano uz obveze doprinosa
Članak 237.
(1) Za utvrđivanje činjenica bitnih za
obveze doprinosa za fizičku osobu – stranca uzima se u obzir podatak o
tome ima li Republika Hrvatska s državom prebivališta odnosno uobičajenog
boravišta te osobe sklopljen ugovor o socijalnom osiguranju.
(2) Radi tumačenja i kontrole pravilne
primjene odredaba međudržavnih ugovora o socijalnom osiguranju što ih je
Republika Hrvatska sklopila s drugim državama, bitnih za prosudbu o tome
postoji li u konkretnom slučaju obveza osiguranja i/ili obveza doprinosa u
Republici Hrvatskoj, Porezna uprava će zatražiti tumačenje
mjerodavnog ministarstva odnosno nositelje obveznih osiguranja.
(3) Kada su tumačenja što ih daju nositelji
obveznih osiguranja o obvezi osiguranja i/ili obvezi doprinosa u Republici
Hrvatskoj različita, mjerodavna su pojedinačna tumačenja svakog
od nositelja osiguranja.
(4) Strancem se smatra fizička osoba koja u
Republici Hrvatskoj nema prebivalište niti uobičajeno boravište a od
tuzemnog isplatitelja ostvaruje primitke ili u Republici Hrvatskoj obavlja
djelatnost po osnovi koje je, prema propisima o obveznim osiguranjima,
propisana obveza osiguranja i/ili obveza doprinosa.
2. Obveze doprinosa za strance iz države s kojom Republika Hrvatska nije sklopila ugovor o socijalnom osiguranju
Članak 238.
3. Obveze doprinosa za strance iz države s kojom je Republika Hrvatska sklopila ugovor o socijalnom osiguranju
Članak 239.
(1) Prema primicima
od kojih se utvrđuje drugi dohodak a isplaćuju se strancu – osobi iz
države s kojom je Republika Hrvatska sklopila ugovor o socijalnom osiguranju
obveza doprinosa ovisi o radnom i/ili socijalnom statusu primatelja u obveznom
osiguranju te države i u skladu s odredbama tog ugovora. Prema primicima koji
se isplaćuju osobi koja ima uređen status osiguranika u državi
prebivališta ako je tako uređeno međudržavnim ugovorom nema obveze
doprinosa, sukladno članku 215. Zaklona. O uređenom statusu u
socijalnom osiguranju druge države, prije isplate primitka, isplatitelj je
dužan od primatelja osigurati dokaz.
(2) Dokazom se smatra
potvrda izdana od stranog nositelja obveznih osiguranja ili drugi dokaz
predviđen ugovorom o socijalnom osiguranju na ime primatelja sukladno
odredbama međudržavnog ugovora koja, na dan isplate primitka, ne smije
biti starija od šest mjeseci.
(3) Fizičkoj osobi iz države s kojom je
Republika Hrvatska sklopila ugovor o socijalnom osiguranju a u Republici
Hrvatskoj obavlja samostalnu djelatnost obrta ili slobodnog zanimanja ili
poljoprivrede i šumarstva ili ostale samostalne djelatnosti ili drugu
djelatnost obveza doprinosa ovisi o statusu u obveznom osiguranju Republike
Hrvatske odnosno države prebivališta a status u osiguranju druge države
dokazuje ta osoba tuzemnim nositeljima obveznih osiguranja.
4. Obveze doprinosa za državljane Republike Hrvatske koji su osigurani u državi s kojom je Republika Hrvatska sklopila ugovor o socijalnom osiguranju
Članak 240.
(1) Prema primicima
od kojih se utvrđuje drugi dohodak a isplaćuju se tuzemnoj
fizičkoj osobi koja je prijavljena na obvezna osiguranja države s kojom je
Republika Hrvatska sklopila ugovor o socijalnom osiguranju obveza doprinosa
ovisi o radnom i/ili socijalnom statusu primatelja u Republici Hrvatskoj i o
njegovu statusu u obveznom osiguranju druge države te u skladu s odredbama
međudržavnog ugovora. Prema primicima koji se isplaćuju osobi koja
ima uređen status u drugoj državi ako je tako uređeno međudržavnim
ugovorom nema obveze doprinosa, sukladno članku 216. Zakona. O
uređenom statusu u socijalnom osiguranju druge države isplatitelj je
dužan, prije isplate, od primatelja osigurati dokaz.
(2) Dokazom se smatra
potvrda izdana od stranog nositelja obveznih osiguranja ili drugi dokaz
predviđen ugovorom o socijalnom osiguranju na ime primatelja sukladno
odredbama međudržavnog ugovora koja, na dan isplate primitka, ne smije
biti starija od šest mjeseci.
(3) Tuzemnoj fizičkoj osobi koja u
Republici Hrvatskoj obavlja samostalnu djelatnost obrta ili slobodnog zanimanja
ili poljoprivrede i šumarstva ili ostale samostalne djelatnosti ili drugu
djelatnost ili je pomorac – član posade broda u međunarodnoj
plovidbi, obveza doprinosa ovisi o statusu u obveznom osiguranju Republike
Hrvatske što ga utvrđuju nositelji obveznih osiguranja sukladno njegovom
statusu u osiguranju druge države i odredbama međudržavnog ugovora.
VIII. MIROVANJE OBVEZE DOPRINOSA
Članak 241.
(1) Za obveznika
doprinosa kojemu se obveza utvrđuje rješenjem Porezne uprave podatke o
datumu s kojim započinje i prestaje pravo na mirovanje obveza doprinosa
Poreznoj upravi dostavljaju tijela koja utvrđuju prava osiguranika na
naknadu plaće, sukladno članku 217. Zakona.
(2) Obveznik doprinosa
po osnovi obavljanja samostalnih djelatnosti obrta, slobodnog zanimanja,
poljoprivrede i šumarstva ili ostale djelatnosti koji od te djelatnosti
utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti ili dobit sam je
dužan obračunati doprinose te o tome sastaviti i Poreznoj upravi dostaviti
mjesečno izvješće, u slučaju kada ostvaruje pravo na naknadu
plaće, uz mjesečno izvješće prilaže dokaz o pravu na mirovanje
obveze, sukladno članku 219. stavak 1. Zakona.
(3) Dokaz o pravu na mirovanje obveze doprinosa
jest vjerodostojna isprava o trajanju prava na bolovanje za koje ima pravo na
naknadu plaće, izdane od mjerodavnog liječnika odnosno
pravomoćno rješenje tijela koje je utvrdilo pravo na naknadu plaće.
IX. POČETAK I PRESTANAK OBVEZE DOPRINOSA
Članak 242.
(1) Obveza
doprinosa započinje s prvim danom u osiguranju i prestaje s posljednjim
danom u osiguranju po istoj osnovi, a te dane utvrđuju nositelji
osiguranja, sukladno članku 221. stavak 1. Zakona.
(2) Obveza doprinosa se
prestaje utvrđivati odnosno obveza doprinosa utvrđena rješenjem za
određenu godinu se prestaje evidentirati i prije zaprimanja podataka o
prestanku statusa u osiguranju te prije isteka godine na koju se obveze odnose
obvezniku za kojega, sukladno članku 221. stavak 2. Zakona, postoji dokaz
o tome da je prestao uvjet obveze osiguranja.
(3) Dokazi o tome da je prestao uvjet obveze
osiguranja mogu biti:
1. rješenje mjerodavnog tijela kojim je
utvrđen prestanak obavljanja registrirane djelatnosti temeljem koje je
priznat status osiguranika ili
2. službeni podatak Porezne uprave o tome da je
obveznik doprinosa, čiji je status osiguranika utvrđen na temelju
upisa u registar obveznika poreza na dohodak od obavljanja samostalne
djelatnosti ispisan iz tog registra ili
3. izvod iz matične knjige umrlih na ime
osiguranika.
(4) Obveze se prestaju utvrđivati, sukladno
stavku 2. ovoga članka, s početkom od godine koja slijedi iza godine
u kojoj se saznalo o nastanku okolnosti a obveze koje su utvrđene prestaju
se evidentirati s početkom mjeseca koji slijedi nakon mjeseca u kojemu se
saznalo o nastanku okolnosti.
(5) O utvrđenim okolnostima saznanja o
prestanku uvjeta za osiguranje Porezna uprava izvješćuje nositelje
osiguranja kod kojih je evidentiran status osiguranika i prilažu se dokazi.
Nakon zaprimljene obavijesti nositelji osiguranja provode postupak i
utvrđuju stvarni status u osiguranju, te o utvrđenom prestanku
statusa izvješćuju Poreznu upravu.
X. GODIŠNJI OBRAČUN DOPRINOSA
1. Pokretanje postupka godišnjeg obračuna
Članak 243.
(1) Postupak godišnjeg obračuna
radi utvrđivanja prava na povrat plaćenog doprinosa za mirovinsko
osiguranje na temelju generacijske solidarnosti koji je obračunan prema
osnovici čiji je iznos viši od najviše godišnje osnovice provodi Porezna
uprava. Postupak se pokreće na temelju pismenog zahtjeva obveznika
doprinosa, sukladno članku 224. stavak 2. Zakona.
(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnosi se najranije 1.
veljače godine koja slijedi iza godine za koju se podnosi, a
najkasnije u roku od pet godina od isteka godine u kojoj je obračunan i
uplaćen doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske
solidarnosti prema osnovici čiji je iznos viši od najviše godišnje
osnovice.
(3) Zahtjev može podnijeti i obveznik za kojeg je tijekom obračunskog
razdoblja primijenjena najviša godišnja osnovica, sukladno članku 206.
stavak 3. i 4. Zakona, ako je za isto razdoblje kod drugog isplatitelja
ostvario primitke prema kojima je plaćen doprinos obračunan prema
dijelu osnovice koji prelazi iznos najviše godišnje osnovice.
(4)
Zahtjev može podnijeti i obveznik za kojega je već izvršen godišnji
obračun i rješenjem utvrđeno pravo na povrat plaćenog doprinosa
za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti ukoliko naknadno
ostvari primitke prema kojima je plaćen doprinos obračunan prema
dijelu osnovice koji prelazi iznos najviše godišnje osnovice, a koji se odnosi
na godinu za koju je izvršen godišnji obračun i to u roku od 5 godina od
isteka godine u kojoj je doprinos prema naknadno ostvarenim primicima
obračunan i uplaćen.
(5) Zahtjev može podnijeti i obveznik za kojega je plaćen doprinos za
mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti koji je
obračunan prema osnovici čiji je iznos viši od najviše godišnje
osnovice, ali je propustio isti podnijeti u roku iz stavka 2. ovog članka,
pod uvjetom da naknadno ostvari primitke prema kojima je plaćen doprinos
obračunan prema dijelu osnovice koji prelazi iznos najviše godišnje
osnovice i to u roku od 5 godina od isteka godine u kojoj je doprinos prema
naknadno ostvarenim primicima obračunan i uplaćen.
Članak 244.
(1) Uz zahtjev za pokretanje postupka godišnjeg
obračuna podnositelj je dužan Poreznoj upravi priložiti dokaze – podatke o
svim pojedinačnim osnovicama i iznosima uplaćenog doprinosa za
mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti te o razdoblju na
koje se odnose.
(2) Dokaz je potvrda poslodavca ili isplatitelja
primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak.
Članak 245.
(1)
Poslodavac i isplatitelj primitka od kojega se utvrđuje drugi dohodak
izdaju obvezniku koji podnosi zahtjev za godišnji obračun radi
ostvarivanja prava na povrat doprinosa, na njegov zahtjev i za potrebe
dokazivanja, potvrdu o iznosima osnovica te iznosima uplaćenog doprinosa
za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti.
(2) Potvrda se izdaje na »Potvrdi o iznosima osnovica te obračunanog i
uplaćenog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske
solidarnosti« (Obrazac GOD-DOP) koji je sastavni dio ovoga Pravilnika. Obrazac
mora biti potpisan od odgovorne osobe izdavatelja, a sadrži:
I. PODACI O POSLODAVCU/ISPLATITELJU PRIMITKA
1. naziv/ime i prezime
2. adresa
3. porezni broj poslodavca/isplatitelja primitka
II. PODACI O OSIGURANIKU – PODNOSITELJU ZAHTJEVA
1. ime i prezime
2. adresa prebivališta odnosno uobičajenog boravišta
3. porezni broj obveznika doprinosa
III. PODACI O OSNOVICI, DOPRINOSIMA I RAZDOBLJU NA KOJE SE ODNOSE
1. vrsta i iznos osnovice:
1.1. osnovica prema plaći i ostalim primicima uz plaću i iznos
osnovice (stupac 2)
1.2. osnovica prema primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak i iznos
osnovice (stupac 3)
1.3. ukupan iznos osnovice (stupac 4)
2. iznos obračunanog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju
generacijske solidarnosti (stupac 5)
3. oznaka razdoblja na koje se osnovica odnosi (stupac 6)
4. datum uplate (stupac 7)
5. iznos uplaćenog doprinosa (stupac 8).
IV. IZJAVU pod materijalnom i kaznenom odgovornosti odgovorne osobe o tome da
su podaci koji su upisani na Obrascu istiniti, potpuni i točni.
(3) Razdobljem na koje se odnosi osnovica iskazana na Obrascu GOD-DOP smatra
se:
1. mjesec na koji se odnosi plaća
2. godina za koju je izvršena isplata ostalih primitaka po osnovi rada za
poslodavca, a koji se mogu pripisati određenoj godini (bonusi po godišnjem
obračunu, nagrade za uspješnost, otpremnina, trinaesta plaća i
slično)
3. godina u kojoj je isplaćen ostali primitak po osnovi rada za poslodavca
i u kojoj je uplaćen doprinos kada se taj primitak ne može pripisati
točno određenoj godini rada
4. zadnja godina u osiguranju po osnovi kojeg je isplaćen ostali primitak
po osnovi rada za poslodavca kada je takav primitak isplaćen osobi kojoj
je prije trenutka isplate prestao status u osiguranju temeljem kojeg je
izvršena isplata
5. godina u kojoj je izvršena isplata primitka i plaćen doprinos
obračunan prema primitku od kojega se utvrđuje drugi dohodak.
(4) U stupac 8. Obrasca GOD-DOP upisuje se uplaćeni iznos doprinosa za
mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, u kojemu je sadržan
i iznos doprinosa uplaćenog za podnositelja zahtjeva kada je uplaćen
u zbrojnom iznosu za više osiguranika.
2. Postupak godišnjeg obračuna
Članak 246.
(1) U postupku godišnjeg obračuna
utvrđuje se iznos ukupne osnovice iz svih osnova te ukupno obračunan
i ukupno uplaćen iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju
generacijske solidarnosti za određeno razdoblje – godinu.
(2) Ukupnom
osnovicom smatra se iznos svih pojedinačnih osnovica koje se odnose na
isto obračunsko razdoblje – godinu, sukladno članku 220. stavak 1.
točka 3. Zakona, prema kojima je obračunan i do dana podnošenja
zahtjeva za godišnji obračun uplaćen doprinos.
(3) Ukupno
obračunanim iznosom doprinosa smatra se zbroj svih pojedinačno
obračunanih doprinosa koji su i evidentirani na temelju obveznih
izvješća i/ili rješenja prema pojedinačnim osnovicama.
(4) Ukupno uplaćenim iznosom doprinosa
smatra se zbroj svih pojedinačno uplaćenih doprinosa koji su
obračunani prema pojedinačnim osnovicama uz uvjet da su uplaćeni
do dana podnošenja zahtjeva za godišnji obračun, bez obzira na to tko je
bio obveznik plaćanja doprinosa – sam osiguranik ili je u ime i u korist
osiguranika doprinose uplatio poslodavac ili isplatitelj primitka od kojega se
utvrđuje drugi dohodak.
Članak 247.
(1) Kada iznos
ukupne godišnje osnovice prelazi iznos najviše godišnje osnovice propisan za
godinu na koju se odnosi godišnji obračun, rješenjem se utvrđuje
godišnja osnovica u najvišem godišnjem iznosu propisanom za tu godinu, bez
obzira na broj dana provedenih u osiguranju te godine, sukladno članku
206. stavak 1. Zakona.
(2) Prema najvišoj
godišnjoj osnovici obračunava se doprinos za mirovinsko osiguranje na
temelju generacijske solidarnosti – po stopi od 20% odnosno obvezniku doprinosa
koji je osiguranik i mirovinskog osiguranja na temelju individualne
kapitalizirane štednje po stopi od 15%.
(3) Iznos najviše godišnje osnovice i iznos
doprinosa obračunanog prema najvišoj godišnjoj osnovici utvrđuju se
rješenjem.
(4) Rješenje se dostavlja na znanje Hrvatskom
zavodu za mirovinsko osiguranje.
Članak 248.
(1)
Rješenjem o godišnjem obračunu utvrđuje se i iznos više
uplaćenog doprinosa kao razlika između iznosa ukupno uplaćenog
doprinosa i iznosa doprinosa obračunanog prema najvišoj godišnjoj
osnovici.
(2) Za
podnositelja zahtjeva iz članka 243. stavak 4. ovog Pravilnika rješenjem o
godišnjem obračunu iznos više uplaćenog doprinosa iz stavka 1. ovog
članka umanjuje se za iznos više uplaćenog doprinosa utvrđenog
rješenjem u prethodnom postupku.
(3) Za podnositelja zahtjeva iz članka 243. stavak 5. ovog Pravilnika
rješenjem o godišnjem obračunu iznos više uplaćenog doprinosa iz
stavka 1. ovog članka umanjuje se za iznos doprinosa za mirovinsko
osiguranje na temelju generacijske solidarnosti koji je obračunan prema
osnovici čiji je iznos viši od najviše godišnje osnovice, a za povrat
kojega zahtjev nije podnesen u roku iz članka 243. stavak 2. ovog
Pravilnika.
(4) Iznos više uplaćenog doprinosa iz stavka 1. ovog članka, iznos
više uplaćenog doprinosa umanjenog za iznos više uplaćenog doprinosa
utvrđenog u prethodnom postupku sukladno odredbi stavka 2. ovog
članka te iznos više uplaćenog doprinosa umanjenog za iznos doprinosa
za kojeg je protekao rok za podnošenje zahtjeva za povrat sukladno odredbi
stavka 3. ovog članka osnovica je za obračun predujma poreza na
dohodak prema propisima o porezu na dohodak te se vraća obvezniku umanjen
za iznos obračunanog i obustavljenog iznosa predujma poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak.
(5) Rješenjem o godišnjem obračunu utvrđuje se i iznos predujma
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak te iznos doprinosa za povrat.
XI. RAZMJENA PODATAKA O OSIGURANICIMA I OBVEZNICIMA DOPRINOSA
Članak 249.
(1) Fizička osoba koja se, prema propisima
o porezu na dohodak, upisuje u registar poreznih obveznika (dalje u tekstu:
RPO) uz obrazac prijave u RPO što ga sastavlja i predaje Poreznoj upravi,
sukladno propisima o porezu na dohodak, popunjava i predaje Poreznoj upravi i
»Prijavu za upis u registar obveznika doprinosa« (Obrazac ROD-DOP). Obrazac
ROD-DOP sastavni je dio ovoga Pravilnika te sadrži:
1. podatke o podnositelju (ime i prezime, adresa
i porezni broj)
2. opis statusa u obveznim osiguranjima na dan
početka obavljanja djelatnosti odnosno ostvarivanja primitaka s priloženim
dokazima ako je riječ o osobi koja djelatnost obavlja kao drugu djelatnost
uz radni odnos ili uz korištenje prava na mirovinu
3. izjavu kojom potvrđuje da je upoznat s
činjenicama:
– da je s danom početka obavljanja
samostalne djelatnosti ili početkom ostvarivanja primitaka od kojih se
utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti ili dobit nastala obveza
uređenja statusa u obveznim osiguranjima Republike Hrvatske te
– da će, za osobu koja nema uređen
status u obveznim osiguranjima, Porezna uprava o početku i o prestanku
statusa poreznog obveznika izvijestiti nositelje osiguranja.
(2) Porezna uprava,
sukladno članku 225. stavak 2. Zakona, dostavlja nositeljima osiguranja
podatke o osobama koje su upisane u RPO po osnovi obavljanja samostalnih
djelatnosti iz članka 7. točka 4. Zakona (samostalna djelatnost
poljoprivrede i šumarstva) i članka 7. točka 5. Zakona (ostale
samostalne djelatnosti) i to o osobama koje, sukladno podacima iskazanima na
Obrascu ROD-DOP i drugim službenim podacima, nemaju uređen status
osiguranika, sukladno članku 6. stavak 4. ovoga Pravilnika.
(3) Podatke o upisu
odnosno ispisu iz RPO Porezna uprava dostavlja nositeljima osiguranja na
obrascu »Obavijest o upisu u registar/ispisu iz registra poreznih obveznika«
(Obrazac RPO-OBAVIJEST) koji je sastavni dio ovoga pravilnika i sadrži:
1. podatke fizičkoj osobi koja se upisala u
registar/ispisala iz registra (ime i prezime, adresu, porezni broj)
2. vrstu i opis djelatnosti i
3. datum početka – prestanka obavljanja
djelatnosti odnosno ostvarivanja primitaka po toj osnovi.
(4) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga
članka, Porezna uprava dostavlja nositeljima osiguranja i podatke o upisu
i za osobe koje imaju samo djelomice uređen status u obveznim
osiguranjima, sukladno članku 6. stavak 3. ovog Pravilnika, a osobito:
1. za osobe koje su se upisale u RPO po osnovi
obavljanja samostalne djelatnosti poljoprivrede i šumarstva a kod nositelja
obveznih osiguranja imaju uređen status te su osigurani po osnovi
poljoprivrede kao jedinog i glavnog zanimanja od koje ne plaćaju porez na
dohodak niti porez na dobit te
2. za osobe koje imaju uređen status
osiguranika samo kod nekog od nositelja osiguranja a propisana je obveza
osiguranja i kod drugih nositelja i
3. za osobe koje imaju uređen status u
obveznom mirovinskom osiguranju po osnovi produženoga mirovinskog osiguranja
ili u obveznom zdravstvenom osiguranju kao osoba koja zdravstveno osiguranje ne
ostvaruje po drugoj osnovi.
Članak 250.
(1) Nositelji
osiguranja dostavljaju Poreznoj upravi, sukladno članku 226. stavak 1.
Zakona, podatke:
1. o osiguranicima koji su sami obveznici doprinosa i obveze doprinosa im
utvrđuje Porezna uprava rješenjem,
2. o osobama koje su, kao poslodavci ili osobe izjednačene s poslodavcima,
na temelju propisa o obveznim osiguranjima, dužni izvršiti prijavu osiguranika
na obvezno osiguranje i odjavu s osiguranja vezano uz radni odnos i odnos koji
je izjednačen s radnim odnosom, kao što su izabrane i imenovane osobe,
izaslani radnici, volonterski ugovor, produženo mirovinsko osiguranje sezonskog
radnika, njegovatelji HRVI iz Domovinskog rata.
(2) Podaci o
osiguranicima iz stavka 1. točka 1. ovoga članka sadrže najmanje
sljedeće:
1. osobne podatke o osiguraniku (prezime i ime,
porezni broj, adresa prebivališta odnosno uobičajenog boravišta)
2. osnovu obveznog osiguranja (šifru)
3. datum početka osiguranja
4. datum prestanak osiguranja po istoj osnovi
(3) Podaci o osobama iz stavka 1. točka 2.
ovoga članka sadrže najmanje sljedeće:
1. osnovne podatke o poslodavcu (naziv/prezime i
ime, porezni broj, adresu sjedišta odnosno prebivališta ili uobičajenog
boravišta)
2. podatke o najvećem broju osiguranika
koji su u izvještajnom razdoblju (mjesecu) bili prijavljeni na obvezno
osiguranje kod tog nositelja osiguranja
3. ostale podatke po potrebi i zahtjevu Porezne
uprave.
(4) Podaci se dostavljaju jednom mjesečno,
nakon isteka mjeseca.
Članak 250.a
(1)
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje dostavlja Poreznoj upravi, sukladno
članku 226. stavak 2. Zakona, podatke o osiguranicima po osnovi rada kod
poslodavca s registriranim sjedištem ili mjestom poslovanja u drugoj državi
članici prema kojima se, sukladno propisima Europske unije o koordinaciji
sustava socijalne sigurnosti, primjenjuje zakonodavstvo Republike Hrvatske.
(2) Podaci o osiguranicima iz stavka 1. ovoga članka sadrže najmanje
slijedeće:
1. osobne podatke o osiguraniku (prezime i ime, porezni broj, adresu
prebivališta odnosno uobičajenog boravišta),
2. osnovne podatke o poslodavcu (naziv/prezime i ime, porezni broj, adresu
sjedišta odnosno prebivališta ili uobičajenog boravišta),
3. datum početka osiguranja,
4. datum prestanka osiguranja.
(3) Podaci se dostavljaju jednom mjesečno, nakon isteka mjeseca.
Članak 251.
Članak 252.
(1) Nositelji
osiguranja i Središnji registar osiguranika, sukladno članku 228. stavak
1. Zakona, dostavljaju Poreznoj upravi podatke o promjeni iznosa salda
doprinosa koji je kao dug ili kao preplata predan od nositelja osiguranja
odnosno Središnjeg registra osiguranika i preuzet u evidencije Porezne uprave,
kao i podatke o vrsti i iznosima novih obveza doprinosa koje su za razdoblje do
31. prosinca 2002. utvrđene od strane nadzora odnosno kontrole nositelja
osiguranja za osiguranike po osnovi radnog odnosa ili za osiguranike koji su
sami dužnici doprinosa za svoje osobno osiguranje.
(2) Podaci o promjeni
salda iz stavka 1. ovoga članka dostavljaju se neposredno ispostavi
Porezne uprave nadležnoj prema sjedištu odnosno prebivalištu dužnika.
(3) Iznos novih obveza utvrđenih od strane
nadzora odnosno kontrole nositelja osiguranja za osiguranike po osnovi radnog
odnosa unosi se u evidencije Porezne uprave ako je dužnik te obveze namirio.
(4) Dužnika koji nije namirio nove obveze iz
stavka 3. ovoga članka poziva se da to učini u naknadnom roku,
uvećano za iznose zateznih kamata obračunanih do dana uplate. Nakon
što namiri obveze, iznos novoutvrđenih obveza unosi se u evidencije
Porezne uprave.
(5) Ako dužnik niti nakon uručenog poziva i
u naknadnom roku ne uplati nove obveze pokreće se postupak nadzora te se
postupak koji je u istom predmetu vođen u nadležnosti nositelja osiguranja
smatra prethodnim postupkom.
XII. POSTUPAK UTVRĐIVANJA ZASTARE I OTPISA DUGA DOPRINOSA ZBOG NENAPLATIVOSTI
Članak 253.
Brisan.
Članak 254.
Brisan.
Članak 255.
(1) Obvezniku
doprinosa koji podnese zahtjev radi naknadne uplate doprinosa za mirovinska
osiguranja otpisanih zbog zastare, sukladno članku 234. stavak 1. Zakona,
i/ili zbog nenaplativosti, sukladno članku 237. stavak 1. Zakona, prije
izdavanja rješenja Porezna uprava izdaje zaključak o vrsti i iznosu duga
koji bi zajedno s obračunanim zateznim kamatama trebao naknadno uplatiti.
(2) Zaključkom se
poziva podnositelj da namiri navedene obveze u zadanom roku uz napomenu da
će se postupak obustaviti ako se obveze ne namire u tom roku.
(3) Ako se obveze navedene na zaključku
namire u cijelosti, izdat će se o tome rješenje koje se zajedno s poreznom
potvrdom dostavlja nositelju osiguranja.
XIII. PRIMJENA PROPISA I UTVRĐIVANJE OBVEZE
Članak 256.
(1) Za osiguranika
po osnovi radnog odnosa kojega je poslodavac, prema sudskoj presudi ili nagodbi
u tijeku sudskog postupka, dužan prijaviti na obvezna osiguranja ili za kojega
je dužan utvrditi osnovicu i obračunati te uplatiti doprinose za razdoblje
u osiguranju zaključno do 31. prosinca 2002. obveze se utvrđuju za
vrste doprinosa i primjenom stopa za obračun uređenih propisima
važećih na dan 31. prosinca 2002., sukladno članku 238. stavak 2.
Zakona.
(2) Osnovica jest
plaća koju je poslodavac bio dužan isplatiti za to razdoblje uz primjenu
odredaba o najnižoj mjesečnoj osnovici propisanoj za određeno
razdoblje osiguranja i uz primjenu odredaba o dospijeću za uplatu
doprinosa važećima za to razdoblje. Zatezne kamate na iznose dospjelih
obveza obračunavaju se primjenom stopa važećih unutar razdoblja od
nastanka obveze do dana uplate doprinosa.
Članak 257.
Brisan.
Članak 258.
(1) Obvezniku koji
je sam dužan utvrditi obvezu za svoje osobno osiguranje ili je dužan utvrditi
obvezu i/ili uplatiti je za druge osobe – osiguranike i o nastaloj obvezi
izvijestiti Poreznu upravu ali te obveze ili neku od obveza nije izvršio a
prema službenim podacima Porezne uprave utemeljeno je da postoji ili da je
postojala obveza, obvezu utvrđuje i iznose doprinosa obračunava
Porezna uprava u posebnom postupku a po potrebi i u postupku nadzora, sukladno
članku 241. Zakona.
(2) Posebni postupak
pokreće se po službenoj dužnosti kada na osnovi procjene odgovorne osobe
Porezne uprave ne bi o tome trebalo provoditi postupak nadzora jer se obveze
mogu utvrditi na temelju službenih podataka s kojima Porezna uprava raspolaže.
(3) O pokretanju posebnog postupka donosi se
zaključak kojim se obveznika obračunavanja poziva da u određenom
roku izvrši radnje obračuna i uplati dospjele obveze te da o tome
izvijesti s naznakom razdoblja za koje se obveza odnosi, sukladno odredbama
Zakona.
(4) Ako obveznik obračunavanja ne postupi
po nalogu iz zaključka o pokretanju posebnog postupka, a procijenjeno je
da nije potrebno pokretati postupak nadzora, obvezu doprinosa, vrstu i iznos
obveza s razdobljem na koje se ista obveza odnosi, utvrđuje Porezna
uprava, rješenjem.
XIII.a PROVEDBA PLAĆANJA DOPRINOSA
Članak 258.a
Poslodavac koji ne uplaćuje doprinose dužan je, sukladno odredbi članka 248.b stavka 2. Zakona, u istu banku istodobno predati naloge za plaćanje za isplatu plaće i naloge za plaćanje za uplatu doprinosa.
Članak 258.b
(1)
Porezna uprava, sukladno odredbi članka 228.a stavka 1. Zakona, do 20. u
mjesecu za prethodni mjesec, putem Fine, svim bankama dostavlja podatke o
poslodavcima koji ne uplaćuju doprinose.
(2) Porezna uprava dostavlja, putem Fine, svim bankama podatke o poslodavcima
iz stavka 1. ovoga članka koji naknadno podnesu propisane Obrasce JOPPD i
u cijelosti uplate dospjele obveze doprinosa i to po zahtjevu poslodavca, a
najkasnije sljedećega dana nakon podnošenja zahtjeva.
(3) Podaci koje Porezna uprava dostavlja bankama o poslodavcima koji ne
uplaćuju doprinose jesu: OIB, naziv ili ime i prezime.
(4) Podatke iz stavka 3. ovoga članka, banke koriste isključivo za
potrebe provedbe članka 248.b Zakona.
Članak 258.c
(1)
Na osnovi dostavljenih podataka iz članka 258.b stavka 3. ovog Pravilnika
banka je dužna sastaviti listu poslodavaca koji ne uplaćuju doprinose.
(2) Na listi poslodavaca koji ne uplaćuju doprinose iz stavka 1. ovoga
članka ne nalaze se poslodavci iz članka 258.b stavka 2. ovog
Pravilnika.
(3) Prije provedbe primljenog naloga za plaćanje za isplatu plaće,
banka je dužna provjeriti nalazi li se poslodavac na listi iz stavka 1. ovoga
članka.
(4) Ako se poslodavac nalazi na listi iz stavka 1. ovoga članka, banka je
dužna izvršiti provjeru jesu li, istodobno uz naloge za plaćanje za
isplatu plaće, predani i nalozi za plaćanje za uplatu doprinosa sa
svim obveznim elementima propisanima Naredbom o načinu uplaćivanja
prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih
javnih potreba, za godinu u kojoj se nalozi predaju i to:
1. za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, prema
sljedećim brojčanim oznakama vrste doprinosa:
8109 ili 8117 ili 8168,
2. za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje,
prema sljedećim brojčanim oznakama vrste doprinosa:
2003 ili 2011 ili 2283,
3. za obvezno zdravstveno osiguranje, prema sljedećim brojčanim
oznakama vrste doprinosa:
8400 ili 8419 ili 8427 ili 8486.
(5) Banka može za potrebe izvršenja platne transakcije na nalozima za
plaćanje za uplatu doprinosa i isplatu plaće, ovisno o vrsti obrasca
platnog prometa, odrediti upisivanje oznaka koje označavaju da se nalog
odnosi na plaćanje poreza, prireza, doprinosa i drugih pristojbi, odnosno
isplatu plaće ili platni spisak.
(6) Banka može za potrebe izvršenja provjere iz stavaka 3. i 4. ovoga
članka odbiti izvršenje platnih transakcija po nalozima za plaćanje
za uplatu doprinosa i po nalozima za plaćanje za isplatu plaće,
iniciranih kroz sredstva za komuniciranje na daljinu.
Članak 258.d
(1)
Ako poslodavac koji ne uplaćuje doprinose, istodobno uz naloge za
plaćanje za isplatu plaće nije predao i naloge za plaćanje za
uplatu doprinosa iz članka 258.c stavka 4. ovog Pravilnika ili se oni ne
mogu u cijelosti provesti, te ako nalog ne sadrži sve elemente propisane
Naredbom o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih
doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba za godinu u kojoj se
nalozi predaju, banka je dužna, sukladno odredbi članka 248.b stavka 3.
Zakona, odbiti provođenje naloga za plaćanje za isplatu plaće.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka banka može, sukladno odredbi
članka 248.b stavka 4. Zakona, provesti naloge za plaćanje za isplatu
plaće ako nisu dostavljeni pojedini nalozi za plaćanje za uplatu
doprinosa i to:
1. iz članka 258.c stavka 4. točke 2. ovog Pravilnika, ako poslodavac
koji ne uplaćuje doprinose u polje elementa naloga »poziv na broj
platitelja« na nalogu za plaćanje za isplatu plaće iz članka
258.e. ovog Pravilnika, upiše sljedeće podatke:
67 OIB- GG001 do GG365/366 – 3
što upisuje poslodavac koji ne uplaćuje doprinose ako nema zaposlenog niti
jednog radnika koji je obveznik mirovinskog osiguranja na temelju individualne
kapitalizirane štednje;
2. iz članka 258.c. stavka 4. točke 3. ovog Pravilnika, ako
poslodavac koji ne uplaćuje doprinose u polje elementa naloga »poziv na
broj platitelja« na nalogu za plaćanje za isplatu plaće iz
članka 258.e ovog Pravilnika, upiše sljedeće podatke:
67 OIB- GG001 do GG365/366 – 4
što upisuje poslodavac koji ne uplaćuje doprinose ako ima zaposlene
radnike za koje nije propisana obveza doprinosa na osnovicu,
odnosno
67 OIB- GG001 do GG365/366 – 5
što upisuje poslodavac koji ne uplaćuje doprinose nad kojim je otvoren
postupak predstečajne nagodbe i to za vrijeme trajanja postupka sve do
sklapanja nagodbe pred nadležnim trgovačkim sudom ili do obustave
postupka;
3. iz članka 258.c stavka 4. točaka 2. i 3. ovog Pravilnika, ako
poslodavac koji ne uplaćuje doprinose u polje elementa naloga »poziv na
broj platitelja« na nalogu za plaćanje za isplatu plaće iz
članka 258.e. ovog Pravilnika, upiše sljedeće podatke:
67 OIB- GG001 do GG365/366 – 6
što upisuje poslodavac koji ne uplaćuje doprinose ako ima zaposlene
radnike za koje nije propisana obveza doprinosa na osnovicu i koji nisu
obveznici mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane
štednje;
4. iz članka 258.c stavka 4. točaka 1., 2. i 3. ovog
Pravilnika, ako poslodavac koji ne uplaćuje doprinose u polje elementa
naloga »poziv na broj platitelja« na nalogu za plaćanje za isplatu
plaće iz članka 258.e ovog Pravilnika, upiše sljedeće podatke:
67 OIB- GG001 do GG365/366 – 7
što upisuje poslodavac koji ne uplaćuje doprinose, a podnio je zahtjev za
reprogramiranje naplate poreznog duga ili zahtjev za otpis duga s osnove kamata
i reprogram glavnice duga ili jednokratnu uplatu glavnice prema posebnom
propisu, a o zahtjevu u trenutku isplate plaće, još nije odlučeno.
Članak 258.e
(1)
Poslodavac i isplatitelj primitaka prema kojima se utvrđuje obveza
doprinosa dužni su, sukladno odredbi članka 248.b stavka 1. Zakona na
nalozima za plaćanje za isplatu plaće odnosno primitka, ovisno o
vrsti obrasca platnog prometa, navesti sljedeće obvezne elemente:
U polje »poziv na broj platitelja« na nalogu za plaćanje za isplatu
plaće odnosno primitka poslodavac i isplatitelj primitaka prema kojima se
utvrđuje obveza doprinosa dužni su upisati sljedeće podatke:
67 OIB-GG001 do GG365/366-X
gdje je:
67 – broj modela
OIB – OIB obveznika plaćanja javnih davanja
GG001 do GG365/366 – oznaka izvješća Obrasca JOPPD na kojem je iskazana
obveza doprinosa prema plaći odnosno primitku koji se isplaćuje,
ili
godina i redni broj mjeseca za koji se isplaćuje plaća za koje je
obveza doprinosa evidentirana na uplatnim računima koji su bili na snazi
do 31. prosinca 2013. godine.
X – Podatak o plaći:
0 – isplata plaće
1 – isplata prvog dijela plaće
2 – isplata drugog dijela plaće
3 – isplata plaće koja ne podliježe uplati doprinosa za mirovinsko
osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje
4 – isplata plaće koje ne podliježe uplati doprinosa na osnovicu
5 – isplata plaće kao prioritetne tražbine u otvorenom postupku
predstečajne nagodbe i to za vrijeme trajanja postupka sve do sklapanja
nagodbe pred nadležnim trgovačkim sudom ili do obustave postupka
6 – isplata plaće koja ne podliježe uplati doprinosa za mirovinsko
osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje i uplati doprinosa na
osnovicu
7 – isplata plaće prema kojoj su javna davanja sadržana u zahtjevu za
reprogramiranje naplate poreznog duga ili zahtjevu za otpis duga s osnove
kamata i reprogram glavnice duga ili jednokratnu uplatu glavnice prema posebnom
propisu, a o zahtjevu u trenutku isplate plaće, još nije odlučeno
8 – isplata primitka od kojega se utvrđuje drugi dohodak prema kojemu se
utvrđuje obveza doprinosa.
(2) Elementi navedeni u stavku 1. ovoga članka obvezno se upisuju na nalog
za prijenos (bezgotovinsko plaćanje) i onog dijela plaće odnosno
primitka kojeg poslodavac i isplatitelj primitaka prema kojima se utvrđuje
obveza doprinosa pri isplate plaće odnosno primitka obustavljaju iz
plaće odnosno primitka i doznačuju trećim osobama u postupku
ovrhe ili na zahtjev odnosno uz suglasnost samog radnika ili primatelja
primitka radi ispunjenja njegovih ugovornih obveza kao i kod isplate
neoporezivih primitaka ukoliko se taj primitak iskazuje u istom retku s
plaćom odnosno primitkom u Obrascu JOPPD.
(3) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka ne odnose se na korisnike
proračuna koji plaće odnosno primitke isplaćuju preko
jedinstvenog računa državnog proračuna.
Članak 258.f
(1)
Banke su dužne, sukladno odredbi članka 248.b stavka 5. Zakona,
elektroničkim putem dnevno izvještavati Finu:
1. o odbijenim nalozima za plaćanje za isplatu plaće poslodavaca koji
ne uplaćuju doprinose,
2. o provedenim nalozima za plaćanje za isplatu plaće poslodavaca
koji ne uplaćuju doprinose,
3. o provedenim nalozima za isplatu plaće ostalih poslodavaca.
(2) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka sadrži sve elemente iz naloga
za plaćanje za isplatu plaće.
Članak 258.g
Fina je dužna, sukladno odredbi članka 248.b stavka 6. Zakona, najkasnije sljedeći dan, elektroničkim putem, izvijestiti Poreznu upravu o primljenim izvješćima iz članka 258.f ovog Pravilnika.
Članak 258.h
(1)
Fina je, sukladno odredbi članka 248.b stavka 9. Zakona, ovlaštena radi
provedbe postupka izvješćivanja utvrditi način i rokove razmjene
podataka između banaka i Fine, između Fine i Porezne uprave kao i
tehničke uvjete koje su Fina, banke i Porezna uprava dužne osigurati za
međusobnu razmjenu.
(2) Uputu iz stavka 1. ovoga članka te njezine izmjene i/ili dopune, Fina
je obvezna odmah po donošenju objaviti na svojim internetskim stranicama.
Članak 258.i
(1)
U slučaju iz članka 258.d stavka 1. ovog Pravilnika odnosno ukoliko
poslodavac nije putem Obrasca JOPPD za svakog pojedinog osiguranika s osnove
radnog odnosa i/ili osiguranika s osnove radnog odnosa – izaslanog radnika kod
tog poslodavca dostavio podatak o mjesečnoj obvezi doprinosa dospjeloj u
tom mjesecu ili podatak o činjenici da u tom mjesecu ne postoji obveza
doprinosa zbog korištenja prava iz socijalnih osiguranja, Porezna uprava,
sukladno odredbi članka 248.b stavka 7. određuje mjere osiguranja
naplate.
(2) Mjere osiguranja naplate sastoje se u zabrani raspolaganja sredstvima na
žiroračunu ili drugim računima poslodavca koji ne uplaćuje
doprinose odnosno zabrani banci da poslodavcu koji ne uplaćuje doprinose
ili trećoj osobi, po nalogu poslodavca, isplati s njegovog računa
novčani iznos za koji je određena mjera osiguranja.
(3) Porezna uprava rješenjem kojim stječe založno pravo na predmetu
osiguranja iz stavka 2. ovoga članka određuje mjere osiguranja
naplate iz stavka 2. ovoga članka.
(4) Rješenje iz stavka 3. ovoga članka Porezna uprava donosi po službenoj
dužnosti bez provedbe ispitnog postupka.
(5) Rješenje iz stavka 3. ovoga članka postaje izvršno danom donošenja.
(6) Žalba podnesena protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka ne
odgađa njegovo izvršenje.
XIV. OSTALE ODREDBE
1. Registar obveznika doprinosa
Članak 259.
(1) Porezna uprava
uspostavlja registar obveznika doprinosa u kojemu se evidentiraju podaci o
obveznicima doprinosa te o obveznicima obračunavanja i/ili obveznicima
plaćanja i/ili obveznicima izvješćivanja o nastaloj obvezi doprinosa,
sukladno članku 246. Zakona.
(2) Registar obveznika
doprinosa vodi se po skupinama i to:
1. skupina koju čine obveznici upisani u
matičnu evidenciju Porezne uprave kao obveznici koji su sami dužni
plaćati doprinose za svoja obvezna osiguranja i kojima se obveza doprinosa
te vrste i iznosi obveza utvrđuju rješenjem Porezne uprave prema
propisanoj mjesečnoj osnovici;
2. skupina koju čine obveznici po osnovi
obavljanja druge djelatnosti;
3. skupina koju čine obveznici koji su kao
poslodavci ili druge osobe, prema posebnim propisima, dužni prijaviti
fizičke osobe na obvezna osiguranja po osnovi radnog odnosa ili odnosa
izjednačenog s radnim odnosom, kao što su: izabrane ili imenovane osobe,
izaslani radnici, volonteri, sezonski radnici koji su, od strane poslodavca,
prijavljeni na produženo mirovinsko osiguranje izvan sezone rada;
4. skupina koju čine obveznici kojima je
Zakonom ili posebnim propisom određena obveza doprinosa ili obveza
obračunavanja i/ili plaćanja i/ili izvješćivanja o
utvrđenoj obvezi;
5. skupina koju čine obveznici –
preuzimatelji obveze.
Članak 260.
(1) Matična evidencija obveznika vodi se na
temelju podataka o osobama za koje su, od strane nositelja osiguranja
zaprimljeni podaci o statusu u osiguranjima. Vodi se za svako obračunsko
razdoblje – kalendarsku godinu te sadrži podatke o svim osobama koje su u toj
godini imale uređen status u bilo kojem od obveznih osiguranja.
(2) Matična evidencija za određenu
godinu se formira sa stanjem na dan 1. siječnja te godine na temelju
podataka o osobama koje su, kao aktivni osiguranici, bile upisane u
matičnoj evidenciji na dan 31. prosinca prethodne godine. Ti se podaci
ažuriraju tijekom godine obuhvatom podataka o novim osiguranicima i podataka o
prestanku statusa u osiguranju.
(3) Radi praćenja zaduživanja i naplate
doprinosa, obveznike doprinosa u matičnoj evidenciji Porezna uprava vodi
prema osnovama osiguranja.
(4) Skupine i podskupine osnova osiguranja
obilježene su šiframa, a popis šifri sastavni je dio ovoga Pravilnika
(ŠIFRARNIK).
Članak 261.
(1) Podaci o obveznicima doprinosa koji su kao
poslodavci ili druge osobe, prema posebnim propisima, dužni prijaviti
fizičke osobe na obvezna osiguranja po osnovi radnog odnosa ili odnosa
izjednačenog s radnim odnosom vode se na temelju podataka što ih Poreznoj
upravi dostavljaju nositelji obveznih osiguranja.
(2) Podaci se dostavljaju i preuzimaju odnosno
ažuriraju jednom mjesečno te se promjene podataka evidentiraju za svaki
mjesec u godini, a sadrže najmanje:
1. osnovne podatke o poslodavcu (naziv/prezime i
ime, adresa sjedišta odnosno prebivališta ili uobičajenog boravišta)
2. podatke o najvećem broju osiguranika
koji su u izvještajnom razdoblju (mjesecu) bili prijavljeni na obvezno
osiguranje kod tog nositelja i
3. ostale podatke po potrebi i na zahtjev
Porezne uprave.
Članak 262.
Registar obveznika po osnovi obavljanja druge
djelatnosti te registar obveznika kojima je Zakonom ili posebnim propisom
određena obveza doprinosa ili obveza obračunavanja i/ili
plaćanja i/ili izvješćivanja o utvrđenoj obvezi i registar
pravnih i fizičkih osoba – preuzimatelja obveze ustanovljuju se na temelju
službenih podataka Porezne uprave, za svaku godinu.
2. Preuzimanje obveze plaćanja doprinosa
Članak 263.
(1) Obvezu
plaćanja doprinosa umjesto obveznika – fizičke osobe koja je Zakonom
određena kao obveznik doprinosa i obveznik plaćanja doprinosa za
svoje osobno osiguranje, obračunanih prema propisanoj mjesečnoj
osnovici, može preuzeti treća osoba – preuzimatelj, sukladno članku
248. stavak 1. Zakona.
(2) Preuzimatelj može
biti pravna osoba te fizička osoba koja obavlja registriranu samostalnu
djelatnost u skladu s propisima i ostale osobe s javnim ovlastima uređenim
posebnim propisima.
Članak 264.
(1) Status
preuzimatelja stječe se na temelju podneska što ga ispostavi Porezne
uprave mjerodavnoj prema sjedištu podnositelja, predaje osoba koja ima namjeru
preuzeti obvezu plaćanja doprinosa za druge osobe. Podnesak se predaje na
»Zahtjevu za odobrenje statusa preuzimatelja obveze plaćanja doprinosa«
(Obrazac PRE-DOP). Obrazac PRE-DOP sastavni je dio ovoga Pravilnika i sadrži::
1. osobne podatke o preuzimatelju (naziv/ime i prezime, adresa
sjedišta/prebivališta, porezni broj)
2. osobne podatke o svakoj osobi – dužniku doprinosa – za koju se namjerava
preuzeti obveza plaćanja doprinosa (ime i prezime, adresa prebivališta,
porezni broj)
3. datum s kojim se preuzimaju obveze dospjele na naplatu
4. izjavu preuzimatelja o tome da je upoznat s odredbom članka 248. stavak
2. Zakona sukladno kojoj se preuzimatelj smatra solidarnim dužnikom u smislu
odredaba Općega poreznog zakona,
5. osobni potpis dužnika doprinosa kojim potvrđuje da je upoznat i
suglasan s činom preuzimanja obveze plaćanja njegovih obveza od
strane preuzimatelja ili punomoć dužnika ovjerena kod javnog bilježnika.
(2) Podaci o osobama za
koje se preuzima obveza mogu se, na pisani zahtjev preuzimatelja ili dužnika
promijeniti te dopuniti s novim dužnicima ili se mogu izostaviti ranije upisani
dužnici.
Članak 265.
(1) Obveza
plaćanja doprinosa preuzima se s početkom od svih obveza koje su na
ime dužnika evidentirane kao dospjele prije preuzimanja i obveze koje
dospijevaju na naplatu nakon podnošenja zahtjeva, a preuzimatelj je solidarni
dužnik za cjelokupni dug doprinosa, sukladno članku 248. stavak 2. Zakona.
(2) Obveza
plaćanja preuzima se u cijelosti, odnosno preuzimaju se sve obveze koje
je, na ime doprinosa, osiguranik dužan plaćati.
(3) O namjeri prestanka statusa preuzimatelja
podnosi se pisani podnesak Poreznoj upravi – ispostavi mjerodavnoj prema
sjedištu preuzimatelja te se s danom zaprimanja podneska u Poreznoj upravi
evidentira prestanak statusa a preuzimatelj ostaje solidarni dužnik za obveze
koje su nastale do dana prestanka statusa.
Članak 265.a
Status
preuzimatelja obveze doprinosa iz članka 248.a stavka 1. Zakona i
članka 19.a stavka 2. ovog Pravilnika stječe se na temelju podneska
potpisanog od strane poslodavca i zaposlene osobe – preuzimatelja obveze
doprinosa. Podnesak se predaje Poreznoj upravi na obrascu »Sporazum o
preuzimanju obveze doprinosa« (Obrazac INOPRE – DOP). Obrazac INOPRE – DOP
sastavni je dio ovog Pravilnika i sadrži:
1. Podatke o zaposlenoj osobi – preuzimatelju obveze doprinosa i to: ime i
prezime, OIB, državu i adresu prebivališta odnosno uobičajenog boravišta
fizičke osobe, broj telefona i adresu elektroničke pošte,
2. Podatke o poslodavcu i to: naziv odnosno ime i prezime, OIB, porezni broj u
državi u kojoj ima sjedište, državu i adresu sjedišta pravne osobe te
prebivališta odnosno uobičajenog boravišta fizičke osobe, broj
telefona i adresu elektroničke pošte,
3. Datum s kojim se preuzimaju obveze doprinosa dospjele na naplatu,
4. Izjave da se:
4.1. na zaposlenika primjenjuje hrvatsko zakonodavstvo o socijalnom osiguranju,
a da poslodavac nema registrirano sjedište ili mjesto poslovanja u Republici
Hrvatskoj,
4.2. pod obvezom doprinosa podrazumijeva obveza obračunavanja i
plaćanja doprinosa iz osnovice i na osnovicu i obveza podnošenja
izvješća,
4.3. preuzimatelj obveze doprinosa smatra solidarnim dužnikom prema odredbama
Općega poreznog zakona,
4.4. preslika sporazuma dostavlja Poreznoj upravi,
5. Potpis zaposlene osobe – preuzimatelja obveze doprinosa,
6. Potpis poslodavca/ovlaštene osobe poslodavca.
XV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 266.
Za osiguranika koji se tijekom 2008. godine prvi
put zaposlio odredba članka 256. Zakona primjenjuje se od plaće za
siječanj 2009. do plaće odnosno dijela plaće koja se odnosi na
mjesec u kojemu je navršena puna prva godina staža u osiguranju.
Članak 267.
Osnovice koje objavljuje ministar financija,
sukladno odredbi članka 254. stavak 1. Zakona, odnose se na razdoblje koje
započinje 1. siječnja (osnovica za siječanj) a završava 31.
prosinca (osnovica za prosinac) godine na koju se odnose – kada je riječ o
mjesečnoj osnovici, odnosno na razdoblje koje započinje 1.
siječnja a završava 31. prosinca godine na koju se odnose – kada je
riječ o godišnjoj osnovici.
Članak 268.
Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje
važiti Pravilnik o doprinosima za obvezna osiguranja (»Narodne novine«, broj
1/05 i 14/05).
Članak 269.
Ovaj Pravilnik objavit će se u »Narodnim
novinama« i stupa na snagu s danom objave.
OBRASCI
ŠIFRARNIK OBVEZNIKA DOPRINOSA KOJI SAMI PLAĆAJU OBVEZU DOPRINOSA ZA SVOJE OSOBNO OSIGURANJE
Šifrarnik obveznika
doprinosa koji sami plaćaju obvezu doprinosa za svoje osobno osiguranje
IVO-DOP
ROD-DOP
PRE-DOP
GOD-DOP
INOPRE-DOP
INOPRE-DOP - Sporazum o preuzimanju obveze doprinosa
RPO-OBAVIJEST
NAPOMENA, NN 97/09
Pravilnik o izmjenama Pravilnika o doprinosima
Članak 2.: Ovaj Pravilnik stupa na snagu
danom objave u »Narodnim novinama«.
NAPOMENA, NN 25/11
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o
doprinosima
Članak 25.: Ovaj Pravilnik objavit će
se u »Narodnim novinama« i stupa na snagu s danom objave.
NAPOMENA, NN 61/12
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o
doprinosima
Članak 13.: Ovaj Pravilnik objavit će
se u »Narodnim novinama« i stupa na snagu s danom objave.
NAPOMENA, NN 86/13
PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA
Članak 30.: Ovaj Pravilnik objavit će se u »Narodnim novinama« i stupa na snagu osmog dana od dana objave, osim članaka 2. i 3. koji stupaju na snagu 1. siječnja 2014.
NAPOMENA, NN 157/14
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o doprinosima
Članak 75.: Osiguranicima po osnovama obavljanja samostalnih djelatnosti
koji od tih djelatnosti utvrđuju dohodak od samostalne djelatnosti i to
osiguranicima po osnovi djelatnosti obrta te domaće radinosti i sporednog
zanimanja, osiguranicima po osnovi djelatnosti slobodnog zanimanja,
osiguranicima po osnovi sportaš, osiguranicima po osnovi djelatnost
poljoprivrede i šumarstva, osiguranicima po osnovi ostale samostalne
djelatnosti, osiguranicima po osnovi djelatnosti slobodnog zanimanja medicinske
sestre, zubotehničara, fizioterapeuta, filmskog radnika, novinara i
predstavnika obiteljskog doma, te osiguranicima po osnovi pomorac – član
posade broda u međunarodnoj plovidbi obveza doprinosa, te mjesečna
osnovica i iznosi doprinosa za 2015. godinu utvrđuju se u skladu s
odredbama Pravilnika o doprinosima (»Narodne novine«, br. 2/2009, 9/2009 –
ispravak, 97/2009, 25/2011, 61/2012 i 86/2013).
NAPOMENA, NN 128/17
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o doprinosima
Članak
53.
Potvrda o iznosima osnovica te doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju
generacijske solidarnosti – Obrazac GOD – DOP mijenja se i sastavni je dio ovog
Pravilnika.
Članak 54.
Ovaj Pravilnik objavljuje se u »Narodnim novinama« i stupa na snagu osmoga dana
od dana objave.
NAPOMENA, NN 1/19
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o doprinosima
Članak 51.
Šifrarnik obveznika doprinosa koji sami plaćaju obvezu doprinosa za svoje osobno osiguranje mijenja se i sastavni je dio ovog Pravilnika.
Članak 52.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
NAPOMENA, NN 43/23
Pravilnik o izmjenama Pravilnika o doprinosima
Članak 4.: Ovaj pravilnik objavit će se u »Narodnim novinama« i stupa na snagu dan nakon objave.