PRAVILNIK O DOPRINOSIMA 

(Redakcijski pročišćeni tekst, 'Narodne novine' br. 2/09, 9/09 - ispravak, 97/09, 25/11, 61/12, 86/13, 157/14) 

Na snazi i primjenjuje se od 1. siječnja 2015. osim članaka 258.a do 258.i koji stupaju na snagu 1. srpnja 2015. godine, članaka 56.a do 56.g., članka 184. u dijelu koji se odnosi na donošenje rješenja osiguraniku po osnovi pomorac – član posade broda u međunarodnoj plovidbi i obvezu plaćanja predujma do donošenja rješenja osiguraniku po osnovi pomorac – član posade broda u međunarodnoj plovidbi  koji stupaju na snagu i primjenjuju se od 1. siječnja 2016. godine, te Šifrarnika obveznika doprinosa koji sami plaćaju obvezu doprinosa za svoje osobno osiguranje koji se primjenjuje od 1. siječnja 2016. godine.

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovim se Pravilnikom propisuje postupak utvrđivanja osnovice za obračun doprinosa te način obračunavanja doprinosa, način i dokumenti za dokazivanje radi primjene iznimaka od obveze doprinosa, način razmjene podataka o osiguranicima i obveznicima doprinosa i drugih podataka potrebnih za prikupljanje doprinosa i druga pitanja kojima se potanko uređuje primjena i provedba pojedinih odredaba Zakona o doprinosima (dalje u tekstu: Zakon).

1. Općenito o obvezi obračuna i obračunavanju doprinosa, ispravama i izvješćima te osiguranicima za čije se osiguranje plaćaju doprinosi

Članak 2.

Obveznici obračunavanja doprinosa (dalje u tekstu: obveznik obračunavanja) jesu poslodavci i druge pravne i fizičke osobe, tijela državne i javne uprave i drugi poslovni subjekti kojima je Zakonom propisana obveza obračunavanja doprinosa za osigurane osobe. Obveznici obračunavanja jesu i sami osiguranici kada im je Zakonom propisana obveza obračunavanja doprinosa za njihovo osobno osiguranje. 

Članak 3.

O vrsti i iznosu obveze, osnovici prema kojoj su doprinosi obračunani, razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugim podacima koje utvrde, obveznici obračunavanja sastavljaju obračunske isprave i izvješća koje podnose Poreznoj upravi i drugim tijelima, sukladno odredbama Zakona i posebnim propisima. 

2. Obračunska isprava i izvješće

Članak 4.

(1) Obračunska isprava što je, na temelju Zakona, sastavljaju obveznici obračunavanja sadrži podatke o osiguraniku: ime i prezime, osnovu osiguranja, porezni broj osiguranika te podatke o razdoblju – stažu u osiguranju na koje se doprinosi odnose i iznos osnovice, vrstu doprinosa i pojedinačne iznose svakog od doprinosa koji je obračunan. 

(2) Obračunskom ispravom smatra se i isplatna lista odnosno obračunska lista ili isprava pod drugim nazivom i s drukčijim sadržajem pod uvjetom da sadrži najmanje podatke navedene u stavku 1. ovoga članka. 

Članak 5.

(1) Izvješća što ih sastavljaju obveznici obračunavanja i podnose Poreznoj upravi, kada su sastavljena na način kako je to propisano ovim Pravilnikom ili drugim provedbenim propisima donesenim na temelju Zakona te ako su predana u propisanim rokovima smatraju se obračunskom prijavom, pa se te obveze utvrđuju rješenjem samo ako se njime utvrđuje drukčiji iznos doprinosa od onoga što ga je obveznik sam obračunao ili ako obveznik nije predao obračunsku prijavu, sukladno odredbama Općega poreznog zakona. 

(2) Obračunane obveze pojedinih doprinosa iskazane na izvješćima evidentiraju se u evidencijama Porezne uprave na poreznom broju obveznika doprinosa odnosno na poreznom broju osobe koja je, sukladno odredbama Zakona, dužna obračunavati, obustavljati, uplaćivati i prijavljivati doprinose u ime i za račun osiguranika te, sukladno odredbama Općeg poreznog zakona, solidarno jamči za plaćanje duga po osnovi obračunanih doprinosa. 

(3) Porezna uprava će zbirne uplate s poreznog broja osobe koja je dužna obračunavati, obustavljati, uplaćivati i prijavljivati doprinose u ime i za račun osiguranika rasporediti po pojedinom osiguraniku prema podacima iz dostavljenog izvješća, osim ako odredbama ovog Pravilnika nije drukčije uređeno.

Članak 5.a

(1) Obveznik obračunavanja doprinosa, sukladno odredbi članka 236. stavak 2. Zakona, može zatražiti ispravak podataka o iznosima obveze doprinosa iskazanih u obračunskoj prijavi ako nastupe izmijenjene okolnosti iz članka 236. stavak 3. Zakona i to u roku godine dana od dana nastupa izmijenjenih okolnosti. 

(2) Zahtjev za ispravkom podataka o iznosima obveze doprinosa iskazanih u obračunskoj prijavi podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svome sjedištu odnosno prebivalištu/uobičajenom boravištu. 

(3) Uz zahtjev za ispravkom obveznik obračunavanja doprinosa dužan je priložiti i: 

1. potvrdu ili rješenje nadležnog nositelja osiguranja iz kojega je vidljiv nastanak izmijenjenih okolnosti iz članka 236. stavak 3. Zakona, 

2. obračunske isprave iz članka 4. ovog Pravilnika za obveze doprinosa utvrđene prije nastupa izmijenjenih okolnosti, 

3. obračunske isprave iz članka 4. ovog Pravilnika za obveze doprinosa koje se temelje na nastanku izmijenjenih okolnosti, 

4. podatak o oznaci obračunske prijave te podatak o rednom broju u obračunskoj prijavi pod kojim je podneseno izvješće o obvezi doprinosa za koju se traži ispravak. 

(4) Nadležna ispostava Poreze uprave, temeljem zahtjeva za ispravkom podataka, pokrenut će poseban postupak ili postupak nadzora u kojemu će rješenjem utvrditi opravdanost zahtjeva. 


(5) Ukoliko izmijenjene okolnosti iz članka 236. stavak 3. Zakona nastupe unutar roka iz članka 66. stavka 3. i 4. Općega poreznog zakona, ispravak obračunske prijave provodi se sukladno odredbi članka 66. Općega poreznog zakona. 

(6) Na načine, rokove, uvjete i postupak ispravka zaduženja prema ostalim javnim davanjima iskazanih na obračunskim prijavama prema kojima se vrši ispravak obveze doprinosa primjenjuje se odredbe Općeg poreznog zakona. 

3. Status fizičkih osoba u obveznim osiguranjima

Članak 6.

(1) Osiguranici su fizičke osobe koje se, ovisno o njihovom radnom ili socijalnom statusu, sukladno propisima o obveznim osiguranjima Republike Hrvatske ili posebnim propisima smatraju obvezno osiguranim osobama, sukladno članku 3. Zakona. 

(2) Fizičke osobe koje su kao osiguranici prijavljene kod nositelja obveznih osiguranja Republike Hrvatske prema njihovom radnom ili socijalnom statusu i u skladu s propisima o obveznim osiguranjima ili posebnim propisima, imaju uređen status osiguranika, sukladno članku 5. stavak 3. Zakona. 

(3) Fizičke osobe koje su kao osiguranici prijavljene samo kod nekih od nositelja obveznih osiguranja Republike Hrvatske ali njihov status u obveznim osiguranjima nije sukladan njihovom stvarnom radnom ili socijalnom statusu smatraju se osobama koje imaju djelomice uređen status u obveznim osiguranjima. 

(4) Fizičke osobe koje nisu kao osiguranici prijavljene kod nositelja obveznih osiguranja Republike Hrvatske iako se, ovisno o njihovom radnom ili socijalnom statusu, prema propisima o obveznim osiguranjima ili samo nekim od tih propisa ili posebnim propisima smatraju obvezno osiguranim osobama, nemaju uređen status u obveznim osiguranjima. 

(5) Osobe koje su upisane u registar poreznih obveznika (RPO) po osnovi obavljanja domaće radinosti i sporednog zanimanja te samostalnih djelatnosti iz članka 7. točka 4. i 5. Zakona a korisnici su prava na mirovinu ili su mlađe od 15 godina, radi primjene odredaba Zakona, ne smatraju se osobama koje nemaju uređen status osiguranika iz stavka 4. ovoga članka. 

Briše se.

Briše se.

II. UTVRĐIVANJE OSNOVICE I OBRAČUN DOPRINOSA O KOJIMA SE SASTAVLJAJU IZVJEŠĆA

1. Za osiguranika po osnovi radnog odnosa

Članak 8.

Za osiguranika po osnovi radnog odnosa osnovicu za obračun doprinosa utvrđuje i iznos doprinosa obračunava poslodavac, sukladno članku 19. stavak 2. Zakona.

(2) Za osiguranika po osnovi rada kod poslodavca s registriranim sjedištem ili mjestom poslovanja u drugoj državi članici prema kojemu se, sukladno propisima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, primjenjuje zakonodavstvo Republike Hrvatske, osnovicu za obračun doprinosa utvrđuje i iznos doprinosa obračunava poslodavac, sukladno članku 19.a stavku 2. Zakona.

Članak 9.

(1) Iznos osnovice utvrđuje se prema plaći (članak 21. Zakona) i prema ostalim primicima (članak 22. Zakona). 

(2) Plaćom se, sukladno članku 21. stavak 1. Zakona, smatra primitak što ga je poslodavac dužan isplatiti radniku temeljem ugovora o radu, pravilnika o radu ili kolektivnog ugovora, odnosno temeljem propisa koji uređuje pitanja minimalne plaće ili drugog propisa, a taj se primitak, sukladno propisima o porezu na dohodak, smatra primitkom od kojega se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada i oporeziv je, bez obzira na način isplate. 

(3) Plaćom se, sukladno članku 21. stavak 3. Zakona, smatra i novčana naknada odnosno dodatak na plaću što ga poslodavac, za određeni mjesec, isplati radniku – pripadniku operativnih snaga zaštite i spašavanja za vrijeme mobilizacije i sudjelovanja u akcijama pružanja pomoći u Republici Hrvatskoj ili izvan teritorija Republike Hrvatske, a koji, sukladno posebnom propisu, refundira od tijela koje je naložilo mobilizaciju ili sudjelovanje u akcijama pružanja pomoći. 

(4) Ostalim primicima se, sukladno članku 22. stavak 3. Zakona, smatraju primici što ih poslodavac pored plaće isplaćuje radniku za rad u određenom mjesecu ili godini, ili općenito vezano uz radni odnos a taj se primitak, prema propisima o porezu na dohodak, smatra primitkom od kojega se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada i oporeziv je porezom na dohodak ili bi bio oporeziv porezom na dohodak da odredbama međudržavnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije drukčije uređeno, bez obzira na način isplate. Ostalim primicima smatraju se osobito: 

1) primici po osnovi naknada, potpora, nagrada, darova, dnevnica, terenskog dodatka, pomorskog dodatka i otpremnine isplaćeni iznad neoporezivih iznosa, sukladno propisima o porezu na dohodak, 

2) primici radi prekida radnog odnosa, 

3) premije osiguranja što ih poslodavac na teret svojih sredstava a u korist radnika plaća za životno osiguranje s obilježjem štednje te za dopunsko i privatno zdravstveno osiguranje, dobrovoljno mirovinsko osiguranje ili za osiguranje imovine radnika, 

4) ostali primici što ih poslodavac isplaćuje ili daje radniku za obavljeni rad sukladno ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu a ti se primici ne odnose na naknadu za rad u određenom mjesecu, kao što su: dodatna plaća (izvan redovitih mjesečnih plaća), bonus za postignute rezultate i ostali slični primici od nesamostalnog rada. 

Članak 10.

Kada su iznosi mjesečne plaće što ju je poslodavac dužan isplatiti radniku na temelju ugovora o radu ili pravilnika o radu ili kolektivnog ugovora ili propisa koji uređuje pitanja minimalne plaće ili drugog propisa različiti, tada se kao osnovica za obračun doprinosa uzima najviši iznos plaće iz navedenih akata, sukladno članku 21. stavak 2. Zakona. 

Članak 11.

Najniža mjesečna osnovica, sukladno članku 200. stavak 1. Zakona, primjenjuje se za obračun doprinosa za razdoblje osiguranja u slučajevima kada poslodavac radniku: 

1) ne isplati plaću za vrijeme u kojemu radnik koristi neplaćeni dopust ili nije radio iz drugih razloga, sukladno propisima o radu a za to vrijeme radni odnos nije prekinut te 

2) isplati plaću odnosno naknadu plaće na teret svojih sredstava za vrijeme u kojemu radnik nije radio radi bolovanja a tako isplaćena plaća odnosno naknada plaće niža je od najniže mjesečne osnovice i 

3) svakom ostalom slučaju kada bi iznos osnovice za određeni mjesec bio niži od najniže mjesečne osnovice. 

Članak 12.

(1) Osnovica prema plaći se utvrđuje i iznosi doprinosa prema toj osnovici obračunavaju se istodobno s obračunom plaće odnosno prije njezine isplate, a najkasnije do posljednjeg dana u mjesecu prema plaći za prethodni mjesec, sukladno članku 24. stavak 1. i 2. Zakona. 

(2) Kada se plaća za određeni mjesec isplaćuje u više navrata, osnovica se utvrđuje i doprinosi obračunavaju za svaki dio tako isplaćene plaće, a za dio plaće koji se ne isplati do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec osnovica se utvrđuje do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec, sukladno članku 24. stavak 2. Zakona. 

(3) Prema plaći koja se daje u naravi ili u korištenju nekog prava osnovica se utvrđuje do posljednjeg dana u mjesecu u kojemu je izvršena isplata, ali najkasnije do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec, sukladno članku 24. stavak 3. Zakona. Vrijednost plaće u naravi ili u korištenju prava utvrđuje se na način uređen propisima o porezu na dohodak. 

Članak 13.

(1) Osnovica prema ostalim primicima utvrđuje se i iznosi doprinosa prema toj osnovici obračunavaju se prije njihove isplate, sukladno članku 25. stavak 1. Zakona. 

(2) Prema ostalim primicima koji se daju u naravi ili u korištenju prava osnovica se utvrđuje do posljednjeg dana u mjesecu u kojemu je izvršena isplata, sukladno članku 25. stavak 2. Zakona. Vrijednost ostalih primitaka danih u naravi ili u korištenju prava utvrđuje se na način uređen propisima o porezu na dohodak 

Članak 14.

(1) Osnovica prema plaći utvrđuje se za svaki mjesec odnosno za dio mjeseca u kojemu je osiguranik od poslodavca prijavljen ili je trebao biti prijavljen na obvezna osiguranja, sukladno članku 23. stavak 1. Zakona. 

(2) Osnovica prema ostalim primicima utvrđuje se prema svakom pojedinačnom primitku te se smatra osnovicom za dane određenog mjeseca ili za mjesec ili za godinu na koju se ostali primici odnose, sukladno članku 220. stavak 1. Zakona. 

(3) Osnovica utvrđena prema ostalim primicima koji nisu neposredno vezani uz određeno razdoblje u osiguranju (dane ili mjesec ili godinu) smatra se osnovicom za godinu u kojoj su doprinosi plaćeni, sukladno članku 220. stavak 2. Zakona.

(4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, osnovica prema kojoj su obračunani doprinosi i koja nije neposredno vezana uz razdoblje koje je osiguranik proveo u osiguranju sukladno stavku 1. ovoga članka, a utvrđena je prema ostalim primicima iz članka 22. Zakona osobi kojoj je prije trenutka isplate prestao status u osiguranju temeljem kojega je izvršena isplata, smatra se osnovicom zadnje godine koju je osiguranik proveo u tom osiguranju, sukladno članku 220. stavku 3. Zakona.

Članak 15.

(1) Prema utvrđenoj osnovici obračunavaju se doprinosi iz osnovice i na osnovicu, i to: 

1. doprinosi iz osnovice: 

1.1. doprinos za mirovinsko osiguranje – po stopi od 20%, odnosno po stopi od 15% za osiguranika mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje 

1.2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja) – po stopi od 5% 

2. doprinosi na osnovicu: 

2.1. doprinos za zdravstveno osiguranje – po stopi od 15% 

2.2. doprinos za zaštitu zdravlja na radu po stopi od 0,5% 

2.3. doprinos za zapošljavanje – po stopi od 1,7%. 

Članak 16.

(1) Iznimno od odredbe članka 15. ovoga Pravilnika, za osobu koja se prvi put zapošljava obračunavaju se samo doprinosi iz osnovice, i to: 

1. doprinos za mirovinsko osiguranje – po stopi od 20%, odnosno po stopi od 15% za osiguranika mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje 

2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja) – po stopi od 5%. 

(2) Za osiguranika kojemu godina dana od prvog zaposlenja navršava tijekom mjeseca doprinosi se obračunavaju odvojeno i to: razdoblje u kojemu ima status osobe koja se prvi put zapošljava te se doprinosi obračunavaju prema stavku 1. ovoga članka i za razdoblje u kojemu nema status osobe koja se prvi put zapošljava, za koje se doprinosi obračunavaju prema članku 15. ovoga Pravilnika. 

(3) Za osobu koja se prvi put zapošljava poslodavac je dužan o tome osigurati dokaz. Dokaz je ispis službenih podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o statusu osiguranika iz kojega je vidljivo da je riječ o osobi koja do početka osiguranja po prijavi tog poslodavca, nema evidentiran staž u mirovinskom osiguranju. 

(4) Za osobu koja se prvi put zapošljava – stranca poslodavac je dužan o tome osigurati dokaz. Dokaz je pisana isprava nositelja obveznog mirovinskog osiguranja države stranca izdan u skladu s međudržavnim ugovorom o socijalnom osiguranju iz kojega je vidljivo da je riječ o osobi koja do početka osiguranja po prijavi tog poslodavca, nema evidentiran staž u obveznom mirovinskom osiguranju. 

(5) Za osobu koja se prvi put zaposlila a za vrijeme trajanja prve godine zaposlenja: ostvaruje pravo iz obveznog zdravstvenog osiguranja na naknadu plaće na teret državnog proračuna ili mu radni odnos miruje radi dragovoljnog služenja vojnog roka u oružanim snagama Republike Hrvatske, produžuje se tijek prve godine zaposlenja kod istog poslodavca, razmjerno broju dana za koje je ostvarivao pravo na naknadu plaće odnosno u kojima je radni odnos mirovao.

(6) U slučaju kada osoba koja se prvi put zapošljava, zbog provedenog spajanja, pripajanja ili dugih oblika reorganizacije dosadašnjeg poslodavca nastavlja raditi kod novog poslodavca, ta osoba zadržava status osobe koja se prvi put zapošljava pod uvjetom da je novi poslodavac u cijelosti preuzeo sve obveze iz ugovora o radu s dosadašnjim poslodavcem te da se razdoblje osiguranja po osnovi rada kod novog poslodavca neposredno nastavlja razdoblje osiguranja po osnovi rada kod dosadašnjeg poslodavca.

Članak 16.a

(1) Iznimno od odredbe članka 15. ovoga Pravilnika, za mladu osobu obračunavaju se samo doprinosi iz osnovice, i to:

1. doprinos za mirovinsko osiguranje – po stopi od 20%, odnosno po stopi od 15% za osiguranika mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje

2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja) – po stopi od 5%.

(2) Za mladu osobu kojoj se pet godina od dana sklapanja ugovora o radu na neodređeno radno vrijeme navršava tijekom mjeseca doprinosi se obračunavaju odvojeno i to za razdoblje u kojemu ima status mlade osobe te se doprinosi obračunavaju prema stavku 1. ovoga članka i za razdoblje u kojemu nema status mlade osobe, za koje se doprinosi obračunavaju prema članku 15. ovoga Pravilnika.

(3) Za mladu osobu poslodavac je dužan o tome osigurati dokaz. Dokaz je ugovor o radu sklopljen na neodređeno radno vrijeme.

(4) Za mladu osobu koja za vrijeme trajanja pet godina zaposlenja ostvaruje pravo iz obveznog zdravstvenog osiguranja na naknadu plaće na teret državnog proračuna ili joj radni odnos miruje radi dragovoljnog služenja vojnog roka u oružanim snagama Republike Hrvatske, produžuje se tijek pet godina zaposlenja kod istog poslodavca, razmjerno broju dana za koje je ostvarivao pravo na naknadu plaće odnosno u kojima je radni odnos mirovao.

(5) U slučaju kada mlada osoba zbog provedenog spajanja, pripajanja ili dugih oblika reorganizacije dosadašnjeg poslodavca nastavlja raditi kod novog poslodavca, ta osoba zadržava status mlade osobe pod uvjetom da je novi poslodavac u cijelosti preuzeo sve obveze iz ugovora o radu s dosadašnjim poslodavcem te da se razdoblje osiguranja po osnovi rada kod novog poslodavca neposredno nastavlja na razdoblje osiguranja po osnovi rada kod dosadašnjeg poslodavca.

(6) Poslodavac, koji sklopi ugovor o radu na neodređeno vrijeme s mladom osobom za koju je prethodni poslodavac obračunavao doprinose na način propisan odredbom članka 20. stavka 4. odnosno članka 36. stavka 4. Zakona, a ta dva poslodavaca obavljaju djelatnost u supoduzetništvu ili se smatraju povezanim osobama sukladno propisima o porezu na dobit, nastavlja obračunavati doprinose sukladno članku 20. stavku 4. Zakona do isteka razdoblja iz članka 20. stavka 5. Zakona, pri čemu se u to razdoblje računa i razdoblje za koje je prethodni poslodavac obračunavao doprinose sukladno odredbi članka 20. stavka 4. odnosno članka 36. stavka 4. Zakona.

Članak 17.

Brisan.

Članak 18.

(1) Doprinosi obračunani prema plaći dospijevaju na naplatu istodobno s isplatom plaće, sukladno članku 24. stavku 1. Zakona.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka doprinosi obračunani prema plaći što ju isplaćuje poslodavac iz članka 19.a Zakona dospijevaju na naplatu u roku od osam dana od dana isplate plaće sukladno članku 24.a stavku 1. Zakona.

(3) Doprinosi obračunani prema plaći ili dijelu plaće koja se ne isplati do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec dospijevaju na naplatu do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec, sukladno članku 24. stavku 2. Zakona.

(4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka doprinosi obračunani prema plaći ili dijelu plaće koju poslodavac iz članka 19.a Zakona nije isplatio do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec dospijevaju na naplatu u roku od osam dana od posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec sukladno članku 24.a stavku 2. Zakona.

(5) Doprinosi obračunani prema plaći ili dijelu plaće koja se daje u naravi ili u korištenju prava dospijevaju na naplatu do posljednjeg dana u mjesecu u kojemu je izvršeno davanje odnosno korištenje prava, ali najkasnije do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec, sukladno članku 24. stavku 3. Zakona.

(6) Iznimno od odredbe stavka 5. ovoga članka doprinosi obračunani prema plaći ili dijelu plaće koju poslodavac iz članka 19.a Zakona daje u naravi ili u korištenju prava dospijevaju na naplatu u roku od osam dana od posljednjeg dana mjeseca u kojemu je izvršeno davanje odnosno korištenje prava, ali najkasnije u roku od osam dana od posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec, sukladno članku 24.a stavku 3. Zakona.

(7) Doprinosi obračunani prema ostalim primicima dospijevaju na naplatu istodobno s isplatom tih primitaka, sukladno članku 25. stavku 1. Zakona.

(8) Iznimno od odredbe stavka 7. ovoga članka doprinosi obračunani prema ostalim primicima što ih isplaćuje poslodavac iz članka 19.a Zakona dospijevaju na naplatu u roku od osam dana od dana isplate tih primitaka, sukladno članku 25.a stavku 1. Zakona.

(9) Doprinosi obračunani prema ostalim primicima koji se daju u naravi ili u korištenju prava dospijevaju na naplatu do posljednjeg dana u mjesecu u kojemu je izvršeno davanje ili korištenje prava, sukladno članku 25. stavku 2. Zakona.

(10) Iznimno od odredbe stavka 9. ovoga članka doprinosi obračunani prema ostalim primicima koje poslodavac iz članka 19.a Zakona daje u naravi ili u korištenju prava dospijevaju na naplatu u roku od osam dana od posljednjeg dana mjeseca u kojemu je izvršeno davanje odnosno korištenje prava, sukladno članku 25.a stavku 2. Zakona.

(11) O vrsti i iznosima obračunanih doprinosa, osnovici prema kojoj su doprinosi obračunani, razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugim podacima koje utvrdi, obveznik obračunavanja sastavlja obračunsku ispravu i izvješće, sukladno članku 26. stavku 2. Zakona.

Članak 19.

Odredbe članaka 9. do 18. ovoga Pravilnika odnose se i na drugu pravnu ili fizičku osobu koja osiguraniku, umjesto poslodavca, isplaćuje plaću i/ili ostale primitke. 

Članak 19.a

(1) Poslodavac s registriranim sjedištem ili mjestom poslovanja u drugoj državi članici koji zapošljava osobu prema kojoj se, sukladno propisima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti primjenjuje zakonodavstvo Republike Hrvatske, dužan je podnijeti zahtjev za dodjeljivanje osobnog identifikacijskog broja (OIB-a) sukladno odredbama Zakona o osobnom identifikacijskom broju i provedbenih propisa donesenih na temelju tog zakona.

(2) Umjesto poslodavca s registriranim sjedištem ili mjestom poslovanja u drugoj državi članici obvezu doprinosa, sukladno članku 21. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 987/2009, i članku 248.a stavku 1. Zakona može preuzeti osiguranik. Preuzimatelj odgovara za iznos obračunanog doprinosa kao jamac platac u smislu odredaba Općega poreznog zakona.

(3) Pod obvezom doprinosa iz stavka 2. ovog članka podrazumijeva se obveza obračunavanja i plaćanja doprinosa iz osnovice i na osnovicu i obveza podnošenja izvješća.

(4) Status preuzimatelja stječe se na temelju podneska potpisanog od strane poslodavca i zaposlene osobe – preuzimatelja obveze doprinosa. Podnesak se predaje Poreznoj upravi na obrascu iz članka 265.a ovog Pravilnika.

2. Za osiguranika po osnovi izabrane ili imenovane osobe

Članak 20.

Za osiguranika po osnovi izabrane ili imenovane osobe osnovicu za obračun doprinosa utvrđuje i iznos doprinosa obračunava predstavničko tijelo ili izvršno tijelo državne vlasti, jedinice područne (regionalne) samouprave ili jedinice lokalne samouprave u kojoj osiguranik obavlja dužnost izabrane ili imenovane osobe, sukladno članku 27. stavak 2. Zakona. 

Članak 21.

Iznos osnovice utvrđuje se prema plaći (članak 29. Zakona) i prema ostalim primicima (članak 30. Zakona), a prema utvrđenoj osnovici obračunavaju se doprinosi iz osnovice i na osnovicu, i to: 

1. doprinosi iz osnovice: 

1.1. doprinos za mirovinsko osiguranje – po stopi od 20%, odnosno po stopi od 15% za osiguranika mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje 

1.2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja) – po stopi od 5% 

2. doprinosi na osnovicu: 

2.1. doprinos za zdravstveno osiguranje – po stopi od 15% 

2.2. doprinos za zaštitu zdravlja na radu – po stopi od 0,5% 

2.3. doprinos za zapošljavanje – po stopi od 1,7%. 

Članak 22.

(1) Postupak utvrđivanja osnovice i obračunavanja doprinosa, rokovi utvrđivanja osnovice i obračuna i dospijeća za uplatu kako je to uređeno člancima 9. do 18. ovoga Pravilnika za osiguranike po osnovi radnog odnosa, primjenjuju se i pri utvrđivanju osnovice i obračunavanju doprinosa za osiguranike po osnovi izabranih ili imenovanih osoba, a obveze koje su tim člancima propisane poslodavcu odnose se i na predstavničko tijelo ili izvršno tijelo državne vlasti, jedinice područne (regionalne) samouprave ili jedinice lokalne samouprave u kojoj osiguranik obavlja dužnost izabrane ili imenovane osobe. 

(2) O vrsti i iznosima obračunanih doprinosa, osnovici prema kojoj su doprinosi obračunani, razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugim podacima koje utvrdi, obveznik obračunavanja sastavlja obračunsku ispravu i izvješće, sukladno članku 34. stavak 2. Zakona. 

3. Za osiguranika po osnovi radni odnos – izaslani radnik

Članak 23.

Za osiguranika po osnovi radnog odnosa – izaslanog radnika osnovicu za obračun doprinosa utvrđuje i iznos doprinosa obračunava poslodavac, sukladno članku 35. stavak 2. Zakona. 

Članak 24.

(1) O utvrđenim iznosima mjesečne osnovice poslodavac donosi opći akt, sukladno odredbama propisa o radu i članku 37. stavak 3. Zakona. 

(2) Osnovicom za obračun doprinosa za osiguranika po osnovi radnog odnosa – izaslanog radnika, osim osnovice utvrđene prema stavku 1. ovog članka, smatraju se i iznosi ostalih primitaka što ih poslodavac, pored plaće za rad u inozemstvu, isplaćuje osiguraniku sukladno članku 38. Zakona.

Članak 25.

Prema utvrđenoj osnovici obračunavaju se doprinosi iz osnovice i na osnovicu, i to: 

1. doprinosi iz osnovice: 

1.1. doprinos za mirovinsko osiguranje – po stopi od 20%, odnosno po stopi od 15% za osiguranika mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje 

1.2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja) – po stopi od 5% 

2. doprinosi na osnovicu: 

2.1. doprinos za zdravstveno osiguranje – po stopi od 15% 

2.2. doprinos za zaštitu zdravlja na radu – po stopi od 0,5% 

2.3. doprinos za zapošljavanje – po stopi od 1,7%. 

Članak 26.

(1) Iznimno od odredbe članka 25. ovoga Pravilnika, za osobu koja se prvi put zapošljava obračunavaju se doprinosi iz osnovice, i to: 

1. doprinos za mirovinsko osiguranje – po stopi od 20%, odnosno po stopi od 15% za osiguranika mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje 

2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja) – po stopi od 5%. 

(2) Za osiguranika kojemu godina dana od prvog zaposlenja navršava tijekom mjeseca doprinosi se obračunavaju odvojeno i to: razdoblje za u kojemu ima status osobe koja se prvi put zapošljava te se doprinosi obračunavaju prema stavku 1. ovoga članka i za razdoblje u kojemu nema status osobe koja se prvi put zapošljava, za koje se doprinosi obračunavaju prema članku 25. ovoga Pravilnika. 

(3) Za osobu koja se prvi put zapošljava poslodavac je dužan o tome osigurati dokaz. Dokaz je ispis službenih podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o statusu osiguranika iz kojega je vidljivo da je riječ o osobi koja do početka osiguranja po prijavi tog poslodavca, nema evidentiran staž u mirovinskom osiguranju. 

(4) Za osobu koja se prvi put zapošljava – stranca poslodavac je dužan o tome osigurati dokaz. Dokaz je pisana isprava nositelja obveznog mirovinskog osiguranja države stranca izdan u skladu s međudržavnim ugovorom o socijalnom osiguranju iz kojega je vidljivo da je riječ o osobi koja do početka osiguranja po prijavi tog poslodavca, nema evidentiran staž u obveznom mirovinskom osiguranju. 

(5) Za osobu koja se prvi put zaposlila a za vrijeme trajanja prve godine zaposlenja: ostvaruje pravo iz obveznog zdravstvenog osiguranja na naknadu plaće na teret državnog proračuna ili mu radni odnos miruje radi dragovoljnog služenja vojnog roka u oružanim snagama Republike Hrvatske, produžuje se tijek prve godine zaposlenja kod istog poslodavca, razmjerno broju dana za koje je ostvarivao pravo na naknadu plaće odnosno u kojima je radni odnos mirovao.

(6) U slučaju kada osoba koja se prvi put zapošljava zbog provedenog spajanja, pripajanja ili dugih oblika reorganizacije dosadašnjeg poslodavca nastavlja raditi kod novog poslodavca, ta osoba zadržava status osobe koja se prvi put zapošljava pod uvjetom da je novi poslodavac u cijelosti preuzeo sve obveze iz ugovora o radu s dosadašnjim poslodavcem te da se razdoblje osiguranja po osnovi rada kod novog poslodavca neposredno nastavlja na razdoblje osiguranja po osnovi rada kod dosadašnjeg poslodavca.

Članak 26.a

(1) Iznimno od odredbe članka 25. ovoga Pravilnika, za mladu osobu obračunavaju se samo doprinosi iz osnovice, i to:

1. doprinos za mirovinsko osiguranje – po stopi od 20%, odnosno po stopi od 15% za osiguranika mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje

2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja) – po stopi od 5%.

(2) Za mladu osobu kojoj se pet godina od dana sklapanja ugovora o radu na neodređeno radno vrijeme navršava tijekom mjeseca doprinosi se obračunavaju odvojeno i to: razdoblje u kojemu ima status mlade osobe te se doprinosi obračunavaju prema stavku 1. ovoga članka i za razdoblje u kojemu nema status mlade osobe, za koje se doprinosi obračunavaju prema članku 25. ovoga Pravilnika.

(3) Za mladu osobu poslodavac je dužan o tome osigurati dokaz. Dokaz je ugovor o radu sklopljen na neodređeno radno vrijeme.

(4) Za mladu osobu koja za vrijeme trajanja pet godina zaposlenja ostvaruje pravo iz obveznog zdravstvenog osiguranja na naknadu plaće na teret državnog proračuna ili joj radni odnos miruje radi dragovoljnog služenja vojnog roka u oružanim snagama Republike Hrvatske, produžuje se tijek prvih pet godina zaposlenja kod istog poslodavca, razmjerno broju dana za koje je ostvarivao pravo na naknadu plaće odnosno u kojima je radni odnos mirovao.

(5) U slučaju kada mlada osoba zbog provedenog spajanja, pripajanja ili dugih oblika reorganizacije dosadašnjeg poslodavca nastavlja raditi kod novog poslodavca, ta osoba zadržava status mlade osobe pod uvjetom da je novi poslodavac u cijelosti preuzeo sve obveze iz ugovora o radu s dosadašnjim poslodavcem te da se razdoblje osiguranja po osnovi rada kod novog poslodavca neposredno nastavlja na razdoblje osiguranja po osnovi rada kod dosadašnjeg poslodavca.

(6) Poslodavac, koji sklopi ugovor o radu na neodređeno vrijeme s mladom osobom za koju je prethodni poslodavac obračunavao doprinose na način propisan odredbom članka 20. stavka 4. odnosno članka 36. stavka 4. Zakona, a ta dva poslodavaca obavljaju djelatnost u supoduzetništvu ili se smatraju povezanim osobama sukladno propisima o porezu na dobit, nastavlja obračunavati doprinose sukladno članku 36. stavku 4. do isteka razdoblja iz članka 36. stavka 5. Zakona, pri čemu se u to razdoblje računa i razdoblje za koje je prethodni poslodavac obračunavao doprinose sukladno odredbi članka 20. stavka 4. Zakona odnosno članka 36. stavka 4. Zakona.

Članak 27.

(1) Postupak obračunavanja doprinosa prema ostalim primicima, rokovi za obračun i dospijeće za uplatu doprinosa prema tim primicima, kako je to uređeno člancima 9. do 18. ovoga Pravilnika za osiguranike po osnovi radnog odnosa, primjenjuju se i pri utvrđivanju osnovice i obračunavanju doprinosa za osiguranike po osnovi izaslanih radnika. 

(2) O vrsti i iznosima obračunanih doprinosa, osnovici prema kojoj su doprinosi obračunani, razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugim podacima koje utvrdi, obveznik obračunavanja sastavlja obračunsku ispravu i izvješće, sukladno članku 41. stavak 2. Zakona. 

Briše se.

4. Za osiguranika po osnovi stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa

Članak 28.

Za osiguranika po osnovi stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa iznos doprinosa obračunava poslodavac koji je primio osiguranika radi stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, sukladno članku 42. Zakona. 

Članak 29.

Iznos mjesečne osnovice propisan je naredbom koju temeljem članka 254. Zakona donosi ministar financija, i to kao umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,35 – sukladno članku 44. Zakona. 

Članak 30.

(1) Prema propisanoj mjesečnoj osnovici, za osobu koja se prvi put zapošljava, obračunavaju se doprinosi na osnovicu, i to: 

1. doprinos za mirovinsko osiguranje – po stopi od 20%, odnosno po stopi od 15% za osiguranika mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje i 

2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja) – po stopi od 5%. 

(2) Za osiguranika koji nema status osobe koja se prvi put zapošljava obračunavaju se doprinosi na osnovicu i to: 

1. doprinos za mirovinsko osiguranje – po stopi od 20%, odnosno po stopi od 15% za osiguranika mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje 

2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja) – po stopi od 5% 

3. doprinos za zdravstveno osiguranje – po stopi od 15% 

4. doprinos za zaštitu zdravlja na radu – po stopi od 0,5%. 

Članak 31.

(1) Za osiguranika kojemu godina dana od prvog zaposlenja navršava tijekom mjeseca doprinosi se obračunavaju odvojeno i to: razdoblje za u kojemu ima status osobe koja se prvi put zapošljava te se doprinosi obračunavaju prema članku 30. stavak 1. ovoga Pravilnika i za razdoblje u kojemu nema status osobe koja se prvi put zapošljava, za koje se doprinosi obračunavaju prema članku 30. stavak 2. ovoga Pravilnika. 

(2) Za osobu koja se prvi put zapošljava poslodavac je dužan o tome osigurati dokaz. Dokaz je ispis službenih podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o statusu osiguranika iz kojega je vidljivo da je riječ o osobi koja do početka osiguranja po prijavi tog poslodavca, nema evidentiran staž u mirovinskom osiguranju. 

(3) Za osobu koja se prvi put zapošljava – stranca poslodavac je dužan o tome osigurati dokaz. Dokaz je pisana isprava nositelja obveznog mirovinskog osiguranja države stranca izdan u skladu s međudržavnim ugovorom o socijalnom osiguranju iz kojega je vidljivo da je riječ o osobi koja do početka osiguranja po prijavi tog poslodavca, nema evidentiran staž u obveznom mirovinskom osiguranju. 

(4) Za osobu koja se prvi put zaposlila a za vrijeme trajanja prve godine zaposlenja: ostvaruje pravo iz obveznog zdravstvenog osiguranja na naknadu plaće na teret državnog proračuna ili mu radni odnos miruje radi dragovoljnog služenja vojnog roka u oružanim snagama Republike Hrvatske, produžuje se tijek prve godine zaposlenja kod istog poslodavca, razmjerno broju dana za koje je ostvarivao pravo na naknadu plaće odnosno u kojima je radni odnos mirovao.

(5) U slučaju kada osoba koja se prvi put zapošljava zbog provedenog spajanja, pripajanja ili dugih oblika reorganizacije dosadašnjeg poslodavca nastavlja stručno osposobljavati za rad kod novog poslodavca, ta osoba zadržava status osobe koja se prvi put zapošljava pod uvjetom da je novi poslodavac u cijelosti preuzeo sve obveze iz ugovora o stručnom osposobljavanju za rad s dosadašnjim poslodavcem te da se razdoblje osiguranja po osnovi rada kod novog poslodavca neposredno nastavlja na razdoblje osiguranja po osnovi rada kod dosadašnjeg poslodavca.

Članak 32.

(1) Doprinosi se obračunavaju i dospijevaju na naplatu do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec, sukladno članku 45. stavak 1. Zakona. 

(2) O vrsti i iznosima obračunanih doprinosa, osnovici prema kojoj su doprinosi obračunani, razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugim podacima koje utvrdi, obveznik obračunavanja sastavlja obračunsku ispravu i izvješće, sukladno članku 45. stavak 2. Zakona. 

5. Za osiguranika po osnovi nezaposlena osoba

Članak 33.

Za osiguranika po osnovi nezaposlene osobe (iz članka 9. stavak 1. točka 5. podstavak 1. Zakona) iznos doprinosa obračunava Hrvatski zavod za zapošljavanje, sukladno članku 47. stavak 1. Zakona. 

Članak 34.

Iznos mjesečne osnovice propisan je naredbom koju temeljem članka 254. Zakona donosi ministar financija, i to kao umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,35 – sukladno članku 49. stavak 1. Zakona. 

Članak 35.

Prema propisanoj mjesečnoj osnovici obračunava se doprinos na osnovicu, i to: doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje – za osiguranika tog osiguranja – po stopi od 5%. 

Članak 36.

(1) Doprinos se obračunava i dospijeva na naplatu do 30. dana u mjesecu za prethodni mjesec, sukladno članku 50. stavak 1. Zakona. 

(2) O vrsti i iznosima obračunanih doprinosa, osnovici prema kojoj su doprinosi obračunani, razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugim podacima koje utvrdi, obveznik obračunavanja sastavlja obračunsku ispravu i izvješće, sukladno članku 50. stavak 2. Zakona. 

5.1. ZA OSIGURANIKA PO OSNOVI KORISNIKA INVALIDSKE MIROVINE ZBOG DJELOMIČNOG GUBITKA RADNE SPOSOBNOSTI

Članak 37.

Za osiguranika po osnovi korisnika invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti (članak 9. stavak 1. točka 5. podstavak 2. Zakona) doprinos obračunava Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, sukladno članku 47. stavak 2. Zakona. 

Članak 38.

Iznos mjesečne osnovice propisan je naredbom koju temeljem članka 254. Zakona donosi ministar financija, i to kao iznos prosječne plaće, razmjerno stažu ostvarenom prema članku 27. stavak 6. Zakona o mirovinskom osiguranju, sukladno članku 49. stavak 2. Zakona. 

Članak 39.

Prema propisanoj mjesečnoj osnovici obračunava se doprinos na osnovicu, i to: doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje – za osiguranika tog osiguranja – po stopi od 5%. 

Članak 40.

(1) Doprinos se obračunava i dospijeva na naplatu do 30. dana u mjesecu za prethodni mjesec, sukladno članku 50. stavak 1. Zakona. 

(2) O vrsti i iznosima obračunanih doprinosa, osnovici prema kojoj su doprinosi obračunani, razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugim podacima koje utvrdi, obveznik obračunavanja sastavlja obračunsku ispravu i izvješće, sukladno članku 50. stavak 2. Zakona. 

(3) Izvješće o vrsti i iznosima obračunanih doprinosa obveznik obračunavanja dostavlja i obvezniku plaćanja – Ministarstvu financija odnosno državnoj riznici, sukladno članku 50. stavak 3. Zakona. 

Članak 41.

Brisan. 

Članak 42.

Brisan. 

Članak 43.

Brisan. 

Članak 44.

Brisan. 

6. Za osiguranika po osnovi njegovatelja HRVI

Članak 45.

Za osiguranika po osnovi njegovatelja HRVI osnovicu za obračun doprinosa utvrđuje i iznos doprinosa obračunava ministarstvo mjerodavno za prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, sukladno članku 51. stavak 2. Zakona. 

Članak 46.

(1) Iznos osnovice utvrđuje se prema naknadi koja se prema posebnom propisu isplaćuje za rad njegovatelju u određenom mjesecu, sukladno članku 53. Zakona. 

(2) Osnovica se utvrđuje za svaki mjesec odnosno za dio određenog mjeseca u kojemu je osiguranik po toj osnovi prijavljen na obvezna osiguranja. 

Članak 47.

Prema utvrđenoj osnovici obračunavaju se doprinosi iz osnovice i na osnovicu, i to: 

1. doprinosi iz osnovice: 

1.1. doprinos za mirovinsko osiguranje – po stopi od 20%, odnosno po stopi od 15% za osiguranika mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje 

1.2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja) – po stopi od 5% 

2. doprinosi na osnovicu: 

2.1. doprinos za zdravstveno osiguranje – po stopi od 15% 

2.2. doprinos za zaštitu zdravlja na radu – po stopi od 0,5% 

2.3. doprinos za zapošljavanje – po stopi od 1,7%. 

Članak 48.

(1) Doprinosi se obračunavaju istodobno s obračunom naknade i dospijevaju na naplatu istodobno s isplatom naknade, sukladno članku 54. stavak 1. Zakona. 

(2) Ako se naknada ne isplati do posljednjeg dana u mjesecu, osnovica se mora utvrditi i doprinosi obračunati te tako obračunani doprinosi dospijevaju na naplatu do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec, sukladno članku 54. stavak 2. Zakona. 

(3) O vrsti i iznosima obračunanih doprinosa, osnovici prema kojoj su doprinosi obračunani, razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugim podacima koje utvrdi, obveznik obračunavanja sastavlja obračunsku ispravu i izvješće, sukladno članku 55. stavak 2. Zakona. 

7. Za osiguranika po osnovi roditelja njegovatelja i njegovatelja

Članak 49.

Za osiguranika po osnovi roditelja njegovatelja i njegovatelja iznos doprinosa obračunava ministarstvo mjerodavno za socijalnu skrb, sukladno članku 56. Zakona ili drugo tijelo, sukladno posebnom propisu. 

Članak 50.

Iznos mjesečne osnovice propisan je naredbom koju temeljem članka 254. Zakona donosi ministar financija, i to najniža mjesečna osnovica, sukladno članku 58. Zakona. 

Članak 51.

Prema propisanoj mjesečnoj osnovici obračunavaju se doprinosi na osnovicu, i to: 

1. doprinos za mirovinsko osiguranje – po stopi od 20%, odnosno po stopi od 15% za osiguranika mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje 

2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja) – po stopi od 5% 

3. doprinos za zdravstveno osiguranje – po stopi od 15% 

4. doprinos za zaštitu zdravlja na radu – po stopi od 0,5% 

5. doprinos za zapošljavanje – po stopi od 1,7%. 

Članak 52.

(1) Doprinosi se obračunavaju i dospijevaju na naplatu do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec, sukladno članku 59. stavak 1. Zakona. 

(2) O vrsti i iznosima obračunanih doprinosa, osnovici prema kojoj su doprinosi obračunani, razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugim podacima koje utvrdi, obveznik obračunavanja sastavlja obračunsku ispravu i izvješće, sukladno članku 59. stavak 2. Zakona. 

8. Za osiguranika po osnovi slobodnog zanimanja – samostalnog umjetnika kojemu se doprinosi plaćaju iz državnog proračuna

Članak 53.

Za osiguranika po osnovi slobodnog zanimanja – samostalnog umjetnika kojemu se doprinosi plaćaju iz državnog proračuna iznos doprinosa obračunava ministarstvo mjerodavno za kulturu ili drugo tijelo ovlašteno od tog ministarstva, sukladno članku 76. stavak 2. Zakona. 

Članak 54.

Iznos mjesečne osnovice propisan je naredbom koju temeljem članka 254. Zakona donosi ministar financija, i to kao umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,8 – sukladno članku 78. Zakona. 

Članak 55.

(1) Prema propisanoj mjesečnoj osnovici obračunavaju se doprinosi na osnovicu, i to: 

1. doprinos za mirovinsko osiguranje – po stopi od 20%, odnosno po stopi od 15% za osiguranika mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje 

2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja) – po stopi od 5% 

3. doprinos za zdravstveno osiguranje – po stopi od 15% 

4. doprinos za zaštitu zdravlja na radu – po stopi od 0,5%. 

(2) Osiguranik koji, prema posebnim propisima, ostvaruje pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja te po toj osnovi ostvaruje pravo na naknadu plaće tada nadležnom ministarstvu kulture ili drugom tijelu koje je ovlašteno za obračun doprinosa dostavlja dokaz o pravu na mirovanje obveze doprinosa po toj osnovi, sukladno članku 219. stavak 2. Zakona. 

(3) Dokaz o pravu na mirovanje obveze jest vjerodostojna isprava o pravu i trajanju prava na bolovanje za koje ostvaruje pravo na naknadu plaće, izdane od mjerodavnog liječnika. 

(4) Tijelo koje osiguraniku, prema posebnim propisima, utvrđuje pravo na naknadu plaće za vrijeme u kojemu koristi plaćeni dopust ili pravo na rad s polovicom punog radnog vremena poradi njege djeteta s teškoćama u razvoju dužno je nadležnom ministarstvu kulture ili drugom tijelu koje je ovlašteno za obračun doprinosa dostaviti pravomoćno rješenje kojim je utvrđeno pravo, sukladno članku 219. stavak 3. Zakona. 

Članak 56.

(1) Doprinosi se obračunavaju i dospijevaju na naplatu do 30. dana u mjesecu za prethodni mjesec, sukladno članku 79. stavak 1. Zakona. 

(2) O vrsti i iznosima obračunanih doprinosa, osnovici prema kojoj su doprinosi obračunani, razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugim podacima koje utvrdi, obveznik obračunavanja sastavlja obračunsku ispravu i izvješće, sukladno članku 79. stavak 2. Zakona. 

(3) Ako Ministarstvo kulture ovlasti drugo tijelo za obavljanje poslova obračunavanja doprinosa, tada ovlaštenik obračunava doprinose i sastavlja obračunske isprave i izvješća u ime Ministarstva pa se i obveze evidentiraju na poreznom broju tog Ministarstva. 

8.a Za osiguranike po osnovama obavljanja samostalnih djelatnosti koji od tih djelatnosti utvrđuju dohodak

Članak 56.a

(1) Osiguranici po osnovi djelatnosti obrta te domaće radinosti i sporednog zanimanja (članak 9. stavak 1. točka 9. i 31. Zakona) – koji od te djelatnosti utvrđuju dohodak od samostalne djelatnosti, sami su obveznici doprinosa te obveznici obračunavanja i obveznici plaćanja doprinosa za osobno osiguranje prema mjesečnoj osnovici propisanoj naredbom koju na temelju članka 254. Zakona donosi ministar financija, i to kao umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,65 – sukladno članku 66. stavku 1. točki 1. Zakona.

(2) Prema propisanoj mjesečnoj osnovici obračunavaju se doprinosi na osnovicu, i to:

1. doprinos za mirovinsko osiguranje – po stopi od 20%, odnosno po stopi od 15% za osiguranika mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje

2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja) – po stopi od 5%

3. doprinos za zdravstveno osiguranje – po stopi od 15%

4. doprinos za zaštitu zdravlja na radu – po stopi od 0,5%

5. doprinos za zapošljavanje po stopi od 1,7%.

(3) Mjesečni iznosi obveza dospijevaju na naplatu do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec, sukladno članku 67. Zakona.

(4) Obveza doprinosa utvrđuje za svaki mjesec odnosno za dio određenog mjeseca u kojemu je osiguranik prijavljen na obvezna osiguranja po toj osnovi.

(5) O vrsti i iznosima obračunanih doprinosa, osnovici prema kojoj su doprinosi obračunani, razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugim podacima koje utvrdi, obveznik obračunavanja sastavlja obračunsku ispravu i izvješće, sukladno članku 67.a Zakona.

Članak 56.b

(1) Osiguranici po osnovi djelatnosti slobodnog zanimanja (članak 9. stavak 1. točka 10. Zakona) – koji od te djelatnosti utvrđuju dohodak od samostalne djelatnosti sami su obveznici doprinosa te obveznici obračunavanja i obveznici plaćanja doprinosa za osobno osiguranje prema mjesečnoj osnovici propisanoj naredbom koju na temelju članka 254. Zakona donosi ministar financija, i to kao umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 1,1 – sukladno članku 66. stavku 1. točki 2. Zakona.

(2) Prema propisanoj mjesečnoj osnovici obračunavaju se doprinosi na osnovicu, i to:

1. doprinos za mirovinsko osiguranje – po stopi od 20%, odnosno po stopi od 15% za osiguranika mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje

2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja) – po stopi od 5%

3. doprinos za zdravstveno osiguranje – po stopi od 15%

4. doprinos za zaštitu zdravlja na radu – po stopi od 0,5%

5. doprinos za zapošljavanje po stopi od 1,7%.

(3) Mjesečni iznosi obveza dospijevaju na naplatu do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec, sukladno članku 67. Zakona.

(4) Obveza doprinosa utvrđuje za svaki mjesec odnosno za dio određenog mjeseca u kojemu je osiguranik prijavljen na obvezna osiguranja po toj osnovi.

(5) O vrsti i iznosima obračunanih doprinosa, osnovici prema kojoj su doprinosi obračunani, razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugim podacima koje utvrdi, obveznik obračunavanja sastavlja obračunsku ispravu i izvješće, sukladno članku 67.a Zakona.

Članak 56.c

(1) Osiguranici po osnovi sportaš (članak 9. stavak 1. točka 11. Zakona) – koji od te djelatnosti utvrđuju dohodak od samostalne djelatnosti, sami su obveznici doprinosa te obveznici obračunavanja i obveznici plaćanja doprinosa za osobno osiguranje prema mjesečnoj osnovici propisanoj naredbom koju na temelju članka 254. Zakona donosi ministar financija, i to kao umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 1,1 – sukladno članku 66. stavku 1. točki 3. Zakona.

(2) Prema propisanoj mjesečnoj osnovici obračunavaju se doprinosi na osnovicu, i to:

1. doprinos za mirovinsko osiguranje – po stopi od 20%, odnosno po stopi od 15% za osiguranika mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje

2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja) – po stopi od 5%

3. doprinos za zdravstveno osiguranje – po stopi od 15%

4. doprinos za zaštitu zdravlja na radu – po stopi od 0,5%

5. doprinos za zapošljavanje po stopi od 1,7%.

(3) Mjesečni iznosi obveza dospijevaju na naplatu do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec, sukladno članku 67. Zakona.

(4) Obveza doprinosa utvrđuje za svaki mjesec odnosno za dio određenog mjeseca u kojemu je osiguranik prijavljen na obvezna osiguranja po toj osnovi.

(5) O vrsti i iznosima obračunanih doprinosa, osnovici prema kojoj su doprinosi obračunani, razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugim podacima koje utvrdi, obveznik obračunavanja sastavlja obračunsku ispravu i izvješće, sukladno članku 67.a Zakona.

Članak 56.d

(1) Osiguranici po osnovi djelatnost poljoprivrede i šumarstva (članak 9. stavak 1. točka 12. Zakona) – koji od te djelatnosti utvrđuju dohodak od samostalne djelatnosti sami su obveznici doprinosa te obveznici obračunavanja i obveznici plaćanja doprinosa za osobno osiguranje prema mjesečnoj osnovici propisanoj naredbom koju na temelju članka 254. Zakona donosi ministar financija, i to kao umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,55 – sukladno članku 66. stavku 1. točki 4. Zakona.

(2) Prema propisanoj mjesečnoj osnovici obračunavaju se doprinosi na osnovicu, i to:

1. doprinos za mirovinsko osiguranje – po stopi od 20%, odnosno po stopi od 15% za osiguranika mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje

2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja) – po stopi od 5%

3. doprinos za zdravstveno osiguranje – po stopi od 15%

4. doprinos za zaštitu zdravlja na radu – po stopi od 0,5%

5. doprinos za zapošljavanje po stopi od 1,7%

(3) Mjesečni iznosi obveza dospijevaju na naplatu do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec, sukladno članku 67. Zakona.

(4) Obveza doprinosa utvrđuje za svaki mjesec odnosno za dio određenog mjeseca u kojemu je osiguranik prijavljen na obvezna osiguranja po toj osnovi.

(5) O vrsti i iznosima obračunanih doprinosa, osnovici prema kojoj su doprinosi obračunani, razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugim podacima koje utvrdi, obveznik obračunavanja sastavlja obračunsku ispravu i izvješće, sukladno članku 67.a Zakona.

Članak 56.e

(1) Osiguranici po osnovi ostale samostalne djelatnosti (članak 9. stavak 1. točka 13. Zakona) – koji od te djelatnosti utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti sami su obveznici doprinosa te obveznici obračunavanja i obveznici plaćanja doprinosa za osobno osiguranje prema mjesečnoj osnovici propisanoj narednom koju na temelju članka 254. Zakona donosi ministar financija, i to kao umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,65 – sukladno članku 66. stavku 1. točki 5. Zakona.

(2) Prema propisanoj mjesečnoj osnovici obračunavaju se doprinosi na osnovicu, i to:

1. doprinos za mirovinsko osiguranje – po stopi od 20%, odnosno po stopi od 15% za osiguranika mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje

2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja) – po stopi od 5%

3. doprinos za zdravstveno osiguranje – po stopi od 15%

4. doprinos za zaštitu zdravlja na radu – po stopi od 0,5%

5. doprinos za zapošljavanje po stopi od 1,7%.

(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka osobe koje ostvaruju primitke od imovine i imovinskih prava od kojih se, prema propisima o porezu na dohodak, utvrđuje dohodak od imovine i imovinskih prava, ali su promijenile način utvrđivanja dohotka, pa prema tim primicima utvrđuju dohodak od samostalne djelatnosti, ne obračunavaju doprinos za zapošljavanje.

(4) Mjesečni iznosi obveza dospijevaju na naplatu do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec, sukladno članku 67. Zakona.

(5) Obveza doprinosa utvrđuje za svaki mjesec odnosno za dio određenog mjeseca u kojemu je osiguranik prijavljen na obvezna osiguranja po toj osnovi.

(6) O vrsti i iznosima obračunanih doprinosa, osnovici prema kojoj su doprinosi obračunani, razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugim podacima koje utvrdi, obveznik obračunavanja sastavlja obračunsku ispravu i izvješće, sukladno članku 67.a Zakona.

Članak 56.f

(1) Osiguranici po osnovi djelatnosti slobodnog zanimanja: medicinske sestre, zubotehničara, fizioterapeuta, filmskog radnika, novinara i predstavnika obiteljskog doma (članak 9. stavak 1. točka 10. Zakona) – koji od te djelatnosti utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti sami su obveznici doprinosa te obveznici obračunavanja i obveznici plaćanja doprinosa za osobno osiguranje prema mjesečnoj osnovici propisanoj naredbom koju na temelju članka 254. Zakona donosi ministar financija, i to kao umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,65 – sukladno članku 66. stavku 2. Zakona.

(2) Prema propisanoj mjesečnoj osnovici obračunavaju se doprinosi na osnovicu, i to:

1. doprinos za mirovinsko osiguranje – po stopi od 20%, odnosno po stopi od 15% za osiguranika mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje

2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja) – po stopi od 5%

3. doprinos za zdravstveno osiguranje – po stopi od 15%

4. doprinos za zaštitu zdravlja na radu – po stopi od 0,5%

5. doprinos za zapošljavanje po stopi od 1,7%.

(3) Mjesečni iznosi obveza dospijevaju na naplatu do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec, sukladno članku 67. Zakona.

(4) Obveza doprinosa utvrđuje za svaki mjesec odnosno za dio određenog mjeseca u kojemu je osiguranik prijavljen na obvezna osiguranja po toj osnovi.

(5) O vrsti i iznosima obračunanih doprinosa, osnovici prema kojoj su doprinosi obračunani, razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugim podacima koje utvrdi, obveznik obračunavanja sastavlja obračunsku ispravu i izvješće, sukladno članku 67.a Zakona.

Članak 56.g

Za osiguranika koji djelatnost samozaposlene osobe obavlja u drugoj državi članici i na kojega se, sukladno propisima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, primjenjuje zakonodavstvo Republike Hrvatske, obveza doprinosa se utvrđuje na način propisan odredbama članaka 64. do 67.a Zakona i članka 56.a do 56.f ovoga Pravilnika neovisno o vrsti poreza koji je dužan plaćati prema dohotku ili dobiti ostvarenom od obavljanja navedene djelatnosti.

9. Za osiguranike po osnovama obavljanja samostalnih djelatnosti koji od tih djelatnosti utvrđuju dobit

Članak 57.

Osiguranici po osnovi obavljanja samostalnih djelatnosti koji od tih djelatnosti utvrđuju dobit sami utvrđuju osnovicu i obračunavaju doprinose za svoje osobno osiguranje, sukladno članku 80. Zakona, i to osiguranici po osnovama: 

1. djelatnost obrta i trgovca pojedinca (članak 9. stavak 1. točaka 9. Zakona), 

2. djelatnost slobodnog zanimanja (članak 9. stavak 1. točka 10. Zakona), 

3. djelatnost športaša (članak 9. stavak 1. točka 11. Zakona), 

4. djelatnost poljoprivrede i šumarstva (članak 9. stavak 1. točka 12. Zakona) i 

5. ostale samostalne djelatnosti (članak 9. stavak 1. točka 13. Zakona). 

Članak 58.

(1) Iznos osnovice utvrđuje se prema iznosu poduzetničke plaće, ali osnovica ne može biti niža od umnoška iznosa prosječne plaće i koeficijenta 1,1 – sukladno članku 82. Zakona. 

(2) Poduzetničkom plaćom smatraju se i svi ostali primici što ih poduzetnik isplaćuje sebi ili uzima na teret poduzetništva ako su ti primici oporezivi porezom na dohodak. 

(3) Iznos najniže mjesečne osnovice za osiguranika po ovoj osnovi za svako razdoblje (godinu) propisan je naredbom koju temeljem članka 254. Zakona donosi ministar financija. 

(4) Osiguranik koji sebi ne isplaćuje poduzetničku plaću doprinose obračunava prema najnižoj mjesečnoj osnovici iz stavka 4. ovoga članka, sukladno članku 82. stavak 3. Zakona. 

Članak 59.

(1) Prema utvrđenoj osnovici obračunavaju se doprinosi iz osnovice i na osnovicu, i to: 

1. doprinosi iz osnovice: 

1.1. doprinos za mirovinsko osiguranje – po stopi od 20%, odnosno po stopi od 15% za osiguranika mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje 

1.2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja) – po stopi od 5% 

2. doprinosi na osnovicu: 

2.1. doprinos za zdravstveno osiguranje – po stopi od 15% 

2.2. doprinos za zaštitu zdravlja na radu – po stopi od 0,5%

2.3. doprinos za zapošljavanje – po stopi od 1,7%.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, prema osnovici iz članka 56. stavak 5. ovoga Pravilnika kada se poduzetnička plaća ne isplaćuje, svi doprinosi iz stavka 1. ovoga članka obračunavaju se kao doprinosi na osnovicu, sukladno članku 82. stavak 3. Zakona.

(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka osobe koje ostvaruju primitke od imovine i imovinskih prava od kojih se, prema propisima o porezu na dohodak, utvrđuje dohodak od imovine i imovinskih prava, ali su promijenile način utvrđivanja dohotka, pa prema tim primicima utvrđuju dobit ne obračunavaju doprinos za zapošljavanje.

Članak 60.

(1) Osnovica prema poduzetničkoj plaći utvrđuje se i iznosi pojedinih doprinosa prema toj osnovici obračunavaju se istodobno s obračunom poduzetničke plaće odnosno prije njezine isplate, a najkasnije do posljednjeg dana u mjesecu prema plaći koja se odnosi na prethodni mjesec, sukladno članku 83. stavak 1. Zakona. 

(2) Ako se poduzetnička plaća za određeni mjesec isplaćuje u više navrata, osnovica se utvrđuje i doprinosi obračunavaju za svaki dio tako isplaćene plaće, a za dio plaće određenog mjeseca koji nije isplaćen do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec osnovica se utvrđuje do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec. 

(3) Prema poduzetničkoj plaći koja se daje u naravi osnovica se utvrđuje do posljednjeg dana u mjesecu u kojemu je izvršeno davanje, ali najkasnije do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec, a iznos tako isplaćene plaće utvrđuje se na način uređen propisima o porezu na dohodak. 

(4) Doprinosi obračunani prema poduzetničkoj plaći dospijevaju na naplatu istodobno s isplatom plaće, a najkasnije do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec, sukladno članku 83. stavak 1. Zakona.

(5) Poduzetnička plaća isplaćena nakon posljednjeg dana mjeseca u kojem je dospjela za isplatu, smatra se osnovicom mjeseca koji prethodi mjesecu u kojemu je isplata izvršena.

Članak 61.

Osiguranik koji sebi ne isplaćuje poduzetničku plaću doprinose obračunava i tako obračunani doprinosi dospijevaju na naplatu do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec, sukladno članku 83. stavak 2. Zakona. 

Članak 62.

(1) Osnovica prema poduzetničkoj plaći utvrđuje se za svaki mjesec odnosno za dio određenog mjeseca u kojemu je osiguranik prijavljen na obvezna osiguranja po toj osnovi. 

(2) Kada više osoba obavlja istu samostalnu djelatnost od koje se utvrđuje dobit osnovica se utvrđuje i iznosi doprinosa obračunavaju za svaku tako osiguranu osobu pojedinačno. 

(3) O vrsti i iznosima obračunanih doprinosa, osnovici prema kojoj su doprinosi obračunani, razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugim podacima koje utvrdi, obveznik obračunavanja sastavlja obračunsku ispravu i izvješće, sukladno članku 84. stavak 2. Zakona. 

10. Za osiguranika po osnovi roditelja koji obavlja roditeljske dužnosti

Članak 63.

Za osiguranika po osnovi roditelja koji obavlja roditeljske dužnosti doprinos obračunava Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, sukladno članku 99. stavak 2. Zakona. 

Članak 64.

Iznos mjesečne osnovice propisan je naredbom koju temeljem članka 254. Zakona donosi ministar financija i to kao umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,35 – sukladno članku 101. Zakona. 

Članak 65.

Prema propisanoj mjesečnoj osnovici obračunava se doprinos na osnovicu, i to: doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja) – po stopi od 5%. 

Članak 66.

(1) Doprinos se obračunava i dospijeva na naplatu do 30. dana u mjesecu za prethodni mjesec, sukladno članku 102. stavak 1. Zakona. 

(2) O vrsti i iznosima obračunanih doprinosa, osnovici prema kojoj su doprinosi obračunani, razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugim podacima koje utvrdi, obveznik obračunavanja sastavlja obračunsku ispravu i izvješće sukladno članku 102. stavak 2. Zakona. 

11. Za osiguranika po osnovi primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak

Članak 67.

(1) Za osiguranika po osnovi primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak osnovicu za obračun doprinosa utvrđuje i iznos doprinosa obračunava isplatitelj primitka, sukladno članku 111. stavku 2. Zakona. 

(2) Prema primitku od kojega se utvrđuje drugi dohodak što ga fizička osoba ostvari iz inozemstva i prema primitku od kojega se utvrđuje drugi dohodak što ga primatelj naplati od fizičke osobe koja nije poslovni subjekt, osnovicu utvrđuje i iznose doprinosa obračunava primatelj tog primitka, sukladno članku 112. Zakona.

(3) Prema primitku od kojega se utvrđuje drugi dohodak što ga fizička osoba prema kojoj se, sukladno propisima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, primjenjuje zakonodavstvo Republike Hrvatske, ostvari iz inozemstva, osnovicu utvrđuje i iznose doprinosa obračunava primatelj tog primitka, sukladno članku 112. Zakona.

Članak 68.

(1) Osnovica je drugi dohodak utvrđen prema primitku od kojega se utvrđuje drugi dohodak i od kojega se predujam poreza na dohodak obračunava i plaća po odbitku, sukladno članku 114. Zakona. 

(2) Drugim dohotkom prema kojemu je propisana obveza doprinosa smatraju se i primici od kojih se, sukladno propisima o porezu na dohodak, utvrđuje oporezivi dohodak od nesamostalnog rada, i to: 

1. primici iz članka 114. stavak 1. Zakona što ih poslodavac isplaćuje ili daje u naravi bivšem radniku ili drugoj osobi umjesto bivšeg radnika kada se ti primici ne odnose na naknadu za rad za trajanja radnog odnosa niti su stečeni unutar vremena u kojem je postojao radni odnos, kao što su osobito: 

1.1. primitak koji se isplaćuje nasljednicima po osnovi rada bivšeg zaposlenika, osim mjesečne plaće bivšeg radnika, 

1.2. primitak po osnovi povoljnije kamate pri odobravanju kredita bivšem zaposleniku, 

1.3. prigodne nagrade, naknade i pomoći bivšim radnicima ili izabranim i imenovanim osobama – iznad neoporezivih iznosa, 

1.4. naknada plaće što je poslodavac isplaćuje bivšem zaposleniku po osnovi ugovorene zabrane tržišne utakmice, sukladno posebnom propisu, te 

1.5. ostali slični primici; 

2. poduzetnička plaća iz članka 114. stavak 2. točka 1. Zakona što je sebi isplaćuje fizička osoba koja od samostalne djelatnosti utvrđuje dobit a tu djelatnost obavlja kao drugu djelatnost i nije osigurana po osnovi obavljanja te djelatnosti; 

3. primitak iz članka 114. stavak 2. točka 2. Zakona što ga tuzemni poslodavac isplaćuje osobi izaslanoj na rad u Republiku Hrvatsku po nalogu inozemnog poslodavca, ako međudržavnim ugovorom nije drugačije uređeno;

4. primitak iz članka 114. stavak 2. točka 3. Zakona što ga inozemni poslodavac isplaćuje osobi izaslanoj na rad u inozemstvo, ako međudržavnim ugovorom nije drugačije uređeno.

(3) Pri utvrđivanju osnovice prema primitku od kojega se utvrđuje drugi dohodak primitak se po toj osnovi umanjuje za iznos porezno priznatih izdataka, sukladno propisima o porezu na dohodak. 

Članak 69.

Drugim dohotkom, prema kojemu je propisana obveza doprinosa smatraju se i sljedeći primici od kojih se, prema propisima o porezu na dohodak, utvrđuje oporezivi dohodak: 

1. primitak što ga poslodavac isplati osiguraniku po osnovi stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa sukladno članku 46. Zakona, 

2. primitak što ga, pored plaće za rad, tuzemni poslodavac isplati osiguraniku pomorcu – članu posade broda u međunarodnoj plovidbi, sukladno članku 63. Zakona, 

3. poduzetnička plaća što je sebi isplati osiguranik po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti koji od te djelatnosti utvrđuje dobit, i to za vrijeme u kojemu koristi pravo na bolovanje ili u kojemu kao roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju koristi pravo na dopust poradi njege djeteta te za to vrijeme koristi pravo na naknadu plaće te mu miruje obveza doprinosa, sukladno članku 85. Zakona, i 

4. primitak što ga osiguraniku po osnovi člana uprave trgovačkog društva i izvršnog direktora trgovačkog društva i upravitelja zadruge isplati trgovačko društvo ili zadruga u kojemu osiguranik po toj osnovi obnaša dužnost člana uprave odnosno izvršnog direktora ili upravitelja zadruge, sukladno članku 94. Zakona. 

Članak 70.

(1) Prema utvrđenoj osnovici obračunavaju se doprinosi iz osnovice i na osnovicu, i to: 

1. doprinosi iz osnovice: 

1.1. doprinos za mirovinsko osiguranje – po stopi od 20%, odnosno po stopi od 15% za osiguranika mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje 

1.2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja) – po stopi od 5% 

2. doprinosi na osnovicu: 

2.1. doprinos za zdravstveno osiguranje – po stopi od 15%. 

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, prema primitku iz članka 67. stavak 2. ovoga Pravilnika obračunavaju se doprinosi iz osnovice i to: 

1. doprinos za mirovinsko osiguranje – po stopi od 20%, odnosno po stopi od 15% za osiguranika mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje 

2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja) – po stopi od 5%. 

Članak 71.

(1) Doprinosi se obračunavaju prema svakom pojedinačnom primitku prije njegove isplate i dospijevaju na naplatu istodobno s isplatom primitka, sukladno članku 115. stavak 1. Zakona. 

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, prema primitku što ga fizička osoba ostvari iz inozemstva i prema primitku što ga primatelj naplati od fizičke osobe koja nije poslovni subjekt, doprinosi se obračunavaju i dospijevaju na naplatu u roku od osam dana od dana kada je primitak ostvaren, a prema primitku koji je ostvaren u naravi ili u pravu doprinosi se obračunavaju i dospijevaju na naplatu do posljednjeg dana u mjesecu u kojemu je primitak ostvaren, sukladno članku 115. stavak 2. Zakona. 

(3) O vrsti i iznosima obračunanih doprinosa, osnovici prema kojoj su doprinosi obračunani, razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugim podacima koje utvrdi, obveznik obračunavanja sastavlja obračunsku ispravu i izvješće sukladno članku 116. stavak 2. Zakona. 

Članak 72.

Odredbe o načinu utvrđivanja osnovice i obračuna doprinosa te druge obveze, kako je propisano člancima 67. do 71. ovoga Pravilnika, primjenjuju i u slučaju kada primatelj nije prethodno osiguran po osnovi tih primitaka kao i u slučaju kada osiguranik nema prethodno uređen status u osiguranju. 

12. Za osiguranika po osnovi produženog mirovinskog osiguranja – bračnog druga profesionalnog odnosno ugovornog diplomata

Članak 73.

Za osiguranika po osnovi produženog mirovinskog osiguranja bračnog druga profesionalnog odnosno ugovornog diplomate doprinose obračunava poslodavac profesionalnog odnosno ugovornog diplomate – mjerodavno ministarstvo, sukladno članku 122. Zakona. 

Članak 74.

Iznos mjesečne osnovice propisan je naredbom koju temeljem članka 254. Zakona donosi ministar financija i to kao umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,35 – sukladno članku 124. Zakona. 

Članak 75.

Prema propisanoj mjesečnoj osnovici obračunavaju se doprinosi na osnovicu, i to: 

1. doprinos za mirovinsko osiguranje – po stopi od 20%, odnosno po stopi od 15% za osiguranika mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje i 

2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja) – po stopi od 5%. 

Članak 76.

(1) Doprinosi se obračunavaju i dospijevaju na naplatu do 30. dana u mjesecu za prethodni mjesec, sukladno članku 125. stavak 1. Zakona. 

(2) O vrsti i iznosima obračunanih doprinosa, osnovici prema kojoj su doprinosi obračunani, razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugim podacima koje utvrdi, obveznik obračunavanja sastavlja obračunsku ispravu i izvješće sukladno članku 125. stavak 2. Zakona. 

13. Za osiguranika po osnovi produženog mirovinskog osiguranja – stalnog sezonskog radnika

Članak 77.

Za osiguranika po osnovi produženog mirovinskog osiguranja stalnog sezonskog radnika doprinose obračunava poslodavac, sukladno članku 126. Zakona. 

Članak 78.

Iznos mjesečne osnovice propisan je naredbom koju temeljem članka 254. Zakona donosi ministar financija, i to kao umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,35 – sukladno članku 128. Zakona. 

Članak 79.

Prema utvrđenoj mjesečnoj osnovici obračunavaju se doprinosi na osnovicu, i to: 

1. doprinos za mirovinsko osiguranje – po stopi od 20%, odnosno po stopi od 15% za osiguranika mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje i 

2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja) – po stopi od 5%. 

Članak 80.

(1) Doprinosi se obračunavaju i dospijevaju na naplatu do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec, sukladno članku 129. stavak 1. Zakona. 

(2) O vrsti i iznosima obračunanih doprinosa, osnovici prema kojoj su doprinosi obračunani, razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugim podacima koje utvrdi, obveznik obračunavanja sastavlja obračunsku ispravu i izvješće sukladno članku 129. stavak 2. Zakona. 

14. Za osiguranika po osnovi korisnika mirovine po propisima o mirovinskom osiguranju Republike Hrvatske

Članak 81.

Za osiguranika po osnovi korisnika mirovine po propisima o mirovinskom osiguranju Republike Hrvatske doprinos obračunava Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, sukladno članku 134.a Zakona. 

Članak 82.

Osnovica za obračun doprinosa jeste: 

1. Za osiguranike čiji je mjesečni iznos mirovine do iznosa prosječne neto plaće mjesečna osnovica zbrojeni je iznos mjesečne mirovine koja se isplaćuje svim osiguranicima, prema članku 134.c stavak 1. Zakona 

2. Za osiguranika čiji je mjesečni iznos mirovine viši od iznosa prosječne neto plaće mjesečna je osnovica iznos mirovine, prema članku 134.c stavak 2. Zakona. 

Članak 83.

(1) Prema osnovici iz članka 82. točka 1. ovoga Pravilnika obračunava se doprinos na osnovicu i to: dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje, po stopi od 1%. 

(2) Prema osnovici iz članka 82. točka 2. ovoga Pravilnika obračunava se doprinos iz osnovice i to: dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje, po stopi od 3%. 

Članak 84.

(1) Doprinos dospijeva na naplatu do posljednjeg dana u mjesecu u kojemu je isplaćena mirovina, prema članku 134.d stavak 1. Zakona. 

(2) O iznosu obračunanog doprinosa za korisnike mirovine čija je mirovina iznad iznosa prosječne neto plaće, obveznik obračunavanja sastavlja izvješće koje dostavlja Poreznoj upravi, sukladno članku 134.d stavak 2. Zakona. 

14.1. Za osiguranika po osnovi korisnika mirovine prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji

Članak 84.a

Za osiguranika po osnovi korisnika mirovine prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji doprinos obračunava Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, sukladno članku 134.a Zakona. 

Članak 84.b

Osnovica za obračun doprinosa jeste: 

1. Za osiguranike čiji je mjesečni iznos mirovine do iznosa prosječne neto plaće mjesečna osnovica zbrojeni je iznos mjesečne mirovine koja se isplaćuje svim osiguranicima, prema članku 134.c stavak 3. točka 2. Zakona. 

2. Za osiguranika čiji je mjesečni iznos mirovine viši od iznosa prosječne neto plaće mjesečna osnovica zbrojeni je iznos mjesečne mirovine koja se isplaćuje svim osiguranicima, prema članku 134.c stavak 3. točka 1. Zakona. 

Članak 84.c

(1) Prema osnovici iz članka 83.b točka 1. ovoga Pravilnika obračunava se doprinos na osnovicu i to: dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje, po stopi od 1%. 

(2) Prema osnovici iz članka 83.b točka 2. ovoga Pravilnika obračunava se doprinos na osnovicu i to: dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje, po stopi od 3%. 

Članak 84.d

(1) Doprinos dospijeva na naplatu do posljednjeg dana u mjesecu u kojemu je isplaćena mirovina, prema članku 134.d Zakona. 

(2) O iznosu obračunanog doprinosa za korisnike mirovine čija je mirovina iznad iznosa prosječne neto plaće, obveznik obračunavanja sastavlja izvješće koje dostavlja Poreznoj upravi, sukladno članku 134.d Zakona. 

15. Za osiguranika po osnovi nezaposlene osobe

Članak 85.

Za osiguranika po osnovi nezaposlene osobe doprinos obračunava Hrvatski zavod za zapošljavanje, sukladno članku 134.e Zakona. 

Članak 86.

Osnovica za obračun doprinosa jest umnožak broja nezaposlenih osoba i iznosa najniže mjesečne osnovice za godinu na koju se odnosi obveza, sukladno članku 134.g Zakona. 

Članak 87.

Prema mjesečnoj osnovici iz članka 86. obračunava se doprinos na osnovicu i to: dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje, po stopi od 5%. 

Članak 88.

Doprinos dospijeva na naplatu do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec, prema članku 134.h stavak 1. Zakona. 

15.a Za osiguranika po osnovi osobe kojoj je oduzeta sloboda

Članak 88.a

Za osiguranika po osnovi osobe kojoj je oduzeta sloboda doprinos obračunava Ministarstvo pravosuđa, sukladno članku 134.i Zakona.

Članak 88.b

Osnovica za obračun doprinosa jest umnožak broja osoba kojima je odlukom nadležnog suda oduzeta sloboda prema službenim podacima obveznika obračunavanja sa stanjem na zadnji dan u mjesecu i iznosa najniže mjesečne osnovice za godinu na koju se obveza odnosi, sukladno članku 134.k. Zakona.

Članak 88.c

Prema mjesečnoj osnovici iz članka 88.b obračunava se doprinos na osnovicu i to: dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje po stopi od 5%.

Članak 88.d

Doprinos dospijeva na naplatu do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec, prema članku 134.l Zakona.

Članak 89.

Brisan. 

Članak 90.

Brisan. 

Članak 91.

Brisan. 

Članak 92.

Brisan. 

17. Za osiguranika po osnovi osobe koja je prekinula rad a bivši ju je poslodavac uputio na obrazovanje ili stručno usavršavanje

Članak 93.

Za osiguranika zdravstvenog osiguranja po osnovi osobe koja je prekinula rad a bivši ju je poslodavac uputio na obrazovanje ili stručno usavršavanje doprinos obračunava pravna ili fizička osoba ili drugi poslovni subjekt koji je izvršio prijavu osiguranika na osiguranje po toj osnovi, sukladno članku 139. Zakona. 

Članak 94.

Iznos mjesečne osnovice propisan je naredbom koju temeljem članka 254. Zakona donosi ministar financija i to kao umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,35 – sukladno članku 141. Zakona. 

Članak 95.

Prema propisanoj mjesečnoj osnovici obračunava se doprinos na osnovicu, i to: doprinos za zdravstveno osiguranje – po stopi od 15%. 

Članak 96.

(1) Doprinos se obračunava i dospijeva na naplatu do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec, sukladno članku 142. stavak 1. Zakona. 

(2) O vrsti i iznosima obračunanih doprinosa, osnovici prema kojoj su doprinosi obračunani, razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugim podacima koje utvrdi, obveznik obračunavanja sastavlja obračunsku ispravu i izvješće sukladno članku 142. stavak 2. Zakona. 

18. Za osiguranika po osnovi osobe koju je pravna ili fizička osoba, prije stupanja u radni odnos, uputila na praktični rad

Članak 97.

Za osiguranika zdravstvenog osiguranja po osnovi osobe koju je pravna ili fizička osoba, prije stupanja u radni odnos, uputila na praktični rad doprinose obračunava pravna ili fizička osoba ili drugi poslovni subjekt koji je izvršio prijavu osiguranika na osiguranje po toj osnovi, sukladno članku 143. Zakona. 

Članak 98.

Iznos mjesečne osnovice propisan je naredbom koju temeljem članka 254. Zakona donosi ministar financija i to kao umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,35 – sukladno članku 145. Zakona. 

Članak 99.

Prema propisanoj mjesečnoj osnovici obračunavaju se doprinosi na osnovicu, i to: 

1. doprinos za zdravstveno osiguranje – po stopi od 15%. 

Članak 100.

(1) Doprinosi se obračunavaju i dospijevaju na naplatu do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec, sukladno članku 146. stavak 1. Zakona. 

(2) O vrsti i iznosima obračunanih doprinosa, osnovici prema kojoj su doprinosi obračunani, razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugim podacima koje utvrdi, obveznik obračunavanja sastavlja obračunsku ispravu i izvješće sukladno članku 146. stavak 2. Zakona. 

19. Za osiguranika po osnovi osobe upućene u inozemstvo u sklopu međunarodne tehničko-prosvjetne i kulturne suradnje

Članak 101.

Za osiguranika po osnovi osobe upućene u inozemstvo u sklopu međunarodne tehničko-prosvjetne i kulturne suradnje doprinose obračunava pravna ili fizička osoba ili drugi poslovni subjekt koji je izvršio prijavu osiguranika na osiguranje po toj osnovi, sukladno članku 147. Zakona. 

Članak 102.

Iznos mjesečne osnovice propisan je naredbom koju temeljem članka 254. Zakona donosi ministar financija, i to kao umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,35 – sukladno članku 149. Zakona. 

Članak 103.

Prema propisanoj mjesečnoj osnovici obračunavaju se doprinosi na osnovicu, i to: 

1. doprinos za zdravstveno osiguranje – po stopi od 15%. 

Članak 104.

(1) Doprinosi se obračunavaju i dospijevaju na naplatu do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec, sukladno članku 150. stavak 1. Zakona. 

(2) O vrsti i iznosima obračunanih doprinosa, osnovici prema kojoj su doprinosi obračunani, razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugim podacima koje utvrdi, obveznik obračunavanja sastavlja obračunsku ispravu i izvješće sukladno članku 150. stavak 2. Zakona. 

20. Za osiguranike mirovinskog osiguranja u određenim okolnostima i zdravstvenog osiguranja zaštite zdravlja na radu za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti

20.1. ZA OSIGURANIKA PO OSNOVI UČENIKA I REDOVITIH STUDENATA ZA VRIJEME RADA PREKO POSREDNIKA PRI ZAPOŠLJAVANJU

Članak 105.

Za osiguranika po osnovi učenika i redovitih studenata za vrijeme rada preko posrednika pri zapošljavanju iznos osnovice utvrđuje i doprinose obračunava posrednik pri zapošljavanju učenika i studenata, sukladno članku 159. Zakona. 

Članak 106.

Osnovica za obračun doprinosa jest svaki pojedinačni primitak koji se isplaćuje za rad pojedinog učenika ili studenta, sukladno članku 161. Zakona. 

Članak 107.

Prema utvrđenoj osnovici obračunavaju se doprinosi na osnovicu, i to: 

1. posebni doprinos za mirovinsko osiguranje za osobe osigurane u određenim okolnostima – po stopi od 5% i 

2. posebni doprinos za zaštitu zdravlja na radu – po stopi od 0,5%. 

Članak 108.

(1) Doprinosi se obračunavaju s obračunom primitka i dospijevaju na naplatu istodobno s isplatom primitka učeniku ili studentu, sukladno članku 162. stavak 1. Zakona. 

(2) O vrsti i iznosima obračunanih doprinosa, osnovici prema kojoj su doprinosi obračunani, razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugim podacima koje utvrdi, obveznik obračunavanja sastavlja obračunsku ispravu i izvješće sukladno članku 162. stavak 2. Zakona. 

20.2. ZA OSIGURANIKA PO OSNOVI UČENIKA I STUDENATA NA DODIPLOMSKOM STUDIJU ZA VRIJEME PRAKTIČNE NASTAVE I STRUČNE PRAKSE KOD POSLODAVACA TE ZA VRIJEME STRUČNIH PUTOVANJA

Članak 109.

Za osiguranika po osnovi učenika i studenata na dodiplomskom studiju za vrijeme praktične nastave i stručne prakse kod poslodavaca te za vrijeme stručnih putovanja (članak 10. stavak 1. točka 2. Zakona) doprinose obračunava škola i/ili visokoškolska ustanova i/ili druga ustanova koja osiguranika upućuje na praktičnu nastavu, stručnu praksu, stručno putovanje ili obvezan praktični rad, sukladno članku 163. točka 1. Zakona. 

Članak 110.

Iznos mjesečne osnovice propisan je naredbom koju temeljem članka 254. Zakona donosi ministar financija, i to kao umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,35 – sukladno članku 165. Zakona. 

Članak 111.

Prema propisanoj mjesečnoj osnovici obračunavaju se doprinosi na osnovicu, i to: 

1. posebni doprinos za mirovinsko osiguranje za osobe osigurane u određenim okolnostima – po stopi od 5% i 

2. posebni doprinos za zaštitu zdravlja na radu – po stopi 0,5%. 

Članak 112.

(1) Doprinosi se obračunavaju i dospijevaju na naplatu do 15. dana u mjesecu za prethodno tromjesečje, sukladno članku 166. stavak 1. Zakona. 

(2) O vrsti i iznosima obračunanih doprinosa, osnovici prema kojoj su doprinosi obračunani, razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugim podacima koje utvrdi, obveznik obračunavanja sastavlja obračunsku ispravu i izvješće sukladno članku 166. stavak 2. Zakona. 

(3) Izvješće o vrsti i iznosima obračunanih doprinosa obveznik obračunavanja dostavlja obvezniku plaćanja – ministarstvu mjerodavnom za obrazovanje, sukladno članku 166. stavak 3. Zakona. 

20.3. ZA OSIGURANIKA PO OSNOVI NEZAPOSLENE OSOBE ZA VRIJEME STRUČNOG OSPOSOBLJAVANJA ILI PROFESIONALNE REHABILITACIJE NA KOJE IH JE UPUTILA NADLEŽNA SLUŽBA ZAPOŠLJAVANJA

Članak 113.

Za osiguranika po osnovi nezaposlene osobe za vrijeme stručnog osposobljavanja ili profesionalne rehabilitacije na koje ih je uputila nadležna služba zapošljavanja (članak 10. stavak 1. točka 3. Zakona), doprinos obračunava Hrvatski zavod za zapošljavanje sukladno, članku 163. točka 2. Zakona. 

Članak 114.

Iznos mjesečne osnovice propisan je naredbom koju temeljem članka 254. Zakona donosi ministar financija, i to kao umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,35 – sukladno članku 165. Zakona. 

Članak 115.

Prema propisanoj mjesečnoj osnovici obračunavaju se doprinosi na osnovicu, i to: 

1. posebni doprinos za mirovinsko osiguranje za osobe osigurane u određenim okolnostima – po stopi od 5% i 

2. posebni doprinos za zaštitu zdravlja na radu – po stopi od 0,5%. 

Članak 116.

(1) Doprinosi se obračunavaju i dospijevaju na naplatu do 15. dana u mjesecu za prethodno tromjesečje sukladno članku 166. stavak 1. Zakona. 

(2) O vrsti i iznosima obračunanih doprinosa, osnovici prema kojoj su doprinosi obračunani, razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugim podacima koje utvrdi, obveznik obračunavanja sastavlja obračunsku ispravu i izvješće sukladno članku 166. stavak 2. Zakona. 

20.4. ZA OSIGURANIKA PO OSNOVI DJECE I MLADEŽI SA SMETNJAMA U TJELESNOM I DUŠEVNOM RAZVOJU NA PRAKTIČNOJ NASTAVI ILI NA OBVEZNOM PRAKTIČNOM RADU U PRAVNOJ OSOBI ZA OSPOSOBLJAVANJE

Članak 117.

Za osiguranika po osnovi djece i mladeži sa smetnjama u tjelesnom i duševnom razvoju na praktičnoj nastavi ili na obveznom praktičnom radu u pravnoj osobi za osposobljavanje (članak 10. stavak 1. točka 4. Zakona) doprinos obračunava škola i/ili visokoškolska ustanova i/ili druga ustanova koja osiguranika upućuje na praktičnu nastavu, stručnu praksu, stručno putovanje ili obvezan praktični rad, sukladno članku 163. točki 1. Zakona. 

Članak 118.

Iznos mjesečne osnovice propisan je naredbom koju temeljem članka 254. Zakona donosi ministar financija, i to kao umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,35 – sukladno članku 165. Zakona. 

Članak 119.

Prema propisanoj mjesečnoj osnovici obračunava se doprinos na osnovicu, i to: posebni doprinos za zaštitu zdravlja na radu – po stopi od 0,5%. 

Članak 120.

(1) Doprinos se obračunava i dospijeva na naplatu do 15. dana u mjesecu za prethodno tromjesečje, sukladno članku 166. stavak 1. Zakona. 

(2) O vrsti i iznosima obračunanih doprinosa, osnovici prema kojoj su doprinosi obračunani, razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugim podacima koje utvrdi, obveznik obračunavanja sastavlja obračunsku ispravu i izvješće sukladno članku 166. stavak 2. Zakona. 

(3) Izvješće o vrsti i iznosima obračunanih doprinosa obveznik obračunavanja dostavlja obvezniku plaćanja – ministarstvu mjerodavnom za obrazovanje, sukladno članku 166. stavak 3. Zakona. 

20.5. ZA OSTALE OSIGURANIKE MIROVINSKOG OSIGURANJA U ODREĐENIM OKOLNOSTIMA I ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA ZAŠTITE ZDRAVLJA NA RADU ZA SLUČAJ OZLJEDE NA RADU I PROFESIONALNE BOLESTI

Članak 121.

Za ostale osiguranike mirovinskog osiguranja u određenim okolnostima i zdravstvenog osiguranja zaštite zdravlja na radu za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti (članak 10. stavak 1. točke 5. do 15. Zakona) obračun doprinosa obavlja tijelo državne uprave ili javna ustanova, druga pravna ili fizička osoba ili drugi poslovni subjekt koji imaju obvezu izvršiti prijavu osiguranika na osiguranje, sukladno članku 163. točka 3. Zakona. 

Članak 122.

Iznos mjesečne osnovice propisan je naredbom koju temeljem članka 254. Zakona, donosi ministar financija i to kao umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,35 – sukladno članku 165. Zakona. 

Članak 123.

Prema propisanoj mjesečnoj osnovici obračunavaju se doprinosi na osnovicu, i to: 

1. posebni doprinos za mirovinsko osiguranje za osobe osigurane u određenim okolnostima (za osiguranike tog osiguranja) – po stopi od 5% i 

2. posebni doprinos za zaštitu zdravlja na radu (za osiguranike tog osiguranja) – po stopi od 0,5%. 

Članak 124.

(1) Doprinosi se obračunavaju i dospijevaju na naplatu do 15. dana u mjesecu za prethodno tromjesečje, prema članku 166. stavak 1. Zakona. 

(2) O vrsti i iznosima obračunanih doprinosa, osnovici prema kojoj su doprinosi obračunani, razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugim podacima koje utvrdi, obveznik obračunavanja sastavlja obračunsku ispravu i izvješće sukladno članku 166. stavak 2. Zakona. 

21. Za osiguranika po osnovi stranca za kojega troškove zdravstvene zaštite snosi davatelj stipendije

Članak 125.

Za osiguranika po osnovi stranca za kojega troškove zdravstvene zaštite snosi davatelj stipendije (članak 11. stavak 1. točka 3. Zakona) doprinos obračunava pravna ili fizička osoba ili drugi poslovni subjekt koji je izvršio prijavu osiguranika na osiguranje po toj osnovi, sukladno članku 175. Zakona. 

Članak 126.

Iznos mjesečne osnovice propisan je naredbom koju temeljem članka 254. Zakona donosi ministar financija, i to kao umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,35 – sukladno članku 177. Zakona. 

Članak 127.

Prema propisanoj mjesečnoj osnovici obračunava se doprinos na osnovicu, i to: doprinos za zdravstveno osiguranje – po stopi od 13%. 

Članak 128.

(1) Doprinos se obračunava do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec, sukladno članku 178. stavak 1. Zakona. 

(2) O vrsti i iznosima obračunanih doprinosa, osnovici prema kojoj su doprinosi obračunani, razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugim podacima koje utvrdi, obveznik obračunavanja sastavlja obračunsku ispravu i izvješće sukladno članku 178. stavak 2. Zakona. 

22. Za osiguranike koji ostvaruju naknadu plaće

22.1. ZA OSIGURANIKA KOJI NAKNADU PLAĆE ZA VRIJEME BOLOVANJA OSTVARUJE NA TERET SREDSTAVA NOSITELJA OBVEZNOGA ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA

Članak 129.

Za osiguranika koji naknadu plaće za vrijeme bolovanja ostvaruje na teret sredstava nositelja obveznoga zdravstvenog osiguranja iznos osnovice utvrđuje i doprinos obračunava Hrvatski zavod za obvezno zdravstveno osiguranje, sukladno članku 179. stavak 1. Zakona. 

Članak 130.

(1) Osnovica jest iznos naknade plaće za određeni mjesec ili za dio mjeseca, sukladno članku 181. Zakona. 

(2) Osnovica se utvrđuje za svaki mjesec ili za dio mjeseca za koji osiguranik ostvaruje pravo na naknadu. 

(3) Osnovica po osnovi naknade plaće utvrđuje se i obveza je obračuna i plaćanja doprinosa i u slučaju kada se iznos naknade plaće, sukladno članku 245. Zakona, obustavlja radi namirenja duga na ime dospjelih obveza doprinosa poslodavca ili samog osiguranika. 

Članak 131.

Prema utvrđenoj mjesečnoj osnovici obračunava se doprinos na osnovicu, i to: doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje, za osiguranika mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje – po stopi od 5%. 

Članak 132.

(1) Doprinos se obračunava s obračunom naknade i dospijeva na naplatu istodobno s isplatom naknade odnosno istodobno s povratom naknade (refundacijom) poslodavcu, sukladno članku 182. stavak 1. Zakona, odnosno istodobno s danom doznake u korist uplatnog računa za uplatu doprinosa u slučaju prebijanja prava s obvezom doprinosa koja nije namirena, sukladno članku 245. Zakona. 

(2) O vrsti i iznosima obračunanih doprinosa, osnovici prema kojoj su doprinosi obračunani, razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugim podacima koje utvrdi, obveznik obračunavanja sastavlja obračunsku ispravu i izvješće sukladno članku 182. stavak 2. Zakona. 

22.2. ZA OSIGURANIKA KOJI NAKNADU PLAĆE ODNOSNO NOVČANU NAKNADU ZA VRIJEME BOLOVANJA OSTVARUJE NA TERET SREDSTAVA DRŽAVNOG PRORAČUNA

Članak 133.

Za osiguranika koji naknadu plaće odnosno novčanu naknadu za vrijeme bolovanja ostvaruje na teret sredstava državnog proračuna iznos osnovice utvrđuje i doprinose obračunava Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, sukladno članku 179. stavak 2. Zakona. 

Članak 134.

(1) Osnovica jest iznos naknade plaće za određeni mjesec ili za dio mjeseca, sukladno članku 181. Zakona. 

(2) Osnovica se utvrđuje za svaki mjesec ili za dio mjeseca za koji osiguranik ostvaruje pravo na naknadu. 

Članak 135.

Prema utvrđenoj mjesečnoj osnovici obračunava se doprinos na osnovicu, i to: doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje, za osiguranika mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje – po stopi od 5%. 

Članak 136.

(1) Doprinos se obračunava s obračunom naknade i dospijeva na naplatu istodobno s isplatom naknade, sukladno članku 182. stavak 1. Zakona. 

(2) O vrsti i iznosima obračunanih doprinosa, osnovici prema kojoj su doprinosi obračunani, razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugim podacima koje utvrdi, obveznik obračunavanja sastavlja obračunsku ispravu i izvješće sukladno članku 182. stavak 2. Zakona. 

Članak 137.

Brisan. 

Članak 138.

Brisan. 

Članak 139.

Brisan. 

Članak 140.

Brisan. 

22.4. ZA OSIGURANIKA KOJI NAKNADU PLAĆE OSTVARUJE NA TERET SREDSTAVA MIROVINSKOG OSIGURANJA NA TEMELJU GENERACIJSKE SOLIDARNOSTI

Članak 141.

Za osiguranika koji naknadu plaće ostvaruje na teret sredstava mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti iznos osnovice utvrđuje i doprinos obračunava Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, sukladno članku 179. stavak 4. Zakona. 

Članak 142.

(1) Osnovica jest iznos naknade plaće za određeni mjesec ili za dio mjeseca, sukladno članku 181. Zakona. 

(2) Osnovica se utvrđuje za svaki mjesec ili za dio mjeseca za koji osiguranik ostvaruje pravo na naknadu. 

Članak 143.

Prema utvrđenoj mjesečnoj osnovici obračunava se doprinos na osnovicu, i to: doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje, za osiguranika mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje – po stopi od 5%. 

Članak 144.

(1) Doprinos se obračunava s obračunom naknade i dospijeva na naplatu istodobno s isplatom naknade, sukladno članku 182. stavak 1. Zakona. 

(2) O vrsti i iznosima obračunanih doprinosa, osnovici prema kojoj su doprinosi obračunani, razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugim podacima koje utvrdi, obveznik obračunavanja sastavlja obračunsku ispravu i izvješće sukladno članku 182. stavak 2. Zakona. 

22.5. ZA OSIGURANIKA KOJI NAKNADU PLAĆE OSTVARUJE ZA VRIJEME KORIŠTENJA PRAVA NA PLAĆENI DOPUST ILI NA RAD S POLOVICOM PUNOG RADNOG VREMENA PORADI NJEGE DJETETA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU

Članak 145.

Za osiguranika koji naknadu plaće ostvaruje po osnovi prava na plaćeni dopust ili na rad s polovicom punoga radnog vremena poradi njege djeteta s teškoćama u razvoju, sukladno posebnom propisu, iznos osnovice utvrđuje i doprinos obračunava Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, sukladno članku 179. stavak 4. Zakona. 

Članak 146.

(1) Osnovica jeste iznos naknade plaće za određeni mjesec ili za dio mjeseca, sukladno članku 181. Zakona. 

(2) Osnovica se utvrđuje za svaki mjesec ili za dio mjeseca za koji osiguranik ostvaruje pravo na naknadu. 

Članak 147.

Prema utvrđenoj mjesečnoj osnovici obračunava se doprinos na osnovicu, i to: doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje i to samo za osiguranika mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje – po stopi od 5%. 

Članak 148.

(1) Doprinos se obračunava s obračunom naknade i dospijeva na naplatu istodobno s isplatom naknade, sukladno članku 182. stavak 1. Zakona. 

(2) O vrsti i iznosima obračunanih doprinosa, osnovici prema kojoj su doprinosi obračunani, razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugim podacima koje utvrdi, obveznik obračunavanja sastavlja obračunsku ispravu i izvješće sukladno članku 182. stavak 2. Zakona. 

23. Za osiguranike obveznoga zdravstvenog osiguranja radi prava na korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu

23.1. ZA OSIGURANIKA PO OSNOVI RADNOG ODNOSA – IZASLANOG RADNIKA

Članak 149.

(1) Za osiguranika po osnovi radnog odnosa – izaslanog radnika iznos osnovice utvrđuje i posebni doprinos radi prava na korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu obračunava poslodavac, sukladno članku 188. točka 1. Zakona.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, za osiguranika po osnovi radnog odnosa – izaslanog radnika upućenog na rad u državu članicu ili u državu s kojom je međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju uređeno pitanje korištenja zdravstvene zaštite u inozemstvu ne obračunava se posebni doprinos radi prava na korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu.

Članak 150.

Osnovica jest iznos mjesečne osnovice utvrđene za pojedinog osiguranika na način propisan člankom 37. stavak 1. Zakona, sukladno članku 191. stavak 1. Zakona. 

Članak 151.

Prema utvrđenoj mjesečnoj osnovici obračunava se doprinos na osnovicu, i to: posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu – po stopi od 10%. 

Članak 152.

(1) Doprinos se obračunava istodobno s obračunom ostalih doprinosa sukladno člancima 25. do 27. ovoga Pravilnika i dospijeva na naplatu istodobno s dospijećem na naplatu ostalih doprinosa obračunanih prema istoj osnovici sukladno članku 192. stavak 1. točka 1. Zakona. 

(2) O iznosu obračunanog doprinosa, osnovici prema kojoj je obračunan, razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugim podacima koje utvrdi, obveznik obračunavanja sastavlja obračunsku ispravu i izvješće sukladno članku 192. stavak 2. Zakona. 

23.2. ZA OSIGURANIKA PO OSNOVI RADNOG ODNOSA

Članak 153.

(1) Za osiguranika po osnovi radnog odnosa iznos osnovice utvrđuje i posebni doprinos radi prava na korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu obračunava poslodavac, sukladno članku 188. točke 2. i 3. Zakona.

(2) Za osiguranika po osnovi rada kod poslodavca s registriranim sjedištem ili mjestom poslovanja u drugoj državi članici prema kojemu se, sukladno propisima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, primjenjuje zakonodavstvo Republike Hrvatske, iznos osnovice utvrđuje i posebni doprinos radi prava na korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu obračunava poslodavac, sukladno članku 188. točke 4. i 5. Zakona, odnosno zaposlena osoba preuzimatelj obveze doprinosa iz članka 248.a stavka 1. Zakona.

(3) Iznimno od odredbe stavka 1. i 2. ovog članka za osiguranika po osnovi radnog odnosa i za osiguranika po osnovi rada kod poslodavca s registriranim sjedištem ili mjestom poslovanja u drugoj državi članici koji službeno boravi ili boravi na službenom putu u državi članici ili u državi s kojom je međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju uređeno pitanje korištenja zdravstvene zaštite u inozemstvu ne obračunava se posebni doprinos radi prava na korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu.

Članak 154.

Osnovica se utvrđuje za svaki mjesec ili dio mjeseca u kojemu je osiguranik službeno boravio u inozemstvu ili je boravio na službenom putu u inozemstvu, i to: 

1. za osiguranika koji službeno boravi u inozemstvu, osnovica jest plaća utvrđena prema članku 21. stavak 1. Zakona, odnosno iznos prosječne plaće ako se za vrijeme službenog boravka u inozemstvu ne isplaćuje plaća, sukladno članku 191. stavak 2. Zakona; 

2. za osiguranika koji boravi na službenom putu u inozemstvu, osnovica jest umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,35, sukladno članku 191. stavak 3. Zakona. 

Članak 155.

(1) Prema utvrđenoj ili propisanoj mjesečnoj osnovici obračunava se doprinos na osnovicu, i to: posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu: 

1. prema osnovici iz članka 154. točka 1. ovoga Pravilnika (za osiguranika koji službeno boravi u inozemstvu) po stopi od 10% te se obračunava i dospijeva na naplatu istodobno s obračunom i dospijećem na naplatu ostalih doprinosa prema istoj osnovici, a ako se plaća ne isplaćuje doprinos se obračunava i dospijeva na naplatu do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec, sukladno članku 192. stavak 1. točka 2. Zakona 

2. prema osnovici iz članka 154. točka 2. ovoga Pravilnika (za osiguranika koji boravi na službenom putu u inozemstvu) po stopi od 20% te se obračunava i dospijeva na naplatu do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec, sukladno članku 192. stavak 1. točka 3. Zakona. 

(2) O iznosu obračunanog doprinosa, osnovici prema kojoj je obračunan, razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugim podacima koje utvrdi, obveznik obračunavanja sastavlja obračunsku ispravu i izvješće sukladno članku 192. stavak 2. Zakona. 

23.3. ZA OSIGURANIKA PO OSNOVI IZABRANE ILI IMENOVANE OSOBE

Članak 156.

Za osiguranika po osnovi izabrane ili imenovane osobe osnovicu utvrđuje i posebni doprinos radi prava na korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu obračunava predstavničko tijelo ili izvršno tijelo državne vlasti, jedinice područne (regionalne) samouprave ili jedinice lokalne samouprave, sukladno članku 188. točke 6. i 7. Zakona. 

Članak 157.

Osnovica se utvrđuje za svaki mjesec ili dio mjeseca u kojemu je osiguranik službeno boravio u inozemstvu ili je boravio na službenom putu u inozemstvu, i to: 

1. za osiguranika koji službeno boravi u inozemstvu, osnovica jest plaća utvrđena prema članku 29. stavak 1. Zakona, odnosno iznos prosječne plaće ako se za vrijeme službenog boravka u inozemstvu ne isplaćuje plaća, sukladno članku 191. stavak 2. Zakona; 

2. za osiguranika koji boravi na službenom putu u inozemstvu, osnovica jest umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,35, sukladno članku 191. stavak 3. Zakona. 

Članak 158.

(1) Prema utvrđenoj ili propisanoj mjesečnoj osnovici obračunava se doprinos na osnovicu, i to: posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu: 

1. prema osnovici iz članka 157. točka 1. ovoga Pravilnika (za osiguranika koji službeno boravi u inozemstvu) po stopi od 10% te se obračunava i dospijeva na naplatu istodobno s obračunom i dospijećem na naplatu ostalih doprinosa prema istoj osnovici, a ako se plaća ne isplaćuje doprinos se obračunava i dospijeva na naplatu do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec, sukladno članku 192. stavak 1. točka 2. Zakona 

2. prema osnovici iz članka 157. točka 2. ovoga Pravilnika (za osiguranika koji boravi na službenom putu u inozemstvu) po stopi od 20% te se obračunava i dospijeva na naplatu do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec, sukladno članku 192. stavak 1. točka 3. Zakona. 

(2) O iznosu obračunanog doprinosa, osnovici prema kojoj je obračunan, razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugim podacima koje utvrdi, obveznik obračunavanja sastavlja obračunsku ispravu i izvješće sukladno članku 192. stavak 2. Zakona. 

23.4. ZA OSIGURANIKA PO OSNOVI PRIMITAKA OD KOJIH SE UTVRĐUJE DRUGI DOHODAK

Članak 159.

(1) Za osiguranika po osnovi primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak (članak 9. stavak 1. točka 20. Zakona) koji po nalogu isplatitelja primitka boravi na službenom putu u inozemstvu, iznos osnovice utvrđuje i posebni doprinos radi prava na korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu obračunava isplatitelj primitka, sukladno članku 188. točka 8. Zakona.

(2) Osiguranik koji djelatnost samozaposlene osobe obavlja u drugoj državi članici, na kojega se sukladno propisima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, primjenjuje zakonodavstvo Republike Hrvatske i koji boravi na službenom putu u inozemstvu, sam obračunava posebni doprinos radi prava na korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu, sukladno članku 188. točka 12. Zakona.

(3) Iznimno od odredbe stavka 1. i 2. ovog članka za osiguranika po osnovi obavljanja samostalnih djelatnosti, odnosno osiguranika koji djelatnost samozaposlene osobe obavlja u drugoj državi članici, koji boravi na službenom putu u državi članici ili u državi s kojom je međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju uređeno pitanje korištenja zdravstvene zaštite u inozemstvu ne obračunava se posebni doprinos radi prava na korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu.

Članak 160.

Iznos mjesečne osnovice propisan je naredbom koju temeljem članka 254. Zakona donosi ministar financija, i to kao umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,35 – sukladno članku 191. stavak 3. Zakona. 

Članak 161.

Prema propisanoj mjesečnoj osnovici obračunava se doprinos na osnovicu, i to: posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu – po stopi od 20%. 

Članak 162.

(1) Doprinos se obračunava i dospijeva na naplatu do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec, sukladno članku 192. stavak 1. točka 3. Zakona. 

(2) O iznosu obračunanog doprinosa, osnovici prema kojoj je obračunan, razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugim podacima koje utvrdi, obveznik obračunavanja sastavlja obračunsku ispravu i izvješće sukladno članku 192. stavak 2. Zakona. 

23.5. ZA OSIGURANIKA PO OSNOVI OBAVLJANJA SAMOSTALNIH DJELATNOSTI

Članak 163.

(1) Osiguranik po osnovi obavljanja samostalnih djelatnosti (članak 9. stavak 1. točke 9. do 13. Zakona) koji boravi na službenom putu u inozemstvu sam obračunava posebni doprinos radi prava na korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu, sukladno članku 188. točka 7. Zakona. 

(2) Samozaposlena osoba koja obavljaju djelatnost u drugim državama članicama i na koju se, sukladno odredbama članka 11. do 16. Uredbe (EZ) br. 883/2004, primjenjuje zakonodavstvo Republike Hrvatske te koja boravi na službenom putu u inozemstvu sama obračunava posebni doprinos radi prava na korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu, sukladno članku 188. točka 7. Zakona.

(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka osiguranik po osnovi obavljanja samostalnih djelatnosti koji boravi na službenom putu u drugim državama članicama ne obračunava posebni doprinos radi prava na korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu.

(4) Iznimno od odredbe stavka 2. ovog članka samozaposlena osoba koja boravi na službenom putu u inozemstvu u drugim državama članicama ne obračunava posebni doprinos radi prava na korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu.

Članak 164.

(1) Iznos mjesečne osnovice propisan je naredbom koju temeljem članka 254. Zakona donosi ministar financija, i to kao umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,35 – sukladno članku 191. stavak 3. Zakona. 

(2) Osnovica se utvrđuje za svaki mjesec odnosno za dio određenog mjeseca u kojemu je osiguranik boravio na službenom putu u inozemstvu. 

Članak 165.

Prema propisanoj mjesečnoj osnovici obračunava se doprinos na osnovicu, i to: posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu – po stopi od 20%. 

Članak 166.

(1) Doprinos se obračunava i dospijeva na naplatu do 15. u mjesecu za prethodni mjesec, sukladno članku 192. stavak 1. točka 3. Zakona. 

(2) O iznosu obračunanog doprinosa, osnovici prema kojoj je obračunan, razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugim podacima koje utvrdi, obveznik obračunavanja sastavlja obračunsku ispravu i izvješće sukladno članku 192. stavak 2. Zakona. 

23.6. ZA OSIGURANIKA PO OSNOVI OBAVLJANJA SAMOSTALNIH DJELATNOSTI – IZASLANOG NA RAD U INOZEMSTVO

Članak 167.

(1) Osiguranik po osnovi obavljanja samostalnih djelatnosti (članak 9. stavak 1. točke 9. do 13. Zakona) koji je izaslan na rad u inozemstvo sam obračunava posebni doprinos radi prava na korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu, sukladno članku 188. točka 8. Zakona. 

(2) Samozaposlena osoba koja obavlja djelatnost u drugim državama članicama i na koju se, sukladno odredbama članka 11. do 16. Uredbe (EZ) br. 883/2004, primjenjuje zakonodavstvo Republike Hrvatske te koja je izaslana na rad u inozemstvo sama obračunava posebni doprinos radi prava na korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu, sukladno članku 188. točka 8. Zakona.

(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka osiguranik po osnovi obavljanja samostalnih djelatnosti koji je izaslan na rad u druge države članice ne obračunava posebni doprinos radi prava na korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu.

(4) Iznimno od odredbe stavka 2. ovog članka samozaposlena osoba koja je izaslana na rad u druge države članice ne obračunava posebni doprinos radi prava na korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu.

Članak 168.

(1) Iznos mjesečne osnovice propisan je naredbom koju temeljem članka 254. Zakona donosi ministar financija, i to kao umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,35 – sukladno članku 191. stavak 3. Zakona. 

(2) Osnovica se utvrđuje za svaki mjesec odnosno za dio određenog mjeseca u kojemu je osiguranik imao status osiguranika izaslanog na rad u inozemstvo. 

Članak 169.

Prema propisanoj mjesečnoj osnovici obračunava se doprinos na osnovicu, i to: posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu – po stopi od 20%. 

Članak 170.

(1) Doprinos se obračunava i dospijeva na naplatu do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec, sukladno članku 192. stavak 1. točka 4. Zakona. 

(2) O iznosu obračunanog doprinosa, osnovici prema kojoj je obračunan, razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugim podacima koje utvrdi, obveznik obračunavanja sastavlja obračunsku ispravu i izvješće sukladno članku 192. stavak 2. Zakona. 

Članak 171.

Brisan. 

Članak 172.

Brisan. 

Članak 173.

Brisan. 

24. Za osiguranika po osnovi radnog odnosa čiji se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem

Članak 175.

(1) Za osiguranika obveznoga mirovinskog osiguranja po osnovi radnog odnosa i izaslanog radnika čiji se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem iznos osnovice utvrđuje i dodatni doprinos za taj staž obračunava poslodavac, sukladno članku 193. Zakona. 

(2) Odredbe stavka 1. ovog članka primjenjuju se i na osiguranika po osnovi rada kod poslodavca s registriranim sjedištem ili mjestom poslovanja u drugoj državi članici prema kojemu se, sukladno propisima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, primjenjuje zakonodavstvo Republike Hrvatske i koji je sukladno propisima o stažu osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem i posebnim propisima, zaposlen na radnome mjestu na kojemu se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem ili koji obavlja poslove zanimanja za koja se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem.

Članak 176.

(1) Osnovica jest plaća iz članka 21. Zakona (za osiguranika po osnovi radnog odnosa), odnosno mjesečna osnovica utvrđena prema članku 37. Zakona (za osiguranika po osnovi radnog odnosa – izaslanog radnika), sukladno članku 194. Zakona. 

(2) Osnovica se utvrđuje za svaki mjesec ili dio mjeseca u kojemu osiguranik ostvaruje pravo na staž osiguranja s povećanim trajanjem. 

Članak 177.

Prema utvrđenoj mjesečnoj osnovici obračunavaju se doprinosi na osnovicu, i to: 

1. dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje za staž osiguranja s povećanim trajanjem: 

1.1. za osobu koja je osiguranik samo mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti, i to kada se svakih 12 mjeseci staža osiguranja računa: 

1.1.1. kao 14 mjeseci – po stopi od 4,86% 

1.1.2. kao 15 mjeseci – po stopi od 7,84% 

1.1.3. kao 16 mjeseci – po stopi od 11,28% 

1.1.4. kao 18 mjeseci – po stopi od 17,58% 

odnosno 

1.2. za osobu koja je osiguranik i mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje, i to kada se svakih 12 mjeseci staža osiguranja računa: 

1.2.1. kao 14 mjeseci – po stopi od 3,61% 

1.2.2. kao 15 mjeseci – po stopi od 5,83% 

1.2.3. kao 16 mjeseci – po stopi od 8,39% 

1.2.4. kao 18 mjeseci – po stopi od 13,07% 

2. dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za staž osiguranja s povećanim trajanjem, i to kada se svakih 12 mjeseci staža osiguranja računa: 

2.1. kao 14 mjeseci – po stopi od 1,25% 

2.2. kao 15 mjeseci – po stopi od 2,01% 

2.3. kao 16 mjeseci – po stopi od 2,89% 

2.4. kao 18 mjeseci – po stopi od 4,51%. 

Članak 178.

(1) Doprinosi se obračunavaju istodobno s obračunom doprinosa prema mjesečnoj osnovici – plaći sukladno članku 21. Zakona, odnosno prema mjesečnoj osnovici za izaslanog radnika sukladno članku 37. Zakona, i dospijevaju na naplatu istodobno s dospijećem na naplatu ostalih doprinosa za istog osiguranika i obračunanih prema istoj osnovici. 

(2) O iznosu obračunanog doprinosa, osnovici prema kojoj je obračunan, razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugim podacima koje utvrdi, obveznik obračunavanja sastavlja obračunsku ispravu i izvješće sukladno članku 195. stavak 2. Zakona. 

25. Za osiguranika – osobu s invaliditetom kojoj se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem

Članak 179.

Za osiguranika – osobu s invaliditetom kojoj se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem dodatni doprinos za taj staž obračunava Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, sukladno članku 196. stavak 2. Zakona. 

Članak 180.

(1) Osnovica jest iznos prosječne plaće propisan naredbom koju temeljem članka 254. Zakona donosi ministar financija, sukladno članku 198. Zakona. 

(2) Osnovica se utvrđuje za svaki mjesec ili dio mjeseca u kojemu osiguranik ostvaruje pravo na staž osiguranja s povećanim trajanjem po toj osnovi. 

Članak 181.

Prema propisanoj mjesečnoj osnovici obračunava se doprinos na osnovicu, za osiguranika mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje, i to: dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje – po stopi od 2,01%. 

Članak 182.

(1) Doprinos se obračunava i dospijeva na naplatu do 30. dana u mjesecu za prethodni mjesec, sukladno članku 199. stavku 1. Zakona. 

(2) O iznosu obračunanog doprinosa, osnovici prema kojoj je obračunan, razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugim podacima koje utvrdi, obveznik obračunavanja sastavlja obračunsku ispravu i izvješće sukladno članku 199. stavak 2. Zakona. 

III. UTVRĐIVANJE OBVEZE I OBRAČUN IZNOSA DOPRINOSA RJEŠENJEM POREZNE UPRAVE PREMA MJESEČNOJ OSNOVICI

1. Opće odredbe o obvezama doprinosa što se utvrđuju rješenjem koje može vrijediti i kroz više obračunskih razdoblja

Članak 183.

(1) Porezna uprava, po službenoj dužnosti, rješenjem utvrđuje obvezu doprinosa, vrste doprinosa te razdoblje na koje se obveza odnosi osiguranicima po sljedećim osnovama osiguranja:

1. samostalnih djelatnosti koji od tih djelatnosti porez plaćaju prema paušalnom dohotku i to:

1.1. djelatnost obrta te domaće radinosti i sporednog zanimanja,

1.2. djelatnost poljoprivrede i šumarstva,

2. djelatnost slobodnog zanimanja i to: novinari, samostalni umjetnici i sportaši – koji prema primicima od djelatnosti porez na dohodak plaćaju po odbitku,

3. član uprave trgovačkog društva i izvršni direktor trgovačkog društva i izvršni upravitelj zadruge,

4. svećenik i drugi članovi vjerske zajednice,

5. zaposlenje u inozemstvu kod međunarodnih organizacija, stranih poslodavaca i u institucijama Europske unije,

6. zaposlenje u tuzemstvu kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu koji nemaju registriranu podružnicu u tuzemstvu.

(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka donosi se po utvrđenom statusu u osiguranju i vrijedi do donošenja novog rješenja ili do promjene osnove osiguranja ili do prestanka osiguranja ili do prestanka obveze doprinosa sukladno odredbi članka 221. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka donosi se na ime osiguranika – dužnika i sadrži najmanje sljedeće podatke:

1. osnovu osiguranja,

2. razdoblje na koje se obveza odnosi i to dan s kojim započinje teći obveza,

3. odredbu o tome da je mjesečna osnovica umnožak iznosa prosječne plaće i propisanog koeficijenta te da se za svaku godinu provedenu u osiguranju primjenjuje mjesečna osnovica što je za tu godinu objavljuje ministar financija,

4. naziv doprinosa i stope za obračun doprinosa,

5. odredbu o mjesečnoj obvezi koja je razmjerna broju dana u osiguranju određenog mjeseca,

6. naznaku dospijeća za uplatu dospjelih mjesečnih obveza,

7. nalog dužniku da mjesečne obveze uplaćuje u propisanim rokovima dospijeća,

8. uplatne račune i brojčane oznake (šifre) za uplatu dospjelih obveza,

9. odredbu o važenju rješenja,

10. odredbu o tome da se mjesečne obveze doprinosa što ih je obveznik dužan uplatiti smatraju konačnom obvezom,

11. odredbu o obvezi plaćanja zatezne kamate ako se dospjela obveza ne uplati u propisanom roku dospijeća.

(4) Do izvršnosti rješenja prema stavku 1. ovoga članka obveznik je dužan plaćati predujam za svaku vrstu doprinosa propisanu prema osnovi osiguranja i u iznosu – umnošku iznosa prosječne plaće i koeficijenta propisanog za obračun mjesečne osnovice za određenu osnovu osiguranja te propisane stope za obračun doprinosa. Mjesečni iznos predujma dospijeva na naplatu u rokovima propisanim za uplatu doprinosa za istu osnovu osiguranja.

2. Opće odredbe o obvezama doprinosa što se utvrđuju rješenjem koje se donosi za pojedino obračunsko razdoblje (kalendarsku godinu)

Članak 184.

(1) Porezna uprava, po službenoj dužnosti, rješenjem utvrđuje obvezu doprinosa, vrste i mjesečne iznose doprinosa te razdoblje na koje se obveza odnosi osiguranicima po sljedećim osnovama osiguranja:

1. pomorac – član posade brodova u međunarodnoj plovidbi,

2. poljoprivrednik upisan u upisnik kao nositelj ili član obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva te šumoposjednik i član njegova obiteljskog kućanstva,

3. osiguranik po osnovi poljoprivrede,

4. produženo mirovinsko osiguranje,

5. osiguranik po osnovi mirovine ili invalidnine iz inozemstva,

6. osoba koja zdravstveno osiguranje ne ostvaruje po drugoj osnovi,

7. član obitelji osobe zaposlene u inozemstvu,

8. stranac,

9. član obitelji stranca.

(2) Rješenje prema stavku 1. ovoga članka donosi se za svako obračunsko razdoblje (kalendarsku godinu), a mjesečne obveze doprinosa utvrđene rješenjem vrijede do prestanka osiguranja, do promjene osnove osiguranja ili do prestanka obveze doprinosa utvrđene sukladno odredbi članka 221. stavka 2. ovoga Zakona, a najdulje do posljednjeg dana u godini na koju se obveza odnosi.

(3) Za osiguranika po osnovi pomorac – član posade broda u međunarodnoj plovidbi rješenje iz stavka 1. ovoga članka donosi se po isteku godine za koju se obveza utvrđuje.

(4) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka donosi se na ime osiguranika – dužnika i sadrži najmanje sljedeće podatke:

1. osnovu osiguranja,

2. razdoblje na koje se obveza odnosi i to godinu i prvi dan u toj godini s kojim započinje teći obveza,

3. iznos propisane mjesečne osnovice prema kojoj su doprinosi obračunani,

4. naziv doprinosa i mjesečni iznos obveze,

5. odredbu o tome da se mjesečne obveze utvrđene rješenjem i evidentirane u poreznim evidencijama smatraju konačnom obvezom,

6. odredbu o mjesečnoj obvezi koja je razmjerna broju dana u osiguranju određenog mjeseca

7. naznaku dospijeća za uplatu dospjelih mjesečnih obveza,

8. nalog dužniku da mjesečne obveze uplaćuje u propisanim rokovima dospijeća,

9. uplatne račune i brojčane oznake (šifre) za uplatu dospjelih obveza,

10. odredbu o važenju rješenja,

11. odredbu o obvezi plaćanja zatezne kamate ako se dospjela obveza ne uplati u propisanom roku dospijeća.«.

(5) Do izvršnosti rješenja iz stavka 1. ovoga članka u vezi stavka 2. ovoga članka obveznik je dužan plaćati predujam za svaku vrstu doprinosa propisanu prema osnovi osiguranja i u iznosu – umnošku iznosa prosječne plaće i koeficijenta propisanog za obračun mjesečne osnovice za određenu osnovu osiguranja te propisane stope za obračun doprinosa. Mjesečni iznos predujma dospijeva na naplatu u rokovima propisanim za uplatu doprinosa za istu osnovu osiguranja.

(6) Do izvršnosti rješenja iz stavka 1. ovoga članka u vezi stavka 3. ovoga članka osiguranik po osnovi pomorac – član posade broda u međunarodnoj plovidbi je dužan plaćati predujam za svaku vrstu doprinosa u iznosu – umnošku iznosa mjesečne osnovice koju propisuje ministar nadležan za pomorstvo, sukladno posebnom propisu te propisane stope za obračun doprinosa. Mjesečni iznos predujma dospijeva na naplatu u rokovima propisanim za uplatu doprinosa za tu osnovu osiguranja.

Članak 185.

Brisan.

Članak 186.

Brisan.

Članak 187.

Brisan.

Članak 188.

Brisan.

Članak 189.

Brisan.

Članak 190.

Brisan.

Članak 191.

Brisan.

Članak 192.

Brisan.

3. Obveze doprinosa za osiguranike po osnovi obavljanja samostalnih djelatnosti koji od tih djelatnosti porez na dohodak plaćaju prema paušalnom dohotku

3.1. ZA OSIGURANIKE PO OSNOVI DJELATNOSTI OBRTA TE DOMAĆE RADINOSTI I SPOREDNOG ZANIMANJA

Članak 193.

(1) Osiguranik po osnovi djelatnosti obrta te domaće radinosti i sporednog zanimanja (članak 9. stavak 1. točka 9. i 31. Zakona) – koji od te djelatnosti porez na dohodak plaća prema paušalnom dohotku, obveznik je doprinosa obračunanih prema mjesečnoj osnovici propisanoj naredbom koju na temelju članka 254. Zakona donosi ministar financija, i to kao umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,4 – sukladno članku 70. Zakona. 

(2) Prema propisanoj mjesečnoj osnovici obračunavaju se doprinosi na osnovicu, i to: 

1. doprinos za mirovinsko osiguranje – po stopi od 20%, odnosno po stopi od 15% za osiguranika mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje 

2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja) – po stopi od 5% 

3. doprinos za zdravstveno osiguranje – po stopi od 15% 

4. doprinos za zaštitu zdravlja na radu – po stopi od 0,5%

5. doprinos za zapošljavanje – po stopi od 1,7%.

(3) Mjesečni iznosi obveza dospijevaju na naplatu do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec, sukladno članku 71. Zakona. 

3.2. ZA OSIGURANIKA PO OSNOVI DJELATNOST POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA

Članak 194.

(1) Osiguranik po osnovi djelatnost poljoprivrede i šumarstva (članak 9. stavak 1. točka 12. Zakona) – koji od te djelatnosti porez na dohodak plaća prema paušalnom dohotku obveznik je doprinosa obračunanih prema mjesečnoj osnovici propisanoj naredbom koju na temelju članka 254. Zakona donosi ministar financija, i to kao umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,4 – sukladno članku 70. Zakona. 

(2) Prema propisanoj mjesečnoj osnovici obračunavaju se doprinosi na osnovicu, i to: 

1. doprinos za mirovinsko osiguranje – po stopi od 20%, odnosno po stopi od 15% za osiguranika mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje 

2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja) – po stopi od 5% 

3. doprinos za zdravstveno osiguranje – po stopi od 15% 

4. doprinos za zaštitu zdravlja na radu – po stopi od 0,5%

5. doprinos za zapošljavanje – po stopi od 1,7%.

(3) Mjesečni iznosi obveza dospijevaju na naplatu do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec, sukladno članku 71. Zakona. 

4. Obveze doprinosa za osiguranika po osnovi djelatnosti slobodnog zanimanja: samostalni umjetnik i športaš koji prema primicima od djelatnosti porez na dohodak plaća po odbitku

Članak 195.

(1) Osiguranik po osnovi djelatnost slobodnog zanimanja: samostalni umjetnik (članak 9. stavak 1. točka 10. Zakona) i športaš (članak 9. stavak 1. točka 11. Zakona) – koji prema primicima od djelatnosti porez na dohodak plaća po odbitku, obveznik je doprinosa obračunanih prema mjesečnoj osnovici propisanoj naredbom koju na temelju članka 254. Zakona donosi ministar financija, i to kao umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 1,0 – sukladno članku 74. Zakona. 

(2) Prema propisanoj mjesečnoj osnovici obračunavaju se doprinosi na osnovicu, i to: 

1. doprinos za mirovinsko osiguranje – po stopi od 20%, odnosno po stopi od 15% za osiguranika mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje 

2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja) – po stopi od 5% 

3. doprinos za zdravstveno osiguranje – po stopi od 15% 

4. doprinos za zaštitu zdravlja na radu – po stopi od 0,5%

5. doprinos za zapošljavanje – po stopi od 1,7%.

(3) Mjesečni iznosi obveza dospijevaju na naplatu do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec, sukladno članku 75. Zakona. 

5. Obveze doprinosa za osiguranika po osnovi poljoprivrede

Članak 196.

(1) Osiguranik po osnovi poljoprivrede (članak 9. stavak 1. točka 14. Zakona) obveznik je doprinosa obračunanih prema mjesečnoj osnovici propisanoj naredbom koju na temelju članka 254. Zakona donosi ministar financija, i to kao umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,35 – sukladno članku 88. Zakona. 

(2) Prema propisanoj mjesečnoj osnovici obračunavaju se doprinosi na osnovicu, i to: 

1. doprinos za zdravstveno osiguranje – po stopi od 7,5%. 

(3) Mjesečni iznosi obveza dospijevaju na naplatu do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec, sukladno članku 89. Zakona. 

5.a Za osiguranika po osnovi poljoprivrednika upisanog u upisnik kao nositelj ili član obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva te šumoposjednika i člana njegova obiteljskog domaćinstva

Članak 196.a

(1) Osiguranik po osnovi poljoprivrednika upisanog u upisnik kao nositelj ili član obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva te šumoposjednika i člana njegova obiteljskog domaćinstva (članak 9. stavak 1. točka 14.a Zakona) obveznik je doprinosa obračunanih prema mjesečnoj osnovici propisanoj naredbom koju na temelju članka 254. Zakona donosi ministar financija, i to kao umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,35 – sukladno članku 85.c Zakona.

(2) Prema propisanoj mjesečnoj osnovici obračunavaju se doprinosi na osnovicu, i to:

1. doprinos za mirovinsko osiguranje – po stopi od 10%, odnosno po stopi od 5% za osiguranika mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje

2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja) – po stopi od 5%

3. doprinos za zdravstveno osiguranje – po stopi od 7,5%

4. doprinos za zapošljavanje – po stopi od 1,7%.

(3) Mjesečni iznosi obveza dospijevaju na naplatu do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec, sukladno članku 85.d Zakona.

6. Obveze doprinosa za osiguranika po osnovi člana uprave trgovačkog društva i izvršnog direktora dioničkog društva i upravitelja zadruge

Članak 197.

(1) Osiguranik po osnovi člana uprave trgovačkog društva i izvršnog direktora dioničkog društva i upravitelja zadruge (članak 9. stavak 1. točka 15. Zakona) obveznik je doprinosa obračunanih prema mjesečnoj osnovici propisanoj naredbom koju na temelju članka 254. Zakona donosi ministar financija, i to kao umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 1,0 – sukladno članku 92. Zakona. 

(2) Prema propisanoj mjesečnoj osnovici obračunavaju se doprinosi na osnovicu, i to: 

1. doprinos za mirovinsko osiguranje – po stopi od 20%, odnosno po stopi od 15% za osiguranika mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje 

2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja) – po stopi od 5% 

3. doprinos za zdravstveno osiguranje – po stopi od 15% 

4. doprinos za zaštitu zdravlja na radu – po stopi 0,5%

5. doprinos za zapošljavanje – po stopi od 1,7%.

(3) Mjesečni iznosi obveza dospijevaju na naplatu do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec, sukladno članku 93. Zakona. 

7. Obveze doprinosa za osiguranika po osnovi svećenika i drugih članova vjerske zajednice

Članak 198.

(1) Osiguranik po osnovi svećenika i drugih članova vjerske zajednice (članak 9. stavak 1. točka 16. Zakona) obveznik je doprinosa obračunanih prema mjesečnoj osnovici propisanoj naredbom koju na temelju članka 254. Zakona donosi ministar financija, i to kao umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,35 – sukladno članku 97. Zakona. 

(2) Prema propisanoj mjesečnoj osnovici obračunavaju se doprinosi na osnovicu, i to: 

1. doprinos za mirovinsko osiguranje – po stopi od 20%, odnosno po stopi od 15% za osiguranika mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje 

2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja) – po stopi od 5% 

3. doprinos za zdravstveno osiguranje – po stopi od 7,5% 

4. doprinos za zaštitu zdravlja na radu – po stopi 0,5%. 

(3) Mjesečni iznosi obveza doprinosa iz stavka 2. točaka 1., 2. i 3. ovoga članka dospijevaju na naplatu do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec, a doprinos iz stavka 2. točka 4. ovoga članka dospijeva na naplatu do 15. dana u mjesecu za prethodno tromjesečje, sukladno članku 98. Zakona. 

8. Obveze doprinosa za osiguranika po osnovi zaposlenja u inozemstvu kod međunarodnih organizacija, stranih poslodavaca i u institucijama Europske unije

Članak 199.

(1) Osiguranik po osnovi zaposlenja u inozemstvu kod međunarodnih organizacija i stranih poslodavaca  i u institucijama Europske unije (članak 9. stavak 1. točka 18. Zakona) obveznik je doprinosa obračunanih prema mjesečnoj osnovici propisanoj naredbom koju na temelju članka 254. Zakona donosi ministar financija, i to kao umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 1,0 – sukladno članku 105. Zakona. 

(2) Prema propisanoj mjesečnoj osnovici obračunavaju se doprinosi na osnovicu, i to: 

1. doprinos za mirovinsko osiguranje – po stopi od 20%, odnosno po stopi od 15% za osiguranika mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje 

2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja) – po stopi od 5% 

3. doprinos za zdravstveno osiguranje – po stopi od 15% 

4. doprinos za zaštitu zdravlja na radu – po stopi 0,5%

5. doprinos za zapošljavanje – po stopi od 1,7%.

(3) Mjesečni iznosi obveza doprinosa dospijevaju na naplatu do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec, sukladno članku 106. Zakona. 

9. Obveze doprinosa za osiguranika po osnovi zaposlenja u tuzemstvu kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu

Članak 200.

(1) Osiguranik po osnovi zaposlenja u tuzemstvu kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu koji nemaju registriranu podružnicu u tuzemstvu (članak 9. stavak 1. točka 19. Zakona) obveznik je doprinosa obračunanih prema mjesečnoj osnovici propisanoj naredbom koju na temelju članka 254. Zakona donosi ministar financija, i to kao umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 1,0 – sukladno članku 109. Zakona. 

(2) Prema propisanoj mjesečnoj osnovici obračunavaju se doprinosi na osnovicu, i to: 

1. doprinos za mirovinsko osiguranje – po stopi od 20%, odnosno po stopi od 15% za osiguranika mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje 

2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja) – po stopi od 5% 

3. doprinos za zdravstveno osiguranje – po stopi od 15% 

4. doprinos za zaštitu zdravlja na radu – po stopi 0,5%

5. doprinos za zapošljavanje – po stopi od 1,7%.

(3) Mjesečni iznosi obveza doprinosa dospijevaju na naplatu do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec, sukladno članku 110. Zakona. 

10. Obveze doprinosa za osiguranika po osnovi produženog mirovinskog osiguranja

Članak 201.

(1) Osiguranik po osnovi produženog mirovinskog osiguranja (članak 9. stavak 1. točka 21. Zakona) obveznik je doprinosa obračunanih prema mjesečnoj osnovici propisanoj naredbom koju na temelju članka 254. Zakona donosi ministar financija, i to kao umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta – 0,35 sukladno članku 120. Zakona. 

(2) Prema propisanoj mjesečnoj osnovici obračunavaju se doprinosi na osnovicu, i to: 

1. doprinos za mirovinsko osiguranje – po stopi od 20%, odnosno po stopi od 15% za osiguranika mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje 

2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja) – po stopi od 5%. 

(3) Mjesečni iznosi obveza doprinosa dospijevaju na naplatu do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec, sukladno članku 121. Zakona. 

11. Obveze doprinosa za osiguranika po osnovi osobe koja zdravstveno osiguranje ne ostvaruje po drugoj osnovi

Članak 202.

(1) Osiguranik po osnovi osobe koja zdravstveno osiguranje ne ostvaruje po drugoj osnovi (članak 9. stavak 1. točka 29. Zakona) obveznik je doprinosa obračunanih prema mjesečnoj osnovici propisanoj naredbom koju na temelju članka 254. Zakona donosi ministar financija, i to kao umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,35 – sukladno članku 153. Zakona. 

(2) Prema propisanoj mjesečnoj osnovici obračunava se doprinos na osnovicu, i to: doprinos za zdravstveno osiguranje – po stopi od 15%. 

(3) Mjesečni iznos obveza doprinosa dospijeva na naplatu do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec, sukladno članku 154. Zakona. 

12. Obveze doprinosa za osiguranika po osnovi člana obitelji osobe koja je zaposlena u inozemstvu

Članak 203.

(1) Za osiguranika po osnovi člana obitelji osobe koja je zaposlena u inozemstvu (članak 9. stavak 1. točka 30. Zakona) obveznik doprinosa je osoba koja je, prije zaposlenja u inozemstvu, bila nositelj osiguranja za članove obitelji a obveza je obračuna doprinosa prema mjesečnoj osnovici propisanoj naredbom koju na temelju članka 254. Zakona donosi ministar financija, i to kao umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,35 – sukladno članku 157. Zakona. 

(2) Prema propisanoj mjesečnoj osnovici obračunava se doprinos na osnovicu, i to: doprinos za zdravstveno osiguranje – po stopi od 15%. 

(3) Mjesečni iznos obveza doprinosa dospijeva na naplatu do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec, sukladno članku 158. Zakona. 

(4) Obveza doprinosa utvrđuje se nositelju osiguranja, i to posebnim rješenjem za svakoga člana obitelji koji je prijavljen na osiguranje po ovoj osnovi. 

13. Obveze doprinosa za osiguranika po osnovi stranca

Članak 204.

(1) Osiguranik po osnovi stranca koji, sukladno posebnom propisu, sam snosi troškove zdravstvenog osiguranja (članak 11. stavak 1. točka 1. Zakona) obveznik je doprinosa prema mjesečnoj osnovici propisanoj naredbom koju na temelju članka 254. Zakona donosi ministar financija, i to kao umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,35 – sukladno članku 169. Zakona. 

(2) Prema propisanoj mjesečnoj osnovici obračunava se doprinos na osnovicu, i to: doprinos za zdravstveno osiguranje – po stopi od 15%. 

(3) Mjesečni iznos obveza doprinosa dospijeva na naplatu do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec, sukladno članku 170. Zakona. 

14. Obveze doprinosa za osiguranika po osnovi člana obitelji stranca

Članak 205.

(1) Za osiguranika obveznog zdravstvenog osiguranja po osnovi član obitelji stranca koji, prema posebnom propisu, sam snosi troškove zdravstvenog osiguranja za članove obitelji koji borave u Republici Hrvatskoj (članak 11. stavak 1. točka 2. Zakona) obveza je obračuna doprinosa prema mjesečnoj osnovici propisanoj naredbom koju na temelju članka 254. Zakona, donosi ministar financija i to kao umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,35 – sukladno članku 173. Zakona. 

(2) Prema propisanoj mjesečnoj osnovici obračunava se doprinos na osnovicu, i to: doprinos za zdravstveno osiguranje – po stopi od 15%. 

(3) Mjesečni iznos obveza doprinosa dospijeva na naplatu do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec, sukladno članku 174. Zakona. 

(4) Obveza doprinosa utvrđuje se strancu – nositelju osiguranja i to posebnim rješenjem za svakoga člana obitelji koji boravi u Republici Hrvatskoj i prijavljen je na obvezno zdravstveno osiguranje po toj osnovi. 

15. Obveze doprinosa za osiguranika po osnovi korisnika mirovine ili invalidnine od stranog nositelja mirovinskog i invalidskog osiguranja

Članak 206.

(1) Osiguranik po osnovi korisnika mirovine ili invalidnine od stranog nositelja mirovinskog i invalidskog osiguranja (članak 9. stavak 1. točka 24. Zakona) obveznik je doprinosa obračunanih prema mjesečnoj osnovici koju čini iznos mirovine ili invalidnine, ali ne može biti niža od najniže mjesečne osnovice niti viša od iznosa prosječne plaće za godinu za koju se utvrđuje osnovica, sukladno članku 132. Zakona. 

(2) Iznos mirovine ili invalidnine utvrđuje Hrvatski zavod za obvezno zdravstveno osiguranje na temelju dokaza o primljenom iznosu mirovine ili invalidnine i u postupku utvrđivanja statusa u osiguranju, te podatak o tome dostavlja Poreznoj upravi. Na temelju zaprimljenog podatka o iznosu mirovine ili invalidnine Porezna uprava utvrđuje iznos mjesečne osnovice. 

(3) Radi primjene članka 133. stavak 3. Zakona i promjene iznosa osnovice a uslijed promjene iznosa mirovine ili invalidnine odnosno srednjeg tečaja kune za inozemnu valutu u kojoj se isplaćuje mirovina ili invalidnina, osiguranik može podnijeti Poreznoj upravi zahtjev najkasnije do posljednjeg dana u godini poradi primjene nove osnovice za sljedeću godinu. Porezna uprava će zahtjevu udovoljiti ako se iznos mirovine ili invalidnine promijeni za više od 5% odnosno ako je, prema ispisu tečaja Hrvatske narodne banke na zadnji dan tekuće godine srednji tečaj valute u kojoj se mirovina ili invalidnina isplaćuje promijenjen u odnosu na srednji tečaj na isti dan prethodne godine za više od 5%. 

(4) Prema utvrđenoj mjesečnoj osnovici obračunava se doprinos na osnovicu, i to: doprinos za zdravstveno osiguranje – po stopi od 15%. 

(5) Mjesečni iznos obveza doprinosa dospijeva na naplatu do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec, sukladno članku 134. Zakona. 

16. Obveze doprinosa za osiguranika po osnovi pomorca – člana posade broda u međunarodnoj plovidbi

Članak 207.

(1) Osiguranik po osnovi pomoraca – člana posade broda u međunarodnoj plovidbi (članak 9. stavak 1. točka 8. Zakona) obveznik je doprinosa obračunanih prema mjesečnoj osnovici koju naredbom propisuje ministar mora, temeljem posebnog propisa, sukladno članku 61. Zakona. 

(2) Prema propisanoj mjesečnoj osnovici obračunavaju se doprinosi na osnovicu, i to: 

1. doprinos za mirovinsko osiguranje- po stopi od 20%, odnosno po stopi od 15% za osiguranika mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje 

2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja) – po stopi od 5% 

3. dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje za staž osiguranja s povećanim trajanjem – po stopi od 7,84%, odnosno po stopi od 5,83% za osiguranika mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje 

4. dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za staž osiguranja s povećanim trajanjem (za osiguranika tog osiguranja) – po stopi od 2,01% 

5. doprinos za zdravstveno osiguranje – po stopi od 15% 

6. doprinos za zaštitu zdravlja na radu – po stopi od 0,5%. 

(3) Mjesečni iznosi obveza doprinosa iz stavka 2. točke 1., 2., 3., 4. i 5. ovoga članka dospijevaju na naplatu do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec a doprinos iz stavka 1. točke 6. ovoga članka dospijeva na naplatu do 15. dana u mjesecu za prethodno tromjesečje, sukladno članku 62. Zakona. 

IV. UTVRĐIVANJE OBVEZE I OSNOVICE TE OBRAČUN IZNOSA DOPRINOSA RJEŠENJEM POREZNE UPRAVE PREMA GODIŠNJOJ OSNOVICI

Članak 208.

(1) Obveznici doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti iz članka 7. točke 6. Zakona, koji od druge djelatnosti sukladno propisima o porezu na dohodak utvrđuju dohodak kao razliku poslovnih primitaka i izdataka ili sukladno propisima o porezu na dobit od druge djelatnosti utvrđuju dobit, sami utvrđuju obvezu doprinosa, iznos osnovice te vrste i godišnji iznos svakog od doprinosa što su ih dužni plaćati sukladno članku 183. stavku 1. Zakona.

(2) Obveznicima doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti iz članka 7. točka 6. Zakona, koji od druge djelatnost porez na dohodak plaća prema paušalnom dohotku, Porezna uprava rješenjem po službenoj dužnosti bez provedbe ispitnog postupka utvrđuje obvezu doprinosa, iznos osnovice te vrste i godišnji iznos svakoga od doprinosa koje je dužan plaćati, sukladno članku 240. stavku 1. Zakona, vezano uz članak 183. stavak 2. Zakona.

Članak 209.

(1) Obvezniku koji od druge djelatnosti utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti, godišnja osnovica jest dohodak od samostalne djelatnosti – razlika između iznosa primitaka i iznosa izdataka, prije umanjenja dohotka za preneseni gubitak i ostalih umanjenja dohotka prema propisima o porezu na dohodak i posebnim propisima, sukladno članku 185. stavku 1. Zakona.

(2) Obvezniku koji od druge djelatnosti utvrđuje dobit, godišnja osnovica jest dobit – razlika između iznosa ukupnih prihoda i ukupnih rashoda prije umanjenja dobiti za preneseni gubitak i ostalih umanjenja i uvećanja dobiti prema propisima o porezu na dobit i posebnim propisima, sukladno članku 185. stavku 2. Zakona.

(3) Obvezniku koji od druge djelatnosti plaća porez na dohodak prema propisanom paušalnom dohotku, iznos godišnje osnovice utvrđuje se na temelju službenih podataka o obavljanju djelatnosti i o iznosu godišnjeg paušalnog dohotka prema kojemu je tom obvezniku utvrđena obveza poreza na dohodak u paušalnom iznosu, sukladno članku 185. stavku 3. Zakona.

(4) Obvezniku iz stavka 1. i 2. ovoga članka koji obvezu doprinosa prema godišnjoj osnovici nije utvrdio na način i u rokovima propisanima Zakonom, niti o tome podnio propisano izvješće, obvezu doprinosa utvrđuje i iznose obračunava Porezna uprava u postupku nadzora ili u posebnom postupku.

Članak 210.

(1) Iznos godišnje osnovice i obveze doprinosa prema godišnjoj osnovici utvrđuju se nakon isteka godine za koju se obveza odnosi. 

(2) Iznos godišnje osnovice može iznositi najviše do umnoška iznosa prosječne plaće te koeficijenta 0,65 i brojke 12, sukladno članku 186. stavak 1. Zakona, a propisuje se naredbom koju na temelju članka 254. Zakona donosi ministar financija. 

Članak 211.

(1) Obvezniku doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti koji je tu djelatnost tijekom obračunskog razdoblja obavljao s prekidima, godišnja osnovica utvrđuje se razmjerno broju mjeseci u kojima je obveznik obavljao drugu djelatnost u odnosu na broj mjeseci obavljanja djelatnosti u toj godini.

(2) U broj mjeseci obavljanja druge djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka računa se svaki puni mjesec druge djelatnosti uvećan za posljednji mjesec, bez obzira na broj dana obavljanja djelatnosti u tom mjesecu te bez umanjenja za mjesece u kojima je djelatnost privremeno obustavljena i mjesece u kojima je korišteno pravo na privremenu nesposobnost za rad.

(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, u broj mjeseci obavljanja druge djelatnosti obvezniku doprinosa koji od te djelatnosti porez na dohodak plaća prema paušalnom dohotku ne uzima se razdoblje u kojem je privremeno obustavio obavljanje druge djelatnosti, sukladno propisu o obrtu.

(4) U broj mjeseci obavljanja djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka računa se svaki puni mjesec u kojemu je obveznik obavljao tu djelatnost uvećan za posljednji mjesec, bez obzira na broj dana obavljanja druge djelatnosti u tom mjesecu te bez umanjenja za mjesece u kojima je djelatnost privremeno obustavljena i mjesece u kojima je korišteno pravo na privremenu nesposobnost za rad.

Članak 212.

(1) Prema utvrđenoj godišnjoj osnovici obračunavaju se doprinosi na osnovicu, i to: 

1. doprinos za mirovinsko osiguranje – po stopi od 20%, odnosno po stopi od 15% za osiguranika mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje 

2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja) – po stopi od 5% 

3. doprinos za zdravstveno osiguranje – po stopi od 15%. 

(2) Godišnja obveza doprinosa obvezniku iz članka 183. stavka 1. Zakona koji od druge djelatnosti utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti dospijeva na naplatu s danom podnošenja godišnje prijave poreza na dohodak, sukladno propisima o porezu na dohodak.

(3) Godišnja obveza doprinosa obvezniku iz članka 183. stavka 1. Zakona koji od druge djelatnosti utvrđuje dobit dospijeva na naplatu s danom podnošenja godišnje prijave poreza na dobit, sukladno propisima o porezu na dobit.

(4) Godišnja obveza doprinosa obvezniku iz članka 183. stavka 2. Zakona dospijeva na naplatu u roku od 15. dana od dana uručenja rješenja obvezniku.

Članak 213.

(1) Rješenje kojim se utvrđuje obveza doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti od koje se porez na dohodak plaća prema paušalnom dohotku, donosi se na ime obveznika doprinosa – dužnika i obavezno sadrži sljedeće podatke: 

1. razdoblje na koje se obveza odnosi i to godinu odnosno razdoblje ili razdoblja unutar iste godine kada se obveza ne odnosi na cijelu godinu 

2. iznos utvrđene godišnje osnovice 

3. vrste doprinosa i godišnje iznose obveza 

4. odredbu o tome da se godišnje obveze utvrđene rješenjem i evidentirane u poreznim evidencijama smatraju konačnom obvezom 

5. naznaku dospijeća za uplatu utvrđenih godišnjih obveza 

6. uplatne račune za plaćanje utvrđenih obveza 

7. nalog dužniku da mjesečne obveze uplaćuje u propisanim rokovima dospijeća 

8. odredbu o obvezi plaćanja zatezne kamate ako se dospjela obveza ne uplati u propisanom roku. 

(2) Godišnji iznosi obveza utvrđenih rješenjem evidentiraju se s danom dospijeća za uplatu, sukladno članku 242. stavak 1. točka 3. Zakona. 

V. POSEBNE ODREDBE O OSNOVICAMA ZA OBRAČUN DOPRINOSA

1. Primjena najniže mjesečne osnovice

Članak 214.

Iznos najniže mjesečne osnovice za svaku godinu propisuje se naredbom koju na temelju članka 254. Zakona donosi ministar financija, i to kao umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,35 – sukladno članku 200. stavak 3. Zakona. 

Članak 215.

(1) Za osiguranika po osnovi radnog odnosa i izabrane ili imenovane osobe te izaslanog radnika koji s poslodavcem ima ugovoren rad u nepunom radnom vremenu i u slučaju kada poslodavac tom osiguraniku za određeni mjesec ili dio mjeseca te za rad u nepunom radnom vremenu, nema obvezu isplatiti plaću u iznosu većem od propisane najniže mjesečne osnovice iznos najniže mjesečne osnovice utvrđuje se razmjerno broju ugovorenih sati rada u odnosu na puno radno vrijeme, sukladno članku 200. stavak 2. Zakona. 

(2) Za osiguranika koji istodobno ima ugovoren rad u nepunom radnom vremenu s više poslodavaca, svaki poslodavac primjenjuje odredbe o najnižoj mjesečnoj osnovici, sukladno stavku 1. ovoga članka. 

2. Izbor više osnovice

Članak 216.

(1) Obveznik doprinosa kojemu Porezna uprava rješenjem utvrđuje obvezu doprinosa, radi primjene više mjesečne osnovice podnosi zahtjev Poreznoj upravi, sukladno članku 203. Zakona.

(2) Za izračun više osnovice podnositelj zahtjeva može izabrati samo koeficijent koji množenjem s iznosom prosječne plaće daje iznos izabrane više mjesečne osnovice viši od iznosa mjesečne osnovice propisanog za osnovu po kojoj je obveznik doprinosa osiguran, sukladno članku 203. stavak 2. Zakona. 

(3) Zahtjev za izbor više osnovice podnosi se na obrascu »Zahtjev za izbor više osnovice« (Obrazac IVO-DOP) koji je sastavni dio ovog Pravilnika, a koji među ostalim, sadržava i izjavu podnositelja da je upoznat s odredbom članka 203. stavak 3. Zakona sukladno kojoj se izabrana viša osnovica primjenjuje za obračun svih doprinosa propisanih prema osnovi osiguranja po kojoj je obveznik osiguran. 

(4) Do donošenja rješenja po zahtjevu za izbor više osnovice, podnositelj zahtjeva mora namiriti sve dospjele a nenamirene obveze doprinosa. 

(5) Izabrana viša osnovica primjenjuje se s početkom od prvoga dana sljedećeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva te se prenosi i na sljedeće obračunsko razdoblje (kalendarsku godinu) i primjenjuje se sve dok je obveznik ne opozove, sukladno članku 203. stavak 6. Zakona. 

(6) Iznimno od odredbe stavka 5. ovoga članka obvezniku doprinosa koji zahtjev podnese u roku od 15 dana od dana stjecanja svojstva osiguranika, obveza doprinosa prema višoj mjesečnoj osnovici može se, na njegov zahtjev, utvrditi s danom početka razdoblja osiguranja sukladno članku 203. stavak 7. Zakona. 

(7) Opozivom izabrane više osnovice smatra se dan predaje podneska nadležnoj ispostavi Porezne uprave te obveza doprinosa prema izabranoj višoj osnovici prestaje s istekom mjeseca u kojemu je predan zahtjev, sukladno članku 203. stavak 6. Zakona.

(8) Obvezniku doprinosa osiguranom prema osnovama navedenima u članku 183. stavku 1. Zakona rješenje izdano po zahtjevu podnesenom za izbor više osnovice vrijedi do donošenja novog rješenja ili do prestanka obveze doprinosa prema izabranoj višoj osnovici po opozivu ili do promjene osnove osiguranja ili do prestanka osiguranja ili do prestanka obveze doprinosa sukladno odredbi članka 221. stavka 2. ovoga Zakona.

(9) Obvezniku doprinosa osiguranom prema osnovama navedenima u članku 184. stavku 1. Zakona rješenje izdano po zahtjevu podnesenom za izbor više osnovice vrijedi do donošenja novog rješenja ili do prestanka obveze doprinosa prema izabranoj višoj osnovici po opozivu ili do promjene osnove osiguranja ili do prestanka osiguranja ili do prestanka obveze doprinosa sukladno odredbi članka 221. stavka 2. ovoga Zakona, a najdulje do posljednjeg dana u godini na koju se obveza odnosi.

Članak 216.a

(1) Osiguranik koji je sam obveznik obračunavanja doprinosa za svoje osobno osiguranje radi izbora više osnovice ne podnosi zahtjev, već prema izabranoj višoj osnovici sam utvrđuje obvezu doprinosa i o tome podnosi izvješće Poreznoj upravi.

(2) Za izračun više osnovice obveznik iz stavka 1. ovoga članka može primijeniti samo koeficijent koji množenjem s iznosom prosječne plaće daje iznos izabrane više mjesečne osnovice viši od iznosa mjesečne osnovice propisanog za osnovu po kojoj je obveznik doprinosa osiguran, sukladno članku 203. stavku 2. Zakona.

(3) Razdoblje za koje se doprinosi prema višoj mjesečnoj osnovici obračunavaju ne može biti kraće od mjesec dana.

(4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, razdoblje za koje se doprinosi prema izabranoj višoj osnovici obračunavaju može biti kraće od mjesec dana ako je unutar tog mjeseca bio početak ili prestanak osiguranja.

3. Primjena najviše mjesečne osnovice

Članak 217.

(1) Iznos najviše mjesečne osnovice za svaku godinu propisuje se naredbom koju na temelju članka 254. Zakona donosi ministar financija, kao umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 6,0 – sukladno članku 205. Zakona. 

(2) Najvišu mjesečnu osnovicu primjenjuju obveznici obračunavanja, i to: 

1. poslodavac kao obveznik utvrđivanja osnovice i obračunavanja doprinosa za osiguranika po osnovi radnog odnosa – prema osnovici propisanoj člankom 21. Zakona i 

2. predstavničko tijelo ili izvršno tijelo državne vlasti, jedinice područne (regionalne) samouprave i jedinice lokalne samouprave u kojoj osiguranik obavlja dužnost izabrane ili imenovane osobe – prema osnovici propisanoj člankom 29. Zakona i 

3. poslodavac izaslanog radnika kao obveznik utvrđivanja osnovice i obračunavanja doprinosa za osiguranika po osnovi radnog odnosa – prema osnovici propisanoj člankom 37. Zakona. 

(3) Obveza doprinosa do iznosa najviše mjesečne osnovice primjenjuje se bez obzira na broj dana provedenih u osiguranju određenog mjeseca, sukladno članku 204. stavak 1. Zakona.

(4) Pod brojem dana provedenih u osiguranju u određenom mjesecu iz stavka 3. ovog članka podrazumijeva se ukupan broj dana provedenih u osiguranju kod istog poslodavca po osnovi radnog odnosa i/ili po osnovi izabrane i imenovane osobe i/ili po osnovi radnog odnosa – izaslanog radnika.

4. Primjena najviše godišnje osnovice

Članak 218.

(1) Iznos najviše godišnje osnovice za svaku godinu propisuje se naredbom koju na temelju članka članku 254. Zakona donosi ministar financija, i to kao umnožak iznosa prosječne plaće, koeficijenta 6,0 i brojke 12, sukladno članku 208. Zakona. 

(2) Najvišu godišnju osnovicu za pojedinog osiguranika utvrđuje Porezna uprava u postupku godišnjeg obračuna, sukladno članku 206. stavak 2. Zakona. 

(3) Sukladno članku 206. stavak 3. Zakona, najvišu godišnju osnovicu mogu primijeniti i: 

1. poslodavac kao obveznik utvrđivanja osnovice i obračunavanja doprinosa za osiguranika po osnovi radnog odnosa, 

2. predstavničko tijelo ili izvršno tijelo državne vlasti, jedinice područne (regionalne) samouprave i jedinice lokalne samouprave u kojoj osiguranik obavlja dužnost izabrane ili imenovane osobe kao obveznik utvrđivanja osnovice i obračunavanja doprinosa za osiguranika po osnovi izabrane ili imenovane osobe, 

3. poslodavac izaslanog radnika kao obveznik utvrđivanja osnovice i obračunavanja doprinosa za osiguranika po osnovi radnog odnosa – izaslanog radnika i 

4. isplatitelj primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak kada ti primici podliježu obvezi doprinosa. 

(4) Radi primjene odredbe članka 206. stavak 2. Zakona isplatitelj primitka treba osigurati dokaze da je doprinos za isto razdoblje, od strane istoga isplatitelja, obračunan i plaćen do iznosa propisane najviše godišnje osnovice. Dokaz o tome jeste sažetak – pregled sastavljen na temelju dokumentacije isplatitelja. 

(5) Najvišu godišnju osnovicu može utvrditi i primijeniti i Porezna uprava kada u postupku nadzora poslovanja poslodavca ili isplatitelja primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak utvrđuje osnovicu za obračun doprinosa za određeno razdoblje i za određenog osiguranika, sukladno članku 206. stavak 4. Zakona.

(6) Kada je za određenog osiguranika i od istog obveznika utvrđivanja osnovice i obračunavanja doprinosa ispunjen uvjet te je doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti za određenu godinu obračunan i plaćen do iznosa najviše godišnje osnovice, tada prema primicima koji se odnose na istu godinu i isplaćuju se nakon što je taj doprinos obračunan i plaćen do iznosa najviše godišnje osnovice, nema obveze doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, sukladno članku 207. stavak 2. Zakona. 

(7) Obveza doprinosa do iznosa najviše godišnje osnovice primjenjuje se bez obzira na broj dana provedenih u osiguranju određene godine, sukladno članku 206. stavak 1. Zakona. 

V.a POSEBNE ODREDBE O STOPAMA ZA OBRAČUN DOPRINOSA

Članak 218.a

Sukladno članku 238. stavak 1. Zakona doprinosi se obračunavaju prema propisima važećima za razdoblje osiguranja na koje se obveza odnosi. 

Članak 218.b

(1) Kada se obveza doprinosa obračunava prema mjesečnoj osnovici – plaći za rad u određenom mjesecu, primjenjuju se stope za obračun doprinosa važeće za taj mjesec. 

(2) Kada se obveza doprinosa obračunava prema ostalim primicima uz plaću, primjenjuju se stope za obračun doprinosa važeće na dan nastanka obveze doprinosa. 

(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovog članka kada se obveza doprinosa obračunava u godini koja slijedi nakon godine na koju se ostali primici uz plaću odnose, primjenjuju se stope za obračun doprinosa važeće na dan 31. prosinca godine na koju se ostali primici uz plaću odnose. 

Članak 218.c

(1) Kada se obveza doprinosa obračunava prema primitku od kojega se utvrđuje drugi dohodak primjenjuju se stope za obračun doprinosa važeće na dan isplate primitka. 

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka ukoliko je između isplatitelja i primatelja primitka ugovoren datum isplate primitka od kojega se utvrđuje drugi dohodak, primjenjuju se stope za obračun doprinosa važeće na ugovoreni datum isplate. 

Članak 218.d

(1) Kada se obveza doprinosa utvrđuje prema mjesečnoj osnovici koja je propisana kao umnožak iznosa prosječne plaće i propisanog koeficijenta, primjenjuju se stope za obračun doprinosa važeće za mjesec na koji se obveza odnosi. 

(2) Kada se obveza doprinosa utvrđuje prema mjesečnom iznosu mirovine za osiguranika po osnovi korisnika mirovine po propisima o mirovinskom osiguranju Republike Hrvatske, primjenjuje se stopa za obračun doprinosa važeća za mjesec na koji se obveza odnosi. 

(3) Kada se obveza doprinosa utvrđuje prema primitku za rad učenika i studenta preko posrednika pri zapošljavanju, primjenjuju se stope za obračun doprinosa važeće na dan isplate primitka. 

(4) Kada obvezu doprinosa utvrđuje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ili Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje prema mjesečnom iznosu naknade plaće, primjenjuje se stopa za obračun doprinosa važeća za mjesec na koji se isplaćena naknada odnosi. 

Članak 218.e

(1) Kada se obveza doprinosa utvrđuje prema mjesečnoj osnovici rješenjem Porezne uprave osiguranicima koji su sami obveznici doprinosa za osobno osiguranje, primjenjuju se stope za obračun doprinosa važeće za mjesec na koji se obveza odnosi. 

(2) Kada obvezu doprinosa za osobno osiguranje utvrđuje sam obveznik doprinosa prema propisanoj mjesečnoj osnovici, primjenjuju se stope za obračun doprinosa važeće za mjesec na koji se obveza odnosi. 

Članak 218.f

(1) Kada se obveza doprinosa utvrđuje rješenjem Porezne uprave prema godišnjoj osnovici obvezniku doprinosa s osnove druge djelatnosti, primjenjuju se stope doprinosa, važeće za godinu za koju se obveza doprinosa odnosi. 

(2) Kada se obveza doprinosa utvrđuje rješenjem Porezne uprave prema godišnjoj osnovici obvezniku doprinosa s osnove druge djelatnosti, a u godini na koju se obveza odnosi je došlo do promjene stopa za obračun doprinosa, primjenjuju se ponderirane stope za obračun doprinosa sukladno razdoblju druge djelatnosti unutar navedene godine. 

VI. IZNIMKE OD OBVEZE DOPRINOSA I PROMJENE NAČINA UTVRĐIVANJA OPOREZIVOG DOHOTKA

Članak 219.

(1) Isplatitelj primitka od kojega se utvrđuje drugi dohodak po osnovi naknade za isporučeno autorsko pravo i/ili srodna prava, sukladno članku 209. stavak 1. točka 1. Zakona, izuzima primitak po toj osnovi od obveze doprinosa. 

(2) Radi primjene iznimke isplatitelj primitka mora osigurati dokaz. Dokaz jeste prethodno obračunu sklopljen pisani ugovor s autorom kojim se stječe pravo iskorištavanja autorskog prava, u skladu s propisima o autorskom pravu i srodnim pravima. Kada je riječ o primitku za isporuku autorskog djela za koji nije obvezatno zaključivanje ugovora u pisanom obliku, sukladno odredbama propisa o autorskom pravu i srodnim pravima, isplatitelj primitka dužan je u svojim evidencijama osigurati podatke o vrsti isporuke i dokaze da se radi o isporuci i isplaćenoj naknadi za iskorištavanje autorskog prava. 

(3) U postupku nadzora ili posebnom postupku Porezna uprava, po potrebi, za konkretnu će isporuku pismeno zatražiti tumačenje tijela državne uprave mjerodavnog za tumačenje propisa koji uređuju pitanja prava intelektualnog vlasništva. 

Članak 220.

(1) Isplatitelj primitka od kojega se utvrđuje drugi dohodak po osnovi naknade za isporučeno umjetničko djelo, sukladno članku 209. stavak 1. točka 2. Zakona, izuzima primitak po toj osnovi od obveze doprinosa. 

(2) Radi primjene iznimke isplatitelj primitka mora osigurati dokaz. Dokaz jeste prethodno isplati sklopljen ugovor s isporučiteljem odnosno od strane isporučitelja izdan račun na kojemu je naznačeno da se radi o umjetničkom djelu i uz to odgovarajuća isprava mjerodavne strukovne umjetničke udruge ili ovlaštene agencije kojom se potvrđuje da je predmet isporuke umjetničko djelo. 

(3) Ako isporučitelj umjetničkog djela primitak po osnovi isporuke umjetničkog djela primi neposredno iz inozemstva ili od druge fizičke osobe koja ne obavlja samostalnu djelatnost, taj primitak izuzet će od obveze doprinosa uz uvjet da pribavi odgovarajuću ispravu mjerodavne strukovne umjetničke udruge ili ovlaštene agencije kao potvrdu da je predmet isporuke umjetničko djelo. 

Članak 221.

(1) Isplatitelj primitka od kojega se utvrđuje drugi dohodak po osnovi nagrade za rad učeniku odnosno nagrade redovitom studentu za vrijeme praktičnog rada i naukovanja i iznad neoporezivog iznosa, sukladno članku 209. stavak 1. točka 3. Zakona, izuzima taj primitak od obveze doprinosa, bez obzira na iznos nagrade. 

(2) Radi primjene iznimke isplatitelj primitka mora osigurati dokaz. Dokaz je ugovor zaključen sa školom odnosno učilištem o upućivanju učenika odnosno redovitog studenta na obvezan praktični rad ili naukovanje, sukladno programu obrazovanja te škole ili učilišta. 

Članak 222.

Isplatitelj primitka od kojega se utvrđuje drugi dohodak po osnovi rada učenika odnosno studenta preko posrednika pri zapošljavanju učenika i redovitih studenata i iznad neoporezivog iznosa, sukladno članku 209. stavak 1. točka 4. Zakona, izuzima taj primitak od obveze doprinosa na temelju dokaza – službenih podataka o tome da se radi o učeniku ili redovitom studentu. 

Članak 223.

(1) Isplatitelj primitka od kojega se utvrđuje drugi dohodak po osnovi stipendije i iznad neoporezivog iznosa, sukladno članku 209. stavak 1. točka 5. Zakona, bez obzira na iznos stipendije izuzima taj primitak od obveze doprinosa. 

(2) Radi primjene iznimke isplatitelj stipendije mora osigurati dokaz. Dokaz jeste ugovor o stipendiji sklopljen između isplatitelja i primatelja prije početka isplate stipendije ili rješenje kojim se primatelju utvrđuje pravo na stipendiju, te potvrda izdana od škole odnosno visokog učilišta da primatelj stipendije ima status učenika odnosno redovitog studenta za svaku školsku odnosno akademsku godinu za koju se stipendija isplaćuje. 

Članak 224.

(1) Isplatitelj primitka od kojega se utvrđuje drugi dohodak po osnovi športske stipendije i iznad neoporezivog iznosa, sukladno članku 209. stavak 1. točka 6. Zakona, bez obzira na iznos športske stipendije, izuzima taj primitak od obveze doprinosa. 

(2) Radi primjene iznimke isplatitelj športske stipendije mora osigurati dokaz. Dokaz jeste ugovor o športskoj stipendiji sklopljen između isplatitelja i primatelja prije početka isplate stipendije ili rješenje kojim se primatelju utvrđuje pravo na športsku stipendiju vezano uz kriterije o kategorizaciji športaša prema propisima o športu. 

(3) Športskom stipendijom smatraju se: 

1. olimpijske stipendije što ih primaju športaši koji su ispunili odgovarajuću normu za nastup na Olimpijskim igrama, a koju propisuje pripadajuća međunarodna športska asocijacija određenoga športa za određenu disciplinu uvrštenu u program Olimpijskih igara i 

2. stipendije kategoriziranih športaša prema Pravilniku o kategorizaciji športaša koji, u skladu s odredbama Zakona o športu, donosi Hrvatski olimpijski odbor, a koje isplaćuju Hrvatski olimpijski odbor, županijske i gradske športske zajednice te športski klubovi. 

Članak 225.

(1) Isplatitelj primitka od kojega se utvrđuje drugi dohodak po osnovi potpore obitelji za slučaj smrti radnika i iznad neoporezivog iznosa, sukladno članku 209. stavak 1. točka 7. Zakona, izuzima taj primitak od obveze doprinosa. 

(2) Radi primjene iznimke isplatitelj potpore mora osigurati dokaz. Dokaz jesu podaci isplatitelja iz kojih je vidljivo da se radi o potpori isplaćenoj članu obitelji bivšeg radnika. 

Članak 226.

(1) Isplatitelj primitka od kojega se utvrđuje drugi dohodak po osnovi potpore za školovanje djeteta bivšega radnika ili djeteta poginuloga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata do njegove 15. godine, odnosno do završetka osmogodišnjeg školovanja, i iznad neoporezivog iznosa, sukladno članku 209. stavak 1. točka 8. Zakona, izuzima taj primitak od obveze doprinosa, bez obzira na iznos potpore. 

(2) Radi primjene iznimke isplatitelj potpore mora osigurati dokaz. Dokaz jesu podaci isplatitelja iz kojih je vidljivo da je riječ o djetetu (dokaz datuma rođenja primatelja), i tome da je riječ o djetetu bivšega radnika ili o djetetu poginuloga ili nestaloga branitelja iz Domovinskog rata, te dokaz da se primatelj školuje u okviru redovitoga osmogodišnjeg školovanja (ako je navršio 15 godina života). 

Članak 227.

(1) Isplatitelj primitka od kojega se utvrđuje drugi dohodak po osnovi stalne mjesečne nagrade koju redoviti članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti primaju sukladno odredbama posebnog propisa, sukladno članku 209. stavak 1. točka 9. Zakona, izuzima taj primitak od obveze doprinosa. 

(2) Radi primjene iznimke isplatitelj naknade mora osigurati dokaz. Dokaz jesu službeni podaci isplatitelja da primatelj ima uređen status redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. 

Članak 228.

(1) Isplatitelj primitka od kojega se utvrđuje drugi dohodak po osnovi naknade športskom sucu i delegatu, sukladno članku 209. stavak 1. točka 10. Zakona, izuzima taj primitak od obveze doprinosa, bez obzira na iznos naknade. 

(2) Radi primjene iznimke isplatitelj naknade mora osigurati dokaz. Dokaz jesu službeni podaci isplatitelja naknade da je riječ o naknadi za sudjelovanje na natjecanjima amaterskih športskih klubova koja se održavaju u skladu s aktom o sustavu natjecanja određenoga nacionalnog športskog saveza, na natjecanjima učeničkih i studentskih športskih klubova te na međunarodnim natjecanjima tih klubova i nacionalnih selekcija koja se, u skladu s propisima o športu, održavaju u Republici Hrvatskoj. 

(3) U postupku nadzora Porezna uprava, po potrebi, za konkretnu će isplatu pismeno zatražiti tumačenje mjerodavnoga nacionalnog športskog saveza odnosno Hrvatskog olimpijskog odbora. 

Članak 229.

(1) Isplatitelj primitka od kojega se utvrđuje drugi dohodak po osnovi novčane pomoći i pomoći u naravi što ih, na temelju odredaba svojih općih akata, isplaćuju ili daju općina, grad, županija i Grad Zagreb u svrhu zaštite majčinstva, roditeljske njege novorođenog djeteta, podizanja i odgoja djeteta, a koje su namijenjene roditelju ili drugoj osobi koja se brine o djetetu, prema posebnom propisu, sukladno članku 209. stavak 1. točka 11. Zakona, izuzima taj primitak od obveze doprinosa, bez obzira na iznos pomoći. 

(2) Radi primjene iznimke isplatitelj primitka mora osigurati dokaz. Dokaz je opći akt isplatitelja kojim su uređeni kriteriji za isplatu pomoći. 

Članak 230.

(1) Isplatitelj primitka od kojega se utvrđuje drugi dohodak po osnovi naknade za rad osobe mlađe od 15 godina, sukladno članku 209. stavak 1. točka 12. Zakona, izuzima taj primitak od obveze doprinosa, bez obzira na iznos naknade. 

(2) Radi primjene iznimke isplatitelj primitka mora osigurati dokaz. Dokaz jesu pisani dokumenti isplatitelja o vrsti isporuke i o tome da se radi o djetetu mlađem od 15 godina (dokaz datuma rođenja primatelja), te da je riječ o poslovima za koje je prethodno odobrenje izdao inspektor rada odnosno poslovima sudjelovanja u snimanju filmova, pripremanja i izvođenja umjetničkih, scenskih ili drugih sličnih djela na način i u opsegu koji ne ugrožava zdravlje osobe, sve temeljem propisa o radu. 

(3) U postupku nadzora Porezna uprava, po potrebi, za konkretnu će isplatu pismeno zatražiti tumačenje tijela državne uprave mjerodavnog za tumačenje propisa o radu. 

Članak 231.

(1) Isplatitelj primitka od kojega se utvrđuje drugi dohodak po osnovi rente koju bivši poslodavac isplaćuje članu obitelji bivšeg radnika, sukladno članku 209. stavak 1. točka 13. Zakona, izuzima taj primitak od obveze doprinosa, bez obzira na iznos rente. 

(2) Radi primjene iznimke isplatitelj potpore mora osigurati dokaz. Dokaz jest pravomoćno rješenje suda odnosno nagodba u pisanom obliku isplatitelja i primatelja temeljem koje poslodavac ima obvezu novčano, u obliku rente, obeštetiti članove obitelji radnika koji je kod bivšeg poslodavca pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti. 

Članak 232.

(1) Isplatitelj primitka od kojega se utvrđuje drugi dohodak po osnovi novčane naknade koju mobiliziranoj a nezaposlenoj osobi isplaćuje tijelo koje je naložilo mobilizaciju, sukladno članku 209. stavak 1. točka 14. Zakona, izuzima taj primitak od obveze doprinosa, bez obzira na iznos naknade. 

(2) Radi primjene iznimke isplatitelj potpore mora osigurati dokaz. Dokaz jest potvrda o statusu nezaposlene osobe izdana prema propisima o zapošljavanju ili ispis službenih podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ili drugi dokaz. 

Članak 233.

(1) Isplatitelj primitka od kojega se utvrđuje drugi dohodak, i to umirovljeniku i bez obzira na vrstu isporuke, sukladno članku 209. stavak 1. točka 15. Zakona, izuzima taj primitak od obveze doprinosa, bez obzira na osnovu isplate odnosno potraživanja i iznos primitka. 

(2) Radi primjene iznimke isplatitelj primitka mora osigurati dokaz. Dokazom o statusu umirovljenika smatra se preslika pravomoćnog rješenja kojim je utvrđeno pravo iz obveznog mirovinskog osiguranja od tuzemnog isplatitelja mirovine ili inozemnog isplatitelja mirovine, sukladno međudržavnim ugovorima o socijalnom osiguranju na starosnu mirovinu ili prijevremenu starosnu mirovinu, obiteljsku mirovinu ili invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad a umirovljenikom, radi iznimke od obveze doprinosa, ne smatra korisnik obiteljske mirovine kojemu je to pravo utvrđeno prema članku 65. Zakona o mirovinskom osiguranju. 

(3) Dokazom iz stavka 2. ovog članka smatra se i preslik pravomoćnog rješenja kojim je utvrđeno pravo iz obveznog mirovinskog osiguranja od tuzemnog isplatitelja mirovine ili inozemnog isplatitelja mirovine, sukladno međudržavnim ugovorima o socijalnom osiguranju, na invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti uz koju je priložen ispis službenih podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje prema kojima korisnik prava nije osiguranik po osnovi radnog odnosa ili po osnovi samostalne djelatnosti.

Članak 234.

(1) Primici od kojih se, prema propisima o porezu na dohodak, utvrđuje drugi dohodak a isplaćuju se osobi koja se, na osobni zahtjev, upiše u registar obveznika poreza na dohodak pa prema tim primicima utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti ili dobit, ne podliježu obvezi doprinosa propisanoj prema primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak, sukladno članku 210. Zakona. 

(2) Radi primjene iznimke isplatitelj primitka mora osigurati dokaz. Dokaz jest potvrda Porezne uprave izdana prije prve isplate po toj osnovi u tekućoj godini o tome da je obveznik upisan u registar poreznih obveznika po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti (ostale samostalne djelatnosti) te da za istu godinu, prema primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak, utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti ili dobit. 

Članak 235.

(1) Primici od kojih se utvrđuje drugi dohodak a isplaćuju se osobi koja je obvezno osigurana po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti slobodnog zanimanja novinara ili športaša ili umjetnika i koji je, sukladno propisima o porezu na dohodak, promijenio način utvrđivanja dohotka te prema primicima po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti utvrđuje dohodak na način propisan za utvrđivanje drugog dohotka, ne podliježu obvezi doprinosa propisanoj prema primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak, sukladno članku 211. Zakona. 

(2) Radi primjene iznimke isplatitelj primitka mora osigurati dokaz. Dokaz jest potvrda Porezne uprave izdana na ime primatelja prije prve isplate po toj osnovi u tekućoj godini o tome da je obveznik upisan u registar obveznika doprinosa po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti ili rješenje kojim mu je utvrđena obveza doprinosa za tekuću godinu. 

Članak 236.

(1) Primici prema kojima se utvrđuje drugi dohodak te dohodak ili dobit od obavljanja druge djelatnosti a pravo na primitke odnosno dohodak ili dobit ostvareni su do dana smrti osiguranika izuzeti su od obveze doprinosa, sukladno članku 212. stavak 1. Zakona pod uvjetom da prema tim primicima odnosno dohotku ili dobiti obveza doprinosa nije utvrđena niti evidentirana niti namirena do smrti obveznika. 

(2) Isplatitelj primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak odnosno mjerodavna ispostava Porezne uprave kada je riječ o osobi koja obavlja drugu djelatnost mora osigurati dokaz o činjenici o smrti obveznika. Dokazom se smatra izvod iz matične knjige umrlih. 

(3) Obveza doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti, i to domaće radinosti i sporednog zanimanja umirovljenika, ne utvrđuje se na temelju dokaza da osoba koja obavlja tu djelatnost ima uređen status u obveznom mirovinskom osiguranju, sukladno članku 212. stavak 3. Zakona. 

(4) Obveza doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti, ne utvrđuje se niti osobi koja tu djelatnost obavlja uz korištenje prava na mirovinu ako prema posebnim propisima nije drukčije uređeno. 

(5) Status korisnika mirovine dokazuje se preslikom pravomoćnog rješenja kojim je utvrđeno pravo iz obveznog mirovinskog osiguranja od tuzemnog isplatitelja mirovine ili inozemnog isplatitelja mirovine (sukladno međudržavnim ugovorima o socijalnom osiguranju) na starosnu mirovinu ili prijevremenu starosnu mirovinu, obiteljsku mirovinu ili invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad. Umirovljenikom se, radi iznimke od obveze doprinosa prema stavcima 3. i 4. ovoga članka, ne smatra korisnik obiteljske mirovine kojemu je to pravo utvrđeno prema članku 65. Zakona o mirovinskom osiguranju. 

Članak 236.a

Drugi dohodak utvrđen po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena ne podliježu obvezi doprinosa sukladno članku 209. stavku 1. točki 16. Zakona.

VII. PRIMJENA MEĐUDRŽAVNIH UGOVORA O SOCIJALNOM OSIGURANJU

1. Opće odredbe o primjeni međudržavnih ugovora o socijalnom osiguranju vezano uz obveze doprinosa

Članak 237.

(1) Za utvrđivanje činjenica bitnih za obveze doprinosa za fizičku osobu – stranca uzima se u obzir podatak o tome ima li Republika Hrvatska s državom prebivališta odnosno uobičajenog boravišta te osobe sklopljen ugovor o socijalnom osiguranju. 

(2) Radi tumačenja i kontrole pravilne primjene odredaba međudržavnih ugovora o socijalnom osiguranju što ih je Republika Hrvatska sklopila s drugim državama, bitnih za prosudbu o tome postoji li u konkretnom slučaju obveza osiguranja i/ili obveza doprinosa u Republici Hrvatskoj, Porezna uprava će zatražiti tumačenje mjerodavnog ministarstva odnosno nositelje obveznih osiguranja. 

(3) Kada su tumačenja što ih daju nositelji obveznih osiguranja o obvezi osiguranja i/ili obvezi doprinosa u Republici Hrvatskoj različita, mjerodavna su pojedinačna tumačenja svakog od nositelja osiguranja. 

(4) Strancem se smatra fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj nema prebivalište niti uobičajeno boravište a od tuzemnog isplatitelja ostvaruje primitke ili u Republici Hrvatskoj obavlja djelatnost po osnovi koje je, prema propisima o obveznim osiguranjima, propisana obveza osiguranja i/ili obveza doprinosa. 

2. Obveze doprinosa za strance iz države s kojom Republika Hrvatska nije sklopila ugovor o socijalnom osiguranju

Članak 238.

(1) Prema primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak a isplaćuju se strancu – osobi iz države s kojom Republika Hrvatska nije sklopila ugovor o socijalnom osiguranju, obveza je doprinosa u skladu s odredbama Zakona, bez obzira na status te osobe u osiguranju u državi njezina prebivališta odnosno uobičajenog boravišta, sukladno članku 214. Zakona. 

(2) Fizička osoba iz države s kojom Republika Hrvatska nije sklopila ugovor o socijalnom osiguranju a u Republici Hrvatskoj obavlja djelatnost po osnovi koje je, prema propisima o obveznim osiguranjima propisana obveza osiguranja, obveznik je doprinosa po toj osnovi u skladu s odredbama Zakona bez obzira na status te osobe u osiguranju u državi prebivališta odnosno uobičajenog boravišta, sukladno članku 214. Zakona. 

3. Obveze doprinosa za strance iz države s kojom je Republika Hrvatska sklopila ugovor o socijalnom osiguranju

Članak 239.

(1) Prema primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak a isplaćuju se strancu – osobi iz države s kojom je Republika Hrvatska sklopila ugovor o socijalnom osiguranju obveza doprinosa ovisi o radnom i/ili socijalnom statusu primatelja u obveznom osiguranju te države i u skladu s odredbama tog ugovora. Prema primicima koji se isplaćuju osobi koja ima uređen status osiguranika u državi prebivališta ako je tako uređeno međudržavnim ugovorom nema obveze doprinosa, sukladno članku 215. Zaklona. O uređenom statusu u socijalnom osiguranju druge države, prije isplate primitka, isplatitelj je dužan od primatelja osigurati dokaz. 

(2) Dokazom se smatra potvrda izdana od stranog nositelja obveznih osiguranja ili drugi dokaz predviđen ugovorom o socijalnom osiguranju na ime primatelja sukladno odredbama međudržavnog ugovora koja, na dan isplate primitka, ne smije biti starija od šest mjeseci. 

(3) Fizičkoj osobi iz države s kojom je Republika Hrvatska sklopila ugovor o socijalnom osiguranju a u Republici Hrvatskoj obavlja samostalnu djelatnost obrta ili slobodnog zanimanja ili poljoprivrede i šumarstva ili ostale samostalne djelatnosti ili drugu djelatnost obveza doprinosa ovisi o statusu u obveznom osiguranju Republike Hrvatske odnosno države prebivališta a status u osiguranju druge države dokazuje ta osoba tuzemnim nositeljima obveznih osiguranja. 

4. Obveze doprinosa za državljane Republike Hrvatske koji su osigurani u državi s kojom je Republika Hrvatska sklopila ugovor o socijalnom osiguranju

Članak 240.

(1) Prema primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak a isplaćuju se tuzemnoj fizičkoj osobi koja je prijavljena na obvezna osiguranja države s kojom je Republika Hrvatska sklopila ugovor o socijalnom osiguranju obveza doprinosa ovisi o radnom i/ili socijalnom statusu primatelja u Republici Hrvatskoj i o njegovu statusu u obveznom osiguranju druge države te u skladu s odredbama međudržavnog ugovora. Prema primicima koji se isplaćuju osobi koja ima uređen status u drugoj državi ako je tako uređeno međudržavnim ugovorom nema obveze doprinosa, sukladno članku 216. Zakona. O uređenom statusu u socijalnom osiguranju druge države isplatitelj je dužan, prije isplate, od primatelja osigurati dokaz. 

(2) Dokazom se smatra potvrda izdana od stranog nositelja obveznih osiguranja ili drugi dokaz predviđen ugovorom o socijalnom osiguranju na ime primatelja sukladno odredbama međudržavnog ugovora koja, na dan isplate primitka, ne smije biti starija od šest mjeseci. 

(3) Tuzemnoj fizičkoj osobi koja u Republici Hrvatskoj obavlja samostalnu djelatnost obrta ili slobodnog zanimanja ili poljoprivrede i šumarstva ili ostale samostalne djelatnosti ili drugu djelatnost ili je pomorac – član posade broda u međunarodnoj plovidbi, obveza doprinosa ovisi o statusu u obveznom osiguranju Republike Hrvatske što ga utvrđuju nositelji obveznih osiguranja sukladno njegovom statusu u osiguranju druge države i odredbama međudržavnog ugovora. 

VIII. MIROVANJE OBVEZE DOPRINOSA

Članak 241.

(1) Za obveznika doprinosa kojemu se obveza utvrđuje rješenjem Porezne uprave podatke o datumu s kojim započinje i prestaje pravo na mirovanje obveza doprinosa Poreznoj upravi dostavljaju tijela koja utvrđuju prava osiguranika na naknadu plaće, sukladno članku 217. Zakona. 

(2) Obveznik doprinosa po osnovi obavljanja samostalnih djelatnosti obrta, slobodnog zanimanja, poljoprivrede i šumarstva ili ostale djelatnosti koji od te djelatnosti utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti ili dobit sam je dužan obračunati doprinose te o tome sastaviti i Poreznoj upravi dostaviti mjesečno izvješće, u slučaju kada ostvaruje pravo na naknadu plaće, uz mjesečno izvješće prilaže dokaz o pravu na mirovanje obveze, sukladno članku 219. stavak 1. Zakona. 

(3) Dokaz o pravu na mirovanje obveze doprinosa jest vjerodostojna isprava o trajanju prava na bolovanje za koje ima pravo na naknadu plaće, izdane od mjerodavnog liječnika odnosno pravomoćno rješenje tijela koje je utvrdilo pravo na naknadu plaće. 

IX. POČETAK I PRESTANAK OBVEZE DOPRINOSA

Članak 242.

(1) Obveza doprinosa započinje s prvim danom u osiguranju i prestaje s posljednjim danom u osiguranju po istoj osnovi, a te dane utvrđuju nositelji osiguranja, sukladno članku 221. stavak 1. Zakona. 

(2) Obveza doprinosa se prestaje utvrđivati odnosno obveza doprinosa utvrđena rješenjem za određenu godinu se prestaje evidentirati i prije zaprimanja podataka o prestanku statusa u osiguranju te prije isteka godine na koju se obveze odnose obvezniku za kojega, sukladno članku 221. stavak 2. Zakona, postoji dokaz o tome da je prestao uvjet obveze osiguranja. 

(3) Dokazi o tome da je prestao uvjet obveze osiguranja mogu biti: 

1. rješenje mjerodavnog tijela kojim je utvrđen prestanak obavljanja registrirane djelatnosti temeljem koje je priznat status osiguranika ili 

2. službeni podatak Porezne uprave o tome da je obveznik doprinosa, čiji je status osiguranika utvrđen na temelju upisa u registar obveznika poreza na dohodak od obavljanja samostalne djelatnosti ispisan iz tog registra ili 

3. izvod iz matične knjige umrlih na ime osiguranika. 

(4) Obveze se prestaju utvrđivati, sukladno stavku 2. ovoga članka, s početkom od godine koja slijedi iza godine u kojoj se saznalo o nastanku okolnosti a obveze koje su utvrđene prestaju se evidentirati s početkom mjeseca koji slijedi nakon mjeseca u kojemu se saznalo o nastanku okolnosti. 

(5) O utvrđenim okolnostima saznanja o prestanku uvjeta za osiguranje Porezna uprava izvješćuje nositelje osiguranja kod kojih je evidentiran status osiguranika i prilažu se dokazi. Nakon zaprimljene obavijesti nositelji osiguranja provode postupak i utvrđuju stvarni status u osiguranju, te o utvrđenom prestanku statusa izvješćuju Poreznu upravu. 

X. GODIŠNJI OBRAČUN DOPRINOSA

1. Pokretanje postupka godišnjeg obračuna

Članak 243.

(1) Postupak godišnjeg obračuna radi utvrđivanja prava na povrat plaćenog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti koji je obračunan prema osnovici čiji je iznos viši od najviše godišnje osnovice provodi Porezna uprava. Postupak se pokreće na temelju pismenog zahtjeva obveznika doprinosa, sukladno članku 224. stavak 2. Zakona. 

(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnosi se najranije 1. veljače godine koja slijedi iza godine za koju se podnosi, a najkasnije u roku od pet godina računajući od dana kada je obračunan i uplaćen doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti prema osnovici čiji je iznos viši od najviše godišnje osnovice.

(3) Zahtjev može podnijeti i obveznik za kojeg je tijekom obračunskog razdoblja primijenjena najviša godišnja osnovica, sukladno članku 206. stavak 3. i 4. Zakona, ako je za isto razdoblje kod drugog isplatitelja ostvario primitke prema kojima je plaćen doprinos obračunan prema dijelu osnovice koji prelazi iznos najviše godišnje osnovice. 

(4) Zahtjev može podnijeti i obveznik za kojega je već izvršen godišnji obračun i rješenjem utvrđeno pravo na povrat plaćenog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti ukoliko naknadno ostvari primitke prema kojima je plaćen doprinos obračunan prema dijelu osnovice koji prelazi iznos najviše godišnje osnovice, a koji se odnosi na godinu za koju je izvršen godišnji obračun i to u roku od 5 godina računajući od dana kada je doprinos prema naknadno ostvarenim primicima obračunan i uplaćen.

(5) Zahtjev može podnijeti i obveznik za kojega je plaćen doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti koji je obračunan prema osnovici čiji je iznos viši od najviše godišnje osnovice, ali je propustio isti podnijeti u roku iz stavka 2. ovog članka, pod uvjetom da naknadno ostvari primitke prema kojima je plaćen doprinos obračunan prema dijelu osnovice koji prelazi iznos najviše godišnje osnovice i to u roku od 5 godina računajući od dana kada je doprinos prema naknadno ostvarenim primicima obračunan i uplaćen.

Članak 244.

(1) Uz zahtjev za pokretanje postupka godišnjeg obračuna podnositelj je dužan Poreznoj upravi priložiti dokaze – podatke o svim pojedinačnim osnovicama i iznosima uplaćenog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti te o razdoblju na koje se odnose. 

(2) Dokaz je potvrda poslodavca ili isplatitelja primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak. 

Članak 245.

(1) Poslodavac i isplatitelj primitka od kojega se utvrđuje drugi dohodak izdaju obvezniku koji podnosi zahtjev za godišnji obračun radi ostvarivanja prava na povrat doprinosa, na njegov zahtjev i za potrebe dokazivanja, potvrdu o iznosima osnovica te iznosima uplaćenog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti. 

(2) Potvrda se izdaje na »Potvrdi o iznosima osnovica te obračunanog i uplaćenog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti« (Obrazac GOD-DOP) koji je sastavni dio ovoga Pravilnika. Obrazac mora biti ovjeren i potpisan od odgovorne osobe izdavatelja, a sadrži: 

I. PODACI O POSLODAVCU/ISPLATITELJU PRIMITKA 

1. naziv/ime i prezime 

2. adresa 

3. porezni broj poslodavca/isplatitelja primitka 

II. PODACI O OSIGURANIKU – PODNOSITELJU ZAHTJEVA 

1. ime i prezime 

2. adresa prebivališta odnosno uobičajenog boravišta 

3. porezni broj obveznika doprinosa 

III. PODACI O OSNOVICI, DOPRINOSIMA I RAZDOBLJU NA KOJE SE ODNOSE 

1. vrsta i iznos osnovice: 

1.1. osnovica prema plaći i ostalim primicima uz plaću i iznos osnovice (stupac 2) 

1.2. osnovica prema primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak i iznos osnovice (stupac 3) 

1.3. ukupan iznos osnovice (stupac 4) 

2. iznos obračunanog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (stupac 5) 

3. oznaka razdoblja na koje se osnovica odnosi (stupac 6) 

4. datum uplate (stupac 7) 

5. iznos uplaćenog doprinosa (stupac 8). 

IV. IZJAVU pod materijalnom i krivičnom odgovornosti odgovorne osobe o tome da su podaci koji su upisani na Obrascu istiniti, potpuni i točni. 

(3) Razdobljem na koje se odnosi osnovica iskazana na Obrascu GOD-DOP smatra se: 

1. mjesec na koji se odnosi plaća odnosno osnovica 

2. godina u kojoj je isplaćen primitak od nesamostalnog rada i u kojoj je uplaćen doprinos kada se taj primitak ne može pripisati točno određenom mjesecu rada niti godini rada 

3. godina za koju je izvršena isplata ostalih primitaka po osnovi rada za poslodavca, a koji se mogu pripisati određenoj godini (bonusi po godišnjem obračunu, nagrade za uspješnost, otpremnina, trinaesta plaća i slično) 

4. godina u kojoj je izvršena isplata primitka i plaćen doprinos obračunan prema primitku od kojega se utvrđuje drugi dohodak. 

(4) U stupac 8. Obrasca GOD-DOP upisuje se uplaćeni iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, u kojemu je sadržan i iznos doprinosa uplaćenog za podnositelja zahtjeva kada je uplaćen u zbrojnom iznosu za više osiguranika. 

2. Postupak godišnjeg obračuna

Članak 246.

(1) U postupku godišnjeg obračuna utvrđuje se iznos ukupne osnovice iz svih osnova te ukupno obračunan i ukupno uplaćen iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti za određeno razdoblje – godinu. 

(2) Ukupnom osnovicom smatra se iznos svih pojedinačnih osnovica koje se odnose na isto obračunsko razdoblje – godinu, sukladno članku 220. stavak 1. točka 3. Zakona, prema kojima je obračunan i do dana podnošenja zahtjeva za godišnji obračun uplaćen doprinos. 

(3) Ukupno obračunanim iznosom doprinosa smatra se zbroj svih pojedinačno obračunanih doprinosa koji su i evidentirani na temelju obveznih izvješća i/ili rješenja prema pojedinačnim osnovicama. 

(4) Ukupno uplaćenim iznosom doprinosa smatra se zbroj svih pojedinačno uplaćenih doprinosa koji su obračunani prema pojedinačnim osnovicama uz uvjet da su uplaćeni do dana podnošenja zahtjeva za godišnji obračun, bez obzira na to tko je bio obveznik plaćanja doprinosa – sam osiguranik ili je u ime i u korist osiguranika doprinose uplatio poslodavac ili isplatitelj primitka od kojega se utvrđuje drugi dohodak. 

Članak 247.

(1) Kada iznos ukupne godišnje osnovice prelazi iznos najviše godišnje osnovice propisan za godinu na koju se odnosi godišnji obračun, rješenjem se utvrđuje godišnja osnovica u najvišem godišnjem iznosu propisanom za tu godinu, bez obzira na broj dana provedenih u osiguranju te godine, sukladno članku 206. stavak 1. Zakona. 

(2) Prema najvišoj godišnjoj osnovici obračunava se doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti – po stopi od 20% odnosno obvezniku doprinosa koji je osiguranik i mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje po stopi od 15%. 

(3) Iznos najviše godišnje osnovice i iznos doprinosa obračunanog prema najvišoj godišnjoj osnovici utvrđuju se rješenjem. 

(4) Rješenje se dostavlja na znanje Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. 

Članak 248.

(1) Rješenjem o godišnjem obračunu utvrđuje se i iznos više uplaćenog doprinosa kao razlika između iznosa ukupno uplaćenog doprinosa i iznosa doprinosa obračunanog prema najvišoj godišnjoj osnovici. 

(2) Za podnositelja zahtjeva iz članka 243. stavak 4. ovog Pravilnika rješenjem o godišnjem obračunu iznos više uplaćenog doprinosa iz stavka 1. ovog članka umanjuje se za iznos više uplaćenog doprinosa utvrđenog rješenjem u prethodnom postupku.

(3) Za podnositelja zahtjeva iz članka 243. stavak 5. ovog Pravilnika rješenjem o godišnjem obračunu iznos više uplaćenog doprinosa iz stavka 1. ovog članka umanjuje se za iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti koji je obračunan prema osnovici čiji je iznos viši od najviše godišnje osnovice, a za povrat kojega zahtjev nije podnesen u roku iz članka 243. stavak 2. ovog Pravilnika. 

(4) Iznos više uplaćenog doprinosa iz stavka 1. ovog članka, iznos više uplaćenog doprinosa umanjenog za iznos više uplaćenog doprinosa utvrđenog u prethodnom postupku sukladno odredbi stavka 2. ovog članka te iznos više uplaćenog doprinosa umanjenog za iznos doprinosa za kojeg je protekao rok za podnošenje zahtjeva za povrat sukladno odredbi stavka 3. ovog članka osnovica je za obračun predujma poreza na dohodak prema propisima o porezu na dohodak te se vraća obvezniku umanjen za iznos obračunanog i obustavljenog iznosa predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.

(5) Rješenjem o godišnjem obračunu utvrđuje se i iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak te iznos doprinosa za povrat.

XI. RAZMJENA PODATAKA O OSIGURANICIMA I OBVEZNICIMA DOPRINOSA

Članak 249.

(1) Fizička osoba koja se, prema propisima o porezu na dohodak, upisuje u registar poreznih obveznika (dalje u tekstu: RPO) uz obrazac prijave u RPO što ga sastavlja i predaje Poreznoj upravi, sukladno propisima o porezu na dohodak, popunjava i predaje Poreznoj upravi i »Prijavu za upis u registar obveznika doprinosa« (Obrazac ROD-DOP). Obrazac ROD-DOP sastavni je dio ovoga Pravilnika te sadrži: 

1. podatke o podnositelju (ime i prezime, adresa i porezni broj) 

2. opis statusa u obveznim osiguranjima na dan početka obavljanja djelatnosti odnosno ostvarivanja primitaka s priloženim dokazima ako je riječ o osobi koja djelatnost obavlja kao drugu djelatnost uz radni odnos ili uz korištenje prava na mirovinu 

3. izjavu kojom potvrđuje da je upoznat s činjenicama: 

– da je s danom početka obavljanja samostalne djelatnosti ili početkom ostvarivanja primitaka od kojih se utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti ili dobit nastala obveza uređenja statusa u obveznim osiguranjima Republike Hrvatske te 

– da će, za osobu koja nema uređen status u obveznim osiguranjima, Porezna uprava o početku i o prestanku statusa poreznog obveznika izvijestiti nositelje osiguranja. 

(2) Porezna uprava, sukladno članku 225. stavak 2. Zakona, dostavlja nositeljima osiguranja podatke o osobama koje su upisane u RPO po osnovi obavljanja samostalnih djelatnosti iz članka 7. točka 4. Zakona (samostalna djelatnost poljoprivrede i šumarstva) i članka 7. točka 5. Zakona (ostale samostalne djelatnosti) i to o osobama koje, sukladno podacima iskazanima na Obrascu ROD-DOP i drugim službenim podacima, nemaju uređen status osiguranika, sukladno članku 6. stavak 4. ovoga Pravilnika. 

(3) Podatke o upisu odnosno ispisu iz RPO Porezna uprava dostavlja nositeljima osiguranja na obrascu »Obavijest o upisu u registar/ispisu iz registra poreznih obveznika« (Obrazac RPO-OBAVIJEST) koji je sastavni dio ovoga pravilnika i sadrži: 

1. podatke fizičkoj osobi koja se upisala u registar/ispisala iz registra (ime i prezime, adresu, porezni broj) 

2. vrstu  i opis djelatnosti i 

3. datum početka – prestanka obavljanja djelatnosti odnosno ostvarivanja primitaka po toj osnovi. 

(4) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, Porezna uprava dostavlja nositeljima osiguranja i podatke o upisu i za osobe koje imaju samo djelomice uređen status u obveznim osiguranjima, sukladno članku 6. stavak 3. ovog Pravilnika, a osobito: 

1. za osobe koje su se upisale u RPO po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti poljoprivrede i šumarstva a kod nositelja obveznih osiguranja imaju uređen status te su osigurani po osnovi poljoprivrede kao jedinog i glavnog zanimanja od koje ne plaćaju porez na dohodak niti porez na dobit te 

2. za osobe koje imaju uređen status osiguranika samo kod nekog od nositelja osiguranja a propisana je obveza osiguranja i kod drugih nositelja i 

3. za osobe koje imaju uređen status u obveznom mirovinskom osiguranju po osnovi produženoga mirovinskog osiguranja ili u obveznom zdravstvenom osiguranju kao osoba koja zdravstveno osiguranje ne ostvaruje po drugoj osnovi. 

Članak 250.

(1) Nositelji osiguranja dostavljaju Poreznoj upravi, sukladno članku 226. stavak 1. Zakona, podatke: 

1. o osiguranicima koji su sami obveznici doprinosa i obveze doprinosa im utvrđuje Porezna uprava rješenjem, 

2. o osobama koje su, kao poslodavci ili osobe izjednačene s poslodavcima, na temelju propisa o obveznim osiguranjima, dužni izvršiti prijavu osiguranika na obvezno osiguranje i odjavu s osiguranja vezano uz radni odnos i odnos koji je izjednačen s radnim odnosom, kao što su izabrane i imenovane osobe, izaslani radnici, volonterski ugovor, produženo mirovinsko osiguranje sezonskog radnika, njegovatelji HRVI iz Domovinskog rata. 

(2) Podaci o osiguranicima iz stavka 1. točka 1. ovoga članka sadrže najmanje sljedeće: 

1. osobne podatke o osiguraniku (prezime i ime, porezni broj, adresa prebivališta odnosno uobičajenog boravišta) 

2. osnovu obveznog osiguranja (šifru) 

3. datum početka osiguranja 

4. datum prestanak osiguranja po istoj osnovi 

(3) Podaci o osobama iz stavka 1. točka 2. ovoga članka sadrže najmanje sljedeće: 

1. osnovne podatke o poslodavcu (naziv/prezime i ime, porezni broj, adresu sjedišta odnosno prebivališta ili uobičajenog boravišta) 

2. podatke o najvećem broju osiguranika koji su u izvještajnom razdoblju (mjesecu) bili prijavljeni na obvezno osiguranje kod tog nositelja osiguranja 

3. ostale podatke po potrebi i zahtjevu Porezne uprave. 

(4) Podaci se dostavljaju jednom mjesečno, nakon isteka mjeseca. 

Članak 250.a

(1) Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje dostavlja Poreznoj upravi, sukladno članku 226. stavak 2. Zakona, podatke o osiguranicima po osnovi rada kod poslodavca s registriranim sjedištem ili mjestom poslovanja u drugoj državi članici prema kojima se, sukladno propisima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, primjenjuje zakonodavstvo Republike Hrvatske.

(2) Podaci o osiguranicima iz stavka 1. ovoga članka sadrže najmanje slijedeće:

1. osobne podatke o osiguraniku (prezime i ime, porezni broj, adresu prebivališta odnosno uobičajenog boravišta),

2. osnovne podatke o poslodavcu (naziv/prezime i ime, porezni broj, adresu sjedišta odnosno prebivališta ili uobičajenog boravišta),

3. datum početka osiguranja,

4. datum prestanka osiguranja.

(3) Podaci se dostavljaju jednom mjesečno, nakon isteka mjeseca.

Članak 251.

Na temelju podataka zaprimljenih od nositelja osiguranja Porezna uprava uređuje i vodi registar obveznika doprinosa, sukladno članku 246. Zakona. 

Članak 252.

(1) Nositelji osiguranja i Središnji registar osiguranika, sukladno članku 228. stavak 1. Zakona, dostavljaju Poreznoj upravi podatke o promjeni iznosa salda doprinosa koji je kao dug ili kao preplata predan od nositelja osiguranja odnosno Središnjeg registra osiguranika i preuzet u evidencije Porezne uprave, kao i podatke o vrsti i iznosima novih obveza doprinosa koje su za razdoblje do 31. prosinca 2002. utvrđene od strane nadzora odnosno kontrole nositelja osiguranja za osiguranike po osnovi radnog odnosa ili za osiguranike koji su sami dužnici doprinosa za svoje osobno osiguranje. 

(2) Podaci o promjeni salda iz stavka 1. ovoga članka dostavljaju se neposredno ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema sjedištu odnosno prebivalištu dužnika. 

(3) Iznos novih obveza utvrđenih od strane nadzora odnosno kontrole nositelja osiguranja za osiguranike po osnovi radnog odnosa unosi se u evidencije Porezne uprave ako je dužnik te obveze namirio. 

(4) Dužnika koji nije namirio nove obveze iz stavka 3. ovoga članka poziva se da to učini u naknadnom roku, uvećano za iznose zateznih kamata obračunanih do dana uplate. Nakon što namiri obveze, iznos novoutvrđenih obveza unosi se u evidencije Porezne uprave. 

(5) Ako dužnik niti nakon uručenog poziva i u naknadnom roku ne uplati nove obveze pokreće se postupak nadzora te se postupak koji je u istom predmetu vođen u nadležnosti nositelja osiguranja smatra prethodnim postupkom. 

XII. POSTUPAK UTVRĐIVANJA ZASTARE I OTPISA DUGA DOPRINOSA ZBOG NENAPLATIVOSTI

Članak 253.

(1) Postupak radi utvrđivanja zastare prava na naplatu duga doprinosa na ime dužnika koji je preminuo može, sukladno članku 233. stavak 2. Zakona, po službenoj dužnosti pokrenuti Porezna uprava. 

(2) Postupak se pokreće na temelju dokaza da je dužnik preminuo i podataka o stanju duga koji je dospio na naplatu, neovisno o tom hoće li iza dužnika biti pokrenut i vođen postupak ostavinske rasprave. 

(3) Iznos duga za kojega je nastupila zastara prava na naplatu otpisuje se i o tome se sastavlja službena zabilješka. 

(4) Za dio duga za koji nije nastupila zastara prava na naplatu utvrđuje se nasljednik te se dug u visini do iznosa vrijednosti naslijeđene imovine i prava, sukladno Općem poreznom zakonu, preknjižava u evidencijama Porezne uprave na ime dužnika – nasljednika. 

(5) Dio duga iznad iznosa vrijednosti naslijeđene imovine za koji nije nastupila zastara i koji nije prenesen na nasljednika otpisuje se kao nenaplativ. 

Članak 254.

(1) Postupak radi otpisa duga, nastalog nakon utvrđivanja razdoblja osiguranja za koje je podmiren doprinos u nadležnosti nositelja obveznog mirovinskog osiguranja, sukladno članku 232. stavak 2. Zakona, pokreće Porezna uprava po službenoj dužnosti. 

(2) O otpisu duga u visini nastale razlike sastavlja se službena zabilješka. 

Članak 255.

(1) Obvezniku doprinosa koji podnese zahtjev radi naknadne uplate doprinosa za mirovinska osiguranja otpisanih zbog zastare, sukladno članku 234. stavak 1. Zakona, i/ili zbog nenaplativosti, sukladno članku 237. stavak 1. Zakona, prije izdavanja rješenja Porezna uprava izdaje zaključak o vrsti i iznosu duga koji bi zajedno s obračunanim zateznim kamatama trebao naknadno uplatiti. 

(2) Zaključkom se poziva podnositelj da namiri navedene obveze u zadanom roku uz napomenu da će se postupak obustaviti ako se obveze ne namire u tom roku. 

(3) Ako se obveze navedene na zaključku namire u cijelosti, izdat će se o tome rješenje koje se zajedno s poreznom potvrdom dostavlja nositelju osiguranja. 

XIII. PRIMJENA PROPISA I UTVRĐIVANJE OBVEZE

Članak 256.

(1) Za osiguranika po osnovi radnog odnosa kojega je poslodavac, prema sudskoj presudi ili nagodbi u tijeku sudskog postupka, dužan prijaviti na obvezna osiguranja ili za kojega je dužan utvrditi osnovicu i obračunati te uplatiti doprinose za razdoblje u osiguranju zaključno do 31. prosinca 2002. obveze se utvrđuju za vrste doprinosa i primjenom stopa za obračun uređenih propisima važećih na dan 31. prosinca 2002., sukladno članku 238. stavak 2. Zakona. 

(2) Osnovica jest plaća koju je poslodavac bio dužan isplatiti za to razdoblje uz primjenu odredaba o najnižoj mjesečnoj osnovici propisanoj za određeno razdoblje osiguranja i uz primjenu odredaba o dospijeću za uplatu doprinosa važećima za to razdoblje. Zatezne kamate na iznose dospjelih obveza obračunavaju se primjenom stopa važećih unutar razdoblja od nastanka obveze do dana uplate doprinosa. 

Članak 257.

Brisan.

Članak 258.

(1) Obvezniku koji je sam dužan utvrditi obvezu za svoje osobno osiguranje ili je dužan utvrditi obvezu i/ili uplatiti je za druge osobe – osiguranike i o nastaloj obvezi izvijestiti Poreznu upravu ali te obveze ili neku od obveza nije izvršio a prema službenim podacima Porezne uprave utemeljeno je da postoji ili da je postojala obveza, obvezu utvrđuje i iznose doprinosa obračunava Porezna uprava u posebnom postupku a po potrebi i u postupku nadzora, sukladno članku 241. Zakona. 

(2) Posebni postupak pokreće se po službenoj dužnosti kada na osnovi procjene odgovorne osobe Porezne uprave ne bi o tome trebalo provoditi postupak nadzora jer se obveze mogu utvrditi na temelju službenih podataka s kojima Porezna uprava raspolaže. 

(3) O pokretanju posebnog postupka donosi se zaključak kojim se obveznika obračunavanja poziva da u određenom roku izvrši radnje obračuna i uplati dospjele obveze te da o tome izvijesti s naznakom razdoblja za koje se obveza odnosi, sukladno odredbama Zakona. 

(4) Ako obveznik obračunavanja ne postupi po nalogu iz zaključka o pokretanju posebnog postupka, a procijenjeno je da nije potrebno pokretati postupak nadzora, obvezu doprinosa, vrstu i iznos obveza s razdobljem na koje se ista obveza odnosi, utvrđuje Porezna uprava, rješenjem. 

XIII.a PROVEDBA PLAĆANJA DOPRINOSA

Članak 258.a

Poslodavac koji ne uplaćuje doprinose dužan je, sukladno odredbi članka 248.b stavka 2. Zakona, u istu banku istodobno predati naloge za plaćanje za isplatu plaće i naloge za plaćanje za uplatu doprinosa.

Članak 258.b

(1) Porezna uprava, sukladno odredbi članka 228.a stavka 1. Zakona, do 20. u mjesecu za prethodni mjesec, putem Fine, svim bankama dostavlja podatke o poslodavcima koji ne uplaćuju doprinose.

(2) Porezna uprava dostavlja, putem Fine, svim bankama podatke o poslodavcima iz stavka 1. ovoga članka koji naknadno podnesu propisane Obrasce JOPPD i u cijelosti uplate dospjele obveze doprinosa i to po zahtjevu poslodavca, a najkasnije sljedećega dana nakon podnošenja zahtjeva.

(3) Podaci koje Porezna uprava dostavlja bankama o poslodavcima koji ne uplaćuju doprinose jesu: OIB, naziv ili ime i prezime.

(4) Podatke iz stavka 3. ovoga članka, banke koriste isključivo za potrebe provedbe članka 248.b Zakona.

Članak 258.c

(1) Na osnovi dostavljenih podataka iz članka 258.b stavka 3. ovog Pravilnika banka je dužna sastaviti listu poslodavaca koji ne uplaćuju doprinose.

(2) Na listi poslodavaca koji ne uplaćuju doprinose iz stavka 1. ovoga članka ne nalaze se poslodavci iz članka 258.b stavka 2. ovog Pravilnika.

(3) Prije provedbe primljenog naloga za plaćanje za isplatu plaće, banka je dužna provjeriti nalazi li se poslodavac na listi iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Ako se poslodavac nalazi na listi iz stavka 1. ovoga članka, banka je dužna izvršiti provjeru jesu li, istodobno uz naloge za plaćanje za isplatu plaće, predani i nalozi za plaćanje za uplatu doprinosa sa svim obveznim elementima propisanima Naredbom o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba, za godinu u kojoj se nalozi predaju i to:

1. za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, prema sljedećim brojčanim oznakama vrste doprinosa:

8109 ili 8117 ili 8168,

2. za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje, prema sljedećim brojčanim oznakama vrste doprinosa:

2003 ili 2011 ili 2283,

3. za obvezno zdravstveno osiguranje, prema sljedećim brojčanim oznakama vrste doprinosa:

8400 ili 8419 ili 8427 ili 8486,

4. za obvezno zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu, prema sljedećim brojčanim oznakama vrste doprinosa:

8559 ili 8567 ili 8575 ili 8630,

5. za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti, prema sljedećim brojčanim oznakama vrste doprinosa:

8702 ili 8753.

(5) Banka može za potrebe izvršenja platne transakcije na nalozima za plaćanje za uplatu doprinosa i isplatu plaće, ovisno o vrsti obrasca platnog prometa, odrediti upisivanje oznaka koje označavaju da se nalog odnosi na plaćanje poreza, prireza, doprinosa i drugih pristojbi, odnosno isplatu plaće ili platni spisak.

(6) Banka može za potrebe izvršenja provjere iz stavaka 3. i 4. ovoga članka odbiti izvršenje platnih transakcija po nalozima za plaćanje za uplatu doprinosa i po nalozima za plaćanje za isplatu plaće, iniciranih kroz sredstva za komuniciranje na daljinu.

Članak 258.d

(1) Ako poslodavac koji ne uplaćuje doprinose, istodobno uz naloge za plaćanje za isplatu plaće nije predao i naloge za plaćanje za uplatu doprinosa iz članka 258.c stavka 4. ovog Pravilnika ili se oni ne mogu u cijelosti provesti, te ako nalog ne sadrži sve elemente propisane Naredbom o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba za godinu u kojoj se nalozi predaju, banka je dužna, sukladno odredbi članka 248.b stavka 3. Zakona, odbiti provođenje naloga za plaćanje za isplatu plaće.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka banka može, sukladno odredbi članka 248.b stavka 4. Zakona, provesti naloge za plaćanje za isplatu plaće ako nisu dostavljeni pojedini nalozi za plaćanje za uplatu doprinosa i to:

1. iz članka 258.c stavka 4. točke 2. ovog Pravilnika, ako poslodavac koji ne uplaćuje doprinose u polje elementa naloga »poziv na broj platitelja« na nalogu za plaćanje za isplatu plaće iz članka 258.e. ovog Pravilnika, upiše sljedeće podatke:

67 OIB- GG001 do GG365/366 – 3

što upisuje poslodavac koji ne uplaćuje doprinose ako nema zaposlenog niti jednog radnika koji je obveznik mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje;

2. iz članka 258.c. stavka 4. točaka 3., 4. i 5. ovog Pravilnika, ako poslodavac koji ne uplaćuje doprinose u polje elementa naloga »poziv na broj platitelja« na nalogu za plaćanje za isplatu plaće iz članka 258.e ovog Pravilnika, upiše sljedeće podatke:

67 OIB- GG001 do GG365/366 – 4

što upisuje poslodavac koji ne uplaćuje doprinose ako ima zaposlene radnike za koje nije propisana obveza doprinosa na osnovicu,

odnosno

67 OIB- GG001 do GG365/366 – 5

što upisuje poslodavac koji ne uplaćuje doprinose nad kojim je otvoren postupak predstečajne nagodbe i to za vrijeme trajanja postupka sve do sklapanja nagodbe pred nadležnim trgovačkim sudom ili do obustave postupka;

3. iz članka 258.c stavka 4. točaka 2., 3., 4. i 5. ovog Pravilnika, ako poslodavac koji ne uplaćuje doprinose u polje elementa naloga »poziv na broj platitelja« na nalogu za plaćanje za isplatu plaće iz članka 258.e. ovog Pravilnika, upiše sljedeće podatke:

67 OIB- GG001 do GG365/366 – 6

što upisuje poslodavac koji ne uplaćuje doprinose ako ima zaposlene radnike za koje nije propisana obveza doprinosa na osnovicu i koji nisu obveznici mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje;

4. iz članka 258.c stavka 4. točaka 1., 2., 3., 4. i 5. ovog Pravilnika, ako poslodavac koji ne uplaćuje doprinose u polje elementa naloga »poziv na broj platitelja« na nalogu za plaćanje za isplatu plaće iz članka 258.e ovog Pravilnika, upiše sljedeće podatke:

67 OIB- GG001 do GG365/366 – 7

što upisuje poslodavac koji ne uplaćuje doprinose, a podnio je zahtjev za reprogramiranje naplate poreznog duga ili zahtjev za otpis duga s osnove kamata i reprogram glavnice duga ili jednokratnu uplatu glavnice prema posebnom propisu, a o zahtjevu u trenutku isplate plaće, još nije odlučeno.

Članak 258.e

(1) Poslodavac i isplatitelj primitaka prema kojima se utvrđuje obveza doprinosa dužni su, sukladno odredbi članka 248.b stavka 1. Zakona na nalozima za plaćanje za isplatu plaće odnosno primitka, ovisno o vrsti obrasca platnog prometa, navesti sljedeće obvezne elemente:

U polje »poziv na broj platitelja« na nalogu za plaćanje za isplatu plaće odnosno primitka poslodavac i isplatitelj primitaka prema kojima se utvrđuje obveza doprinosa dužni su upisati sljedeće podatke:

67 OIB-GG001 do GG365/366-X

gdje je:

67 – broj modela

OIB – OIB obveznika plaćanja javnih davanja

GG001 do GG365/366 – oznaka izvješća Obrasca JOPPD na kojem je iskazana obveza doprinosa prema plaći odnosno primitku koji se isplaćuje,

ili

godina i redni broj mjeseca za koji se isplaćuje plaća za koje je obveza doprinosa evidentirana na uplatnim računima koji su bili na snazi do 31. prosinca 2013. godine.

X – Podatak o plaći:

0 – isplata plaće

1 – isplata prvog dijela plaće

2 – isplata drugog dijela plaće

3 – isplata plaće koja ne podliježe uplati doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

4 – isplata plaće koje ne podliježe uplati doprinosa na osnovicu

5 – isplata plaće kao prioritetne tražbine u otvorenom postupku predstečajne nagodbe i to za vrijeme trajanja postupka sve do sklapanja nagodbe pred nadležnim trgovačkim sudom ili do obustave postupka

6 – isplata plaće koja ne podliježe uplati doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje i uplati doprinosa na osnovicu

7 – isplata plaće prema kojoj su javna davanja sadržana u zahtjevu za reprogramiranje naplate poreznog duga ili zahtjevu za otpis duga s osnove kamata i reprogram glavnice duga ili jednokratnu uplatu glavnice prema posebnom propisu, a o zahtjevu u trenutku isplate plaće, još nije odlučeno

8 – isplata primitka od kojega se utvrđuje drugi dohodak prema kojemu se utvrđuje obveza doprinosa.

(2) Elementi navedeni u stavku 1. ovoga članka obvezno se upisuju na nalog za prijenos (bezgotovinsko plaćanje) i onog dijela plaće odnosno primitka kojeg poslodavac i isplatitelj primitaka prema kojima se utvrđuje obveza doprinosa pri isplate plaće odnosno primitka obustavljaju iz plaće odnosno primitka i doznačuju trećim osobama u postupku ovrhe ili na zahtjev odnosno uz suglasnost samog radnika ili primatelja primitka radi ispunjenja njegovih ugovornih obveza kao i kod isplate neoporezivih primitaka ukoliko se taj primitak iskazuje u istom retku s plaćom odnosno primitkom u Obrascu JOPPD.

(3) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka ne odnose se na korisnike proračuna koji plaće odnosno primitke isplaćuju preko jedinstvenog računa državnog proračuna.

Članak 258.f

(1) Banke su dužne, sukladno odredbi članka 248.b stavka 5. Zakona, elektroničkim putem dnevno izvještavati Finu:

1. o odbijenim nalozima za plaćanje za isplatu plaće poslodavaca koji ne uplaćuju doprinose,

2. o provedenim nalozima za plaćanje za isplatu plaće poslodavaca koji ne uplaćuju doprinose,

3. o provedenim nalozima za isplatu plaće ostalih poslodavaca.

(2) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka sadrži sve elemente iz naloga za plaćanje za isplatu plaće.

Članak 258.g

Fina je dužna, sukladno odredbi članka 248.b stavka 6. Zakona, najkasnije sljedeći dan, elektroničkim putem, izvijestiti Poreznu upravu o primljenim izvješćima iz članka 258.f ovog Pravilnika.

Članak 258.h

(1) Fina je, sukladno odredbi članka 248.b stavka 9. Zakona, ovlaštena radi provedbe postupka izvješćivanja utvrditi način i rokove razmjene podataka između banaka i Fine, između Fine i Porezne uprave kao i tehničke uvjete koje su Fina, banke i Porezna uprava dužne osigurati za međusobnu razmjenu.

(2) Uputu iz stavka 1. ovoga članka te njezine izmjene i/ili dopune, Fina je obvezna odmah po donošenju objaviti na svojim internetskim stranicama.

Članak 258.i

(1) U slučaju iz članka 258.d stavka 1. ovog Pravilnika odnosno ukoliko poslodavac nije putem Obrasca JOPPD za svakog pojedinog osiguranika s osnove radnog odnosa i/ili osiguranika s osnove radnog odnosa – izaslanog radnika kod tog poslodavca dostavio podatak o mjesečnoj obvezi doprinosa dospjeloj u tom mjesecu ili podatak o činjenici da u tom mjesecu ne postoji obveza doprinosa zbog korištenja prava iz socijalnih osiguranja, Porezna uprava, sukladno odredbi članka 248.b stavka 7. određuje mjere osiguranja naplate.

(2) Mjere osiguranja naplate sastoje se u zabrani raspolaganja sredstvima na žiroračunu ili drugim računima poslodavca koji ne uplaćuje doprinose odnosno zabrani banci da poslodavcu koji ne uplaćuje doprinose ili trećoj osobi, po nalogu poslodavca, isplati s njegovog računa novčani iznos za koji je određena mjera osiguranja.

(3) Porezna uprava rješenjem kojim stječe založno pravo na predmetu osiguranja iz stavka 2. ovoga članka određuje mjere osiguranja naplate iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Rješenje iz stavka 3. ovoga članka Porezna uprava donosi po službenoj dužnosti bez provedbe ispitnog postupka.

(5) Rješenje iz stavka 3. ovoga članka postaje izvršno danom donošenja.

(6) Žalba podnesena protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka ne odgađa njegovo izvršenje.

XIV. OSTALE ODREDBE

1. Registar obveznika doprinosa

Članak 259.

(1) Porezna uprava uspostavlja registar obveznika doprinosa u kojemu se evidentiraju podaci o obveznicima doprinosa te o obveznicima obračunavanja i/ili obveznicima plaćanja i/ili obveznicima izvješćivanja o nastaloj obvezi doprinosa, sukladno članku 246. Zakona. 

(2) Registar obveznika doprinosa vodi se po skupinama i to: 

1. skupina koju čine obveznici upisani u matičnu evidenciju Porezne uprave kao obveznici koji su sami dužni plaćati doprinose za svoja obvezna osiguranja i kojima se obveza doprinosa te vrste i iznosi obveza utvrđuju rješenjem Porezne uprave prema propisanoj mjesečnoj osnovici; 

2. skupina koju čine obveznici po osnovi obavljanja druge djelatnosti; 

3. skupina koju čine obveznici koji su kao poslodavci ili druge osobe, prema posebnim propisima, dužni prijaviti fizičke osobe na obvezna osiguranja po osnovi radnog odnosa ili odnosa izjednačenog s radnim odnosom, kao što su: izabrane ili imenovane osobe, izaslani radnici, volonteri, sezonski radnici koji su, od strane poslodavca, prijavljeni na produženo mirovinsko osiguranje izvan sezone rada; 

4. skupina koju čine obveznici kojima je Zakonom ili posebnim propisom određena obveza doprinosa ili obveza obračunavanja i/ili plaćanja i/ili izvješćivanja o utvrđenoj obvezi; 

5. skupina koju čine obveznici – preuzimatelji obveze. 

Članak 260.

(1) Matična evidencija obveznika vodi se na temelju podataka o osobama za koje su, od strane nositelja osiguranja zaprimljeni podaci o statusu u osiguranjima. Vodi se za svako obračunsko razdoblje – kalendarsku godinu te sadrži podatke o svim osobama koje su u toj godini imale uređen status u bilo kojem od obveznih osiguranja. 

(2) Matična evidencija za određenu godinu se formira sa stanjem na dan 1. siječnja te godine na temelju podataka o osobama koje su, kao aktivni osiguranici, bile upisane u matičnoj evidenciji na dan 31. prosinca prethodne godine. Ti se podaci ažuriraju tijekom godine obuhvatom podataka o novim osiguranicima i podataka o prestanku statusa u osiguranju. 

(3) Radi praćenja zaduživanja i naplate doprinosa, obveznike doprinosa u matičnoj evidenciji Porezna uprava vodi prema osnovama osiguranja. 

(4) Skupine i podskupine osnova osiguranja obilježene su šiframa, a popis šifri sastavni je dio ovoga Pravilnika (ŠIFRARNIK). 

Članak 261.

(1) Podaci o obveznicima doprinosa koji su kao poslodavci ili druge osobe, prema posebnim propisima, dužni prijaviti fizičke osobe na obvezna osiguranja po osnovi radnog odnosa ili odnosa izjednačenog s radnim odnosom vode se na temelju podataka što ih Poreznoj upravi dostavljaju nositelji obveznih osiguranja. 

(2) Podaci se dostavljaju i preuzimaju odnosno ažuriraju jednom mjesečno te se promjene podataka evidentiraju za svaki mjesec u godini, a sadrže najmanje: 

1. osnovne podatke o poslodavcu (naziv/prezime i ime, adresa sjedišta odnosno prebivališta ili uobičajenog boravišta) 

2. podatke o najvećem broju osiguranika koji su u izvještajnom razdoblju (mjesecu) bili prijavljeni na obvezno osiguranje kod tog nositelja i 

3. ostale podatke po potrebi i na zahtjev Porezne uprave. 

Članak 262.

Registar obveznika po osnovi obavljanja druge djelatnosti te registar obveznika kojima je Zakonom ili posebnim propisom određena obveza doprinosa ili obveza obračunavanja i/ili plaćanja i/ili izvješćivanja o utvrđenoj obvezi i registar pravnih i fizičkih osoba – preuzimatelja obveze ustanovljuju se na temelju službenih podataka Porezne uprave, za svaku godinu. 

2. Preuzimanje obveze plaćanja doprinosa

Članak 263.

(1) Obvezu plaćanja doprinosa umjesto obveznika – fizičke osobe koja je Zakonom određena kao obveznik doprinosa i obveznik plaćanja doprinosa za svoje osobno osiguranje, obračunanih prema propisanoj mjesečnoj osnovici, može preuzeti treća osoba – preuzimatelj, sukladno članku 248. stavak 1. Zakona. 

(2) Preuzimatelj može biti pravna osoba te fizička osoba koja obavlja registriranu samostalnu djelatnost u skladu s propisima i ostale osobe s javnim ovlastima uređenim posebnim propisima. 

Članak 264.

(1) Status preuzimatelja stječe se na temelju podneska što ga ispostavi Porezne uprave mjerodavnoj prema sjedištu podnositelja, predaje osoba koja ima namjeru preuzeti obvezu plaćanja doprinosa za druge osobe. Podnesak se predaje na »Zahtjevu za odobrenje statusa preuzimatelja obveze plaćanja doprinosa« (Obrazac PRE-DOP). Obrazac PRE-DOP sastavni je dio ovoga Pravilnika i sadrži:: 

1. osobne podatke o preuzimatelju (naziv/ime i prezime, adresa sjedišta/prebivališta, porezni broj) 

2. osobne podatke o svakoj osobi – dužniku doprinosa – za koju se namjerava preuzeti obveza plaćanja doprinosa (ime i prezime, adresa prebivališta, porezni broj) 

3. datum s kojim se preuzimaju obveze dospjele na naplatu 

4. izjavu preuzimatelja o tome da je upoznat s odredbom članka 248. stavak 2. Zakona sukladno kojoj se preuzimatelj smatra solidarnim dužnikom u smislu odredaba Općega poreznog zakona, 

5. osobni potpis dužnika doprinosa kojim potvrđuje da je upoznat i suglasan s činom preuzimanja obveze plaćanja njegovih obveza od strane preuzimatelja ili punomoć dužnika ovjerena kod javnog bilježnika. 

(2) Podaci o osobama za koje se preuzima obveza mogu se, na pisani zahtjev preuzimatelja ili dužnika promijeniti te dopuniti s novim dužnicima ili se mogu izostaviti ranije upisani dužnici. 

Članak 265.

(1) Obveza plaćanja doprinosa preuzima se s početkom od svih obveza koje su na ime dužnika evidentirane kao dospjele prije preuzimanja i obveze koje dospijevaju na naplatu nakon podnošenja zahtjeva, a preuzimatelj je solidarni dužnik za cjelokupni dug doprinosa, sukladno članku 248. stavak 2. Zakona. 

(2) Obveza plaćanja preuzima se u cijelosti, odnosno preuzimaju se sve obveze koje je, na ime doprinosa, osiguranik dužan plaćati. 

(3) O namjeri prestanka statusa preuzimatelja podnosi se pisani podnesak Poreznoj upravi – ispostavi mjerodavnoj prema sjedištu preuzimatelja te se s danom zaprimanja podneska u Poreznoj upravi evidentira prestanak statusa a preuzimatelj ostaje solidarni dužnik za obveze koje su nastale do dana prestanka statusa. 

Članak 265.a

Status preuzimatelja obveze doprinosa iz članka 248.a stavka 1. Zakona i članka 19.a stavka 2. ovog Pravilnika stječe se na temelju podneska potpisanog od strane poslodavca i zaposlene osobe – preuzimatelja obveze doprinosa. Podnesak se predaje Poreznoj upravi na obrascu »Sporazum o preuzimanju obveze doprinosa« (Obrazac INOPRE – DOP). Obrazac INOPRE – DOP sastavni je dio ovog Pravilnika i sadrži:

1. Podatke o zaposlenoj osobi – preuzimatelju obveze doprinosa i to: ime i prezime, OIB, državu i adresu prebivališta odnosno uobičajenog boravišta fizičke osobe, broj telefona i adresu elektroničke pošte,

2. Podatke o poslodavcu i to: naziv odnosno ime i prezime, OIB, porezni broj u državi u kojoj ima sjedište, državu i adresu sjedišta pravne osobe te prebivališta odnosno uobičajenog boravišta fizičke osobe, broj telefona i adresu elektroničke pošte,

3. Datum s kojim se preuzimaju obveze doprinosa dospjele na naplatu,

4. Izjave da se:

4.1. na zaposlenika primjenjuje hrvatsko zakonodavstvo o socijalnom osiguranju, a da poslodavac nema registrirano sjedište ili mjesto poslovanja u Republici Hrvatskoj,

4.2. pod obvezom doprinosa podrazumijeva obveza obračunavanja i plaćanja doprinosa iz osnovice i na osnovicu i obveza podnošenja izvješća,

4.3. preuzimatelj obveze doprinosa smatra solidarnim dužnikom prema odredbama Općega poreznog zakona,

4.4. preslika sporazuma dostavlja Poreznoj upravi,

5. Potpis zaposlene osobe – preuzimatelja obveze doprinosa,

6. Potpis poslodavca/ovlaštene osobe poslodavca.

XV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 266.

Za osiguranika koji se tijekom 2008. godine prvi put zaposlio odredba članka 256. Zakona primjenjuje se od plaće za siječanj 2009. do plaće odnosno dijela plaće koja se odnosi na mjesec u kojemu je navršena puna prva godina staža u osiguranju. 

Članak 267.

Osnovice koje objavljuje ministar financija, sukladno odredbi članka 254. stavak 1. Zakona, odnose se na razdoblje koje započinje 1. siječnja (osnovica za siječanj) a završava 31. prosinca (osnovica za prosinac) godine na koju se odnose – kada je riječ o mjesečnoj osnovici, odnosno na razdoblje koje započinje 1. siječnja a završava 31. prosinca godine na koju se odnose – kada je riječ o godišnjoj osnovici. 

Članak 268.

Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o doprinosima za obvezna osiguranja (»Narodne novine«, broj 1/05 i 14/05). 

Članak 269.

Ovaj Pravilnik objavit će se u »Narodnim novinama« i stupa na snagu s danom objave. 

OBRASCI

ŠIFRARNIK OBVEZNIKA DOPRINOSA KOJIMA SE OBVEZA, OSNOVICA, VRSTE I IZNOSI DOPRINOSA UTVRĐUJU RJEŠENJEM PREMA MJESEČNOJ OSNOVICI

Šifrarnik obveznika doprinosa kojima se obveza, osnovica, vrste i iznosi doprinosa utvrđuju rješenjem prema mjesečnoj osnovici

ŠIFRARNIK OBVEZNIKA DOPRINOSA KOJI SAMI PLAĆAJU OBVEZU DOPRINOSA ZA SVOJE OSOBNO OSIGURANJE

Šifrarnik obveznika doprinosa koji sami plaćaju obvezu doprinosa za svoje osobno osiguranje

IVO-DOP

Obrazac IVO-DOP

ROD-DOP

Obrazac ROD-DOP

PRE-DOP

Obrazac PRE-DOP

GOD-DOP

Obrazac GOD-DOP

INOPRE-DOP

INOPRE-DOP - Sporazum o preuzimanju obveze doprinosa

NAPOMENA, NN 97/09

Pravilnik o izmjenama Pravilnika o doprinosima 

Članak 2.: Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«. 

NAPOMENA, NN 25/11

Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o doprinosima 

Članak 25.: Ovaj Pravilnik objavit će se u »Narodnim novinama« i stupa na snagu s danom objave. 

NAPOMENA, NN 61/12

Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o doprinosima 

Članak 13.: Ovaj Pravilnik objavit će se u »Narodnim novinama« i stupa na snagu s danom objave. 

NAPOMENA, NN 86/13

PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA

Članak 30.: Ovaj Pravilnik objavit će se u »Narodnim novinama« i stupa na snagu osmog dana od dana objave, osim članaka 2. i 3. koji stupaju na snagu 1. siječnja 2014.

NAPOMENA, NN 157/14

Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o doprinosima

Članak 75.: Osiguranicima po osnovama obavljanja samostalnih djelatnosti koji od tih djelatnosti utvrđuju dohodak od samostalne djelatnosti i to osiguranicima po osnovi djelatnosti obrta te domaće radinosti i sporednog zanimanja, osiguranicima po osnovi djelatnosti slobodnog zanimanja, osiguranicima po osnovi sportaš, osiguranicima po osnovi djelatnost poljoprivrede i šumarstva, osiguranicima po osnovi ostale samostalne djelatnosti, osiguranicima po osnovi djelatnosti slobodnog zanimanja medicinske sestre, zubotehničara, fizioterapeuta, filmskog radnika, novinara i predstavnika obiteljskog doma, te osiguranicima po osnovi pomorac – član posade broda u međunarodnoj plovidbi obveza doprinosa, te mjesečna osnovica i iznosi doprinosa za 2015. godinu utvrđuju se u skladu s odredbama Pravilnika o doprinosima (»Narodne novine«, br. 2/2009, 9/2009 – ispravak, 97/2009, 25/2011, 61/2012 i 86/2013).