PRAVILNIK O POREZU NA
DODANU VRIJEDNOST
(Redakcijski
pročišćeni tekst, 'Narodne novine', br. 79/13, 85/13-ispravak, 160/13, 35/14,
157/14, 130/15, 1/17)
Na snazi i primjenjuje se od 3. siječnja 2017. osim odredbi
članka 136., članka 139. te članka 186. koje stupaju na
snagu 2. siječnja 2018.
I. UVODNE ODREDBE
Članak 1.
(1) Ovim se Pravilnikom detaljnije uređuje primjena Zakona o porezu
na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: Zakon).
(2) Prilikom primjene Zakona i ovoga Pravilnika moraju se primjenjivati i
odredbe Uredbe Vijeća (EU) br. 282/2011 od 15. ožujka 2011. kojom se utvrđuju
provedbene mjere Direktive Vijeća 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na
dodanu vrijednost (SL L 77, 23. 3. 2011.), Uredbe Vijeća (EU) br. 967/2012 o
izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 282/2011 u vezi posebnih programa za porezne
obveznike koji nemaju poslovni nastan, a isporučuju telekomunikacijske usluge,
usluge radijskog i televizijskog emitiranja ili elektroničke usluge (SL L
290/1, 20. 10. 2012.) te Uredbe Vijeća (EU) br. 1042/2013 o izmjeni Uredbe
Vijeća (EU) br. 282/2011 o mjestu isporuke usluga (SL L 284, 26. 10. 2013.).
II. PREDMET
OPOREZIVANJA
Članak 2.
Predmet oporezivanja je svaka isporuka dobara ili obavljanje usluga
u tuzemstvu uz naknadu, stjecanje dobara unutar Europske unije koje u tuzemstvu
uz naknadu obave osobe iz članka 4. stavka 1. točke 2. Zakona te uvoz dobara
ako su ispunjeni ostali Zakonom propisani uvjeti.
Članak 3.
(1) Porez na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) se
obračunava i plaća na stjecanje prijevoznih sredstava iz članka 4. stavka 2.
Zakona, ako se ta sredstva smatraju novim prijevoznim sredstvima u skladu s
člankom 4. stavkom 3. Zakona.
(2) Predmet oporezivanja je stjecanje dobara unutar Europske unije u tuzemstvu
kojim se u tekućoj kalendarskoj godini prelazi prag stjecanja iz članka 5.
stavka 2. Zakona.
III. POREZNI OBVEZNIK
1. Općenito
Članak 4.
(1) Porezni obveznik je, u smislu Zakona, svaka pravna i fizička
osoba koja na bilo kojem mjestu samostalno obavlja bilo koju gospodarsku
djelatnost bez obzira na svrhu i rezultat obavljanja te djelatnosti.
(2) Poreznim obveznikom smatra se i svaka osoba koja povremeno isporučuje
nova prijevozna sredstva iz članka 4. stavka 3. Zakona, koja kupcu otpremi ili
preveze prodavatelj, sam kupac ili druga osoba za njihov račun na područje
druge države članice.
(3) Porezni obveznik je i svaka osoba koja na području Republike Hrvatske nema
sjedište, poslovnu jedinicu, prebivalište ili uobičajeno boravište, a u
tuzemstvu obavlja isporuke dobara ili usluga za koje postoji pravo na odbitak
PDV-a, osim kada obavlja isporuke dobara ili usluga za koje PDV plaća primatelj
dobara ili usluga u skladu s člankom 75. stavkom 1. točkama 3., 6. i 7. te
člankom 75. stavkom 2. Zakona. Na tog poreznog obveznika se primjenjuju odredbe
Zakona i ovoga Pravilnika osim ako nije drugačije propisano.
(4) Ako više fizičkih osoba zajednički obavlja djelatnost, svaka fizička osoba
smatra se poreznim obveznikom za dio primitaka koji joj pripada od zajedničkog
obavljanja djelatnosti. Fizičke osobe koje zajednički obavljaju djelatnosti
obvezne su utvrditi jednu osobu (nositelja zajedničke djelatnosti) koji je
odgovoran za vođenje poslovnih knjiga, plaćanje PDV-a i drugih obveza iz
područja PDV-a. Ako supoduzetnici ne imenuju nositelja zajedničke djelatnosti,
imenovat će ga Porezna uprava. Supoduzetnici za porezne obveze odgovaraju
solidarno.
(5) Porezni obveznik obavlja djelatnost samostalno, ako je obavlja za vlastiti
račun i na vlastitu odgovornost. Za razgraničenje samostalnog obavljanja
djelatnosti ili samostalnog rada od nesamostalnog rada bitna su njihova
obilježja, a ne naziv ugovora. Samostalnost ne postoji u slučaju zaposlenika i drugih
osoba koje su povezane s poslodavcem ugovorom o radu ili drugim ugovorom kojim
se uređuje odnos poslodavca i posloprimca u pogledu radnih uvjeta, naknada i
obveza poslodavca, a koji ima obilježja nesamostalnosti.
(6) Fizičke osobe mogu obavljati dijelom samostalnu djelatnost, a dijelom
nesamostalan rad, ali za potrebe određivanja fizičke osobe kao poreznog
obveznika u smislu Zakona u obzir se uzima samo njegovo samostalno obavljanje
gospodarske djelatnosti.
(7) Pravna ili fizička osoba smatra se poreznim obveznikom u smislu Zakona
neovisno o tome smatra li se poreznim obveznikom i prema drugim zakonima.
Članak 5.
(1) Ako tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedinice
lokalne i područne (regionalne) samouprave, komore te druga tijela s javnim
ovlastima iz članka 6. stavka 5. Zakona obavljaju djelatnosti ili transakcije u
okviru svog djelokruga ili ovlasti ne smatraju se poreznim obveznicima. Ako bi
neoporezivanje tih djelatnosti dovelo do znatnog narušavanja načela tržišnog
natjecanja navedena tijela smatrat će se poreznim obveznicima.
(2) U slučaju da tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i
jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, komore te druga tijela s
javnim ovlastima obavljaju djelatnosti iz Dodatka I. Zakona smatrat će se
poreznim obveznicima, osim ako ih obavljaju u zanemarivom opsegu.
(3) U slučaju da tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i
jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, komore te druga tijela s
javnim ovlastima obavljaju gospodarsku djelatnost iz članka 6. stavka 2. Zakona
koja uključuje i djelatnost iskorištavanja materijalne ili nematerijalne
imovine (najam, zakup i slično) smatrat će se poreznim obveznicima, osim ako te
djelatnosti obavljaju u zanemarivom opsegu.
(4) Smatra se da tijela iz članka 6. stavka 5. Zakona obavljaju djelatnost iz
stavaka 2. i 3. ovoga članka u zanemarivom opsegu, ako vrijednost obavljenih
isporuka u okviru tih djelatnosti, u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila
veća od iznosa iz članka 90. stavka 1. Zakona.
(5) Ako tijelo nadležno za zaštitu tržišnog natjecanja utvrdi da tijelo iz
stavka 1. ovoga članka znatno narušava načela tržišnog natjecanja, Porezna
uprava donijet će rješenje da je to tijelo porezni obveznik za te djelatnosti
ili transakcije.
2. Gospodarska
djelatnost
Članak 6.
(1) Gospodarskom djelatnošću u smislu Zakona, smatra se svaka
djelatnost proizvođača, trgovaca ili osoba koje obavljaju usluge, uključujući
rudarske i poljoprivredne djelatnosti te djelatnosti slobodnih zanimanja.
Gospodarskom djelatnošću smatra se i iskorištavanje materijalne ili
nematerijalne imovine (najam, zakup i slično) u svrhu trajnog ostvarivanja
prihoda. Pri tome nije nužna i namjera ostvarivanja dohotka odnosno dobiti.
(2) Smatra se da osoba obavlja gospodarsku djelatnost, ako se njeno obavljanje
ponavlja s ciljem trajnog ostvarivanja prihoda, odnosno primitaka. Ako se vidi
namjera ponavljanja djelatnosti tada već jednokratna radnja može značiti
početak obavljanja gospodarske djelatnosti.
(3) U gospodarsku djelatnost ulaze osnovne i sporedne djelatnosti. U sporedne
djelatnosti ubraja se sve ono što se obavlja uz osnovnu djelatnost pri čemu
nije bitna trajnost tih djelatnosti. Prodaja predmeta imovine također se smatra
gospodarskom djelatnošću ako su ti predmeti bili dio otuđiteljeve gospodarske djelatnosti.
(4) Unutar istog poreznog obveznika ne dolazi do prometa koji podliježu
oporezivanju budući da nema drugog sudionika u isporuci dobara ili usluga.
Navedeno se ne primjenjuje u slučaju premještanja dobara unutar Europske unije
i uvoza dobara.
3. Početak i prestanak
djelovanja poreznog obveznika
Članak 7.
(1) Pravna ili fizička osoba postaje porezni obveznik s prvim izvana
primjetljivim aktivnostima koje su usmjerene na obavljanje gospodarske
djelatnosti. Prvim izvana primjetljivim aktivnostima smatraju se osobito
pripremne radnje, prva nabava robe, nabava osnovnih sredstava i slično.
(2) Porezni obveznik s prvim aktivnostima iz stavka 1. ovoga članka postaje
obvezan upisati se u registar obveznika PDV-a u skladu s člankom 154. i 186. ovoga
Pravilnika.
(3) Smatra se da porezni obveznik djeluje kao takav i pod prisilnom upravom, u
likvidaciji, u stečaju te u ostalim sličnim postupcima ili u provedbi oporuke.
(4) Porezni obveznik prestaje djelovati kao takav posljednjim poslovnim aktivnostima.
(5) Vrijeme obustave ili privremene odjave djelatnosti nije bitno za djelovanje
poreznog obveznika kao takvog. Ne smatra se obustavom djelatnosti ako se
razabire da porezni obveznik ima namjeru nastaviti djelatnost ili je u dogledno
vrijeme ponovno pokrenuti.
(6) Fizička i pravna osoba prestaje djelovati kao porezni obveznik trajnom
odjavom djelatnosti, odnosno brisanjem iz registra kod nadležnog tijela. Prije
odjave djelatnosti porezni obveznik mora obračunati PDV na sve isporuke do dana
odjave, uključujući u te isporuke i sva dobra koja mu preostanu i koja se
smatraju izuzimanjem u neposlovne svrhe, a za koja je mogao koristiti odbitak
pretporeza.
(7) U slučaju kada je porezni obveznik prestao obavljati gospodarsku djelatnost
trajnom odjavom ili brisanjem iz nadležnog registra pri čemu nije obračunao PDV
u skladu sa stavkom 6. ovoga članka, osoba koja stječe izuzeto dobro kroz
zasebni postupak smatra se jamcem platcem za pripadajuću obvezu PDV-a. Obvezu
jamca platca utvrđuje rješenjem Porezna uprava.
IV. OPOREZIVE
TRANSAKCIJE
1. Općenito
Članak 8.
(1) Transakcijama koje su predmet oporezivanja razumijevaju se sve
transakcije čije je oporezivanje propisano Zakonom, a mogu biti oporezive ili
oslobođene plaćanja poreza.
(2) Bitno obilježje oporezive transakcije je međusobna uzročna veza između
transakcije i naknade. Za prosudbu o postojanju ovog obilježja mjerodavan je
gospodarski interes sudionika, neovisno o tome kako su sami sudionici određeni
posao nazvali.
(3) Transakcijama koje nisu predmet oporezivanja razumijevaju se one
transakcije čije oporezivanje nije propisano Zakonom.
(4) Ako jedinstvena transakcija istovremeno ima obilježja isporuke dobara i
obilježja obavljene usluge, za razvrstavanje su bitna ona obilježja koja
određuju stvarni gospodarski sadržaj transakcije, uzimajući u obzir volju
ugovornih strana.
(5) Povrat (zamjena) ambalaže ne podliježe oporezivanju.
2. Isporuka dobara i
usluga
2.1. Isporuka dobara
Članak 9.
(1) Isporukom dobara omogućuje se prijenos prava raspolaganja
materijalnom imovinom osobi koja tim dobrima može raspolagati kao vlasnik.
Omogućavanje raspolaganja dobrima je pretežito činjenične naravi i obično je,
ali ne i nužno povezano s prijenosom vlasničkih prava u imovinsko pravnom
smislu. Pri tome je mjerodavno postojanje gospodarskog vlasništva, a ne posjeda
kao stvarnog vlasništva nad dobrom.
(2) Dobrima se smatraju predmeti, skupine stvari i gospodarska dobra koja se u
prometu smatraju dobrima kao što su: električna energija, plin, grijanje,
hlađenje i slično. Skupine stvari predstavljaju skup više odvojenih predmeta
objedinjenih u jedinstvenu cjelinu koja se u gospodarskom smislu smatra dobrom,
a koja nije samo zbroj pojedinačnih predmeta.
Članak 10.
(1) Porezni obveznik koji isporuku obavlja u vlastito ime i za
vlastiti račun, obračunava i plaća PDV na punu naknadu isto kao komisionar koji
nastupa u vlastito ime a za tuđi račun.
(2) Kada komisionar iz stavka 1. ovoga članka isporuči dobro u smislu Zakona,
nastaju dvije isporuke:
1. isporuka komisionara kupcu i
2. isporuka komitenta komisionaru.
(3) Porezni obveznik koji nastupa u tuđe ime i za tuđi račun – posrednik i
zastupnik, obračunava i plaća PDV na pripadajuću mu proviziju.
(4) Porezni obveznik – posrednik i zastupnik kod usluge posredovanja, odnosno
zastupanja, mora navesti naziv/ime i prezime, osobni identifikacijski broj
(OIB) ili PDV identifikacijski broj osobe za koju posreduje – zastupa.
Članak 11.
(1) Isporukom dobara uz naknadu smatra se korištenje dobara koja
čine dio poslovne imovine poreznog obveznika za njegove privatne potrebe ili za
privatne potrebe njegovih zaposlenika, ako raspolažu njima bez naknade ili ih
općenito koriste u druge svrhe osim za potrebe obavljanja djelatnosti poreznog
obveznika, a za ta je dobra ili njihove dijelove u cijelosti ili djelomično
odbijen pretporez. O izuzimanju dobara radi se onda, ako bi se isporuka da je
obavljena trećoj osobi, smatrala isporukom dobara. Izuzimanja koja nisu u novcu
procjenjuju se prema usporedivoj tržišnoj vrijednosti.
(2) Besplatno davanje uzoraka kupcima ili potencijalnim kupcima ne smatra se
isporukom dobara uz naknadu ako su ta dobra obilježena kao takva i
predstavljaju vrstu robe koja je rezultat poslovanja poreznog obveznika ili je
povezana s obavljanjem njegove djelatnosti te ako se oni daju u razumnim
količinama. Razumnim količinama smatra se ona količina koja je potrebna za
procjenu uzorka koji se daje kako bi potencijalni kupac mogao nabaviti takva dobra.
(3) Povremeno davanje poklona pojedinačne vrijednosti do 160,00 kuna bez PDV-a
u okviru obavljanja svoje gospodarske ili druge djelatnosti ne smatra se
isporukom dobara uz naknadu pod uvjetom da se ne daju istim osobama i da ne
postoji pravna obveza ili obveza protuisporuke odnosno protuusluge primatelja
dobra. Povremenim davanjem poklona smatra se davanje najviše jednog poklona
istoj osobi u jednom tromjesečju.
(4) Isporukama dobara uz naknadu iz stavka 3. ovoga članka ne smatra se davanje
poklona u svrhu promidžbe pojedinačne vrijednosti do 160,00 kuna bez PDV-a ako
se radi o posebno prilagođenim dobrima s oznakom »nije za prodaju« ili o
reklamnim predmetima s nazivom tvrtke ili proizvoda kao što su čaše, pepeljare,
olovke, stolnjaci, podmetači, privjesci, prospekti, katalozi, vrećice i slični
proizvodi.
(5) Porezni obveznik je za besplatna davanja uzoraka i povremena davanja
poklona vrijednosti do 160,00 kuna bez PDV-a obvezan sastavljati odgovarajuće
isprave u skladu s propisima koji uređuju vođenje poslovnih knjiga poreznog
obveznika i ovim Pravilnikom.
2.2. Premještanje
dobara
Članak 12.
(1) Ako porezni obveznik premješta dobra koja čine dio njegove
poslovne imovine u drugu državu članicu u svrhu smještaja tih dobara u
skladištu kupca, takvo premještanje dobara smatrat će se isporukom dobara u
skladu s člankom 7. stavkom 5. Zakona ako se takva transakcija u drugoj državi
članici smatra stjecanjem dobara unutar Europske unije.
(2) Ako porezni obveznik, registriran za potrebe PDV-a u drugoj državi članici,
premješta dobra koja čine dio njegove poslovne imovine u drugoj državi članici
kupcu, koji je registriran za potrebe PDV-a u tuzemstvu, u svrhu smještaja
dobara u skladištu kupca, takva transakcija smatra se stjecanjem dobara unutar Europske
unije u trenutku kada kupac preuzme dobra sa skladišta, odnosno kada dolazi do
stvarnog stjecanja dobara.
(3) Dobra smještena u skladištu kupca su dobra koja su u vlasništvu
prodavatelja i mogu biti smještena u vlastitom ili unajmljenom skladištu kupca.
Ta dobra se ne smiju koristiti od trenutka kada su primljena u skladište sve do
trenutka kada kupac preuzme dobra sa skladišta, odnosno kada dolazi do stvarnog
stjecanja dobara.
(4) Porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka obvezan je o dobrima koja
smješta u skladištu kupca osigurati u knjigovodstvu najmanje sljedeće podatke:
a) naziv države članice u koju je otpremio dobra,
b) PDV identifikacijski broj kupca, kod kojeg smješta dobra u skladištu, koji
mu je izdala država članica u kojoj smješta dobra,
c) datum otpreme dobara u drugu državu članicu,
d) ukupnu vrijednost dobara smještenih u skladištu u kunama,
e) opis i količinu dobara smještenih u skladištu i
f) datum kada je kupac preuzeo dobra sa skladišta, odnosno obavljene isporuke
dobara prethodno smještenih u skladište.
(5) Kupac dobara iz stavka 2. ovoga članka obvezan je o dobrima koja smješta u
svoje skladište osigurati u knjigovodstvu najmanje sljedeće podatke:
a) naziv države članice iz koje su dobra otpremljena,
b) PDV identifikacijski broj isporučitelja dobara kojega je izdala država
članica otpreme,
c) datum otpreme dobara iz druge države članice,
d) datum primitka dobara u skladište,
e) ukupnu vrijednost dobara koja su smještena u skladište u kunama,
f) opis i količinu dobara koja su smještena u skladište i
g) datum kada je preuzeo dobra sa skladišta, odnosno obavljenog stjecanja
dobara prethodno smještenih u skladište.
2.3. Opoziv
Članak 13.
(1) Isporuka dobara u smislu Zakona ne postoji ako se opozove
(vrati).
(2) Ako isporučitelj tijekom isporuke dobara zamijeni jedno dobro drugim, onda
se zamjenom ostvaruje prvobitno namjeravana isporuka dobara koja je oporeziva.
(3) Ako isporučitelj u jamstvenom roku zamijeni isporučeno dobro drugim
istovrsnim dobrom, iste ili približno iste kakvoće i vrijednosti, ta isporuka
nije oporeziva.
(4) Ako isporučitelj iz stavaka 2. i 3. ovoga članka u zamjeni isporuči drugo
dobro, manje ili veće vrijednosti, razlike povećavaju ili smanjuju poreznu
osnovicu.
(5) Ako se opozove isporuka dobara za koju je izdan račun temeljem kojeg je
primatelj iskoristio pravo odbitka pretporeza, ispravak porezne osnovice
obavlja se samo pod uvjetima iz članka 33. stavka 7. Zakona. Isto vrijedi i u
slučaju isporuke dobra manje vrijednosti iz stavka 4. ovoga članka.
2.4. Isporuka
materijala radi prerade, obrade, dorade ili izrade proizvoda
Članak 14.
(1) Ako naručitelj daje proizvođaču materijal radi prerade, obrade,
dorade ili izrade određenog proizvoda, takva isporuka dobara nije oporeziva,
ako naručitelj zadržava pravo raspolaganja tim materijalom.
(2) Ako proizvođač iz stavka 1. ovoga članka ne upotrijebi sav materijal kojeg
mu je dao naručitelj i ne vrati mu neupotrjebljeni materijal, smatra se da je
naručitelj proizvođaču obavio isporuku toga materijala.
(3) Ako naručitelj iz stavka 1. ovoga članka isporučuje proizvođaču materijal,
dijelove ili sastojke pri čemu ne zadržava mogućnost raspolaganja tim
materijalom već takvim isporukama dobara plaća proizvođačeve isporuke odnosno
protuisporuke dobara, radi se o oporezivim isporukama dobara, odnosno razmjeni.
2.5. Razmjena
Članak 15.
(1) Ako pri isporuci naknada nije novčana, već u isporuci drugog
dobra ili obavljenoj usluzi, radi se o razmjeni.
(2) Pri razmjeni, isporuka podliježe oporezivanju na obje strane, kod svakog
isporučitelja.
2.6. Usluge
Članak 16.
(1) Uslugama se u smislu Zakona smatraju sve transakcije uz naknadu
koje ne predstavljaju isporuku dobara. Uslugama se osobito smatraju i usluge
prepuštanja na uporabu i korištenje dobara (najam ili zakup), davanje, prijenos
i osiguravanje prava na patente, pronalazačka prava, prava industrijskog
vlasništva i slična prava.
(2) Trpljenje neke radnje ili stanja i suzdržavanje od neke radnje
predstavljaju usluge u smislu PDV-a. Pod trpljenjem neke radnje ili stanja
smatra se između ostalog i dopuštanje korištenja pokretnih i nepokretnih
stvari, patenata i drugih pronalazačkih prava. Suzdržavanjem od neke radnje
smatra se osobito odricanje od tržišnog natjecanja i odricanje od obavljanja
djelatnosti.
2.7. Posebni slučajevi
isporuke dobara i usluga
2.7.1. Unos dobara u
društvo
Članak 17.
(1) Unos privatne (osobne – neposlovne) imovine u društvo ili u
imovinu trgovca pojedinca ne podliježe oporezivanju.
(2) Ako društvo ili trgovac pojedinac unosi imovinu u drugo društvo ili u
imovinu trgovca pojedinca, radi se o oporezivoj isporuci.
(3) Ako društvo, za unesena dobra u društvo, daje naknadu u obliku određenih
prava povezanih s društvom drugom društvu ili članovima društva, davanje tih
prava oslobođeno je PDV-a prema odredbama članka 40. stavka 1. točke f) Zakona.
2.7.2. Promjena oblika
društva, spajanje, pripajanje i podjela
Članak 18.
(1) Promjena oblika društva ne podliježe oporezivanju.
(2) Spajanje, pripajanje, odvajanje i podjela društva u skladu s propisima koji
uređuju to područje ne podliježu oporezivanju.
2.7.3. Prijenos
imovine poreznog obveznika
Članak 19.
(1) Isporukom dobara ne smatra se prijenos imovine poreznog
obveznika (prenositelja) u smislu članka 7. stavka 9. Zakona pod uvjetom da su
prenositelj i primatelj porezni obveznici te da primatelj nastavlja sa
obavljanjem gospodarske djelatnosti za koju ima pravo na odbitak pretporeza.
(2) U slučaju neispunjenja uvjeta iz stavka 1. ovoga članka radi se o
oporezivoj isporuci dobara te je isporučitelj obvezan obračunati i platiti PDV.
(3) U slučaju da porezni obveznik primatelj imovine preuzetu imovinu počne
koristiti u druge svrhe osim za one za koje ima pravo na odbitak pretporeza
obvezan je izvršiti ispravak odbitka pretporeza prema članku 64. Zakona.
2.7.4. Likvidacija i
stečaj te ostali slični postupci
Članak 20.
(1) Isporuke dobara i obavljanje usluga u postupku likvidacije,
stečaja i ostalih sličnih postupaka podliježu oporezivanju.
(2) Isporuke dobara članovima ili osnivačima društva po završetku likvidacije
podliježu oporezivanju.
(3) Porezni obveznik u postupku stečaja je stečajni dužnik.
2.7.5. Ovrha
Članak 21.
(1) Kad zakonom utvrđeno tijelo u postupku ovrhe proda neko dobro,
ne smatra se da je došlo do isporuke između dužnika i ovršnog tijela već do
izravne dužnikove isporuke kupcu, koja podliježe oporezivanju.
(2) Pri prodaji dobara u postupku ovrhe koji provodi Porezna uprava prema
odredbama Općeg poreznog zakona i drugih propisa, smatra se da je došlo do
izravne dužnikove isporuke kupcu.
(3) Ovršno tijelo koje u postupku ovrhe provodi prodaju dobara obvezno je
kopiju dokumenta o prodaji dobara dostaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave.
Navedeno se ne primjenjuje u slučaju iz članka 75. stavka 3. točke d) Zakona.
(4) Odredbe stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka na jednak se način primjenjuju i
kod punopravnog stjecanja vlasništva u postupku fiducije.
2.7.6. Nasljeđivanje
Članak 22.
(1) Prijenos dobara i imovinskih prava sa ostavitelja na jednog ili
više nasljednika u slučaju nastavka gospodarske djelatnosti ne podliježe
oporezivanju.
(2) Ako je zbog smrti poreznog obveznika (fizičke osobe) došlo do prestanka
obavljanja djelatnosti, na nasljednike se prenose sve porezne obveze
ostavitelja nastale do njegove smrti odnosno prestanka obavljanja djelatnosti.
Za porezne obveze ostavitelja nasljednici odgovaraju solidarno.
2.7.7. Korištenje i
prodaja založenog dobra
Članak 23.
(1) Ako zalogoprimatelj koristi založeno dobro uz naknadu, radi se o
usluzi koja podliježe oporezivanju.
(2) Pri prodaji založenog dobra dolazi do dvije isporuke koje podliježu
oporezivanju, prvo od strane zalogodavatelja zalogoprimatelju i zatim od strane
zalogoprimatelja kupcu.
2.7.8. Članski
doprinosi
Članak 24.
(1) Ako neprofitne pravne osobe, osnovane na temelju posebnih
propisa, radi ispunjavanja svojih statutom utvrđenih zadaća ubiru članarinu,
članarina ne predstavlja naknadu za isporuku dobara odnosno obavljanje usluga.
(2) Ako neprofitne pravne osobe za prikupljenu članarinu obavljaju određene
isporuke dobara odnosno usluga tada članarina predstavlja naknadu za te
isporuke.
(3) O članarini iz stavka 1. ovoga članka radi se u slučaju ako se članski
doprinos utvrđuje po određenom kriteriju jednako za sve članove.
2.7.9. Odšteta
Članak 25.
(1) Isporuka kojom se obeštećuje primatelja za štetu nastalu po
osnovi ranije isporuke ne smatra se isporukom koja podliježe oporezivanju već
odštetom.
(2) O odšteti se radi samo u slučaju kada isporučitelj temeljem zakona ili
ugovora odgovara za štetu i njene posljedice i određenim isporukama tu štetu
otklanja.
(3) Za procjenu da li se radi o odšteti ili oporezivoj isporuci odlučujuće je
da li su ispunjeni uvjeti iz stavka 2. ovoga članka.
(4) Odštetom se ne smatra isporuka koja u cijelosti ili u dijelu predstavlja
novu isporuku.
(5) Zatezne kamate koje porezni obveznik naplaćuje od svojih dužnika, do visine
propisane zatezne kamate i troškovi opomena, predstavljaju odštetu i ne
oporezuju se.
(6) Naknada štete zbog raskida ugovora predstavlja odštetu koja ne podliježe
oporezivanju ako platitelj za to nije stekao nikakva dobra ili koristio usluge.
Ako se ugovor izvrši u dijelu, taj dio isporuke podliježe oporezivanju.
2.7.10. Izuzimanje
dobara i usluga
Članak 26.
(1) Izuzimanje, odnosno korištenje dobara i usluga poreznog
obveznika u neposlovne svrhe ili druge svrhe osim njihovog poslovanja utvrđuje
se na temelju računa, obračuna, knjigovodstvenih i drugih vjerodostojnih
isprava.
(2) Kod poreznog obveznika manjkovi dobara za koje se ne tereti odgovorna osoba
smatraju se izuzimanjem dobara u neposlovne svrhe i podliježu oporezivanju,
osim kala, rastepa, kvara i loma, a najviše do visine utvrđene odlukom
Gospodarske i Obrtničke komore i manjkova dobara nastalih djelovanjem više
sile. Manjkovima uslijed više sile u smislu ovoga Pravilnika, razumijevaju se
manjkovi (štete) od elementarnih nepogoda (poplava, požar, potres i dr.),
ratnih razaranja i provalnih krađa, do visine utvrđene temeljem očevidnika nadežnog
tijela za procjenu šteta.
(3) Tehnološki manjak nastao u procesu proizvodnje smatra se porezno priznatim
manjkom do visine utvrđene normativima prema vrsti djelatnosti odnosno do
visine utvrđene zakonima o posebnim porezima odnosno trošarinama za proizvode
koji podliježu plaćanju tih poreza. Normativi mogu biti utvrđeni od strane
poreznog obveznika ili strukovne grupacije, a ako ih nema Porezna uprava
normative u pojedinim slučajevima procjenjuje na temelju međuovisnosti između
prihoda i rashoda (primitaka i izdataka) putem normativa utroška materijala,
energije, rada i drugih proizvodnih čimbenika.
(4) Manjak dobara zbog neodgovarajuće kvalitete, proteka roka trajanja, kala,
rastepa, loma i kvara iznad visine utvrđene prema stavku 2. ovoga članka, može
se priznati, ako je pri utvrđivanju činjeničnog stanja prisutan ovlašteni
službenik Porezne uprave ili ako porezni obveznik raspolaže odgovarajućom
dokumentacijom nadležnih tijela ili pravnih osoba o količini i vrsti preuzetih
dobara koja su dana na zbrinjavanje ili uništenje.
(5) Manjak dobara zbog proteka roka trajanja ne može biti porezno priznat ako
je porezni obveznik ta dobra nabavio unutar tri mjeseca prije isteka otpisnog
roka. Iznimno navedeno se ne primjenjuje na dobra čiji je rok trajanja manji od
tri mjeseca kao i na dobra donirana sukladno stavku 6. ovoga članka.
(6) Porezno priznatim manjkom dobara smatrat će se isporuke hrane bez
naknade (doniranje) koje porezni obveznik obavlja u svrhu sprječavanja njenog
uništavanja, zaštite okoliša i pomoći krajnjim primateljima sukladno posebnom
propisu o doniranju hrane i hrane za životinje, isključivo neprofitnim pravnim
osobama koje humanitarnu djelatnost obavljaju u skladu s posebnim propisima i
registrirane su kao posrednici koji sudjeluju u lancu doniranja hrane, do 2%
prihoda odnosno primitaka prethodne godine. Za obračun vrijednosti isporuka
koje se smatraju porezno priznatim manjkom uzima se nabavna vrijednost takve
hrane (bez PDV-a). Porezni obveznici koji obavljaju donacije hrane, a nisu poslovali
u prethodnoj godini obvezni su u posljednjem razdoblju oporezivanja tekuće
godine izvršiti ispravak ako su prešli 2% prihoda te godine.
(7) U slučaju elementarnih nepogoda porezno priznatim manjkom dobara smatrat će
se i isporuke iz stavka 6. ovoga članka koje se obave izravno krajnjim
primateljima sukladno posebnom propisu o doniranju hrane i hrane za životinje.
(8) Porezni obveznik koji obavlja isporuke hrane bez naknade (doniranje) iz
stavaka 6. i 7. ovoga članka obvezan je dostaviti Poreznoj upravi u
elektroničkom obliku podatke o navedenim isporukama do 20-og dana u mjesecu
koji slijedi po završetku razdoblja oporezivanja iz članka 84. stavaka 1. i 2.
Zakona.
(9) Podaci iz stavka 8. ovoga članka upisuju se u Izvješće o obavljenim
donacijama hrane (Obrazac DONH) koji je sastavni dio ovoga Pravilnika. Porezni
obveznik nije obvezan podnijeti navedeno izvješće ako u razdoblju oporezivanja
nije obavljao isporuke iz stavaka 6. i 7. ovoga članka.
(10) U slučaju ispravka podataka iz već podnijetih Izvješća o obavljenim
donacijama hrane, podnosi se novo Izvješće o obavljenim donacijama hrane.
(11) U izvješće iz stavka 9. ovoga članka upisuju se sljedeći podaci:
1. naziv nadležnog područnog ureda Porezne uprave,
2. naziv, odnosno ime i prezime i osobni identifikacijski broj (OIB) poreznog
obveznika – donatora,
3. naziv, odnosno ime i prezime i osobni identifikacijski broj (OIB) primatelja
donacije (posrednika),
4. nabavna cijena bez PDV-a donirane hrane razvrstana po stopama PDV-a i ukupno
za sve stope,
5. vrijednost donirane hrane bez PDV-a koja bi bila obračunana pri prodaji
razvrstana po stopama PDV-a i ukupno za sve stope,
6. donacije hrane iz članka 26. stavka 7. ovoga Pravilnika,
7. datum podnošenja,
8. potpis podnositelja izvješća.
(12) Posrednici iz stavka 6. ovoga članka obvezni su isporučitelju dati izjavu
da primljenu hranu neće koristiti u komercijalne svrhe, već će ju dati
(donirati) krajnjim primateljima sukladno posebnom propisu o doniranju hrane i
hrane za životinje.
3. Stjecanje dobara
unutar Europske unije
Članak 27.
(1) Stjecatelj dobara unutar Europske unije iz članka 5. stavka 1.
točke b) Zakona u tekućoj godini počinje obračunavati PDV na ono stjecanje
dobara unutar Europske unije u tuzemstvu kojim ispunjava uvjet iz članka 5.
stavka 2. Zakona, odnosno prelazi prag stjecanja tijekom tekuće kalendarske
godine.
(2) Za dobra koja podliježu trošarinama iz članka 4. stavka 1. točke 2.c)
Zakona koja stječe porezni obveznik koji nije registriran za potrebe PDV-a ili
pravna osoba koja nije porezni obveznik, obveza obračuna i plaćanja PDV-a
nastaje i ako vrijednost tih stečenih dobara ne prelazi prag stjecanja u
kalendarskoj godini.
(3) Ako dobra koja podliježu trošarinama stječe porezni obveznik registriran za
potrebe PDV-a, na takvo stjecanja obračunava se PDV.
4. Stjecanje i
isporuka prijevoznih sredstava
4.1. Rabljena
prijevozna sredstva
Članak 28.
(1) Rabljenim prijevoznim sredstvom u smislu ovoga Pravilnika smatra
se prijevozno sredstvo koje nije novo prijevozno sredstvo prema članku 4.
stavku 3. Zakona.
(2) PDV se ne obračunava i ne plaća u slučaju nabave rabljenog prijevoznoga
sredstva iz druge države članice ako je isporučitelj porezni obveznik koji ima
sjedište u drugoj državi članici te je na isporuku rabljenog prijevoznoga
sredstva primijenio posebni postupak oporezivanja marže.
(3) PDV se ne obračunava i ne plaća u slučaju nabave rabljenog prijevoznog
sredstva iz druge države članice i ako je isporučitelj fizička osoba, mali
porezni obveznik ili pravna osoba koja nije porezni obveznik koji pri nabavi
prijevoznog sredstva kojeg isporučuju u tuzemstvo nisu imali pravo na odbitak
pretporeza u svojoj državi članici.
(4) PDV se obračunava i plaća na rabljena prijevozna sredstva koja stječe osoba
registrirana za potrebe PDV-a u tuzemstvu od isporučitelja koji je registriran
za potrebe PDV-a u drugoj državi članici i prijevozno sredstvo je isporučio pod
uvjetima iz članka 41. stavka 1. Zakona, osim u slučaju iz stavka 2. ovoga
članka.
4.2. Stjecanje novih
prijevoznih sredstava
Članak 29.
(1) PDV se obračunava i plaća na stjecanje prijevoznog sredstva iz
članka 4. stavka 2. Zakona ako se u skladu s člankom 4. stavkom 3. Zakona
smatra novim prijevoznim sredstvom.
(2) Obveznik plaćanja PDV je bilo koja osoba koja stječe novo prijevozno
sredstvo iz druge države članice, neovisno o tome je li registrirana za potrebe
PDV-a ili nije.
(3) Osoba koja stječe novo prijevozno sredstvo mora to stjecanje prijaviti
Carinskoj upravi najkasnije 10 dana od dana stjecanja. Novo prijevozno sredstvo
može se registrirati kod nadležnog tijela prema posebnim propisima samo uz
predočenje prijave za stjecanje novih prijevoznih sredstava koju je ovjerila
Carinska uprava s uključenom potvrdom o plaćenom PDV-u. PDV se plaća u roku od
10 dana od dana stjecanja novog prijevoznog sredstva.
(4) Porezni obveznik registriran za potrebe PDV-a koji stječe novo prijevozno
sredstvo radi daljnje prodaje obračunava PDV u skladu s redovnim postupkom
oporezivanja što prijavljuje putem prijave PDV-a.
Članak 30.
(1) Datumom prve uporabe novog prijevoznog sredstva u smislu članka
4. stavka 3. točke a) Zakona smatra se datum prve registracije prijevoznog
sredstva.
(2) U slučaju kopnenih motornih vozila također se smatra datumom prve uporabe
ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:
a) vozilo je stavljeno na raspolaganje kupcu, a prevezeno je iz države
proizvođača bez registracije u tuzemstvo ili
b) proizvođač ili njegov zastupnik su koristili vozilo za izlaganje, a vozilo
je prevezeno iz države članice proizvođača bez registracije u tuzemstvo ili
c) izdan je račun, koji se odnosi na prvu isporuku, a Porezna uprava ili
Carinska uprava ne može utvrditi niti jedan od gore navedenih uvjeta.
(3) U slučaju plovila i zrakoplova također se smatra datumom prve uporabe ako
je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:
a) proizvođač je isporučio plovilo ili zrakoplov prvom kupcu ili
b) plovilo ili zrakoplov su prvi put dani na korištenje kupcu ili
c) proizvođač ili njegov zastupnik su prvi put koristili plovilo ili zrakoplov
za izlaganje ili
d) izdan je račun, koji se odnosi na prvu isporuku, a Porezna uprava ili
Carinska uprava ne može utvrditi niti jedan od gore navedenih uvjeta.
(4) Ako se utvrdi da je iskazana vrijednost novog prijevoznog sredstva pri
stjecanju neopravdano niska, Porezna uprava ili Carinska uprava može
procijeniti osnovicu za obračun PDV-a pri stjecanju.
4.3. Isporuka novih
prijevoznih sredstava
Članak 31.
Porezni obveznik koji isporuči novo prijevozno sredstvo u drugu
državu članicu bilo kojoj osobi koja nije registrirana za potrebe PDV-a te
porezni obveznik iz članka 6. stavka 4. Zakona, kod isporuke novog prijevoznog
sredstva u drugu državu članicu, obvezan je najkasnije 10 dana od dana
obavljene isporuke Carinskoj upravi prijaviti isporuku novog prijevoznog
sredstva.
5. Trostrani posao
Članak 32.
(1) Porezni obveznik može primijeniti pojednostavljenje u slučaju iz
članka 10. stavka 2. Zakona ako se radi o trostranom poslu.
(2) Trostranim poslom smatra se posao u kojem:
a) sudjeluju tri porezna obveznika i radi se o isporuci istih dobara koja su
otpremljena ili prevezena izravno od prvog isporučitelja posljednjem
kupcu iz jedne države članice u drugu,
b) osobe koje sudjeluju su registrirane za potrebe PDV-a u tri različite države
članice,
c) prvi kupac nije registriran za potrebe PDV-a u državi članici drugog,
odnosno posljednjeg kupca i on koristi isti porezni identifikacijski broj koji
je dao isporučitelju i drugom kupcu,
d) je isporučitelj ili prvi kupac ili druga osoba za njihov račun otpremio ili
prevezao dobra,
e) drugi, odnosno posljednji kupac koristi PDV identifikacijski broj koji mu je
dodijelila država članica u kojoj završava otprema ili prijevoz dobara,
f) drugi, odnosno posljednji kupac je obveznik plaćanja PDV-a.
(3) Ako su uvjeti iz stavka 2. ovoga članka ispunjeni, prvi kupac oslobođen je
plaćanja PDV-a na stjecanje dobara iz druge države članice.
(4) Prvi kupac mora izdati račun drugom kupcu, koji ne smije sadržavati iznos
PDV-a i u kojem se navodi da se radi o trostranom poslu.
V. MJESTO OPOREZIVANJA
USLUGA
1. Mjesto obavljanja
usluga
Članak 33.
Brisan.
Članak 34.
(1) Usluge pripremanja hrane i obavljanje usluga prehrane u
ugostiteljskim objektima te pripremanje i usluživanje pića u tim objektima su
usluge isporuke pripremljene ili nepripremljene hrane i/ili pića za ljudsku
potrošnju, uz dodatne usluge koje omogućavaju njihovu trenutnu potrošnju.
(2) Uslugama pripremanja hrane i obavljanja usluga prehrane u ugostiteljskim
objektima te pripremanja i usluživanja pića u tim objektima ne smatraju se:
a) isporuke pripremljene ili nepripremljene hrane koja se ne konzumira u
ugostiteljskim objektima već je kupac iznese iz tih objekata,
b) isporuke koje obuhvaćaju pripremu i prijevoz hrane,
c) isporuke pripremljene ili nepripremljene hrane i/ili pića, sa ili bez
prijevoza, ali bez dodatnih usluga.
(3) Mjesto oporezivanja isporuka iz stavka 2. ovoga članka određuje se u
skladu s člancima 12., 13. i 14. Zakona.
Članak 35.
(1) Mjesto obavljanja usluga iznajmljivanja pokretne materijalne imovine,
osim svih prijevoznih sredstava, osobama koje nisu porezni obveznici i nemaju
sjedište u Europskoj uniji je izvan Europske unije, ako se te usluge stvarno
koriste izvan Europske unije.
(2) Mjesto obavljanja usluga iznajmljivanja pokretne materijalne imovine, osim
svih prijevoznih sredstava, osobama koje nisu porezni obveznici i nemaju
sjedište u Europskoj uniji je u tuzemstvu, ako se te usluge stvarno koriste u
tuzemstvu.
VI. NASTANAK
OPOREZIVOG DOGAĐAJA I OBVEZE OBRAČUNA PDV-a
1. Oporezivi događaj
Članak 36.
(1) Oporezivi događaj nastaje kada su dobra isporučena ili usluge
obavljene.
(2) Obveza obračuna PDV-a nastaje kada je nastao oporezivi događaj, a utvrđena
obveza PDV-a iskazuje se u prijavi PDV-a za razdoblje oporezivanja u kojem
je obavljena isporuka dobara ili usluga.
(3) Ako je oporezivi događaj nastao, a nije izdan račun, obveza obračuna PDV-a
nastaje kada je nastao oporezivi događaj. Obveza obračuna PDV-a nastaje u
visini PDV-a koji bi bio zaračunan da su za sve isporuke obavljene tijekom
razdoblja oporezivanja izdani računi. Ove odredbe ne primjenjuju se na usluge
za koje je primatelj obvezan platiti PDV te na isporuke dobara unutar Europske
unije oslobođene PDV-a prema članku 41. Zakona i premještanje dobara u drugu
državu članicu radi obavljanja gospodarske djelatnosti.
(4) Usluge su obavljene u trenutku završetka njihovog korištenja. Ako se usluga
obavlja stalno (kontinuirano) kroz više razdoblja oporezivanja, obveza obračuna
PDV-a nastaje po proteku svakog razdoblja oporezivanja, bez obzira je li usluga
zaračunana ili nije. Ako porezni obveznik ugovori plaćanje usluge koje ovisi o
ishodu sudskog postupka PDV se obračunava u trenutku naplate.
(5) U graditeljskoj djelatnosti obveza obračuna PDV-a nastaje istekom razdoblja
oporezivanjau kojem je ovjerena situacija o stvarno izvedenim građevinskim
radovima od strane nadzornog tijela. Ako nadzorno tijelo ne ovjeri obračunsku
situaciju, smatra se da je porezna obveza nastala u onom dijelu u kojem su
radovi obavljeni najkasnije istekom razdoblja oporezivanja koje slijedi nakon
razdoblja u kojem je ispostavljena obračunska situacija. Navedeno se ne
primjenjuje u slučaju prijenosa porezne obveze iz članka 75. stavka 3. Zakona.
(6) Rok plaćanja, odgoda plaćanja ili kreditiranje ne utječu na nastanak obveze
obračuna PDV-a.
(7) Kod financijskog leasinga ili najma predmeta dugotrajne imovine, kod kojeg
primatelj leasinga snosi troškove amortizacije i može steći pravo vlasništva
nad tim predmetom, obveza obračuna PDV-a za ukupnu vrijednost leasinga ili
najma nastaje istekom razdoblja oporezivanja u kome je isporučeno dobro –
predmet najma. Kod operativnog leasinga ili najma kod kojeg davatelj leasinga
snosi troškove amortizacije predmeta leasinga i primatelj leasinga nema opciju
kupnje, obveza obračuna PDV-a nastaje za dio najamnine koji se odnosi na
razdoblje oporezivanja odnosno u visini jedne mjesečne rate. Ako rate nisu
utvrđene za razdoblje oporezivanja već za neka druga razdoblja, preračunavaju
se za razdoblje oporezivanja. Kod financijskog leasinga razlike koje nastaju
nakon isporuke dobara, a zbog promjene tečaja uslijed primjene ugovorene
valutne klauzule vežu se uz uslugu financiranja (kamatu) i oslobođene su PDV-a.
(8) Ako se manjak dobara utvrdi popisom dobara obveza obračuna PDV-a nastaje u
trenutku kada je manjak utvrđen.
(9) Ako je porezni obveznik izdao račun, a nije isporučio dobra ili obavio
uslugu, ne nastaje obveza obračuna PDV-a ako izdani račun stornira. Ako račun
nije storniran porezni obveznik koji ga je izdao obvezan je obračunani PDV
platiti sukladno članku 79. stavku 11. Zakona.
2. Predujmovi
Članak 37.
(1) Za primljene predujmove obveza obračuna PDV-a na primljeni iznos
nastaje u trenutku primitka predujma. Za nastanak oporezivog događaja bitan je
trenutak naplate predujma, a ne trenutak isporuke dobara ili obavljanja usluga.
(2) Prilikom utvrđivanja obveze obračuna PDV-a kod predujmova koristi se
preračunana stopa PDV-a.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka kod prijenosa porezne obveze temeljem
članka 75. stavka 3. Zakona osoba koja plaća predujam obvezna je obračunati PDV
po stopi 25%.
3. Predujmovi pri
stjecanju i isporukama unutar EU
Članak 38.
(1) Ako porezni obveznik izvrši plaćanje prije stjecanja dobara
unutar Europske unije, ne nastaje obveza obračuna PDV-a.
(2) Ako porezni obveznik primi predujam prije nego što obavi isporuku dobara
unutar Europske unije prema uvjetima iz članka 41. Zakona, ne nastaje obveza
obračuna PDV-a.
(3) Odredbe o nastanku obveze obračuna PDV-a iz stavaka 1. i 2. ovoga članka na
jednak se način primjenjuju za predujmove u vezi s uslugama za koje je PDV
obvezan platiti primatelj usluge, a koje mu obavi porezni obveznik bez
sjedišta, prebivališta ili uobičajenog boravišta u tuzemstvu ili ih on obavi
takvom poreznom obvezniku.
4. Predujmovi u vezi s
uvozom ili izvozom dobara
Članak 39.
Ako porezni obveznik unaprijed izvrši ili primi plaćanje u vezi s
uvozom ili izvozom dobara ne nastaje obveza obračuna PDV-a. Navedeno se odnosi
i na usluge povezane s uvozom ili izvozom dobara, koje su oslobođene plaćanja
PDV-a u skladu s člankom 45. stavkom 1. točkom 4. Zakona..
5. Obavljanje isporuka
dobara i usluga
Članak 40.
(1) U slučaju iz članka 7. stavka 3. Zakona oporezivi događaj i
obveza obračuna PDV-a nastaje u razdoblju oporezivanja u kojem porezni obveznik
dobra koristi za te namjene.
(2) U slučaju iz članka 7. stavka 8. Zakona oporezivi događaj i obveza obračuna
PDV-a nastaje u razdoblju oporezivanja kojem je porezni obveznik prestao
obavljati gospodarsku djelatnost.
(3) U slučaju iz članka 8. stavka 3. Zakona obveza obračuna PDV-a nastaje u
razdoblju oporezivanja u kojem su usluge obavljene.
(4) Kad porezni obveznik koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno
boravište u Republici Hrvatskoj obavi usluge tuzemnom poreznom obvezniku
oporezivi događaj i obveza obračuna PDV-a nastaje kada su usluge obavljene.
(5) Ako porezni obveznik na računu za isporučena dobra ili usluge iskaže PDV
viši od onoga koji duguje prema Zakonu, tada duguje taj viši iznos, osim kad
ispravi račun izdan primatelju na način propisan za ispravak porezne osnovice u
skladu s člankom 33. stavkom 7. Zakona. U tom slučaju oporezivi događaj i
obveza obračuna PDV-a nastaje istekom razdoblja oporezivanja u kojem je
izdan račun.
(6) Ako netko u nekomu računu za isporučena dobra ili obavljene usluge
izdvojeno iskaže PDV, iako za to nije ovlašten, tada duguje iskazani iznos,
osim kad ispravi račun izdan primatelju, u skladu s člankom 33. stavkom 7.
Zakona. Oporezivi događaj i obveza obračuna PDV-a u tom slučaju nastaju
istekom razdoblja oporezivanja u kojemu je račun izdan.
(7) Pri zaračunavanju nevraćene povratne ambalaže obveza obračuna PDV-a nastaje
u razdoblju oporezivanja u kojem je ambalaža bila zaračunana.
(8) Ako se vodi evidencija o povratnoj ambalaži, u slučaju prekida poslovne
suradnje između dobavljača dobara u povratnoj ambalaži i korisnika (zbog
likvidacije, stečaja, uništenja povratne ambalaže i slično) obveza obračuna
PDV-a nastaje u razdoblju oporezivanja u kojem je prekinuta poslovna suradnja,
a povratna ambalaža nije vraćena.
VII. POREZNA OSNOVICA
1. Porezna osnovica
kod isporuke dobara i obavljanja usluga
1.1. Naknada
Članak 41.
(1) Osnovica PDV-a, prema članku 33. Zakona, je naknada za
isporučena dobra ili obavljene usluge uključujući iznose subvencija koji su
izravno povezani s cijenom isporučenih dobara ili usluga.
(2) Naknadom se smatra sve ono što primatelj dobara treba dati ili platiti za
isporučena dobra i obavljene usluge, osim PDV-a. U poreznu osnovicu ulazi i sve
ono što neka druga osoba, a ne primatelj dobara ili usluga, da ili plati
odnosno treba dati ili platiti poreznom obvezniku za isporučena dobra ili
obavljene usluge.
(3) Naknadom za isporuku dobara prema stavku 1. ovoga članka smatraju se i svi
iznosi koje je isporučitelj zaračunao (naplatio) kupcu po osnovi isporuke kao
što su troškovi prijevoza, postavljanja, slanja, osiguranja, ugrađene dodatne
opreme, provizije, troškovi pakiranja i slično. U naknadu ulaze i
dobrovoljno plaćeni iznosi.
(4) Naknadom se smatraju i iznosi posebnih poreza, trošarina, pristojbi,
carina, osim PDV-a, koji se uračunavaju u vrijednost isporuke i zaračunavaju
kupcu.
(5) Porezna osnovica kod stjecanja dobara unutar Europske unije utvrđuje se
temeljem istih elemenata iz članka 33. Zakona koji se koriste za određivanje
porezne osnovice za isporuke istih dobara u tuzemstvu. U poreznu osnovicu
uračunavaju se iznosi posebnih poreza, trošarina i pristojbi koji se plaćaju
pri stjecanju dobara iz druge države članice.
(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka kada trgovac koji je registriran za
prodaju motornih vozila odnosno leasing društvo, koji ne nabavljaju motorna
vozila za vlastite potrebe, u vrijednosti isporuke iskazuju posebni porez na
motorna vozila koji se plaća prema posebnom propisu radi uporabe na cestama u
Republici Hrvatskoj, a koji prenose na stjecatelja motornog vozila odnosno
korisnika leasinga taj iznos poreza ne uključuju u poreznu osnovicu za obračun
PDV-a. Prilikom utvrđivanja posebnog poreza na motorna vozila koji se ne
uključuje u poreznu osnovicu za obračun PDV-a u obzir se uzima iznos posebnog
poreza koji stjecatelj motornog vozila odnosno korisnik leasinga nije otplatio.
(7) U naknadu ne ulaze iznosi primljeni od osiguravatelja po osnovi naknada
šteta. U naknadu ne ulaze ni iznosi primljeni za otklanjanje nastalih šteta po
osnovi prirodnih nepogoda do visine utvrđene očevidnikom nadležnog tijela. Isto
se odnosi i na iznose primljene za uništena ili otuđena dobra.
(8) U naknadu ne ulaze subvencije i ostala poticajna sredstva iz proračuna ako
nisu izravno povezana s cijenom isporučenih dobara ili usluga.
(9) U poreznu osnovicu ne ulaze sniženja cijene i popusti što se kupcu odobre u
trenutku ispostavljanja računa ili u trenutku isporuke.
Članak 42.
(1) Ako se kupcu pri oporezivoj isporuci dobara zaračunava i kaucija
za ambalažu tada kaucija predstavlja dio naknade za isporuku dobara. Kod
vraćanja kaucije porezna osnovica se umanjuje za taj iznos.
(2) Ako kupac nije vratio povratnu ambalažu isporučitelj mora na poreznu
osnovicu koju čini vrijednost nevraćene ambalaže (i nezaračunane kaucije)
zaračunati PDV, u razdoblju oporezivanja u kojem je ambalaža zaračunana.
(3) Nabavnom cijenom smatra se cijena nove nabave odnosno neto nabavna cijena
uvećana za zavisne troškove nove nabave kada se radi o izuzimanju odnosno
isporuci dobara koja su kupljena ili ako porezni obveznik ili njegov sljednik
zadrži dobra nakon prestanka obavljanja gospodarske djelatnosti, a pri nabavi
tih dobara PDV je u cijelosti ili djelomično odbijen. Pri izuzimanju dobara
proizvedenih u poduzeću ukupnim troškom smatraju se vlastiti troškovi utvrđeni
prema računovodstvenim propisima.
(4) Nabavnom cijenom kod usluga, odnosno korištenja dobara poslovne imovine u
privatne ili druge neposlovne svrhe ukupnim troškom smatra se cijena nabave
takvih usluga uvećana za troškove održavanja i druge zavisne troškove, a kod
dobara koja su u najmu trošak naknade po ugovoru, trošak održavanja i svi drugi
zavisni troškovi koje po ugovoru o najmu snosi korisnik najma. Kod izuzimanja
usluga ukupnim troškom smatra se ukupni trošak obavljanja tih usluga kojeg
snosi porezni obveznik.
(5) Kod zabavnih igara poreznu osnovicu čine uplate za sudjelovanje u tim
igrama.
(6) Kod financijskog leasinga ili najma u poreznu osnovicu ne uračunavaju se
kamate i slični troškovi financiranja pod uvjetom da se obračunavaju i iskazuju
odvojeno od naknade za isporuku predmeta leasinga.
(7) Ako porezni obveznik ugovori naknadu za isporuku dobara ili usluga uz
primjenu ugovorene valutne klauzule koja je vezana za određenu stranu valutu
primjenjuje se naknada koja je utvrđena takvim ugovornim odnosom.
1.2. Naknadna promjena
porezne osnovice
Članak 43.
(1) Ako se naknadno umanji naknada zbog različitih vrsta popusta
koje isporučitelj daje primatelju, kao što su popusti zbog ranijeg plaćanja
(casa sconto), rabati i druge vrste odobrenja (bonifikacija) ili zbog
nemogućnosti naplate, tada se umanjuje porezna osnovica na način propisan
člankom 33. stavkom 7. Zakona.
(2) Naknadni popusti umanjuju poreznu osnovicu samo ako su dani u izravnom
međusobnom odnosu isporučitelja i primatelja. Ako isporučitelj mora primatelju
platiti ugovornu kaznu, kazna ne umanjuje poreznu osnovicu.
(3) Porezna osnovica se povećava kada se ostvari viša naknada od ugovorene kao
u slučaju dobrovoljne nadoplate primatelja dobra odnosno korisnika usluga ili
nekog trećeg. Razlozi koji su doveli do povećanja naknade nisu bitni za oporezivanje.
Zbog povećanja naknade ispravlja se porezna osnovica, a time i PDV odnosno
odbitak pretporeza. Odbitak pretporeza kod primatelja moguć je samo ako je
isporučitelj za to povećanje naknade izdao račun prema članku 79. Zakona.
(4) Porezna osnovica može se umanjiti zbog različitih vrsta popusta ako porezni
obveznik koji je obavio isporuku poreznom obvezniku koji nema pravo na odbitak
pretporeza primi izjavu da primatelj nema pravo na odbitak pretporeza i ima
dokaz o povratu dijela prodajne cijene.
(5) Porezna osnovica može se umanjiti zbog različitih vrsta popusta ako porezni
obveznik koji je obavio isporuku krajnjem potrošaču ima dokaz o povratu dijela
prodajne cijene.
1.3. Porezna osnovica
pri razmjeni
Članak 44.
(1) Pri razmjeni i drugim sličnim poslovima porezna osnovica je
tržišna vrijednost svakog dobra ili usluge koja je predmet razmjene. Ako se
prilikom razmjene dobara ili usluga izvrši i nadoplata u novcu, radi se o
razmjeni sličnim poslovima. U tim slučajevima u naknadu se ubraja i primljeno
dobro ili obavljena usluga i zaračunani (primljeni) novčani iznos. Kod
sudionika koji daje dobro ili uslugu i novac u naknadu ulazi samo isporučeno
dobro ili obavljena usluga.
(2) U naknadu za uslugu dorade može se uračunati, pored ugovorene naknade u
novcu, i vrijednost otpadnog materijala, koji je proizašao iz posla i kojeg
naručitelj usluge prepušta davatelju usluge.
(3) Pod razmjenom sličnim poslovima iz stavka 1. ovoga članka smatraju se i
poslovi zamjene motornih vozila »staro za novo«. Kod poreznog obveznika koji
isporučuje novo vozilo u poreznu osnovicu ulazi tržišna vrijednost starog
vozila i iznos nadoplate.
1.4. Porezna osnovica
pri prijenosu gospodarske cjeline
Članak 45.
Ako se prilikom prijenosa gospodarske cjeline ili pogona mora
izračunati porezna osnovica, ona se utvrđuje prema naknadi za svako pojedinačno
isporučeno dobro. Ako pri isporuci nije utvrđena naknada za svako isporučeno
dobro, potrebno je utvrđeni ukupni iznos naknade za prenesenu gospodarsku
cjelinu ili pogon podijeliti na naknade za svako preneseno dobro. Pri podjeli
ukupne naknade polazi se od knjigovodstvene vrijednosti dobara utvrđenih u
posljednjoj bilanci isporučitelja. Preuzeti dugovi se ne odbijaju od porezne
osnovice.
2. Porezna osnovica
kod uvoza dobara u Europsku uniju
Članak 46.
(1) Porezna osnovica pri uvozu dobara u smislu članka 35. Zakona
utvrđuje se prema vrijednosti uvezenog dobra utvrđenoj prema carinskim
propisima i uvećava se za carinu, posebne poreze, trošarine, pristojbe i slična
davanja koja se plaćaju izvan države članice uvoznice te davanja koja se
plaćaju pri uvozu dobara, osim PDV-a.
(2) U poreznu osnovicu, ako nisu uključeni u carinsku vrijednost, pri uvozu
dobara uračunavaju se i ostali dodatni troškovi, kao što su provizije, troškovi
ambalaže, pakiranja, osiguranja, prijevoza, utovara, istovara, skladištenja,
rukovanja s dobrima, nastali do prvog mjesta odredišta u tuzemstvu kao i oni
koji nastanu pri prijevozu do drugog mjesta odredišta unutar Europske unije,
ako je to drugo mjesto poznato u vrijeme nastanka oporezivog događaja.
(3) U poreznu osnovicu kod uvoza dobara uračunavaju se oni dodatni troškovi iz
stavka 2. ovoga članka koji su uvozniku neposredno obračunani i čija je
vrijednost u trenutku podnošenja carinske deklaracije određena i može se
dokazati na osnovi raspoloživih isprava. Uvoznik prilaže izjavu sa
specifikacijom dodatnih troškova u vezi s uvozom koja sadrži najmanje podatke o
uvozniku, carinskom zastupniku, mjestu ulaska dobara u Republiku Hrvatsku,
carinskoj ispostavi carinjenja, paritetu isporuke dobara, mjestu odredišta i
prijevozniku.
(4) Prvo mjesto odredišta iz stavka 2. ovoga članka je mjesto navedeno na
tovarnom listu ili bilo kojoj drugoj prijevoznoj ispravi na temelju koje se
dobra uvoze. Ako takvo mjesto u ispravi nije navedeno, prvim mjestom odredišta
smatra se mjesto prvog pretovara dobara u tuzemstvu.
(5) Privremeni izvoz dobara iz Europske unije radi dorade, oplemenjivanja ili
popravka ne smatra se izvoznom isporukom prema članku 45. stavku 1. točki 1.
Zakona. Ako se neko dobro privremeno izvozi radi popravka, obrade, dorade,
prerade, prilagodbe pri čemu se ne prenosi mogućnost raspolaganja dobrom na
stranog poreznog obveznika i nakon popravka, obrade, dorade, prerade,
prilagodbe, se to dobro vraća tuzemnom naručitelju, porezna se osnovica
utvrđuje prema carinskim propisima.
(6) U poreznu osnovicu ne uključuju se sniženja cijena zbog popusta za
prijevremeno plaćanje i popusti na cijenu i rabati odobreni i obračunani kupcu
u trenutku uvoza.
VIII. STOPE PDV-a
Članak 47.
(1) PDV po stopi 5% plaća se na:
a) sve vrste kruha,
Pod kruhom se u smislu ove točke smatraju sve vrste ispečenog kruha (pšenični,
raženi, ječmeni, kukuruzni, kruh od heljde, kruh od soje, kruh od posija i kruh
od krumpira) koji se stavlja u promet pod nazivom kruh bijeli, polubijeli,
crni, peciva i drugi pekarski proizvodi kao što su kifle, pereci, žemlje,
pogače, lepinje, kajzerice, osim svih vrsta kolača, bureka i ostalih pekarskih
i slastičarskih proizvoda.
b) sve vrste mlijeka (kravlje, ovčje, kozje) koje se u promet stavlja pod istim
nazivom u tekućem stanju, svježe, pasterizirano, homogenizirano, kondenzirano
(osim kiselog mlijeka, jogurta, kefira, čokoladnog mlijeka i drugih mliječnih
proizvoda), te hranu za dojenčad koja služi kao potpuna zamjena za majčino
mlijeko u skladu s posebnim propisima,
c) knjige stručnog, znanstvenog, umjetničkog, kulturnog i obrazovnog sadržaja,
udžbenike za pedagoški odgoj i obrazovanje, za osnovnoškolsko, srednjoškolsko i
visokoškolsko obrazovanje, u svim fizičkim oblicima.
Knjiga je sukladno definiciji UNESCO-a »duhovno-tvarna tvorevina koja nastaje
kao zajednički rezultat djelatnosti autora, izdavača i grafičke industrije. U
tehničkom smislu knjiga se sastoji iz savijenih i sašivenih ili lijepljenih
dijelova tiskanih araka i poveza. Otisnuti dijelovi knjige su naslovne stranice
(preliminarni – nulti otisak) i tekstualni dio s diobom na poglavlja.
Knjigama se u smislu ove točke smatraju neperiodične tiskovine koje imaju
istodobno sva tri sljedeća obilježja:
1. imaju stručni, znanstveni, umjetnički, kulturni i obrazovni sadržaj a ne
smiju imati promidžbeni sadržaj. (Promidžbenim sadržajem smatra se onaj sadržaj
u kojem se kao pretežiti dio (više od 50%) pojavljuju promidžbene poruke),
2. izrađene su u tehničkom smislu u obliku knjige, otisnute na arcima papira,
ili nositeljima teksta kao što su CD, DVD ili u obliku slobodnih listova,
3. imaju najmanje 49 stranica (definicija UNESCO-a) ne računajući korice i
naslovnu stranicu, osim dječjih knjiga – bojanki, slikovnica bez teksta te
tiskanih nota i umetaka za knjige u obliku slobodnih listova koji mogu imati i
manje od 49 stranica. Dječjim knjigama razumijevaju se i bojanke kao i
slikovnice bez teksta.
Knjigama se u smislu Zakona i ovoga Pravilnika ne smatraju: telefonski imenici,
vozni redovi, cjenici, kalendari, rokovnici, različiti prospekti, katalozi,
turistički vodiči turističke karte, mape, izvješća o poslovanju trgovačkih i
ostalih društava, prigodni prezentacijski materijali u obliku knjige te drugi
informativni materijal.
Udžbenicima se u smislu ove točke smatraju nastavna sredstva izrađena u svezi s
odgovarajućim nastavnim planom i programom, neovisno o broju stranica (temeljna
knjiga, skripta, priručnik, radna bilježnica, vježbenica, lektira i dr.)
otisnuta na papiru ili na već navedenim nositeljima teksta, koje je odobrilo
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa.
U smislu Zakona i ovoga Pravilnika smatra se da su knjige i udžbenici dobro tek
u trenutku kada ih kao u cijelosti dovršenu knjigu nakladnik isporučuje u
tuzemstvu, odnosno u svim drugim isporukama nakon toga.
d) lijekove koji se izdaju na liječnički recept prema odobrenju nadležnog
tijela za lijekove i medicinske proizvode prema posebnim propisima. Navedenim lijekovima
smatraju se i lijekovi utvrđeni Odlukom o utvrđivanju Liste lijekova Hrvatskog
zavoda za zdravstveno osiguranje,
e) medicinsku opremu, pomagala i druge sprave koje se koriste za ublažavanje
liječenja invalidnosti isključivo za osobnu uporabu invalida propisane
Pravilnikom o ortopedskim i drugim pomagalima Hrvatskog zavoda za zdravstveno
osiguranje te Pravilnikom o dentalnoj zdravstvenoj zaštiti iz obveznog
zdravstvenog osiguranja.
Medicinskom opremom, pomagalima i drugim spravama koje se koriste za
ublažavanje liječenja invalidnosti isključivo za osobnu uporabu invalida
smatraju se i proizvodi koji se kirurškim putem ugrađuju u ljudsko tijelo –
implantati, prema Listi proizvoda koji se kirurškim putem ugrađuju u ljudsko
tijelo,
Red. br. |
Naziv grupe |
Red. br. |
Naziv grupe proizvoda |
1. |
Baterije za implantate |
18. |
Mrežice11 |
2. |
Čavli za osteosintezu1 |
19. |
Matice za osteosintezu |
3. |
Drenovi2 |
20. |
Opruge za osteosintezu |
4. |
Elektrode3 |
21. |
Otvoreni izvori zračenja12 |
5. |
Elektronski dozatori4 |
22. |
Pločice za osteosintezu |
6. |
Elektrostimulatori5 |
23. |
Prstenovi13 |
7. |
Endoklipse6 |
24. |
Pudentzov sistem |
8. |
Endoproteze7 |
25. |
Sfinkter umjetni |
9. |
Endopatchevi |
26. |
Stentovi |
10. |
Fixatori unutrašnji |
27. |
Stapleri i punjenja |
11. |
Implantati silikonski |
28. |
Šipke i šine za osteosintezu |
12. |
Intraokularne leće |
29. |
Tubusi |
13. |
Kanile9 |
30. |
Umetci i tkivni ekspanderi14 |
14. |
Katetri10 |
31. |
Vijci za osteosintezu |
15. |
Klinovi za kosti |
32. |
Valvule15 |
16. |
Kukice za osteosintezu |
33. |
Žice16 |
17. |
Kohlearni implantat |
34. |
Stomatološki implantati17 |
1Kuntscher, Rusch, Ender, medularni itd...
2Torakalni, redon, Pundentz, PTC, itd...
3za srčane stimulatore i ostale elektronske implantate
4baklofenska pumpa, morfijska pumpa, inzulinska pumpa, itd...
5srca (pacemaker, cardioconverter – defibrilator), živčanog sustava (mozga,
živca), sfinktera, itd.
6vaskularne, neurokirurške, itd...
7zglobova, dojke, krvnih žila, srednjeg uha, testisa, ezofagealne itd...
8kardiovaskularni, arterijski, peritonejski, lyodura, lyoplant, lyostypt,
drenažni itd...
9endotrahealne, vaskularne (arterijske i venske) itd...
10ventrikularni Pudentz, subclavia, ureteralni itd...
11za herniju, za protruziju acetabuluma, prolenske, za mandibulu, hemostatske
itd...
12Rutenijske pločice, radioaktivni umetci itd...
13 valvularni, endoskopski, osteosintetski itd...
14 IUD, koštani ekspanderi, čeljusni itd...
15mitralna, aortalna, Pudentzova, itd...
16za šivanje, za fiksaciju, za serklažu, za vezivanje, za ligaturu itd...
17materijali za ispune, navlake, mostove; paste za punjenje, gutaperke,
radikularni kolčići, dentalne legure, implantati, keramike, nadomjesci za kost,
akrilati, gingivalne membrane i zavoji itd...
Medicinskom opremom, pomagalima i drugim spravama koje se koriste za
ublažavanje liječenja invalidnosti isključivo za osobnu uporabu invalida
smatraju se ostali medicinski proizvodi za nadomještanje tjelesnog oštećenja
ili nedostatka koji se stavljaju u promet pod nazivom iz stupca 3 Popisa
ortopedskih i drugih pomagala iz Pravilnika o ortopedskim i drugim pomagalima
Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, te stupca 3 Popisa dentalnih
pomagala i ortodontskih naprava iz Pravilnika o dentalnoj zdravstvenoj zaštiti
iz obveznog zdravstvenog osiguranja, osim zubnih nadomjestaka kad ih isporučuju
dentalni tehničari i doktori dentalne medicine iz članka 39. stavka 1. točke e)
Zakona i pomagala s Popisa ortopedskih i drugih pomagala iz Pravilnika o
ortopedskim i drugim pomagalima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje pod
sljedećim nazivima: akumulator, vanjska zadnja guma, vanjska prednja guma,
zračnica zadnja, zračnica prednja, puna guma prednja, puna guma zadnja,
akumulator za elektromotorna invalidska kolica, tamna stakla, obično prozirno
staklo, baterija 675A, baterija 675SP, baterija 312A, baterija 230A, baterija
13A, baterija LR-6, mikrofon, slušalica, kućište pomagala, preklopnik,
potenciometar, ovjes vibratora, ovjes mikrofona, ovjes slušalice, kabel unutar
slušnog pomagala, zvukovod, ušna kukica, pločica pojačala, mekana membrana,
membrana vibratora, gornji dio uređaja, magnet, taster, zavojnica, poklopac
akumulatora, pojačalo, regulator glasnoće, akumulatorska baterija, punjač
baterije, zaštitni podmetač za krevet raznolikih veličina za jednokratnu
uporabu, vlasulja za žene s kratkim vlaknom, vlasulja za žene s dugim vlaknom,
vlasulja za muškarce i vlasulja za djecu,
f) znanstvene časopise,
g) kino ulaznice,
h) novine novinskog nakladnika koji ima statut medija, otisnute na papiru koje
izlaze dnevno, osim onih koje u cijelosti ili većim dijelom sadrže oglase ili
služe oglašavanju.
Novinama koje uglavnom sadrže oglase ili služe oglašavanju smatraju se one
novine u čijem sadržaju je više od 50% oglasnog odnosno promidžbenog sadržaja.
(2) PDV se plaća po stopi 13% na:
a) usluge smještaja ili smještaja s doručkom, polupansiona ili punog pansiona u
hotelima ili objektima slične namjene, uključujući smještaj za vrijeme odmora
te iznajmljivanje prostora u kampovima za odmor ili u mjestima određenima za
kampiranje te smještaj u plovnim objektima nautičkog turizma. Objektima slične
namjene smatraju se sve vrste komercijalnih ugostiteljskih objekata. Smještajem
u smislu ovoga Pravilnika smatra se noćenje i dnevni boravak u svim vrstama
komercijalnih ugostiteljskih objekata.
Komercijalnim ugostiteljskim objektima u smislu ovoga Pravilnika smatraju se:
hoteli, apart-hoteli, turistička naselja, turistički apartmani, pansioni, guest
– house, kampovi, kamp naselja, kampirališta, kuće za odmor, sobe za
iznajmljivanje, apartmani i studio – apartmani, prenoćišta, odmarališta,
hosteli, planinarski domovi, lovački domovi, objekti za robinzonski smještaj i
plovni objekti nautičkog turizma – brodovi ili brodice koji su prilagođeni i
opremljeni za višednevni boravak posade i turista na krstarenjima i kružnim
putovanjima.
b) novine i časopise novinskog nakladnika koji ima statut medija te novine i
časopise nakladnika za koje ne postoji obveza donošenja statuta medija prema
posebnom propisu, osim onih iz stavka 1. točke h) ovoga članka, otisnute na
papiru koji izlaze periodično te osim onih koji u cijelosti ili većim dijelom
sadrže oglase ili služe oglašavanju,
Novinama i časopisima koji uglavnom sadrže oglase ili služe oglašavanju
smatraju se one novine i časopisi u čijem sadržaju je više od 50% oglasnog
odnosno promidžbenog sadržaja.
c) jestiva ulja i masti, biljnog i životinjskog podrijetla, u skladu s
Pravilnikom o jestivim uljima i mastima i Pravilnikom o uljima od ploda i
komine maslina,
d) dječje sjedalice za automobile koje se pod tim nazivom stavljaju u promet te
dječju hranu i prerađenu hranu na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu, u
skladu s Pravilnikom o hrani za dojenčad i malu djecu te prerađenoj hrani na
bazi žitarica za dojenčad i malu djecu,
e) isporuku vode, osim vode koja se stavlja na tržište u bocama ili u drugoj
ambalaži. Pod isporukom vode smatraju se usluge neposredno vezane uz isporuku
vode odnosno obavljanje vodne usluge javne vodoopskrbe i javne odvodnje odnosno
isporuka do drugog isporučitelja ili krajnjeg korisnika prema posebnom propisu
o vodama,
f) ulaznice za koncerte,
g) isporuku električne energije do drugog isporučitelja ili krajnjeg korisnika,
uključujući naknade vezane uz tu isporuku,
h) javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada, biorazgradivog
komunalnog otpada i odvojenog sakupljanja otpada prema posebnom propisu o
održivom gospodarenju otpadom,
i) urne i lijesove koji se pod tim nazivom stavljaju u promet,
j) sadnice i sjemenje,
Sadnicama se u smislu ove točke smatraju: lukovice, gomolji, gomoljasti
korijeni, izdanci i podanci korijena, u stanju mirovanja, u vegetaciji ili u
cvatu, biljke i korijeni cikorije, (osim korijena iz KN oznake 1212) iz KN
oznake 0601 te ostale žive biljke (uključujući i njihovo korijenje), reznice i
cijepovi, micelij gljiva iz KN oznake 0602.
Sjemenjem se u smislu ove točke smatra: sjeme, plodovi i spore, vrsta koje se
rabi za sjetvu iz KN oznake 1209; laneno sjeme iz KN oznake 1204; sjeme uljane
repice iz KN oznake 1205; suncokretovo sjeme iz KN oznake 1206; ostalo uljano
sjeme i uljni plodovi iz KN oznake 1207; pšenica i suražica za sjetvu iz KN
oznake 1001 11 00 i 1001 91; raž za sjetvu iz KN oznake 1002 10 00; ječam za
sjetvu iz KN oznake 1003 10 00; zob za sjetvu iz KN oznake 1004 10 00; kukuruz
za sjetvu iz KN oznake 1005 10; riža za sjetvu iz KN oznake 1006 10 10; sirak u
zrnu za sjetvu iz KN oznake 1007 10; proso za sjetvu iz KN oznake 1008 21 00;
soja za sjetvu iz KN oznake 1201 10 00; kikiriki, nepržen niti drukčije
toplinski obrađen neovisno je li oljušten ili lomljen ili ne za sjetvu iz KN
oznake 1202 30 00; laneno sjeme neovisno je li lomljeno ili ne za sjetvu iz KN
oznake 1204 00 10; sjeme uljane repice niskog sadržaja eruka kiseline za sjetvu
iz KN oznake 1205 10 10; suncokretovo sjeme neovisno je li lomljeno ili ne za
sjetvu iz KN oznake 1206 00 10; pamukovo sjeme za sjetvu iz KN oznake 1207 21
00; ricinusovo sjeme iz KN oznake 1207 30 00; sezamovo sjeme za sjetvu iz KN
oznake 1207 40 10; sjeme gorušice za sjetvu iz KN oznake 1207 50 10; sjeme
šafranike iz KN oznake 1207 60 00; sjeme dinje iz KN oznake 1207 70 00; sjeme
maka za sjetvu iz KN oznake 1207 91 10; ostalo sjeme za sjetvu iz KN oznake
1207 99 20; sjeme konoplje iz KN oznake 1207 99 91; sjeme, plodovi i spore,
vrsta koje se rabi za sjetvu iz KN oznake 1209; krumpir sjemenski iz KN oznake
0701 10 00; lučice za sadnju iz KN oznake 0703 10 11; kukuruz šećerac sjemenski
hibridi iz KN oznake 0712 90 11; grašak sjemenski iz KN oznake 0713 10 10 te
obični grah uključujući bijeli grah sjemenski iz KN oznake 0713 33 10.
k) gnojiva i pesticide te druge agrokemijske proizvode,
Gnojivima se u smislu ove točke smatraju gnojiva iz KN oznake 31.
Pesticidima i drugim agrokemijskim proizvodima u smislu ove točke smatraju se
insekticidi, rodenticidi, fungicidi, herbicidi, sredstva protiv klijanja,
sredstva za reguliranje rasta biljaka, dezinficijensi i slični proizvodi,
pripremljeni u oblike ili pakiranja za pojedinačnu prodaju ili kao pripravci
ili proizvodi (na primjer, posumporene vrpce, fitilji, svijeće i papiri za
muhe) iz KN oznake 3808.
l) hranu za životinje, osim hrane za kućne ljubimce,
Hranom za životinje u smislu ove točke smatraju se kukuruz iz KN oznake 1005
osim kukuruza za sjetvu iz KN oznake 1005 10; soja neovisno je li lomljena ili
ne iz KN oznake 1201 osim soje za sjetvu iz KN oznake 1201 10 00; brašno i
krupica od uljanog sjemenja i plodova, osim od gorušice, iz KN oznake 1208;
švedska repa, krmna cikla, krmno korijenje, sijeno, lucerna (alfalfa),
djetelina, esparzeta, krmni kelj, lupine, grahorice i slični proizvodi za stočnu
hranu, neovisno jesu li u obliku peleta ili ne iz KN oznake 1214 te ostaci i
otpaci od prehrambene industrije i pripremljena životinjska hrana iz KN oznake
23, osim čvaraka, vinskog taloga i vinskog kamena iz KN oznake 2307 00 te osim
hrane za pse i mačke, pripremljene u pakiranja za pojedinačnu prodaju iz KN
oznake 2309 10.«.
(3) PDV na isporuke svih ostalih dobara i usluga plaća se po stopi 25% na
poreznu osnovicu (naknadu).
(4) Ako se iz naknade u kojoj je sadržan PDV mora izračunati iznos PDV-a, primjenjuje
se preračunana porezna stopa na sljedeći način:
preračunana stopa PDV-a
= stopa PDV-a x 100
100
+ stopa PDV-a
(5) Kada se iz naknade u kojoj je sadržan PDV obračunan po stopi 25% mora
izračunati iznos PDV-a, primjenjuje se preračunana stopa PDV-a koja iznosi 20%.
(6) Kada se iz naknade u kojoj je sadržan PDV obračunan po stopi 13% mora
izračunati iznos PDV-a, primjenjuje se preračunana stopa PDV-a koja iznosi
11,5044%.
(7) Kada se iz naknade u kojoj je sadržan PDV obračunan po stopi 5% mora
izračunati iznos PDV-a, primjenjuje se preračunana stopa PDV-a koja iznosi
4,7619%.
IX. POREZNA
OSLOBOĐENJA
1. Porezna oslobođenja
za isporuke od javnog interesa
1.1. Univerzalne
poštanske usluge i isporuka poštanskih maraka
Članak 48.
(1) Univerzalna poštanska usluge i s njom povezane isporuke pratećih
dobara, osim prijevoza putnika i telekomunikacijskih usluga, u skladu s
posebnim propisima o poštanskoj djelatnosti oslobođene su plaćanja PDV-a.
(2) Dobrima iz stavka 1. ovoga članka smatraju se dobra izravno vezana uz
obavljanje univerzalnih poštanskih usluga kao što su obrasci vezani uz prijem,
prijenos i dostavu pošiljaka, dopisnice sa iskazanom nominalnom vrijednosti za
univerzalne poštanske usluge i slično.
Članak 49.
Plaćanja PDV-a oslobođena je isporuka poštanskih maraka po
nominalnoj vrijednosti kojima se plaćaju poštanske usluge te isporuka državnih
i drugih sličnih biljega.
1.2. Usluge u vezi s
liječenjem i drugom zdravstvenom zaštitom
Članak 50.
(1) PDV ne plaća se na usluge bolničke i medicinske njege i s time
usko povezane usluge i isporuke dobara koje obavljaju tijela s javnim
ovlastima, ili koje, u uvjetima koji su u socijalnom smislu slični uvjetima
koji se primjenjuju na tijela s javnim ovlastima obavljaju osobito zdravstvene
ustanove: domovi zdravlja, hitna medicinska pomoć, poliklinike, opće i
specijalne bolnice i klinike. Ove isporuke dobara i obavljene usluge kao i
usluge zdravstvene njege koje obavljaju zdravstvene ustanove za njegu u kući
oslobođene su plaćanja PDV-a i u slučaju kad ih obavljaju tijela odnosno pravne
osobe s javnim ovlastima ili druge organizacije slične prirode na temelju
javnih ovlasti.
(2) Uslugama iz stavka 1. ovoga članka smatraju se usluge boravka i prehrane
bolesnika te smještaja roditelja uz djecu za vrijeme bolničkog liječenja na
temelju uputnice za bolničko liječenje prema posebnim propisima, usluge
ustanova koje obavljaju javnozdravstvenu djelatnost koje su izravno povezane s
liječenjem i zdravstvenom njegom kao što je provođenje higijensko-epidemiološko
zdravstvene zaštite stanovništva, usluge izdavanja i produljivanja zdravstvenih
iskaznica, usluge cijepljenja, provođenje programa u vezi s izvanbolničkim
liječenjem, provođenje izvanbolničke specijalističko-konzilijarne zdravstvene
zaštite i slično.
(3) Uslugama iz stavka 1. ovoga članka ne smatraju se:
1. usluge koje nisu povezane s liječenjem i zdravstvenom njegom osobito najam i
korištenje prostora u sklopu bolnica, domova zdravlja, lječilišta i sličnih
ustanova, razne doplate za smještaj ili za korištenje televizora, telefona i
interneta, dodatne usluge praonice i parkiranja u sklopu bolnica, lječilišta i
sličnih ustanova, športsko-rekreativne usluge u sklopu lječilišta kao što su
najam bicikla, korištenje bazena ili sportskih terena i slično,
2. usluge koje se ne obavljaju u svrhu zdravstvene zaštite kao što su
zdravstveni pregledi u vezi s utvrđivanjem sposobnosti za držanje i nošenje
oružja, zdravstveni pregledi o sposobnosti za upravljanje motornim vozilima,
vještačenja za sudske i druge postupke kao što je utvrđivanje očinstva, razne
usluge analiza tla, ispravnosti voda, predmeta opće uporabe, usluge ispitivanja
zraka, izobrazba zdravstvenih i drugih radnika i ostale slične usluge ustanova
koje obavljaju javnozdravstvenu djelatnost.
Članak 51.
(1) Obavljanje medicinske njege u okviru bavljenja medicinskim i
pomoćnim medicinskim zanimanjima čime se smatraju usluge i isporuke dobara
doktora medicine, doktora stomatologije ili dentalne medicine, medicinskih
sestara, primalja, fizioterapeuta, psihologa i usluge biokemijskih laboratorija
povezane s liječenjem, oslobođeno je plaćanja PDV-a.
(2) Uslugama i isporukama dobara iz stavka 1. ovoga članka smatraju se sve one
usluge i isporuke dobara koje porezni obveznici iz stavka 1. ovoga članka mogu
obavljati prema posebnim propisima koji uređuju njihovu djelatnost.
Članak 52.
PDV se prema članku 39. stavku 1. točki d) Zakona ne plaća na isporuke
ljudskih organa i krvi, obavljene u svrhu liječenja prema posebnim propisima,
te na isporuke majčinog mlijeka.
1.3. Usluge dentalnih
tehničara te isporuka dentalnih nadomjestaka
Članak 53.
Usluge što ih obavljaju dentalni tehničari te zubni/protetski
nadomjesci koje isporučuju dentalni tehničari i doktori dentalne medicine,
oslobođene su plaćanja PDV-a, ako se obavljaju u skladu s posebnim propisima
koji uređuju njihovu djelatnost.
1.4. Usluge prijevoza
bolesnih ili ozlijeđenih osoba
Članak 54.
Usluge prijevoza ozlijeđenih osoba u hitnim slučajevima ili bolesnih
osoba u vezi s liječenjem u vozilima posebno izrađenima za tu svrhu oslobođene
su plaćanja PDV-a pod uvjetom da te usluge obavljaju ovlaštene osobe u skladu s
propisima o zdravstvenoj zaštiti.
1.5. Usluge udruženja
osoba
Članak 55.
(1) PDV ne plaća se na usluge što ih obavljaju udruženja osoba
isključivo svojim članovima, a koje su u zajedničkom interesu svih članova pod
uvjetom da svi članovi obavljaju istu djelatnost oslobođenu plaćanja PDV-a ili
za tu djelatnost nisu obveznici PDV-a.
(2) Usluge iz stavka 1. ovoga članka oslobođene su plaćanja PDV-a ako su
namijenjene neposredno za obavljanje djelatnosti članova udruženja, uz uvjet da
članovi udruženju nadoknađuju samo svoj dio ukupnih troškova za obavljene im
usluge i da takvo oslobođenje ne dovodi do narušavanja tržišnog natjecanja.
(3) Ako udruženje obavlja usluge trećim osobama te usluge nisu oslobođene
plaćanja PDV-a.
1.6. Usluge i isporuke
povezane sa socijalnom skrbi
Članak 56.
(1) Plaćanja PDV-a oslobođene su usluge i isporuke dobara povezane
sa socijalnom skrbi, uključujući one što ih obavljaju i isporučuju domovi za
starije i nemoćne osobe. Plaćanja PDV-a oslobođene su ove isporuke i kad ih
obavljaju, obiteljski domovi, ustanove, tijela s javnim ovlastima ili druge
organizacije sukladno posebnim propisima na području socijalne skrbi.
(2) Uslugama i isporukama dobara iz stavka 1. ovoga članka smatraju se sve one
usluge i isporuke dobara koje se mogu obavljati prema posebnim propisima iz
područja socijalne skrbi kojima se korisnicima socijalne skrbi osigurava
stanovanje, prehrana, briga o zdravlju, odgoj i obrazovanje, psihosocijalna
rehabilitacija, njega i druge slične potrebe.
1.7. Usluge u vezi
zaštite djece i mladeži
Članak 57.
(1) Plaćanja PDV-a oslobođene su usluge i isporuke dobara povezane
sa zaštitom djece i mladeži što ih obavljaju ustanove, tijela s javnim
ovlastima ili druge organizacije sukladno propisima na području socijalne
skrbi.
(2) Uslugama i isporukama dobara iz stavka 1. ovoga članka smatraju se one
usluge i isporuke dobara koje se mogu obavljati prema posebnim propisima na
području socijalne skrbi, kao što su smještaj i prehrana, pod uvjetom da ih
izravno obavljaju odnosno isporučuju pružatelji usluga zaštite djece i mladeži.
1.8. Usluge
obrazovanja
Članak 58.
(1) PDV ne plaća se na obrazovanje djece i mladeži, predškolsko,
školsko ili sveučilišno obrazovanje, stručno osposobljavanje i
prekvalifikacija, uključujući s time usko povezane usluge i dobra, koje
obavljaju tijela s javnim ovlastima ili druge osobe, koje imaju slične ciljeve
u skladu s posebnim propisima koji uređuju obavljanje djelatnosti obrazovanja.
(2) PDV ne plaća se na usluge posredovanja u zapošljavanju studenata i učenika,
organizaciji prehrane studenata i smještaju studenata. Plaćanja PDV-a
oslobođena je isporuka dobara izravno vezana uz obavljanje usluga iz ovoga
stavka kao što su smještaj i prehrana učenika u učeničkim odnosno studenata u
studentskim domovima i slično. Plaćanja PDV-a oslobođena je isporuka obroka u
vezi s predškolskim i osnovnoškolskim obrazovanjem koje tim korisnicima
obavljaju ustanove ili organizacije iz članka 39. stavka 1. točke g), h) i i)
Zakona izravno ili putem druge takve ustanove ili organizacije pod uvjetom da
naknada nije veća od ukupnih troškova za obavljenu isporuku.
(3) Oslobođenje od PDV-a ne odnosi se na usluge ljetnog smještaja učenika
odnosno studenata u učeničkim i studentskim domovima, odnosno smještaja osoba
koje nisu učenici ili studenti.
(4) Nastava koju privatno održavaju nastavnici i koja obuhvaća osnovnoškolsko,
srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje oslobođena je plaćanja PDV-a ako
nastavu u tim ustanovama obavljaju fizičke osobe (nastavnici ili predavači)
prema unaprijed ugovorenoj satnici i rasporedu, isključivo prema nastavnim
planovima i programima verificiranim od strane Ministarstva znanosti
obrazovanja i športa. Oslobođenje se odnosi i na naknadu za održavanje ispita i
konzultacija usko vezanih za izvođenje ugovorenog plana i programa nastave.
(5) Oslobođenje iz članka 39. stavka 1. točke i) Zakona odnosi se na
obrazovanje u vezi s nastavnim programima koje donose odnosno odobre
nadležna ministarstva.
1.9. Ustupanje osoblja
vjerskih ili duhovnih institucija
Članak 59.
Ustupanje osoblja vjerskih ili filozofskih institucija za obavljanje
isporuka vezanih uz bolničku dijagnostiku, liječenje i zdravstvenu njegu,
socijalnu skrb, obrazovanje te zaštitu djece i mladeži oslobođeno je plaćanja
PDV-a.
1.10. Usluge
neprofitnih organizacija
Članak 60.
(1) Plaćanja PDV-a oslobođene su usluge koje neprofitne organizacije
čiji su ciljevi vjerske, domoljubne, filozofske, dobrotvorne ili druge
općekorisne naravi obave svojim članovima u skladu sa statutima ili drugim
pravilima tih organizacija. Oslobođenje se primjenjuje neovisno o tome plaćaju
li članovi navedenih organizacija članarinu u skladu s pravilima tih
organizacija ili se njihova djelatnost temelji na donacijama i dobrovoljnim
prilozima.
(2) Oslobođenje u smislu stavka 1. ovoga članka primjenjuje se i na isporuke
dobara pod uvjetom da su isporuke tih dobara usko povezane s obavljenim
uslugama ili su sastavni dio tih usluga.
1.11. Usluge u kulturi
Članak 61.
(1) Usluge u kulturi i s njima usko povezane isporuke dobara koje
obavljaju ustanove u kulturi, tijela s javnim ovlastima ili druge pravne osobe
u kulturi oslobođene su plaćanja PDV-a kada ih obavljaju muzeji, galerije,
arhive, knjižnice, kazališta, orkestri i druge glazbeno-scenske te
konzervatorske i restauratorske ustanove, ustanove za zaštitu spomenika
kulture, umjetničkih organizacija uz uvjet da djelatnost obavljaju u skladu s
posebnim propisima koji uređuju obavljanje tih djelatnosti.
(2) Umjetničke organizacije upisane u Registar umjetničkih organizacija pri
Ministarstvu kulture smatraju se tijelima s javnim ovlastima ili drugim pravnim
osobama u kulturi iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Uslugama i isporukama iz stavka 1. ovoga članka ne smatraju se usluge i
isporuke dobara koje ustanove u kulturi, tijela s javnim ovlastima ili druge
pravne osobe za trajnu naobrazbu i kulturu obavljaju kao komercijalne programe
(razni tečajevi, radionice i slično).
1.12. Usluge i
isporuke dobara u vezi s priredbama
Članak 62.
(1) Plaćanja PDV-a oslobođene su usluge i isporuke dobara usko
povezane s njima koje obave organizacije iz članka 39. stavka 1. točaka b), g),
h), i), l), m) i n) Zakona u vezi s priredbama ili događanjima organiziranim za
prikupljanje sredstava pod uvjetom da se prikupljena sredstva nakon podmirenja
troškova vezanih za organizaciju tih priredbi ili događanja koriste u
dobrotvorne svrhe odnosno svrhe za koje su te organizacije osnovane. Svrha tih
priredbi ili događanja mora biti određena unaprijed što može biti označeno na
kartama, plakatima ili oglašeno u javnim medijima. Oslobođenje se odnosi i na
prodaju karata za te priredbe ili događanja.
(2) Pojedina organizacija iz članka 39. stavka 1. točaka b), g), h), i), l), m)
i n) Zakona godišnje može organizirati najviše dvije priredbe ili događanja iz
stavka 1. ovoga članka.
1.13. Obavljanje
djelatnosti javnog radija i televizije
Članak 63.
Plaćanja PDV-a oslobođena je pristojba, odnosno obavljanje
djelatnosti javnog radija i televizije, osim komercijalnih, prema odredbama
posebnih propisa kojima se propisuje obavljanje djelatnosti javnog radija i
televizije.
1.14. Usluge usko
vezane uz sport ili tjelesni odgoj
Članak 63.a
Primatelji usluga iz članka 39. stavka 1. točke m) Zakona su osobe
koje se sportom ili tjelesnim odgojem bave profesionalno ili amaterski.
Brisan.
Članak 64.
Brisan.
2. Porezna oslobođenja
za ostale isporuke
2.1. Transakcije u
okviru djelatnosti osiguranja i reosiguranja
Članak 65.
(1) Plaćanja PDV-a oslobođene su transakcije u vezi s osiguranjem i
reosiguranjem.
(2) Poslovima osiguranja smatra se sklapanje i ispunjavanje ugovora o
neživotnom i životnom osiguranju, osim obveznih socijalnih osiguranja.
Poslovima reosiguranja smatra se sklapanje i ispunjavanje ugovora o
reosiguranju, kojima se prenosi višak rizika iznad samopridržaja društva za
osiguranje društvu za reosiguranje, odnosno poslovi kojima se prihvaćaju rizici
ustupljeni od strane društva za osiguranje, prema posebnim propisima kojima se
uređuje obavljanje poslova osiguranja i reosiguranja.
(3) Plaćanja PDV-a oslobođene su usluge povezane s osiguranjem i reosiguranjem
koje obavljaju posrednici u osiguranju i reosiguranju te zastupnici u
osiguranju.
(4) Ako složena transakcija uključuje neki element osiguranja koji je zasebno
naveden, osiguranje će biti zasebna usluga oslobođena PDV-a prema članku 40.
stavku 1. točki a) Zakona.
(5) Procjena štete ne smatra se uslugom oslobođenom plaćanja PDV-a u smislu
članka 40. stavka 1. točke a) Zakona.
2.2. Odobravanje i
ugovaranje kredita te ugovaranje kreditnih garancija
Članak 66.
(1) Plaćanja PDV-a oslobođeno je odobravanje i ugovaranje kredita.
Kreditima se u smislu članka 40. stavka 1. točke b) Zakona smatraju i zajmovi,
uključujući potrošačke kredite i zajmove, hipotekarne kredite i zajmove,
zajmove osigurane pokretnom imovinom ili zalogom, zajmove dane kao element
financiranja u vezi s isporukama dobara ili usluga pod uvjetom da element
financiranja nije sastavni dio naknade. Oslobođenje se odnosi na upravljanje
kreditom odnosno usluge u vezi s kreditom kao što su usluge vođenja kredita,
vođenja evidencije, dogovaranje i praćenje otplate kredita ako to radi osoba
koja odobrava kredit.
(2) Usluge prikupljanja podataka, izrade analiza i davanje informacija o
kreditnoj sposobnosti korisnika kredita koje nisu vezane za davanje i
upravljanje kreditima ili s ugovaranjem odnosno izdavanjem garancija ili drugih
jamstava za kredite nisu oslobođene plaćanja PDV-a.
(3) Plaćanja PDV-a oslobođeno je ugovaranje odnosno izdavanje kreditnih
garancija odnosno bankovnih garancija za plaćanje i drugih jamstava za pokriće
novčanih dugovanja te upravljanje kreditnim garancijama od strane osobe koja
odobrava kredit.
(4) Garancijom ili drugim jamstvom za pokriće dugovanja ne smatra se izdavanje
jamstava za popravak ili zamjenu neispravnih dobara, predaja imovine u svrhu
osiguranja pokrića dugovanja koje ne proizlazi iz odobrenja kredita, izdavanje
jamstva kao osiguranja od nepodmirenja otplate najma ili plaćanje zateznih
kamata na otplatu najma te preuzimanje obveza nenovčane prirode.
(5) Prodaja stečenih dobara nakon naplate hipoteke ne smatra se uslugom
oslobođenom plaćanja PDV-a.
2.3. Transakcije u
vezi sa štednim, tekućim i žiro računima
Članak 67.
(1) Plaćanja PDV-a oslobođene su transakcije uključujući i
posredovanje u vezi s depozitima, vođenjem štednih, tekućih i žiro računa za
klijente, plaćanjima, transferima, čekovima i drugim instrumentima plaćanja
odnosno sve transakcije u vezi s tim koje su neposredno povezane, a omogućuju
ispunjenje novčane obveze, osim naplate duga.
(2) Isporukom u smislu Zakona ne smatra se ako porezni obveznik ustupi ili
prenese potraživanje nastalo iz isporuka dobara i usluga drugom poreznom obvezniku
radi naplate. Međutim naknada za uslugu naplate potraživanja, provizija,
diskont i ostali troškovi koje zaračunava porezni obveznik preuzimatelj duga
(factor) podliježu plaćanju PDV-a.
(3) Uslugama vođenja računa smatra se vođenje novčanog računa za klijenta,
deponiranje, prijenos i povlačenje novčanih sredstava na ili s računa,
elektroničkim ili nekim drugim putem, usluge izdavanja čekova vezano za poseban
račun, trajni nalozi, izravnanje dugovanja, pristup i vođenje internetskog i
telefonskog bankarstva, usluge izdavanja platnih kartica vezano za određeni
račun, te sortiranje i brojanje novca vezano uz neki poseban račun.
(4) Transakcijama iz članka 40. stavka 1. točke d) Zakona smatraju se i
otvaranje računa, zatvaranje računa, upis tereta i dugovanja, obavješćivanje
deponenata o uplatama i isplatama, obavješćivanje banke deponenta o promjeni
stanja na računu, o stanju računa, zatim članarina i pretplata u vezi sa
sustavom računa ili platnim karticama i slično.
(5) Plaćanja PDV-a oslobođene su platne usluge i s tim povezane usluge
posredovanja ako se obavljaju u skladu s posebnim propisima koji uređuju to
područje.
(6) Uslugama neposredno povezanim s transakcijama iz članka 40. stavka 1. točke
d) Zakona ne smatra se najam i održavanje terminala i drugih uređaja za obradu
kartičnih plaćanja, postavljanje i održavanje bankomata, čuvanje i pohrana
novčanih sredstava te najam sefova, zaštićenog prostora i lokacija.
2.4. Transakcije u
vezi s valutama, novčanicama i kovanicama
Članak 68.
(1) Plaćanja PDV-a oslobođene su transakcije, uključujući
posredovanje, u vezi s valutama, novčanicama i kovanicama koje se koriste kao
zakonsko sredstvo plaćanja.
(2) Oslobođenje se odnosi na isplatu novčanih sredstava te mjenjačke poslove
kojima se smatraju poslovi obavljanja usluga osobi koja mijenja valutu u
novčanicama ili kovanicama koje se koriste kao zakonska sredstva plaćanja,
primjenom tečajnih stopa utvrđenih za državne valute, odnosno na prihode
ostvarene trgovanjem u vezi sa stranom valutom (tečajna razlika). Isplatom
novčanih sredstava smatra se ručna ili automatska isplata, usluge vezane za
putničke čekove, akreditive, usluge s čekovima nevezane za poseban račun te
zamjena novčanica i kovanica iste valute.
(3) Izdavanje prigodnih kovanica i transakcije u vezi s njima, koje se daju u
opticaj po nominalnoj vrijednost i zakonsko su sredstvo plaćanja oslobođeno je
plaćanja PDV-a. Ako se kovanice i novčanice kupuju ili prodaju po većoj
vrijednosti od njihove nominalne vrijednosti, onda te isporuke podliježu
oporezivanju.
(4) Oslobođenim transakcijama iz članka 40. stavka 1. točke e) Zakona ne
smatraju se transakcije vezane uz kolekcionarske predmete odnosno kovanice od
zlata, srebra ili drugog metala te novčanice koje se u pravilu ne koriste kao zakonsko
sredstvo plaćanja ili kovanice od numizmatičkog interesa.
(5) Usluge zaprimanja, obrade, sortiranja, zamjena oštećenih novčanica ili
kovanica, izdavanja i opskrbe gotovim novcem, oslobođene su plaćanja PDV-a,
osim usluga kurirske dostave i sigurnog prijevoza.
2.5. Transakcije u
vezi s dionicama, udjelima u trgovačkim društvima ili udruženjima, obveznicama
i drugim vrijednosnim papirima
Članak 69.
(1) Plaćanja PDV-a oslobođene su transakcije, uključujući
posredovanje, u vezi s dionicama, udjelima u trgovačkim društvima ili
udruženjima, obveznicama, vrijednosnim papirima i drugim financijskim
instrumentima prema posebnim propisima, osim dokumenata kojima se utvrđuje neko
pravo nad dobrima te prava ili vrijednosnih papira kojima se utvrđuju određena
prava na nekretninama.
(2) Oslobođenim transakcijama iz članka 40. stavka 1. točke f) Zakona smatra se
zaprimanje i prijenos naloga u vezi s vrijednosnim papirima i drugim
financijskim instrumentima, izvršavanje naloga za račun klijenata, trgovanje za
vlastiti račun, usluge provedbe ponude odnosno prodaje vrijednosnih papira i
drugih financijskih instrumenata sa i bez obveze otkupa, sukladno posebnim
propisima koji uređuju to područje.
(3) Oslobođenim transakcijama u smislu članka 40. stavka 1. točke f) Zakona ne
smatra se investicijsko savjetovanje i upravljanje portfeljem vrijednosnih
papira i drugih financijskih instrumenata te njihova pohrana i čuvanje.
(4) Oslobođenim transakcijama u smislu članka 40. stavka 1. točke f) Zakona
također se ne smatraju:
a) administrativni poslovi,
b) pravne, računovodstvene, knjigovodstvene i revizijske usluge,
c) usluge koje se odnose na zakonitost poslovanja,
d) provjera identiteta, istrage u vezi pranja novca i porezne utaje,
e) usluge prikupljanja podataka u svrhu recikliranja novčanica i kovanica,
f) marketing, istraživanje, osmišljavanje i razvoj novih proizvoda,
g) dizajnerske i softverske usluge.
2.6. Usluge
upravljanja posebnim investicijskim fondovima
Članak 70.
(1) Plaćanja PDV-a oslobođene su usluge upravljanja posebnim
investicijskim fondovima koje obavljaju društva za upravljanje investicijskim
fondovima. Oslobođenje se odnosi na upravljanje zatvorenim i otvorenim
investicijskim fondovima, mirovinskim fondovima te fondovima osnovanim po
posebnim propisima.
(2) Pod uslugama upravljanja iz stavka 1. ovoga članka smatra se upravljanje
imovinom i raspodjelom imovine fonda, upravljanje rizicima i operativnom
imovinom, uključujući odabir dionica, kupnju i prodaju udjela u investicijskim
fondovima, preliminarne veze s posrednicima i zastupnicima, administrativni
poslovi vezani uz upravljanje, zatim poslovi savjetovanja, skrbništvo i
administrativni poslovi vezani za udjele u investicijskim fondovima koji se
obavljaju fondovima u skladu s propisima koji uređuju poslovanje društava za
upravljanje investicijskim fondovima.
(3) Uslugama upravljanja iz stavka 1. ovoga članka osobito se ne smatra vanjski
nadzor fonda, promidžba i upravljanje općim troškovima fonda te razvoj sustava,
kao što je planiranje i primjena nove tehnologije, značajnija unaprjeđenja
postojećih sustava i održavanje sustava, te usluge koje se odnose na zakonitost
poslovanja.
2.7. Izbor za
oporezivanje
Članak 71.
(1) Porezni obveznik ima pravo izbora za oporezivanje kad za
isporučena dobra ili obavljene usluge odobrava kredite iz svojih financijskih
sredstava, a naknadu za usluge kreditiranja iskazuje odvojeno od vrijednosti
dobara i usluga koje isporučuje.
(2) Ako se porezni obveznik odluči za oporezivanje usluga kreditiranja iz
stavka 1. ovoga članka o tome je obvezan pisanim putem izvijestiti nadležnu
ispostavu Porezne uprave prije početka obavljanja takvih usluga.
2.8. Priređivanje
igara na sreću
Članak 72.
Priređivanje lutrijskih igara, igara na sreću u casinima, igara
klađenja i igara na sreću na automatima oslobođeno je plaćanja PDV-a pod
uvjetom da se navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima koji
uređuju tu djelatnost.
2.9. Isporuka
građevina ili njihovih dijelova i zemljišta
Članak 72.a
(1) Izvršnim aktom iz članka 40. stavka 6. Zakona kojim se odobrava
građenje smatra se građevinska dozvola, lokacijska dozvola, rješenje za
građenje i slično.
(2) Građevinskim zemljištem u smislu članka 40. stavka 1. točke k) Zakona
osobito se ne smatra poljoprivredno zemljište i šumsko zemljište.
Članak 72.b
(1) Isporuka građevina ili njihovih dijelova i zemljišta na kojem se
one nalaze prije prvog nastanjenja ili korištenja odnosno kod kojih od datuma
prvog nastanjenja odnosno korištenja do datuma sljedeće isporuke nije proteklo
više od dvije godine, oporeziva je PDV-om.
(2) Prvo nastanjenje odnosno korištenje iz stavka 1. ovoga članka dokazuje se
jednim od sljedećih dokumenata:
a) dokumentom nadležnog tijela o prebivalištu ili uobičajenom boravištu,
b) knjigovodstvenom evidencijom kojom se građevina odnosno njezini dijelovi
stavljaju u uporabu,
c) bilo kojom drugom dokumentacijom kojom se dokazuje korištenje nekretnine i njezinih
dijelova kao što su: ugovor o najmu, ugovor o isporuci električne energije,
vode i slično,
(3) Iznimno, ako se prvo nastanjenje odnosno korištenje ne može dokazati jednim
od dokumenata koji su propisani stavkom 2. ovoga članka a nekretnina je bila
korištena, datumom prvog nastanjenja ili korištenja smatrat će se datum prve
isporuke.
(4) Ako su troškovi rekonstrukcije nastanjenih, odnosno korištenih građevina
ili njihovih dijelova i zemljišta na kojem se one nalaze u prethodne dvije
godine prije dana isporuke veći od 50% prodajne cijene, takva isporuka je
oporeziva PDV-om. Prodajnom cijenom smatra se naknada u smislu članka 33.
Zakona.
(5) Isporuka nedovršenih građevina ili njihovih dijelova i zemljišta na kojem
se one nalaze kao što je roh-bau oporeziva je PDV-om.
(6) U smislu stavka 4. ovoga članka rekonstrukcijom građevine smatra se izvedba
građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se mijenja
građevina u odnosu na stanje prije rekonstrukcije kao što su dograđivanje,
nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi
promjene namjene građevine i slično, odnosno izvedba građevinskih i drugih
radova na ruševini postojeće građevine u svrhu njezine obnove.
2.10. Najam stambenih
prostorija
Članak 73.
(1) Najam stambenih prostorija i dijelova stana u svrhu stanovanja
oslobođen je plaćanja PDV-a.
(2) Pod stanovanjem u smislu Zakona i ovoga Pravilnika smatra se trajni boravak
– življenje u stambenom prostoru.
(3) Iznajmljivanje namještenih ili nenamještenih soba i stambenih prostorija,
radi povremenog boravka, bez namjere trajnog življenja, u turističke svrhe
(povremenim gostima) i poslovne svrhe (predstavnicima tvrtki i sl.) nije
oslobođeno plaćanja PDV-a.
(4) Sve prateće usluge i isporuke dobara u svezi s najmom stana za stanovanje,
koje se uključuju u iznos naknade za najam stana, kao što su isporuke vode,
struje, plina, grijanja, odvoz smeća, oslobođene su plaćanja PDV-a.
(5) Usluge kao npr. iznajmljivanje parkirnih mjesta u zajedničkoj garaži stambene
zgrade, oporezive su neovisno jesu li vezane uz iznajmljivanje stambenog
prostora u turističke i poslovne svrhe ili uz iznajmljivanje u svrhu
stanovanja.
2.11. Isporuke dobara
koja se koriste isključivo za oslobođene djelatnosti
Članak 74.
Isporuka dobara koja je porezni obveznik koristio u okviru svoje
gospodarske djelatnosti isključivo za isporuke iz članaka 39. i 40. Zakona za
koje nije bio dopušten odbitak pretporeza pri nabavi, oslobođena je plaćanja
PDV-a. Međutim ako je porezni obveznik za nabavu tih dobara mogao pretporez
odbiti u cijelosti ili djelomično takve isporuke podliježu oporezivanju.
2.12. Opće odredbe
Članak 75.
Ako porezni obveznik koji obavlja oslobođene isporuke dobara i
usluga iz članaka 39. i 40. Zakona, obavlja i oporezive isporuke dobara i
usluga te isporuke podliježu oporezivanju u smislu članka 4. stavka 1. Zakona.
3. Međunarodni
prijevoz putnika
Članak 76.
Međunarodni prijevoz putnika iz članka 43. stavka 2. Zakona koji je
oslobođen plaćanja PDV-a je prijevoz putnika u zračnom, riječnom i
pomorskom prijevozu pri kojem je mjesto početka prijevoza putnika (polaska) ili
mjesto završetka prijevoza putnika (dolaska) izvan Republike Hrvatske. Mjesto
polaska ili dolaska je ono mjesto koje je na voznoj karti navedeno kao mjesto
polaska ili kao prvo mjesto dolaska.
4. Oslobođenja pri
uvozu
4.1. Uvoz osobne
imovine u vlasništvu fizičkih osoba koje dolaze iz trećih zemalja ili trećih
teritorija
Članak 77.
U vezi članaka 78. do 107. ovoga Pravilnika, pojedini pojmovi imaju
sljedeće značenje:
1. »osobna imovina« je imovina namijenjena za osobnu uporabu neke osobe ili za
potrebe njenog kućanstva uključujući kućanske predmete, bicikle i motocikle,
osobna motorna vozila i prikolice za njih, kamp kućice, plovila koja služe
razonodi i privatne zrakoplove, kao i prehrambene proizvode za kućanstvo koji
odgovaraju potrebama obitelji te kućne ljubimce i životinje za jahanje,
2. »kućanski predmeti« su osobni predmeti, kućansko rublje/posteljina i
namještaj te predmeti i oprema namijenjeni za osobnu uporabu te osobe ili
njezinog kućanstva,
3. »alkohol i alkoholna pića« su pivo, vino, aperitivi vinske ili alkoholne
baze, vinjaci, likeri i žestoka pića i slično svrstani u KN oznake 2203 do
2208.
4.2. Osobna imovina
fizičkih osoba kod preseljenja u Republiku Hrvatsku
Članak 78.
(1) Pravo na oslobođenje od PDV-a za uvoz prema članku 44. stavku 1.
točki 3. Zakona stječu fizičke osobe pri uvozu osobne imovine prilikom
preseljenja s područja izvan Europske unije u tuzemstvo.
(2) Oslobođenje od PDV-a se ograničava na osobnu imovinu koja je:
a) osim u posebnim slučajevima opravdanim okolnostima, pripadala osobi i, ako
se radi o dobrima koja nisu potrošna, a koju je osoba prije preseljenja
koristila najmanje šest mjeseci prije dana preseljenja s područja izvan
Europske unije,
b) namijenjena za korištenje u istu svrhu nakon preseljenja u tuzemstvo te
osobe.
(3) Pravo na oslobođenje od PDV-a mogu ostvariti osobe koje su prije
preseljenja živjele izvan Europske unije neprekidno u razdoblju od 12 mjeseci.
(4) Pravo na oslobođenje od PDV-a ne može se ostvariti za:
a) alkohol i alkoholna pića,
b) duhan i duhanski proizvodi,
c) komercijalna prijevozna sredstva,
d) predmete koji se koriste za obavljanje djelatnosti ili zanimanja, osim
prijenosne opreme, umjetničkih obrta ili slobodnih zanimanja.
(5) Pravo na oslobođenje od PDV-a ostvaruje se za osobnu imovinu koju osoba
konačnim uvozom unese u roku od 12 mjeseci od dana prijave u tuzemstvu.
(6) Osobna imovina se može uvoziti u nekoliko zasebnih pošiljki tijekom
razdoblja iz stavka 5. ovoga članka.
(7) Do isteka 12 mjeseci od datuma njezinog konačnog uvoza, osobnu imovinu
uvezenu s oslobođenjem od PDV nije moguće bez prethodne prijave Carinskoj
upravi dati u najam, dati kao osiguranje, dati u zakup ili izvršiti njezin
prijenos, uz naknadu ili bez naknade.
(8) U slučaju najma, davanja kao osiguranje, zakupa ili prijenosa prije isteka
roka iz stavka 7. ovoga članka nastaje obveza plaćanja PDV-a na ta dobra, po
stopi koja se primjenjuje na dan takvoga zajma, davanja kao osiguranja, zakupa
ili prijenosa, na temelju vrste robe i carinske vrijednosti koju na taj dan
utvrdi ili prihvati Carinska uprava.
4.3. Uvoz dobara radi
sklapanja braka
Članak 79.
»(1) Oslobođenje od plaćanja PDV-a u skladu s člankom 44. stavkom 1.
točkom 4. Zakona odnosi se na odjeću i kućanske predmete, bez obzira jesu li
novi ili rabljeni, koji pripadaju osobi koja preseljava u Republiku Hrvatsku
radi sklapanja braka.
(2) Pravo na oslobođenje od PDV-a ostvaruje se za darove čija pojedinačna
vrijednost ne prelazi 7.500,00 kuna koje je osoba iz stavka 1. ovoga članka
prigodom sklapanja braka primila od osoba izvan Europske unije.
(3) Pravo na oslobođenje od PDV-a mogu ostvariti osobe:
a) koje su prije preseljenja živjele izvan Europske unije u neprekidnom
razdoblju od najmanje 12 mjeseci,
b) koje daju na uvid dokaz o sklapanju braka.
(4) Pravo na oslobođenje od PDV-a ne može se ostvariti za alkohol i alkoholna
pića, duhan i duhanske proizvode.
(5) Pravo na oslobođenje od PDV-a ostvaruje se za trajno uvezena dobra:
a) najranije dva mjeseca prije datuma vjenčanja i
b) najkasnije četiri mjeseca nakon datuma vjenčanja.
(6) Dobra za koja je ostvareno pravo na oslobođenje od PDV-a mogu biti uvezena
u nekoliko zasebnih pošiljki u razdoblju iz stavka 5. ovoga članka.
(7) Do isteka 12 mjeseci od datuma prijave konačnog uvoza, osobnu imovinu
uvezenu s oslobođenjem od PDV-a nije moguće bez prethodne prijave Carinskoj
upravi dati u najam, dati kao osiguranje, dati u zakup ili izvršiti njezin
prijenos, uz naknadu ili bez naknade.
(8) U slučaju najma, davanja kao osiguranje, zakupa ili prijenosa prije isteka
roka iz stavka 7. ovoga članka nastaje obveza plaćanja PDV-a na ta dobra, po
stopi koja se primjenjuje na dan takvoga najma, davanja kao osiguranje, zakupa
ili prijenosa, na temelju vrste robe i carinske vrijednosti koju na taj dan
utvrdi ili prihvati nadležna Carinska uprava.
4.4. Osobna imovina
stečena nasljeđivanjem
Članak 80.
(1) Oslobođenje od plaćanja PDV-a prema članku 44. stavku 1. točki
5. Zakona ostvaruje se za osobnu imovinu koju nasljeđivanjem stekne fizička
osoba.
(2) Pravo na oslobođenje ne može se ostvariti za:
a) alkohol i alkoholna pića,
b) duhan i duhanske proizvode,
c) komercijalna prijevozna sredstva,
d) predmete koji se koriste za obavljanje djelatnosti ili zanimanja, osim
prijenosne opreme, umjetničkih obrta ili slobodnih zanimanja, koji su bili
potrebni za obavljanje djelatnosti ili zanimanja preminule osobe,
e) zalihe sirovina i gotove proizvode ili poluproizvode,
f) stoku i zalihe poljoprivrednih proizvoda čije količine su veće od količina
za uobičajene obiteljske potrebe.
(3) Pravo na oslobođenje od PDV-a ostvaruje se za osobnu imovinu koja je konačno
uvezena najkasnije dvije godine nakon datuma s kojim je osoba stekla pravo na
ta dobra (pravomoćno rješenje o nasljeđivanju).
(4). Uvoz ovih dobara može se izvršiti u nekoliko zasebnih pošiljki tijekom
razdoblja iz stavka 3. ovoga članka.
(5) Odredbe ovoga članka primjenjuju se pod istim uvjetima na osobnu imovinu
koju nasljeđivanjem stekne pravna osoba registrirana u tuzemstvu koja obavlja
neprofitnu djelatnost.
4.5. Uvoz školske
opreme, obrazovnih materijala i povezanih predmeta za kućanstvo
Članak 81.
(1) Oslobođenje od PDV-a propisano člankom 44. stavkom 1. točkom 6.
Zakona ostvaruje se za opremu, obrazovne materijale i kućanske predmete koji
predstavljaju uobičajeni namještaj za studentsku sobu i pripadaju učenicima ili
studentima koji dolaze u Republiku Hrvatsku u svrhu školovanja i namijenjeni su
za njihovu osobnu uporabu tijekom razdoblja školovanja.
(2) U smislu ovoga članka:
a) »učenik ili student« je svaka osoba upisana u neku obrazovnu ustanovu u
cilju cjelovitog pohađanja nastave koja se u toj ustanovi odvija,
b) »oprema« je rublje i kućansko rublje/posteljina, kao i odjeća, novo ili
rabljeno,
c) »obrazovni materijali« su predmeti i instrumenti (uključujući računala i
pisaće strojeve) koje učenici i studenti obično koriste u svrhu školovanja.
(3) Pravo na oslobođenje od PDV-a ostvaruje se najmanje jedanput tijekom jedne
školske godine.
4.6. Uvoz dobara
beznačajne vrijednosti
Članak 82.
(1) Plaćanja PDV-a oslobođen je prema članku 44. stavku 1. točki 7.
Zakona uvoz dobara nekomercijalne naravi sadržanih u malim pošiljkama, poslanih
primatelju kao pismo ili paket koja ukupna vrijednost ne prelazi 160,00 kuna.
(2) Oslobođenje od PDV-a se ne odnosi na:
a) alkohol i alkoholna pića,
b) parfeme i toaletne vode i
c) duhan i duhanske proizvode.
4.7. Poslovna imovina
i druga oprema koja se uvozi prilikom prijenosa djelatnosti
Članak 83.
(1) Oslobođenje od plaćanja PDV-a iz članka 44. stavka 1. točke 8.
Zakona primjenjuje se za uvoz poslovne imovine i druge opreme koja je u
vlasništvu poreznog obveznika koji obustavlja djelatnost u trećoj zemlji ili na
trećem području radi nastavka obavljanja slične djelatnosti u Republici
Hrvatskoj i koji je o početku obavljanja takve djelatnosti unaprijed
obavijestio Carinsku upravu. Kada se radi o prijenosu poljoprivrednog posjeda,
stoka poreznog obveznika također je oslobođena PDV-a pri uvozu.
(2) U smislu stavka 1. ovoga članka:
a) »djelatnost« je gospodarska djelatnost iz članka 6. stavka 2. Zakona,
b) »porezni obveznik« je samostalna gospodarska jedinica iz proizvodne ili
uslužne djelatnosti.
(3) Oslobođenje od PDV-a se ograničava na poslovnu imovinu i opremu koju:
a) je porezni obveznik stvarno koristio najmanje 12 mjeseci prije dana obustave
obavljanja gospodarske djelatnosti u trećoj zemlji ili trećem području iz kojeg
prenosi djelatnost,
b) je namijenjena za korištenje u istu svrhu nakon prijenosa,
c) će se koristiti u svrhu obavljanja djelatnosti na koju se ne primjenjuje
oslobođenje od PDV-a iz članaka 39. i 40. Zakona,
d) odgovara prirodi i veličini tog poreznog obveznika.
(4) Oslobođenje od PDV-a neće biti odobreno poreznim obveznicima koji imaju
sjedište, stalnu poslovnu jedinicu, prebivalište ili uobičajeno boravište izvan
Europske unije koji izvrše prijenos svoje djelatnosti u tuzemstvo uslijed ili u
svrhu spajanja s drugim poreznim obveznikom, ili preuzimanja od strane poreznog
obveznika koji ima sjedište u tuzemstvu, bez započinjanja nove djelatnosti.
(5) Oslobođenje od PDV-a ne ostvaruje se za:
a) prijevozna sredstva koja ne služe za obavljanje proizvodne ili uslužne
djelatnosti,
b) isporuke bilo koje vrste namijenjene za ljudsku potrošnju ili prehranu
životinja,
c) goriva i zalihe sirovina ili gotovih proizvoda i poluproizvoda,
d) stoku u vlasništvu trgovaca.
(6) Pravo na oslobođenje od PDV-a ostvaruje se za poslovnu imovinu i drugu
opremu uvezenu prije isteka roka od 12 mjeseci od dana prestanka obavljanja
djelatnosti poreznog obveznika u trećoj zemlji ili trećem području.
4.8. Uvoz određenih
poljoprivrednih proizvoda i proizvoda namijenjenih za uporabu u poljoprivredi
4.8.1. Proizvodi
poljoprivrednika iz Europske unije s imanja u trećim zemljama ili trećim
područjima
Članak 84.
(1) Oslobođenje od PDV-a iz članka 44. stavka 1. točke 9. Zakona
primjenjuje se za poljoprivredne, stočarske, pčelarske, vrtlarske i šumarske
proizvodi s imanja koja se nalaze u pograničnom području susjedne zemlje, u
vlasništvu ili posjedu poljoprivrednih proizvođača iz pograničnog područja
Republike Hrvatske. PDV-a pri uvozi oslobođeni su i čistokrvni konji, koji nisu
stariji od šest mjeseci, oždrijebljeni u nekoj trećoj zemlji ili na trećem
području od životinje koja je oplođena u Europskoj uniji, a zatim privremeno
izvezena kako bi se oždrijebila.
(2) Radi ispunjavanja uvjeta za oslobođenje iz stavka 1. ovoga članka stočarski
proizvodi moraju biti dobiveni od životinja koje su uzgojene, stečene ili
uvezene u skladu s poreznim odredbama koje se primjenjuju u Republici
Hrvatskoj.
(3) Oslobođenje od PDV-a je ograničeno na proizvode koji nisu podvrgnuti
nikakvoj obradi osim one koja je uobičajena nakon berbe ili proizvodnje.
(4) Oslobođenje od PDV-a odobrava se samo za proizvode koje uvoze
poljoprivredni proizvođači ili koji se uvoze u njihovo ime.
4.8.2. Sjeme, gnojiva
i proizvodi za tretiranje tla i uroda
Članak 85.
(1) Oslobođenje od PDV-a iz članka 44. stavka 1. točke 9. Zakona
primjenjuje se na sjeme, gnojiva i proizvode za tretiranje tla i uroda
namijenjenih za uporabu na imanju koje se nalazi u pograničnom području
Republike Hrvatske, u vlasništvu ili posjedu poljoprivrednih proizvođača iz
pograničnog područja susjedne zemlje.
(2) Oslobođenje od PDV-a iz stavka 1. ovoga članka odnosi se na količine
sjemena, gnojiva i drugih proizvoda potrebnih za obavljanje djelatnosti
poljoprivrednih proizvođača koje taj proizvođač izravno uveze ili se uvoze u
njegovo ime.
4.9. Uvoz terapeutskih
tvari, lijekova, laboratorijskih životinja i bioloških ili kemijskih tvari
4.9.1. Laboratorijske
životinje i biološke ili kemijske tvari namijenjene istraživanju
Članak 86.
(1) Oslobođenje od PDV-a propisano člankom 44. stavkom 1. točkom 10.
Zakona ostvaruje se za sljedeće:
a) životinje pripremljene i isporučene bez naknade za uporabu u laboratoriju,
b) biološke ili kemijske tvari uvezene u skladu s ograničenjima i uvjetima propisanim
Uredbom Vijeća (EZ) br.1186/2009 od 16. studenoga 2009. kojom se uspostavlja
sustav carinskih olakšica u Zajednici.
(2) Oslobođenje iz stavka 1. ograničava se na životinje i biološke ili kemijske
tvari koje su namijenjene za:
a) javne ustanove koje se uglavnom bave obrazovanjem ili znanstvenim
istraživanjima, uključujući i odjele javnih ustanova koji se uglavnom bave
obrazovanjem ili znanstvenim istraživanjima,
b) privatne ustanove koje se uglavnom bave obrazovanjem ili znanstvenim
istraživanjima kojima su nadležna tijela izdala odobrenje za primanje takvih
artikala uz oslobođenje od PDV-a.
4.9.2. Terapeutske
tvari ljudskoga podrijetla i reagensi za određivanje krvnih grupa i tipizaciju
tkiva
Članak 87.
(1) Oslobođenje od PDV-a propisano člankom 44. stavkom 1. točkom 10.
Zakona ostvaruje se za sljedeće:
a) terapeutske tvari ljudskoga podrijetla;
b) reagense za određivanje krvnih grupa;
c) reagense za tipizaciju tkiva.
(2) U smislu stavka 1. ovoga članka pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:
a) »terapeutske tvari ljudskoga podrijetla« su ljudska krv i proizvodi iz
ljudske krvi (čista ljudska krv, suha ljudska plazma, ljudski albumin i
fiksirane otopine proteina ljudske plazme, ljudski imunoglobulin i ljudski
fibrinogen);
b) »reagensi za određivanje krvnih grupa« su reagensi ljudskog, životinjskog,
biljnog ili drugog podrijetla koji se koriste za određivanje krvnih grupa i
utvrđivanje nekompatibilnosti krvi;
c) »reagensi za tipizaciju tkiva« su reagensi ljudskog, životinjskog, biljnog
ili drugog podrijetla koji se koriste za tipizaciju ljudskog tkiva.
(3) Oslobođenje od PDV-a ograničava se na proizvode koji:
a) su namijenjeni institucijama ili laboratorijima koje su odobrila nadležna
tijela, za uporabu isključivo u nekomercijalne medicinske ili znanstvene svrhe,
b) posjeduju potvrdu o sukladnosti izdanu od ovlaštenog tijela u zemlji ili na
području polaska,
c) su u spremnicima s posebnom identifikacijskom oznakom.
(4) Oslobođenje se odnosi i na posebna pakiranja nužna za prijevoz terapeutskih
tvari ljudskoga podrijetla ili reagensa za određivanje krvnih grupa i
tipizaciju tkiva, kao i na sva otapala i dodatke potrebne za njihovo korištenje
koji se eventualno nalaze u pošiljkama.
4.9.3. Referentne
tvari za kontrolu kvalitete medicinskih proizvoda
Članak 88.
PDV-a su oslobođene pošiljke koje sadrže uzorke referentnih tvari
koje je odobrila Svjetska zdravstvena organizacija za kontrolu kvalitete
materijala koji se koriste u proizvodnji medicinskih proizvoda i koje su
namijenjene primateljima s odobrenjem nadležnih tijela država članica za prijem
takvih pošiljki.
4.9.4. Farmaceutski
proizvodi koji se koriste na međunarodnim sportskim priredbama
Članak 89.
Farmaceutski proizvodi humane i veterinarske medicine za ljudsku i
životinjsku uporabu na međunarodnim sportskim priredbama oslobođeni su PDV-a
pri uvozu, u količinama potrebnim za zadovoljavanje njihovih potreba tijekom
njihova boravka u Republici Hrvatskoj.
4.10. Dobra za
humanitarne i dobrotvorne organizacije
4.10.1. Dobra koja se
uvoze u opće svrhe
Članak 90.
(1) Oslobođenje od PDV-a iz članka 44. stavka 1. točke 12. Zakona
primjenjuje se na:
a) besplatno dobivena dobra za zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba koja
radi besplatne podjele ugroženim osobama uvoze državne i druge humanitarne ili
dobrotvorne pravne osobe i ustanove ovlaštene od nadležnih tijela,
b) sva dobra koja besplatno i bez ikakve komercijalne namjere fizičke osobe ili
organizacije izvan Europske unije šalju državnim ustanovama i drugim
humanitarnim i dobrotvornim pravnim osobama uz odobrenje nadležnih tijela radi
prikupljanja sredstava u korist ugroženih osoba na povremenim dobrotvornim
priredbama,
c) opremu i uredski materijal koji besplatno i bez ikakve komercijalne namjere
fizičke osobe ili organizacije izvan Europske unije šalju državnim ustanovama i
drugim humanitarnim i dobrotvornim pravnim osobama uz odobrenje nadležnih
tijela jedino u svrhu njihova djelovanja ili ostvarenja njihovih humanitarnih i
dobrotvornih ciljeva.
(2) U smislu stavka 1. točke a) ovoga članka »dobra za zadovoljavanje osnovnih
ljudskih potreba« su dobra potrebna za zadovoljavanje osnovnih ljudskih
potreba, kao što su hrana, lijekovi, odjeća i posteljno rublje/posteljina.
(3) Pravo na oslobođenje od PDV-a ne može se ostvariti za:
a) alkohol i alkoholna pića,
b) duhan i duhanske proizvode,
c) kavu i čaj,
d) motorna vozila, osim vozila hitne pomoći.
(4) Pravo na oslobođenje od PDV-a ostvaruju pravne osobe čiji računovodstveni
postupak omogućuje nadzor njihova djelovanja i daje sva potrebna osiguranja.
(5) Državne i druge humanitarne ili dobrotvorne pravne osobe koje ostvaruju
pravo na oslobođenje od PDV-a ne mogu dati u najam, zakup ili izvršiti
prijenos, uz naknadu ili bez naknade, dobara iz stavka 1. ovoga članka radi
neke druge svrhe osim one utvrđene stavkom 1. točkom a) i b) ovoga članka, osim
ako Carinska uprava nije o tome unaprijed obaviještena.
(6) Ako dobra i oprema trebaju biti predmetom zajma, zakupa ili prijenosa na
neku pravnu osobu koja ostvaruje pravo na oslobođenje od PDV-a u skladu sa
stavkom 1. i 4. ovoga članka, pravo na oslobođenje od PDV-a i dalje se
ostvaruje pod uvjetom da ta pravna osoba koristi dobra i opremu za svrhu koja
omogućava pravo na takvo oslobođenje. U drugim slučajevima, davanje u najam,
zakup ili prijenos podložni su prethodnom plaćanju PDV-a po stopi koja se
primjenjuje na dan najma, zakupa ili prijenosa na temelju vrste dobra i opreme
i vrijednosti koju Carinska uprava na taj dan utvrdi ili prihvati.
(7) Pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka koje prestanu ispunjavati uvjete za
stjecanje prava na oslobođenje ili koje bi dobra i opremu koji podliježu
oslobođenju pri uvozu iskoristile u svrhe drukčije od onih utvrđenih tim
stavkom, dužne su o tome izvijestiti Carinsku upravu.
(8) Dobra koja ostaju u vlasništvu pravnih osoba koje prestanu ispunjavati
uvjete za ostvarenje prava na oslobođenje podliježu PDV-u pri uvozu po stopi
koja se primjenjuje na dan prestanka ispunjenja tih uvjeta na temelju vrste
dobra i opreme i vrijednosti koju Carinska uprava na taj dan utvrdi ili
prihvati.
(9) Dobra koja pravne osobe koje su iskoristile pravo na oslobođenje od PDV-a
koriste u svrhe koje nisu propisane stavkom 1. ovoga članka podliježu plaćanju
PDV-a na uvoz po stopi koja se primjenjuje na dan njihovog korištenja u druge
svrhe na temelju vrste dobra i opreme i vrijednosti koju na taj dan utvrdi
Carinska uprava.
4.10.2. Predmeti koji
se uvoze u korist hendikepiranih osoba
Članak 91.
(1) U skladu sa člankom 44. stavkom 1. točkom 11. Zakona predmeti
posebno izrađeni za obrazovanje, zapošljavanje ili socijalnu rehabilitaciju
slijepih ili drugih fizički ili mentalno hendikepiranih osoba oslobođeni su
PDV-a pri uvozu kada:
a) ih uvoze ovlaštene ustanove ili pravne osobe koje se uglavnom bave
obrazovanjem ili pružanjem pomoći hendikepiranim osobama i
b) kada su donirani tim ustanovama ili pravnim osobama bez naknade i bez
komercijalnog interesa donatora.
(2) Oslobođenje od PDV-a se primjenjuje na rezervne dijelove, komponente ili
predmete za te proizvode, kao i na alate koji se koriste za održavanje,
provjeru, kalibriranje i popravak navedenih predmeta, pod uvjetom da su takvi
rezervni dijelovi, komponente, predmeti ili alati uvezeni istodobno s navedenim
predmetom ili, ako su uvezeni naknadno, da je moguće utvrditi da su namijenjeni
za predmete koji su prethodno uvezeni uz oslobođenje PDV-a pri uvozu ili na
koje bi se moglo primijeniti takvo oslobođenje u vrijeme kada je zatražen uvoz
rezervnih dijelova, komponenti ili predmeta i alata koji su u pitanju.
(3) Predmeti oslobođeni PDV-a pri uvozu mogu se koristiti u svrhu obrazovanja,
zapošljavanja ili socijalne rehabilitacije slijepih ili drugih fizički ili
mentalno hendikepiranih osoba.
(4) Dobra oslobođena PDV-a pri uvozu ustanove ili pravne osobe korisnici mogu,
uz naknadu ili bez naknade, dati u zajam, zakup ili izvršiti njihov prijenos na
neprofitnoj osnovi osobama iz stavka 1. ovoga članka o kojima vode brigu, bez
plaćanja PDV-a pri uvozu.
(5) Zajam, zakup ili prijenos moguće je izvršiti pod uvjetima utvrđenim stavkom
4. ovoga članka ako je o tome prethodno obaviještena Carinska uprava.
(6) Ako je neki proizvod predmetom zajma, zakupa ili prijenosa na neku ustanovu
ili organizaciju koja ostvaruje pravo na oslobođenje od PDV-a, to pravo se i
dalje ostvaruje pod uvjetom da ta ustanova predmete koristi u svrhu kojom se
ostvaruje pravo na takvo oslobođenje.
(7) U drugim slučajevima, davanje u zajam, zakup ili prijenos podložni su
prethodnom plaćanju PDV-a po stopi koja se primjenjuje na dan zajma, zakupa ili
prijenosa na temelju vrste dobra i opreme i vrijednosti koju nadležna tijela na
taj dan utvrde ili prihvate.
(8) Ustanove ili pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka koje prestanu
ispunjavati uvjete za stjecanje prava na oslobođenje od PDV-a ili koje bi
predmete na koje se odnosi oslobođenje pri uvozu koristile u svrhe koje nisu
utvrđene tim člankom, dužne su o tome obavijestiti Carinsku upravu.
(9) Predmeti koji ostaju u vlasništvu ustanova ili pravnih osoba koje prestanu
ispunjavati uvjete za ostvarenje prava na oslobođenje podliježu PDV-u pri uvozu
po stopi koja se primjenjuje na dan prestanka ispunjenja tih uvjeta na temelju
vrste dobra i vrijednosti koju na taj dan utvrdi ili prihvati Carinska uprava.
(10) Predmeti koje ustanove ili pravne osobe koje su iskoristile pravo na
oslobođenje od PDV-a koriste u svrhe koje nisu propisane stavkom 1. ovoga
članka podliježu PDV-u na uvoz po stopi koja se primjenjuje na dan njihovog
korištenja u druge svrhe na temelju vrste dobra i vrijednosti koju na taj dan
utvrdi ili prihvati Carinska uprava.
4.10.3. Dobra uvezena
u korist žrtava katastrofe
Članak 92.
(1) U skladu sa člankom 44. stavkom 1. točkom 12. Zakona dobra koja
uvezu ovlaštene državne ustanove ili druge humanitarne i dobrotvorne pravne
osobe, oslobođene su PDV-a pri uvozu kada su namijenjena:
a) za besplatnu podjelu žrtvama katastrofa koje su pogodile područje jedne ili
više država članica ili
b) za besplatno korištenje od strane žrtava takvih katastrofa, dok ostaju u
vlasništvu tih pravnih osoba. Dobra koja uvezu te pravne osobe za vlastite
potrebe pod istim uvjetima ostvaruju pravo na oslobođenje od PDV-a pri uvozu.
(2) Pravo na oslobođenje od PDV-a ne ostvaruje se za materijale i opremu
namijenjene za ponovnu izgradnju katastrofom pogođenih područja.
(3) Pravo na oslobođenje od PDV-a ostvaruju pravne osobe čiji računovodstveni
postupak omogućuje nadzor njihova djelovanja i daje sva potrebna osiguranja.
(4) Pravne osobe koje ostvaruju pravo na oslobođenje od PDV-a mogu dati u
najam, zakup ili izvršiti prijenos dobara iz stavka 1. ovoga članka, uz naknadu
ili bez naknade, pod uvjetima iz ovoga članka i uz prethodnu obavijest
Carinskoj upravi.
(5) Ako su dobra predmet najma, zakupa ili prijenosa na neku pravnu osobu koja
ostvaruje pravo na oslobođenje od PDV-a u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga
članka, pravo na oslobođenje od PDV-a i dalje se ostvaruje pod uvjetom da ta
pravna osoba dobra koristi u svrhu kojom se ostvaruje pravo na takvo
oslobođenje.
(6) U drugim slučajevima, davanje u najam, zakup ili prijenos podložni su
prethodnom plaćanju PDV-a po stopi koja se primjenjuje na dan najma, zakupa ili
prijenosa na temelju vrste dobra i opreme i vrijednosti koju Carinska uprava na
taj dan utvrdi ili prihvati.
(7) Nakon što ih žrtve katastrofe prestanu koristiti, dobra iz stavka 1. točke
b) ovoga članka mogu biti predmetom najma, zakupa ili prijenosa, uz naknadu ili
bez naknade i uz prethodnu obavijest Carinskoj upravi.
(8) Ako su dobra predmetom najma, zakupa ili prijenosa na neku pravnu osobu
koja ostvaruje pravo na oslobođenje od PDV-a u skladu sa stavkom 1. ovoga
članka, ili, ako je to primjereno, na pravnu osobu koja ostvaruje pravo na
oslobođenje od PDV-a u skladu s člankom 90. stavkom 1. točkom a) ovoga
Pravilnika pravo na oslobođenje od PDV-a i dalje se ostvaruje pod uvjetom da ta
pravna osoba dobra koristi u svrhu kojom se ostvaruje pravo na takvo
oslobođenje.
(9) U drugim slučajevima, davanje u najam, zakup ili prijenos podložni su
prethodnom plaćanju PDV-a po stopi koja se primjenjuje na dan najma, zakupa ili
prijenosa na temelju vrste dobra i opreme i vrijednosti koju Carinska uprava na
taj dan utvrdi ili prihvati.
(10) Pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka koje prestanu ispunjavati uvjete za
ostvarivanje prava na oslobođenje od PDV-a ili koje bi dobra koja podliježu
oslobođenju od PDV-a na ulasku koristile u svrhe koje nisu utvrđene tim
člankom, dužne su o tome obavijestiti Carinsku upravu.
(11) U slučaju da dobra ostanu u vlasništvu pravnih osoba koje prestanu
ispunjavati uvjete za ostvarivanje prava na oslobođenje od PDV-a, a prenesena
su na pravne osobe koje imaju pravo na oslobođenje od PDV-a ili, na pravnu
osobu koja ostvaruje pravo na oslobođenje u skladu s člankom 90. ovoga
Pravilnika, pravo na oslobođenje od PDV-a i dalje se ostvaruje pod uvjetom da
pravna osoba koristi ta dobra u svrhe kojima se ostvaruje pravo na takvo oslobođenje.
U drugim slučajevima, dobra podliježu PDV-u pri uvozu po stopi koja se
primjenjuje s danom prestanka ispunjenja tih uvjeta, na temelju vrste dobra i
vrijednosti koju Carinska uprava na taj dan utvrdi ili prihvati.
(12) Dobra koja pravne osobe koje imaju pravo na oslobođenje od PDV-a koriste u
svrhe koje nisu propisane za primjenu oslobođenja podliježu PDV-u pri uvozu po
stopi koja se primjenjuje na dan njihovog korištenja u druge svrhe na temelju
vrste dobra i vrijednosti koju na taj dan utvrdi Carinska uprava.
4.11. Uvoz u okviru
nekih aspekata međunarodnih odnosa
4.11.1. Odlikovanja i
priznanja
Članak 93.
(1) Odlikovanja i priznanja oslobođeni su plaćanja PDV-a u skladu s
člankom 44. stavkom 1. točkom 13. Zakona ako ta osoba nadležnoj Carinskoj
upravi dokaže da odlikovanja i priznanja nisu komercijalnog karaktera.
(2) Odlikovanjima i priznanjima smatra se:
a) odlikovanja od vlada trećih zemalja osobama s prebivalištem ili uobičajenim
boravištem u Republici Hrvatskoj,
b) pehare, medalje i slične predmete simbolične naravi koje uvoze osobe s
prebivalištem ili uobičajenim boravištem u Republici Hrvatskoj nakon dodjele u
trećoj zemlji ili trećem teritoriju kao priznanje za njihovo djelovanje na
umjetničkom, znanstvenom, sportskom ili javnom području, odnosno kao priznanje
za zasluge koja se daju u posebnim prilikama,
c) pehare, medalje i slične predmete simbolične naravi koje su tijela ili osobe
iz treće zemlje bez naknade dodijelile u svrhe iz točke b) ovoga stavka,
d) nagrade, pobjedničke pehare i uspomene simbolične naravi i ograničene
vrijednosti namijenjene za besplatnu podjelu osobama koje su rezidenti u nekoj
trećoj zemlji ili trećem teritoriju na poslovnim konferencijama i sličnim
međunarodnim priredbama, njihova narav, jedinična vrijednost ili druga
obilježja ne daju povod za pretpostavku da su namijenjeni u komercijalne svrhe.
4.11.2. Pokloni
primljeni u okviru međunarodnih odnosa
Članak 94.
(1) Oslobođenje od plaćanja PDV-a iz članka 44. stavka 1. točke 13.
Zakona ostvaruje se za dobra:
a) koja uvoze osobe koje su bile u službenom posjetu nekoj trećoj zemlji ili
trećem području i koje su tom prilikom primile takva dobra kao poklone od
tijela domaćina,
b) koja uvoze osobe koje idu u službeni posjet unutar Europske unije i koje ih
namjeravaju tom prilikom pokloniti tijelima domaćina,
c) koja je u znak prijateljstva ili dobre volje službeno tijelo, javno tijelo
ili udruga koja obavlja opće korisnu djelatnost iz treće zemlje ili trećeg
područja poklonila službenom tijelu, javnom tijelu ili udruzi koja obavlja opće
korisnu djelatnost u tuzemstvu uz odobrenje nadležnih tijela za primitak takvih
dobara.
(2) Pravo na oslobođenje od PDV-a ne može se ostvariti na alkohol i alkoholna
pića, duhan i duhanske proizvode.
(3) Pravo na oslobođenje od PDV-a ostvaruje se:
a) ako se predmeti poklanjaju povremeno,
b) ako svojom naravi, vrijednošću ili količinom ne odražavaju komercijalni
interes,
c) ako se ne koriste u komercijalne svrhe.
4.11.3. Dobra koja će
koristiti čelnici država ili njihovi predstavnici
Članak 95.
(1) Oslobođenje od plaćanja PDV-a iz članka 44. stavka 1. točke 13.
Zakona ostvaruje se pri uvozu za:
a) poklone vladarima ili čelnicima država,
b) dobra koja će koristiti ili konzumirati vladari ili čelnici država trećih
zemalja ili osobe koje ih predstavljaju, tijekom njihova službenog boravka u
Republici Hrvatskoj.
(2) Oslobođenje iz stavka 1. ovoga članka također se primjenjuje na osobe koje
na međunarodnoj razini uživaju povlastice jednake onima vladara ili čelnika
država ili njihovih predstavnika.
4.12. Uvoz dobara za
promidžbu trgovine
4.12.1. Uzorci
zanemarive vrijednosti
Članak 96.
(1) Oslobođenje od plaćanja PDV-a propisano člankom 44. stavkom 1.
točkom 14. Zakona primjenjuje se na uzorke dobara zanemarive vrijednosti koji
služe za naručivanje istovrsnih dobara i koji su neupotrebljivi u druge svrhe.
(2) U smislu stavka 1. ovoga članka uzorci dobara zanemarive vrijednosti su
predmeti koji predstavljaju vrstu robe čiji način prezentiranja i količina, za
dobra iste vrste i kvalitete, isključuju njihovo korištenje u bilo kakvu svrhu
osim naručivanja.
4.12.2. Tiskanice i
promidžbeni materijal
Članak 97.
(1) Oslobođenje od PDV-a iz članka 44. stavka 1. točke 15. Zakona
primjenjuje se pod uvjetom da se odnose na:
a) dobra koja će prodavati ili iznajmljivati osoba koja ima sjedište izvan
Europske unije, ili
b) prijevoz, usluge osiguranja ili bankarske usluge koje nudi osoba koja ima
sjedište izvan Europske unije.
(2) Oslobođenje od PDV-a je ograničeno na tiskanice i promidžbeni materijal
koji ispunjava sljedeće uvjete:
a) na tiskanicama mora biti jasno naznačen naziv pravne osobe koja dobra
proizvodi, prodaje ili iznajmljuje, odnosno čije usluge tiskanice nude,
b) svaka pošiljka može sadržavati samo jedan dokument ili jedan primjerak
svakog dokumenta, ako se sastoji od nekoliko dokumenata,
c) tiskani materijali ne smiju biti predmet skupnih pošiljaka koje isti
pošiljatelj šalje istom primatelju.
(3) Iznimno od stavka 2. točke b) ovoga članka, pošiljke koje sadrže nekoliko
primjeraka istog dokumenta mogu biti oslobođene PDV-a pod uvjetom da njihova
ukupna bruto težina nije veća od jednog kilograma.
(4) Promidžbeni materijali bez stvarne komercijalne vrijednosti koje dobavljači
besplatno šalju svojim klijentima, koji se ne mogu koristiti ni u koju drugu
svrhu osim u svrhu reklamiranja, oslobođeni su PDV-a pri uvozu.
4.12.3. Dobra koja se
koriste ili troše na sajmovima i sličnim priredbama
Članak 98.
(1) Oslobođenje od PDV-a iz članka 44. stavka 1. točke 16. Zakona
primjenjuje se na:
a) male reprezentativne uzorke dobara namijenjenih za sajmove i slične
priredbe,
b) dobra uvezena jedino da budu predstavljena ili da predstave strojeve i
uređaje izložene na sajmu ili sličnoj priredbi,
c) razne materijale male vrijednosti, kao što su boje, lakovi i tapete, koji se
koriste za postavljanje, izlaganje i ukrašavanje privremenih izložbenih
prostora na sajmu ili sličnoj priredbi, koji se uporabom uništavaju,
d) tiskanice, kataloge, prospekte, cjenike, reklamne plakate, kalendare,
ilustrirane i neilustrirane, neuokvirene fotografije i druge predmete isporučene
bez naknade radi reklamiranja dobara izloženih na sajmu ili sličnoj priredbi.
(2) U smislu stavka 1. ovoga članka sajam i slična priredba su:
a) izložbe, sajmovi i slične priredbe vezane za trgovinu, industriju,
poljoprivredu ili obrtničku djelatnost,
b) izložbe i priredbe koje se održavaju uglavnom u humanitarne svrhe,
c) izložbe i priredbe koje se održavaju uglavnom u znanstvene, tehničke,
obrtničke, obrazovne i kulturne svrhe, iz vjerskih i duhovnih razloga, radi
sindikalnog djelovanja ili turizma ili u cilju promicanja međunarodnog
razumijevanja,
d) sastanci predstavnika međunarodnih organizacija ili kolektivnih tijela;
e) službene i komemorativne svečanosti i skupovi.
(3) Definicijom iz stavka 2. ovoga članka nisu obuhvaćene izložbe koje se u komercijalnim
trgovinama ili prodajnim prostorima održavaju u privatne svrhe.
(4) Oslobođenje iz stavka 1. točke a) ovoga članka ograničeno je na uzorke
koji:
a) su kao takvi uvezeni bez naknade ili dobiveni na izložbi od dobara uvezenih
u velikim količinama,
b) se isključivo besplatno javno dijele na izložbi radi uporabe ili konzumacije
osoba kojima se dijele,
c) se prepoznaju kao reklamni uzorci male jedinične vrijednosti,
d) nisu lako utrživi i, kada je primjereno, koji su upakirani tako da je njihova
količina manja od najmanje količine iste robe koja se prodaje na tržištu,
e) kada se radi o prehrambenim namirnicama i pićima, nisu pakirani kako je
utvrđeno točkom d) ovoga stavka, a koji se konzumiraju na izložbi,
f) ukupnom vrijednošću i količinom odgovaraju vrsti izložbe, broju posjetitelja
i opsegu sudjelovanja izlagača.
(5) Oslobođenje iz stavka 1. točke b) ovoga članka ograničeno je na dobra koja:
a) se konzumiraju ili uništavaju na izložbi i
b) svojom ukupnom vrijednošću i količinom odgovaraju vrsti izložbe, broju
posjetitelja i opsegu sudjelovanja izlagača.
(6) Oslobođenje od PDV-a iz stavka 1. točke d) ovoga članka ograničeno je na
tiskanice i promidžbene predmete koji:
a) su namijenjeni isključivo za besplatno javno dijeljenje na mjestu održavanja
izložbe i
b) svojom ukupnom vrijednošću i količinom odgovaraju vrsti izložbe, broju
posjetitelja i opsegu sudjelovanja izlagača.
(7) Pravo na oslobođenje od PDV-a iz stavka 1. točke b) ovoga članka ne
ostvaruje se za:
a) alkohol i alkoholna pića,
b) duhan i duhanske proizvode,
c) kruta, tekuća ili plinovita goriva.
4.13. Uvoz dobara
namijenih ispitivanju, analizi ili testiranju
Članak 99.
(1) Oslobođenje od PDV-a iz članka 44. stavka 1. točke 17. Zakona
primjenjuje se na dobra koja će biti podvrgnuta ispitivanju, analizi ili
testiranju radi utvrđivanja njihova sastava, kvalitete ili drugih tehničkih
svojstava u svrhu informiranja ili industrijskog i komercijalnog istraživanja.
(2) Pravo na oslobođenje od PDV-a ostvaruje se jedino pod uvjetom da se dobra
koja će se ispitivati, analizirati ili testirati u cijelosti iskoriste ili
unište tijekom ispitivanja, analize ili testiranja.
(3) Pravo na oslobođenje ne ostvaruje se za dobra korištena u ispitivanju,
analizi ili testiranju koja kao takva predstavljaju promidžbu prodaje.
(4) Pravo na oslobođenje od PDV-a ostvaruje se za količine dobara koje su
potrebne za svrhu u koju se uvoze. Te količine utvrđuju nadležna tijela,
uzimajući u obzir navedenu svrhu.
(5) Iznimno od stavka 2. ovoga članka oslobođenje od PDV-a se odnosi i na dobra
koja nisu u cijelosti iskorištena ili uništena tijekom ispitivanja, analize ili
testiranja pod uvjetom da se u suradnji sa i pod nadzorom nadležnih tijela
preostali proizvodi:
a) u cijelosti unište ili učine komercijalno bezvrijednima po završetku
ispitivanja, analize ili testiranja, ili
b) predaju državi bez ikakvih troškova, kada je to moguće prema nacionalnom pravu,
ili
c) izvezu izvan Europske unije pod opravdanim okolnostima.
(6) U smislu stavka 5. ovoga članka preostali proizvodi su proizvodi koji su
rezultat ispitivanja, analize ili testiranja ili neiskorištena dobra.
4.14. Razni uvozi
4.14.1. Pošiljke
organizacijama za zaštitu autorskih prava ili prava na industrijske i
komercijalne patente
Članak 100.
Oslobođenje od PDV-a iz članka 44. stavka 1. točke 18. Zakona
primjenjuje se na trgovačke znakove, modele, nacrte i pripadajuću
dokumentaciju, kao i obrasce prijave izuma i slično, koji se podnose tijelima
nadležnima za zaštitu autorskih prava ili zaštitu prava na industrijske i
komercijalne patente.
4.14.2. Turistički
informativni materijal
Članak 101.
Oslobođenje od PDV-a iz članka 44. stavka 1. točke 19. Zakona
primjenjuje se na:
a) dokumentaciju (letke, brošure, knjige, časopise, vodiče, uokvirene ili
neuokvirene plakate, neuokvirene fotografije i uvećane fotografske prikaze,
ilustrirane ili neilustrirane karte, naljepnice za prozore i ilustrirane
kalendare), koja se besplatno dijeli i čija je osnovna svrha poticanje javnosti
da posjeti strane zemlje, osobito radi sudjelovanja u kulturnim, turističkim,
sportskim, vjerskim ili trgovačkim i stručnim sastancima i priredbama, pod
uvjetom da takav materijal ne sadrži više od 25% komercijalnih oglasa i da
je razvidna opća svrha promidžbenih ciljeva,
b) popisi stranih hotela koje objavljuju službene turističke agencije, ili su
objavljeni pod njihovim pokroviteljstvom, kao i rasporedi stranih prijevozničkih
usluga, pod uvjetom da je takav materijal namijenjen za besplatnu distribuciju
i ne sadrži više od 25% komercijalnih oglasa,
c) referentni materijali koji se dostavljaju akreditiranim predstavnicima ili
dopisnicima koje imenuju nacionalne turističke agencije, a koji nisu
namijenjeni za distribuciju, odnosno, godišnjaci, popisi telefonskih ili teleks
brojeva, popisi hotela, katalozi za sajmove, uzorci obrtničkih proizvoda
beznačajne vrijednosti, materijali o muzejima, sveučilištima, lječilištima i
drugim sličnim ustanovama.
4.14.3. Razni
dokumenti i predmeti
Članak 102.
(1) Oslobođenje od PDV-a iz članka 44. stavka 1. točke 20. Zakona
primjenjuje se na:
a) dokumente koji su besplatno poslani javnim službama Republike Hrvatske,
b) publikacije tijela državne uprave drugih zemalja i međunarodnih tijela
namijenjenih za besplatnu distribuciju,
c) glasačke listiće za izbore koje organiziraju tijela u zemljama izvan
Europske unije,
d) predmete koji se podnose kao dokaz ili u slične svrhe sudovima ili drugim
službenim tijelima Republike Hrvatske,
e) primjerke potpisa i tiskane okružnice koje se šalju kao dio uobičajene
razmjene obavijesti među javnim službama ili bankama,
f) službene tiskanice poslane Hrvatskoj narodnoj banci,
g) izvještaje, izjave, bilješke, prospekte, prijavne obrasce i druge dokumente
koji su izrađeni u trgovačkim društvima čija je sjedište izvan Europske unije i
poslani su vlasnicima njihovih vrijednosnih papira,
h) snimljene medije (perforirane kartice, nosače zvuka, mikrofilmove i slično)
koji se koriste za prijenos informacija i besplatno šalju primateljima, ukoliko
oslobođenje ne dovodi do zloporabe ili značajnijeg narušavanja tržišnog
natjecanja,
i) spise, arhivske materijale, tiskane obrasce i druge dokumente koji se
koriste na međunarodnim sastancima, konferencijama i kongresima te izvještaji o
takvim skupovima,
j) planove, tehničke nacrte, skice, opise i druge slične dokumente koji se
uvoze radi naručivanja izvan Europske unije ili radi sudjelovanja na natječajima
koji se organiziraju u Republici Hrvatskoj,
k) dokumenti potrebni pri ispitivanjima koja provode ustanove iz drugih zemalja
na području Republike Hrvatske,
l) tiskane obrasce koji se koriste kao službeni dokumenti u međunarodnom
prometu vozila i dobara, u okviru međunarodnih ugovora,
m) tiskane obrasce, naljepnice, ulaznice i slične dokumente koje šalju
prijevozničke ili turističke tvrtke izvan Europske unije turističkim agencijama
u Republici Hrvatskoj,
n) tiskane obrasce i ulaznice, otpremnice, tovarne listove i druge korištene
komercijalne ili uredske dokumente,
o) službene tiskane obrasce nacionalnih i međunarodnih tijela, kao i tiskanice
sukladne međunarodnim normama koje radi distribucije šalju udruge registrirane
izvan Europske unije sličnim udrugama u Republici Hrvatskoj,
p) fotografije, dijapozitivi i klišeji za fotografije, s opisom ili bez opisa,
koje se šalju novinskim agencijama ili izdavačima novina i časopisa,
r) predmete navedene u Dodatku I. koji su proizvod Ujedinjenih naroda ili njezinih
specijaliziranih agencija, bez obzira na njihovu namjeravanu namjenu,
s) kolekcionarske predmete i umjetnička djela obrazovnog, znanstvenog ili
kulturnog obilježja, koja nisu namijenjena za prodaju i koja uvoze muzeji,
galerije i druge ustanove uz odobrenje nadležnih tijela za bescarinski uvoz tih
dobara,
t) uvoz službenih publikacija koje se izdaju uz odobrenje države izvoznice,
međunarodnih institucija, regionalnih i lokalnih tijela vlasti te javnopravnih
tijela osnovanih u državi izvoznici i tiskanica koje se dijele prilikom izbora
za Europski parlament ili nacionalnih izbora u zemlji u kojoj su ih izradile
strane političke organizacije koje su kao takve priznate u Republici Hrvatskoj,
ako su takve publikacije i tiskanice podlijegale PDV-u u državi izvoznici i ako
nisu bile oslobođena od PDV-a pri izvozu.
(2) Pravo na oslobođenje iz stavka 1. točke s) ovoga članka ostvaruje se pod
uvjetom da se ti predmeti uvoze bez naknade ili, ako su uvezeni uz naknadu, da
isporuku nije obavila osoba koja je porezni obveznik.
(3) Dodatak iz stavka 1. točke r) ovoga članka sastavni je dio ovoga
Pravilnika.
4.14.4. Dodatni
materijali za utovar i zaštitu dobara tijekom prijevoza
Članak 103.
Oslobođenje od PDV-a iz članka 44. stavka 1. točke 21. Zakona
primjenjuje se na razni materijal kao što su užad, slama, tkanina, papir i
karton, piljevina i plastika koji se koriste za utovar i zaštitu dobara
(uključujući zaštitu od vrućine) tijekom prijevoza na području Europske unije,
pod uvjetom da:
a) se ne mogu ponovo upotrijebiti i
b) naknada plaćena za njih čini dio porezne osnovice pri uvozu.
4.14.5. Slama, stelja
i stočna hrana za životinje za vrijeme njihova prijevoza
Članak 104.
Oslobođenje od PDV-a iz članka 44. stavka 1. točke 21. Zakona
primjenjuje se na slamu, stelju i stočnu hranu bilo koje vrste na prijevoznom
sredstvu koje se koristi za prijevoz životinja na teritoriju Europske unije
koji se daju tim životinjama tijekom vožnje.
4.14.6. Goriva i
maziva u cestovnim motornim vozilima i specijalnim kontejnerima
Članak 105.
(1) Oslobođenje od PDV-a iz članka 44. stavka 1. točke 22. Zakona
primjenjuje se na sljedeće:
1. goriva u standardnim spremnicima:
a) osobnih i komercijalnih motornih vozila i motocikala,
b) specijalnih kontejnera,
2. gorivo u prenosivim spremnicima osobnih motornih vozila i motocikala,
najviše do 10 litara po vozilu i ne dovodeći u pitanje nacionalne odredbe o
skladištenju i prijevozu goriva.
(2) U svrhu stavka 1. ovoga članka:
1. »komercijalno motorno vozilo« je svako cestovno motorno vozilo (uključujući
traktore bez prikolice) koje je po svojoj vrsti, konstrukciji i opremi
namijenjeno prijevozu više od devet osoba, uključujući vozača, ili dobara, uz
naknadu ili bez naknade, te svako cestovno vozilo neke posebne namjene, koja
nije prijevoz kao takav,
2. »osobno motorno vozilo« je svako motorno vozilo koje nije obuhvaćeno
definicijom iz točke a) ovoga stavka,
3. »standardni spremnik« je:
a) spremnik koji je u proizvodnji trajno ugrađen u sva motorna vozila istog
tipa kao što je vozilo u pitanju, čija trajna ugradnja omogućuje tijekom vožnje
izravno korištenje goriva u svrhu pokretanja i, kada je to primjereno, u svrhu
rada sustava hlađenja i drugih sustava;
b) spremnik koji je u proizvodnji trajno ugrađen u sve kontejnere istog tipa
kao što je kontejner u pitanju, čija trajna ugradnja tijekom vožnje omogućuje
izravno korištenje goriva u svrhu rada sustava hlađenja i drugih sustava kojima
je kontejner opremljen;
4. »specijalni kontejner« je svaki kontejner koji je opremljen specijalnim
uređajima za sustave hlađenja, sustave za dovod kisika, sustave za toplinsku
izolaciju i drugim sustavima.
(3) Uz spremnike iz stavka 2. točke 3.a) ovoga članka, plinski spremnici
spojeni s motornim vozilom izrađeni za izravno korištenje plina kao pogonskog
goriva i spremnici spojeni s pomoćnim sustavima kojima vozilo može biti
opremljeno, također se smatraju standardnim spremnicima.
(4) Gorivo oslobođeno PDV-a pri uvozu može se koristiti samo u vozilu u kojem
je uvezeno i ne može biti uklonjeno iz tog vozila i uskladišteno, osim tijekom
potrebnih popravaka toga vozila, ili prenijeti uz naknadu ili besplatno od
strane osobe kojoj je odobreno izuzeće.
(5) Postupanje koje nije u skladu sa stavkom 4. ovoga članka povlači primjenu
PDV-a na uvoz za proizvode u pitanju po stopi koja je na snazi na dan takvoga
postupanja, na temelju vrste dobara i vrijednosti koju na taj dan utvrde ili
prihvate nadležna tijela.
(6) Oslobođenje se također primjenjuje na maziva u motornim vozilima, koja su
potrebna za njihov normalan rad tijekom dotičnog putovanja.
4.14.7. Dobra za
izgradnju, održavanje ili ukrašavanje spomen ploča i groblja žrtvama rata
Članak 106.
Oslobođenje od PDV-a iz članka 44. stavka 1. točke 23. Zakona
ostvaruje se za dobra koja uvoze pravne osobe uz ovlaštenje nadležnih tijela
koja se koriste za izgradnju, održavanje ili ukrašavanje groblja i grobova, kao
i spomen ploča žrtvama rata treće zemlje koje su pokopane u Europskoj uniji.
4.14.8. Kovčezi, urne
i ukrasni pogrebni predmeti
Članak 107.
Oslobođenje od PDV-a iz članka 44. stavka 1. točke 23. Zakona ostvaruje se
i za:
a) kovčege s umrlim osobama i urne s pepelom umrlih osoba, kao i cvijeće,
vijenci i drugi uobičajeni pripadajući ukrasni predmeti,
b) cvijeće, vijenci i drugi ukrasni predmeti koje sa sobom unose osobe
nastanjene izvan Europske unije koji dolaze na pogreb ili radi ukrašavanja
grobova na području Republike Hrvatske, pod uvjetom da se ne radi o uvozu u
komercijalne svrhe.
4.14.9. Oslobođenja za
uvoz dobara radi isporuke dobara unutar Europske unije
Članak 107.a
(1) U slučaju uvoza dobara iz članka 44. stavka 1. točke 26. Zakona porezni
obveznik je oslobođen plaćanja PDV-a pri uvozu, ako u trenutku uvoza Carinskoj
upravi dostavi svoj PDV identifikacijski broj koji mu je izdan u Republici
Hrvatskoj.
(2) Ako je u slučaju iz stavka 1. ovoga članka porezni obveznik imenovao
poreznog zastupnika tada je porezni zastupnik u trenutku uvoza obvezan
Carinskoj upravi dostaviti svoj PDV identifikacijski broj. U tom slučaju
porezni zastupnik takvu isporuku dobara u drugu državu članicu Europske unije
iskazuje u svojoj prijavi PDV-a te u svojoj Zbirnoj prijavi za isporuke dobara
i usluga u druge države članice Europske unije. Takva isporuka ne predstavlja
prihod poreznog zastupnika.
(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka porezni zastupnik u skladu s
člankom 44. stavkom 3. Zakona je obvezan popuniti i podnijeti Prijavu
isporuka dobara u druge države članice Europske unije prethodno uvezenih u
okviru postupaka 42 i 63 koja se podnosi na Obrascu – PZ 42 i 63 koji je
sastavni dio ovoga Pravilnika.
(4) Prijava iz stavka 3. ovoga članka podnosi se u elektroničkom obliku za
razdoblje oporezivanja od prvog do posljednjeg dana u mjesecu.
(5) Porezni zastupnik nije obvezan podnijeti prijavu iz stavka 3. ovoga članka
za razdoblje oporezivanja u kojem zastupana osoba nije obavljala isporuke
dobara u drugu državu članicu Europske unije prethodno uvezenih u okviru
postupaka 42 i 63.
(6) U prijavu iz stavka 3. ovoga članka upisuju se sljedeći podaci:
1. naziv nadležnog područnog ureda Porezne uprave,
2. naziv nadležne ispostave Porezne uprave,
3. naziv, odnosno ime i prezime poreznog obveznika – zastupnika,
4. adresa poreznog obveznika – zastupnika (mjesto, ulica i broj),
5. PDV identifikacijski broj poreznog zastupnika,
6. mjesec i godina za koju se podnosi,
7. redni broj isporuke,
8. PDV identifikacijski broj ili porezni broj stranog poreznog obveznika koji
obavlja isporuku dobara u postupcima 42 i 63,
9. EORI broj stranog poreznog obveznika koji obavlja isporuku dobara u
postupcima 42 i 63,
10. PDV identifikacijski broj primatelja,
11. vrijednost isporuke dobara u postupcima 42 i 63,
12. ukupan zbroj vrijednosti svih isporuka dobara iskazanih u polju (11),
13. ime i prezime osobe koja je sastavila obračun i jamči za istinitost
prijavljenih podataka,
14. potpis.
(7) U slučaju ispravka podataka iz već podnijete prijave iz stavka 3. ovoga
članka podnosi se nova prijava u kojoj su upisani ispravni podaci.
(8) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ako je porezni obveznik iz stavka 1.
ovoga članka u Republici Hrvatskoj registriran za potrebe PDV-a, a imenovao je
poreznog zastupnika u tom slučaju porezni zastupnik u ime poreznog obveznika
podnosi prijavu PDV-a i Zbirnu prijavu za isporuku dobara i usluga u druge
države članice Europske unije te nije obvezan podnositi prijavu iz stavka 3.
ovoga članka.
4.14.10. Oslobođenje
za prijevozne i sve druge otpremne usluge u vezi s dobrima u provozu
Članak 107.b
(1) U skladu s odredbama članka 44. stavka 1. točke 38. Zakona
plaćanja PDV-a oslobođene su prijevozne i sve druge otpremne usluge u vezi s
dobrima u carinskom postupku provoza (zajedničkog ili provoza Zajednice) kroz
carinsko područje Europske unije kada je odredišni carinski ured izvan područja
Republike Hrvatske.
(2) Dokazivanje uporabe carinskog postupka provoza iz stavka 1. ovoga članka
provodi se u skladu s carinskim propisima.
(3) U slučaju prijevoza robe željeznicom pri čemu željezničko poduzeće koristi
pojednostavljeni postupak provoza, kao dokaz za oslobođenje od plaćanja PDV-a
koristi se primjerak teretnog lista CIM u kojem je polje 99. popunjeno
propisanim oznakama (T1 ili T2 ili T2F) i ovjereno pečatom nadležnog otpremnog
carinskog ureda, a polje 58b popunjeno označavanjem polja »DA« i upisom
četveroznamenkaste međunarodne šifarske oznake prijevoznika (glavnog obveznika
u postupku provoza), čime se dokazuje stavljanje robe u postupak provoza u
skladu s carinskim propisima.
5. Oslobođenja pri
izvozu
5.1. Izvozne isporuke
dobara
Članak 108.
(1) U skladu s odredbom članka 45. stavka 1. Zakona, PDV-a su oslobođene
izvozne isporuke dobara i popravljenih, obrađenih, prilagođenih, dorađenih ili
prerađenih dobara, te prijevozne i otpremne usluge koje su u vezi s izvozom
dobara.
(2) Izvoznom isporukom dobara smatra se isporuka dobara koju iz Republike
Hrvatske obavi porezni obveznik na područje izvan Europske unije.
(3) Da je obavljena izvozna isporuka (izvoz) porezni obveznik dokazuje
carinskom deklaracijom. Kad se kao carinska deklaracija koristi elektronska
deklaracija dokazom da je obavljeno izvozno carinjenje i da je dobro napustilo
carinsko područje Europske unije smatra se elektronska poruka IE599 iz
automatiziranog sustava izvoza (ECS sustava), a u slučajevima kada se u skladu
s carinskim propisima koristi papirna deklaracija (u obliku Jedinstvene carinske
deklaracije ili u obliku komercijalne isprave) dokazom se smatra izvorni
primjerak te isprave ovjeren (evidencijski broj, potpis službenika i pečat) od
strane nadležnog izlaznog carinskog ureda. Kad se radi o popravku, obradi,
prilagodbi, doradi ili preradi uvezenih dobara, porezni obveznik mora osim
izvozne imati i uvoznu carinsku dokumentaciju.
(4) Iznimno od odredbi stavka 3. ovoga članka da je obavljen izvoz dobara putem
poštanskih pošiljki, za koje se ne podnosi carinska deklaracija, porezni
obveznik dokazuje poštanskom deklaracijom, teretnim listom ili kopijom takvog
dokumenta ili drugom dokumentacijom koja se uobičajeno upotrebljava u
poštanskom prometu ili dostavi hitnih pošiljaka.
(5) Dokumenti iz stavka 4. ovoga članka moraju sadržavati najmanje sljedeće
podatke:
a) ime i prezime (naziv) i adresu izdavatelja i dan izdavanja dokumenta,
b) ime i prezime (naziv) i sjedište poreznog obveznika koji izvozi dobra,
c) uobičajeni trgovački naziv i količinu dobara,
d) mjesto i datum izvoza dobara, ili mjesto i dan kada je dobro poslano izvan
Europske unije,
e) ime i prezime (naziv) i sjedište primatelja dobara u državi odredišta,
f) izjavu izdavatelja da se podaci u dokumentu temelje na poslovnoj
dokumentaciji izdavatelja koju je moguće provjeriti,
g) potpis i pečat izdavatelja.
(6) Pri komisionim poslovima u izvozu primjenjuju se odredbe članka 10. ovoga
Pravilnika.
(7) Privremeni izvoz dobara pri kojem domaći isporučitelj ne prenosi mogućnost
raspolaganja tim dobrima, ne smatra se izvozom u smislu Zakona niti isporukom
koja podliježe oporezivanju.
(8) Oslobođenje od plaćanja PDV-a iz članka 45. stavka 1. točke 4. Zakona
odnosi se na usluge koje se obavljaju u vezi s izvozom dobara kao što su
primjerice prijevozne usluge, usluge utovara i istovara, pretovara na drugo
prijevozno sredstvo, usluge organiziranja prijevoza dobara i slično. Navedeno
se primjenjuje i u slučaju kada se radi o popravku, obradi, prilagodbi, doradi
ili preradi uvezenih dobara.
5.2. Izvozne isporuke
dobara ovlaštenim tijelima
Članak 109.
(1) U skladu s odredbom članka 45. stavka 1. točke 3. Zakona
isporuke dobara ovlaštenim tijelima koja ih izvoze izvan Europske unije u
okviru svojih humanitarnih, dobrotvornih ili obrazovnih djelatnosti izvan
Europske unije, oslobođene su PDV-a. Ovlaštenim tijelima smatraju se i pravne
osobe registrirane za obavljanje humanitarne, dobrotvorne ili obrazovne
djelatnosti.
(2) Oslobođenje od plaćanja PDV-a ostvaruje se na temelju potvrde koju izdaje
nadležno državno tijelo kod kojeg su ovlaštena tijela iz stavka 1. ovoga članka
registrirana za obavljanje humanitarnih, dobrotvornih ili obrazovnih
djelatnosti i dokaza o izvozu dobara.
(3) Potvrda ne smije biti starija od šest mjeseci i mora sadržavati najmanje
sljedeće podatke:
1. naziv, adresu i osobni identifikacijski broj nadležnog državnog tijela kod
kojeg je ovlašteno tijelo iz stavka 1. ovoga članka registrirano,
2. naziv, adresu i osobni identifikacijski broj ovlaštenog tijela iz stavka 1.
ovoga članka,
3. vrstu djelatnosti koju obavlja ovlašteno tijelo koje izvozi dobra,
4. svrhu nabave dobara koja se izvoze,
5. datum izdavanja potvrde,
6. pečat i potpis ovlaštene osobe izdavatelja potvrde.
(4) Oslobođenje od plaćanja PDV-a iz članka 45. stavka 1. točke 3. Zakona
ostvaruje se putem zahtjeva za povrat PDV-a koji se podnosi nadležnoj ispostavi
Porezne uprave prema sjedištu podnositelja zahtjeva. Uz zahtjev za povrat PDV-a
potrebno je priložiti izvornike računa o nabavi dobara koji sadrže sve
propisane podatke iz članka 79. Zakona, potvrdu iz stavka 3. ovoga članka i
dokaz o izvozu tih dobara (ovjerenu carinsku deklaraciju).
(5) Ovlaštena tijela koja dobra nabavljena u tuzemstvu izvoze izvan Europske
unije u okviru svojih humanitarnih, dobrotvornih ili obrazovnih djelatnosti
izvan Europske unije obvezna su dobra izvesti u roku od tri mjeseca od dana
izdavanja računa da bi ostvarila pravo na povrat PDV-a.
(6) Zahtjev za povrat PDV-a podnosi se najkasnije u roku šest mjeseci nakon
proteka kalendarske godine u kojoj su ostvareni uvjeti za povrat PDV-a.
(7) Zahtjev za povrat PDV-a podnosi se na Obrascu PDV-H čiji je oblik i sadržaj
sastavni dio ovoga Pravilnika.
(8) Porezna uprava u slučaju da su ispunjeni svi uvjeti za povrat PDV-a u roku
od 30 dana po podnošenju cjelovitog zahtjeva donosi rješenje o povratu PDV-a i
doznačuje odobreni iznos povrata PDV-a na račun podnositelja zahtjeva.
5.3. Oslobođenje u
okviru putničkog prometa
Članak 110.
(1) Isporuke dobara, osim isporuke goriva i dobara za opremanje
i opskrbu bilo kojeg prijevoznog sredstva koje se koristi u privatne svrhe,
koja putnici u okviru putničkog prometa prevezu ili iznesu iz Europske unije
oslobođene su PDV-a. Oslobođenje se ostvaruje kad porezni obveznik koji isporučuje
dobra primi dokaz o izvozu dobara.
(2) Putnik iz stavka 1. ovoga članka, odnosno kupac koji u okviru putničkog
prometa iznosi dobra kupljena u tuzemstvu pri naknadnom oslobođenju od PDV-a
ima pravo tražiti povrat PDV-a za iznesena dobra ako su ispunjeni sljedeći
uvjeti:
a) da putnik nema prebivalište ni uobičajeno boravište na području Europske
unije, što dokazuje putovnicom ili osobnom iskaznicom,
b) da je ukupna vrijednost kupljenih dobara s PDV-om iskazana na jednom računu
veća od 740,00 kuna,
c) da je kupac ili netko u njegovo ime prevezao dobra kupljena u Republici
Hrvatskoj na područje izvan Europske unije prije isteka roka od tri mjeseca
nakon mjeseca u kojem je obavljena isporuka,
d) da postoji dokaz o izvozu, izvornik računa i Obrazac PDV-P potvrđen od
carinarnice države na čijem području su dobra iznesena iz Europske unije.
(3) Oblik i sadržaj Obrasca PDV-P je sastavni dio ovoga Pravilnika.
(4) Na zahtjev kupca koji nema prebivalište ni uobičajeno boravište na području
Europske unije, prodavatelj izdaje Obrazac PDV-P. Obrazac PDV-P popunjava se u
tri primjerka od kojih se jedan primjerak (izvornik) daje kupcu, jedan
primjerak prodavatelj odlaže u svoju dokumentaciju, a jedan primjerak ostaje
Carinskoj upravi.
Članak 111.
(1) Prodavatelj dobara u Obrascu PDV-P iskazuje ukupno naplaćen
iznos, iznos naknade bez PDV-a, iznos PDV-a i ukupan iznos PDV-a koji se vraća
kupcu ili podnositelju zahtjeva.
(2) Prodavatelj naplaćuje od kupca ukupnu cijenu dobra s PDV-om. PDV sadržan u
vrijednosti prodanih dobara, prodavatelj može izračunati primjenom preračunane
stope PDV-a na prodajnu vrijednost tih dobara.
(3) Prodavatelj uplaćuje PDV sadržan u dobrima prodanim kupcu okviru putničkog
prometa, zajedno s PDV-om iz ostalih isporuka na način i u rokovima iz članka
76. Zakona.
(4) Prodavatelj je obvezan voditi posebnu evidenciju o prodanim dobrima kupcima
u okviru putničkog prometa na Obrascu PDV-F.
(5) Obrazac PDV-F sadrži sljedeće podatke:
1. broj i datum računa iz Obrasca PDV-P,
2. cijenu dobra (iznos naknade) bez PDV-a,
3. iznos PDV-a sadržanog u vrijednosti prodanih dobara,
4. iznos PDV-a koji je vraćen,
5. datum povrata PDV-a.
(6) Oblik i sadržaj Obrasca PDV-F sastavni je dio ovoga Pravilnika.
Članak 112.
(1) Kupcu ili podnositelju zahtjeva vraća se plaćeni PDV ako u roku
od šest mjeseci od dana izdavanja računa dostavi ovjereni izvornik Obrasca
PDV-P prodavatelju od kojega je kupio dobra. Ovjereni izvornik Obrasca PDV-P
predstavlja zahtjev za povrat PDV-a.
(2) Ako se ovjereni izvornik Obrasca PDV-P dostavlja poštom, kupac ili
podnositelj dostavlja prodavatelju broj računa na koji će se vratiti plaćeni
PDV. Troškove platnog prometa za doznačeni iznos PDV-a snosi kupac.
(3) Na temelju ovjerenog izvornika Obrasca PDV-P prodavatelj, kada provjeri
udovoljava li podneseni zahtjev uvjetima za povrat PDV-a, vraća plaćeni PDV
kupcu ili podnositelju zahtjeva.
(4) Plaćeni PDV vraća se u kunama gotovinskom isplatom ili uplatom na račun
koji navede kupac ili podnositelj zahtjeva. Ako je isplata u gotovini
prodavatelj je obvezan PDV vratiti odmah, a ako doznačuje na račun kupca ili
podnositelja zahtjeva onda u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva.
(5) Kupac ili podnositelj zahtjeva potpisom na Obrascu PDV-P potvrđuje primitak
vraćenog PDV-a u gotovu novcu.
(6) Ovjereni izvornik Obrasca PDV-P s potpisom kupca odnosno podnositelja
zahtjeva o primitku vraćenog PDV-a ili s nalogom za prijenos, služe
prodavatelju kao dokaz za umanjenje obveze PDV-a.
(7) Kupac koji želi ostvariti povrat plaćenog PDV-a obvezan je pri izlasku iz
Europske unije dati na uvid račune i kupljena dobra carinarnici te dati na
ovjeru izvornik Obrasca PDV-P.
Članak 113.
(1) Carinarnica je obvezna prije ovjere popunjenog Obrasca PDV-P
utvrditi:
1. odgovaraju li podaci iz putovnice ili osobne iskaznice podacima iz Obrasca
PDV-P,
2. odgovaraju li dobra dana na uvid carinarnici dobrima navedenim u Obrascu
PDV-P,
3. je li iznos u Obrascu PDV-P veći od 740,00 kuna uključujući PDV,
4. jesu li kupljena dobra korištena u Europskoj uniji,
5. jesu li dobra iznesena izvan Europske unije prije isteka roka od tri mjeseca
od datuma navedenog na računu za isporučena dobra,
6. je li Obrazac PDV-P ovjerio i potpisao prodavatelj.
(2) Ako su ispunjeni svi uvjeti iz stavka 1. ovoga članka, carinarnica ovjerava
Obrazac PDV-P potpisom i faksimilom ovlaštenog carinskog službenika te otiskom
pečata i unosi datum prelaska dobara preko carinske crte odnosno datum izvoznog
carinjenja.
Članak 114.
(1) Pri uplati PDV-a u rokovima iz članka 76. Zakona, prodavatelj –
porezni obveznik umanjuje svoju obvezu PDV-a za iznos vraćenog PDV-a kupcu.
(2) Uplata PDV-a umanjuje se na temelju podataka iz Obrasca PDV-F i ovjerenog
izvornika Obrasca PDV-P s potvrdom primitka isplate odnosno izvršenim nalozima
za povrat.
Članak 115.
Obrazac PDV-F dostavlja se nadležnoj ispostavi Porezne uprave uz prijavu
PDV-a koja se podnosi za razdoblje oporezivanja iz članka 85. stavka 7. Zakona.
6. Oslobođenja u vezi
s međunarodnim prijevozom
Članak 116.
(1) Isporuke goriva i dobara namijenjenih ratnim brodovima pod
oznakom 89 06 10 00 iz Kombinirane nomenklature koji plove prema lukama i
sidrištima izvan Republike Hrvatske te plovilima koja se koriste za plovidbu na
otvorenom moru za usluge međunarodnog prijevoza putnika uz naknadu,
komercijalne i industrijske djelatnosti te spašavanje ili pomoć na moru
oslobođene su plaćanja PDV-a. Plovilima koja plove na otvorenom moru u smislu
Zakona smatraju se i brodovi koji plove na međunarodnim linijama iz hrvatske u
stranu luku i obrnuto ili između stranih luka, te brodovi koji plove u vodama
stranih država radi obavljanja usluga vezanih uz djelatnosti na otvorenom moru
kao što su istraživanje, iskorištavanje energenata i slično.
(2) Plaćanja PDV-a oslobođene su isporuke, popravci, preinake, održavanje,
iznajmljivanje i unajmljivanje plovila iz stavka 1. ovoga članka kao i
isporuke, iznajmljivanje, popravci i održavanje opreme koja je ugrađena u ta
plovila ili se u njima koristi.
(3) Plaćanja PDV-a oslobođene su usluge koje služe neposredno za potrebe
plovila iz stavka 1. ovoga članka ili njihova tereta. Uslugama u smislu ovoga
stavka smatraju se lučke pristojbe, usluge tegljenja, pilotaže i vezivanja
brodova, usluge ukrcaja/utovara, iskrcaja/istovara, prekrcaja/pretovara i
skladištenja brodskog tereta u lukama, zatim lučke, skladišne i agencijske
usluge za brodove i njihove terete, odvoz smeća, pranje rublja, izdavanje
certifikata za brodove i slično.
(4) Isporuke, iznajmljivanje, unajmljivanje, popravci, preinake i
održavanje zrakoplova kojima se koriste zrakoplovne tvrtke koje prometuju
uz naknadu pretežno na međunarodnim linijama oslobođene su plaćanja PDV-a.
Oslobođenje od PDV-a se odnosi i na isporuke, popravke, iznajmljivanje i održavanje
opreme koja se u tim zrakoplovima koristi ili je u njih ugrađena.
Smatra se da zrakoplovne tvrtke obavljaju prijevoz dobara i putnika pretežno na
međunarodnim linijama ako se više od 50% njihovog ukupnog godišnjeg obavljenog
prijevoza odnosi na usluge međunarodnog prijevoza ili, ako su one priznate kao
takve prema međunarodnim sporazumima o zračnom prometu.
(5) Isporuke goriva i dobara za opskrbu zrakoplova koje prometuju pretežno
na međunarodnim linijama te usluge koje služe neposredno za potrebe tih zrakoplova
oslobođene su plaćanja PDV-a.
(6) Uslugama koje služe neposredno za potrebe zrakoplova iz stavka 4.
ovoga članka ili njihova tereta smatraju se usluge povezane s prtljagom
(rukovanje, razvrstavanje, utovar, istovar, prijevoz od zrakoplova do sortirnice
i obrnuto i slično), usluge prihvata i otpreme tereta i pošte (fizičko
rukovanje s dolaznom i odlaznom poštom i teretom, rukovanje dokumentima tereta
i pošte i slično), usluge prihvata i otpreme zrakoplova (navođenje, izvođenje,
parkiranje, grijanje, hlađenje, utovar i istovar zrakoplova, prijevoz, utovar i
istovar hrane i pića, prijevoz posade i putnika između zrakoplova i terminala i
slično), rutne i terminalne usluge (usluge slijetanja, polijetanja i
prelijetanja), usluge letnih operacija te druge slične usluge.
(7) Porezni obveznik koji isporučuje dobra ili obavlja usluge koje su prema
odredbama članka 47. Zakona oslobođene PDV-a na računu obvezno navodi da PDV
nije zaračunan s naznakom članka Zakona kojim je to oslobođenje propisano.
(8) Porezni obveznik obvezan je u svom knjigovodstvu osigurati sve potrebne
podatke i dokaze o uvjetima za ostvarivanje oslobođenja iz članka 47. Zakona
kao što su računi, ugovori, izjava o plovidbi ili druga isprava u skladu s
odredbama iz stavka 1. ovoga članka, izjava zrakoplovne tvrtke da ispunjava
uvjete iz stavka 4. ovoga članka.
7. Oslobođenja od
PDV-a za međunarodnu trgovinu
7.1. Slobodne zone
Članak 117.
(1) Isporuke dobara i usluga u slobodne zone podliježu oporezivanju
u skladu s odredbama Zakona, osim u slučaju nabave tih dobra radi smještaja u
slobodnu zonu radi izvoza izvan Europske unije pri čemu porezni obveznik
raspolaže dokumentacijom odnosno dokazima o izvozu. U tom slučaju ne radi
se o isporuci iz članka 7. Zakona.
(2) Isporuke dobara unutar slobodnih zona ili slobodnih skladišta koja prema
odredbama carinskih propisa nisu puštena u slobodan promet ne podliježu
plaćanju PDV-a u smislu članka 32. Zakona.
7.2. Porezna skladišta
7.2.1. Općenito
Članak 118.
(1) Porezno skladište je jedna ili više povezanih ograđenih površina
ili zatvorenih prostora koji čine označenu i fizički odvojenu cjelinu, a to
mogu biti cijela zgrada, prostor u zgradi, zemljište, silos i spremnik.
(2) Poreznim skladištem u smislu Zakona za dobra koja podliježu trošarinama
smatra se prostor koji je određen kao trošarinsko skladište u skladu s posebnim
propisom o trošarinama. Poreznim skladištem u smislu Zakona za dobra koja
podliježu posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića smatra se prostor koji je
određen kao porezno skladište u skladu s propisom o posebnom porezu na kavu i
bezalkoholna pića.
7.2.2. Izdavanje
odobrenja za ovlaštenog držatelja poreznog skladišta
Članak 119.
(1) Ovlašteni držatelj poreznog skladišta je osoba kojoj je izdano
odobrenje za držanje poreznog skladišta.
(2) Ako je porezni obveznik ishodio odobrenje za ovlaštenog držatelja poreznog
skladišta u skladu s posebnim propisom o trošarinama ili posebnom porezu na
kavu i bezalkoholna pića smatra se da ima odobrenje i za držanje poreznog
skladišta u smislu Zakona ako se radi o istim dobrima te se na njega
primjenjuju odredbe propisane posebnim propisom o trošarinama ili posebnom
porezu na kavu i bezalkoholna pića. U slučaju da porezni obveznik u istom
poreznom skladištu smješta i dobra koja nisu dobra koja podliježu trošarinama
ili posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića obvezan je od Porezne uprave
ishoditi odobrenje za ovlaštenog držatelja poreznog skladišta za ta dobra.
(3) Pravna ili fizička osoba koja želi biti ovlašteni držatelj poreznog
skladišta (u daljnjem tekstu: ovlašteni držatelj) koje nije skladište za
trošarinska dobra ili kavu i bezalkoholna pića mora podnijeti zahtjev za izdavanje
odobrenja za ovlaštenog držatelja poreznog skladišta (u daljnjem tekstu:
odobrenje) nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom sjedištu, prebivalištu
ili uobičajenom boravištu u Republici Hrvatskoj.
(4) Zahtjev za izdavanje odobrenja, osoba iz stavka 3. ovoga članka podnosi u
pisanom obliku u dva primjerka, a isti mora sadržavati sljedeće:
1. podatke o podnositelju zahtjeva (naziv/ime, adresu, osobni identifikacijski
broj (OIB) i podatke za kontakt),
2. ime i prezime te osobni identifikacijski broj osobe koja će biti odgovorna
za rad poreznog skladišta,
3. podatke o mjestu poreznog skladišta,
4. vrstu i trgovački naziv dobara koja će se smještati u porezno skladište,
5. opis prostora koji je predviđen za porezno skladište,
6. potvrdu nadležnog tijela o zadovoljavanju minimalnih tehničko-tehnoloških
uvjeta za skladištenje.
(5) Na zahtjev Porezne uprave podnositelj zahtjeva obvezan je dostaviti i druge
potrebne podatke.
(6) Na istom mjestu više ovlaštenih držatelja može skladištiti dobra, pod
uvjetom da svaki pojedini ovlašteni držatelj ishodi odobrenje te da svako
porezno skladište bude odvojeno i vidno označeno.
7.2.3. Uvjeti za
izdavanje odobrenja
Članak 120.
(1) Porezna uprava daje odobrenje podnositelju zahtjeva ako ispunjava sljedeće
uvjete:
1. ima sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u Republici Hrvatskoj,
2. upisan je u registar obveznika PDV-a u Republici Hrvatskoj,
3. pravodobno i u cijelosti podmiruje porezna i druga javna davanja,
4. nije teže kršio ili nije ponavljao kršenja odredbi poreznih, carinskih,
odnosno trošarinskih propisa,
5. vodi knjigovodstvo po načelu dvojnog knjigovodstva.
(2) Porezna uprava u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva donosi
odobrenje iz članka 119. ovoga Pravilnika koje stupa na snagu s danom navedenim
u odobrenju.
(3) Ako zahtjev za izdavanje odobrenja ne ispunjava propisane uvjete, Porezna
uprava podnositelju zahtjeva donosi rješenje o odbijanju zahtjeva u skladu s
odredbama Općeg poreznog zakona.
7.2.4. Odgovornosti
ovlaštenog držatelja
Članak 121.
(1) Ovlašteni držatelj odgovoran je za:
a) poduzimanje potrebnih radnji kojima se osigurava čuvanje dobara smještenih u
poreznom skladištu, b) nadziranje otpreme i primitka dobara smještenih u poreznom
skladištu, što uključuje vođenje evidencije o unošenju i iznošenju dobara iz
poreznog skladišta,
c) utvrđivanje i prijavu Poreznoj upravi svakog gubitka ili manjka dobara
smještenih u poreznom skladištu,
d) vođenje evidencije o uslugama obavljenim na smještenim dobrima,
e) vođenje evidencije o isporukama dobara unutar poreznog skladišta,
f) osiguravanje uvjeta za nesmetanu provedbu postupaka nadzora poslovanja
poreznog skladišta,
g) obavještavanje Porezne uprave o svim promjenama podataka navedenih u
odobrenju.
(2) Ako Porezna uprava utvrdi da ovlašteni držatelj ne izvršava ili nije
izvršio obveze propisane stavkom 1. ovoga članka, odredit će rok u kojem se
utvrđene nepravilnosti moraju otkloniti te ovisno o okolnostima ukinuti
odobrenje.
(3) Porezni obveznik obvezan je prijaviti Poreznoj upravi gubitak ili manjak
dobara smještenih u poreznom skladištu u roku 8 dana od dana utvrđivanja
gubitka ili manjka te obračunati i platiti PDV.
7.2.5. Izmjena
odobrenja
Članak 122.
(1) Ovlašteni držatelj mora obavijestiti Poreznu upravu o svim promjenama
podataka navedenih u odobrenju koje mogu utjecati na primjenu ili sadržaj
odobrenja u roku 8 dana od dana nastanka promjene.
(2) Ako se promijene podaci navedeni u odobrenju, Porezna uprava daje novo odobrenje
na temelju pisanog zahtjeva u kojem moraju biti navedene promjene zbog kojih je
potrebno donijeti novo odobrenje.
(3) Novo odobrenje daje se u sljedećim slučajevima:
1. ako se promjeni mjesto poreznog skladišta,
2. ako se promijene drugi podaci iz odobrenja, koji ne uključuju, ili nisu
povezani s prijenosom poslovanja na drugu osobu.
(4) Porezna uprava koja je izdala odobrenje može po službenoj dužnosti
izmijeniti odobrenje, ako smatra da je to potrebno zbog novoutvrđenih
okolnosti.
7.2.6. Ukidanje
odobrenja
Članak 123.
(1) Ovlašteni držatelj može zatražiti ukidanje odobrenja, ako je za sva
dobra i usluge obavljene na tim dobrima u poreznom skladištu platio PDV.
(2) Pisani zahtjev za ukidanje odobrenja ovlašteni držatelj podnosi nadležnoj ispostavi
Porezne uprave.
(3) Porezna uprava može ukinuti odobrenje po službenoj dužnosti, ako utvrdi da
je bilo izdano na temelju netočnih ili nepotpunih podataka. Odobrenje se može
ukinuti i u slučaju da uvjeti iz postupka poreznog skladištenja ili odobrenja
nisu bili ispunjeni.
(4) Porezna uprava donosi rješenje o ukidanju odobrenja.
7.2.7. Evidencije
Članak 124.
(1) Ovlašteni držatelj mora voditi evidenciju o dobrima smještenim u
porezno skladište, dobrima isporučenima unutar poreznog skladišta, obavljenim
uslugama na tim dobrima te o iznesenim dobrima iz poreznog skladišta.
(2) Evidencija iz stavka 1. ovog članka mora sadržavati sljedeće podatke:
1. datum smještanja dobara u porezno skladište,
2. mjesto (lokacija) dobara u skladištu,
3. podatke iz dokumenta za unošenje dobara ili isporuku u porezno skladište
(npr. broj carinske deklaracije, vrstu postupka na carinskoj deklaraciji, broj
računa, naziv dobara, tarifnu oznaku KN za ta dobra, količinu dobara,
vrijednost tih dobara bez PDV-a, porijeklo dobara),
4. vrijednost PDV-a s odgodom plaćanja za svaki unos dobara,
5. podatke iz računa za isporuku dobara u poreznom skladištu (broj računa,
količinu i vrijednost dobara, podatke o kupcu dobara),
6. podatke iz računa za obavljene usluge u poreznom skladištu (broj računa,
opis usluge, vrijednost, iznos računa, podatke o osobi koja je izdala račun),
7. datum isporuke ili iznošenja dobara iz poreznog skladišta,
8. podatke iz računa o prethodnoj nabavi dobara (broj računa, naziv dobara,
količinu i vrijednost dobara, PDV identifikacijski broj/osobni identifikacijski
broj osobe koja je izdala račun, količinu i vrijednost dobara bez PDV-a, iznos
obračunanog PDV-a),
9. podatke o drugim dokumentima koji se odnose na unošenje, skladištenje i
iznošenje dobara u postupku poreznog skladištenja.
(3) Stavak 2. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuje se na dobra koja
su u poreznom skladištu namijenjena za maloprodaju u skladu s člankom 53.
Zakona.
(4) Ako ovlašteni držatelj nije osoba koja raspolaže s dobrima (posjeduje
dobra) podatke može voditi vlasnik dobara. U tom slučaju ovlašteni držatelj
mora osigurati podatke o vlasnicima dobara te podatke o unošenju i iznošenja
dobara iz poreznog skladišta (datum unošenja, datum iznošenja, količina dobara
i vlasnik dobara).
7.2.8. Uobičajeni
načini postupanja s dobrima
Članak 125.
Na dobrima smještenima u poreznom skladištu mogu se obavljati uobičajeni
postupci za održavanje, poboljšanje izgleda ili tržišne kakvoće ili pripreme za
distribuciju ili daljnju prodaju. Načini postupanja ne smiju dovesti do
promjene vrste dobara prema oznakama KN iz Dodatka II. Zakona, osim u slučaju
dobara koja podliježu trošarinama te kave i bezalkoholnih pića, ako je to
dopušteno propisima koji uređuju trošarine, odnosno propisima o posebnom porezu
na kavu i bezalkoholna pića.
7.2.9. Završetak postupka
poreznog skladištenja
Članak 126.
(1) Postupak poreznog skladištenja završava isporukom ili iznošenjem dobara
iz skladišta.
(2) Obveza obračuna PDV-a nastaje isporukom ili iznošenjem dobara iz poreznog
skladišta.
(3) Osoba koja dobra isporuči ili iznese iz poreznog skladišta obvezna je
platiti PDV u skladu s odredbama Zakona za ta dobra.
Brisan
Članak 127.
Brisan
Brisan
Članak 128.
Brisan
Brisan
Članak 129.
Brisan
X. ODBITAK PRETPOREZA
1. Pravo na odbitak
pretporeza kod isporuke novih prijevoznih sredstava
Članak 130.
(1) Porezni obveznik iz članka 6. stavka 4. Zakona koji povremeno
isporučuje nova prijevozna sredstva u drugu državu članicu ima pravo na odbitak
PDV-a uključenog u nabavnu cijenu ili plaćenog pri uvozu ili stjecanju tog
novog prijevoznog sredstva unutar Europske unije u tuzemstvu, a najviše do
iznosa PDV-a koji bi se morao platiti da isporuka nije bila oslobođena plaćanja
PDV-a. Pravo na odbitak nastaje i može se ostvariti najranije u vrijeme
isporuke novog prijevoznog sredstva u drugu državu članicu.
(2) Porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka ostvaruje pravo na odbitak PDV-a
u obliku povrata PDV-a putem Obrasca – Isporuka NPS.
(3) Porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka, ima pravo na povrat PDV-a na
način propisan stavkom 2. ovoga članka ako ispunjava sljedeće uvjete:
a) nije upisan u registar obveznika PDV-a u Republici Hrvatskoj,
b) isporučuje novo prijevozno sredstvo iz članka 4. stavka 3. Zakona u drugu državu
članicu,
c) isporučeno novo prijevozno sredstvo je prevezeno u drugu državu članicu,
d) ako je platio PDV u Republici Hrvatskoj pri stjecanju, nabavi ili uvozu tog
novog prijevoznog sredstva.
(4) Pri podnošenju zahtjeva za povrat PDV-a iz stavka 2. ovoga članka, porezni
obveznik mora priložiti sljedeće:
a) dokaz o nabavi novog prijevoznog sredstva (račun, ugovor, carinsku
deklaraciju),
b) dokaz da je PDV plaćen pri nabavi, stjecanju ili uvozu novog prijevoznog
sredstva,
c) dokaz o prodaji novog prijevoznog sredstva u drugu državu članicu (račun ili
ugovor) i dokaz o prijavi stjecanja u drugoj državi članici i slično,
d) dokaz da je novo prijevozno sredstvo prevezeno u drugu državu članicu
(izjavu o otpremi ili prijevozu dobara i slično).
(5) U pisanoj izjavi o otpremi ili prijevozu dobara iz stavka 4. točke d) ovoga
članka moraju biti navedeni sljedeći podaci:
a) ime i prezime (naziv) i osobni identifikacijski broj prodavatelja,
b) broj računa i datum izdavanja računa ili datum sklapanja odnosno ovjere
ugovora,
c) ime i prezime (naziv) kupca,
d) PDV identifikacijski broj ili neki drugi identifikacijski broj kupca,
e) mjesto odredišta u drugoj državi članici.
(6) Pravo na povrat PDV-a iz stavka 1. ovoga članka ostvaruje i:
a) porezni obveznik, registriran za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj koji
PDV obračunava i plaća samo na stjecanje dobara unutar Europske unije,
b) porezni obveznik iz članka 5. stavka 1. točke b) Zakona, registriran za
potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj, koji plaća PDV samo za primljene usluge
temeljem članka 75. stavka 1. točke 6. i članka 75. stavka 2. Zakona,
c) svaki porezni obveznik, registriran za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj,
koji obavlja usluge za koje je primatelj usluga u drugoj državi članici obvezan
plaćati PDV temeljem članka 196. Direktive Vijeća 2006/112/EZ.
(7) U slučaju da porezni obveznik iz članka 6. stavka 4. Zakona ne posjeduje u
trenutku podnošenja Obrasca – Isporuka NPS dokaze iz stavka 4. ovoga članka
tada se obračunava i plaća PDV u roku od 10 dana od dana isporuke prema
odredbama Zakona obzirom da se smatra da nije došlo do stjecanja u drugoj
državi članici.
(8) Porezni obveznik iz članka 6. stavka 4. Zakona ima pravo na povrat plaćenog
PDV-a u slučaju naknadnog predočenja dokaza iz stavka 4. ovoga članka koje može
predočiti Carinskoj upravi u rokovima zastare propisanim Općim poreznim
zakonom.
(9) Porezni obveznik iz stavka 6. ovoga članka ostvaruje pravo na odbitak PDV-a
u obliku povrata PDV-a putem Obrasca – Isporuka NPS.
2. Uvjeti za odbitak
pretporeza
Članak 131.
(1) Porezni obveznici koji obavljaju oporezive isporuke dobara i
usluga imaju pravo na odbitak pretporeza ako je isporuka poreznom obvezniku
obavljena u svrhe njegove gospodarske djelatnosti.
(2) Gospodarska ili druga djelatnost poreznog obveznika započinje s pripremnim
radnjama koje se poduzimaju radi početka obavljanja te djelatnosti. Pretporez
sadržan u primljenim isporukama za početak poslovanja može se odbiti ako su
ispunjeni svi ostali uvjeti za odbitak pretporeza iz članka 57. stavka 2.
Zakona. Ne može se ostvariti pravo na odbitak pretporeza koji je zaračunan na
primljene isporuke kao što su privatno motivirana ulaganja, pripremna ulaganja
i slično koje nisu primljene u svrhu obavljanja gospodarske djelatnosti
poreznog obveznika.
(3) Porezni obveznik iz članka 90. stavka 3. Zakona koji je već obavljao
isporuke, a nije novoosnovani ima pravo na odbitak pretporeza od dana upisa u
registar obveznika PDV-a. Pravo na odbitak pretporeza ostvaruje se temeljem
primljenih računa za isporuke dobara ili usluga koje su mu obavljene od dana
upisa u registar obveznika PDV-a.
Članak 132.
PDV koji je obračunan pri uvozu, uvoznik može odbiti kao pretporez
ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
a) da porezni obveznik ima jedinstvenu carinsku deklaraciju u kojoj je naveden
kao primatelj ili uvoznik dobara u kojoj je iskazan iznos PDV-a koji pri uvozu
treba platiti ili je omogućeno njegovo izračunavanje,
b) da je dobro uvezeno za svrhe obavljanja gospodarske djelatnosti uvoznika.
Članak 133.
(1) Porezni obveznik ima pravo na odbitak pretporeza u razdoblju
oporezivanja u kojem je primio dobro ili su mu obavljene usluge za što ima
račun sa podacima iz članka 79. Zakona. Ako porezni obveznik ima račun za
primljena dobra ili obavljene usluge do roka za podnošenje prijave PDV-a tada
ima pravo na odbitak pretporeza u onom razdoblju oporezivanja u kojem je
primio dobro ili mu je obavljena usluga. Ako porezni obveznik nema račun za
primljena dobra ili obavljene usluge do roka za podnošenje prijave PDV-a tada
ima pravo na odbitak pretporeza u onom razdoblju oporezivanja u kojem je primio
račun.
(2) Porezni obveznik koji treba platiti PDV na stjecanje dobara unutar Europske
unije prema članku 4. stavku 1. točki 2.a) i članku 9. stavcima 3. i 4. Zakona
ima pravo na odbitak pretporeza u razdoblju oporezivanja u kojem je
nastala obveza obračuna PDV-a, odnosno u trenutku izdavanja računa ili istekom
roka iz članka 78. stavka 4. Zakona ako račun do tada nije izdan.
(3) Porezni obveznik koji prema članku 75. stavku 1. točki 6. te članku 75.
stavcima 2. i 3. Zakona treba platiti PDV na primljene isporuke ima pravo na
odbitak pretporeza u razdoblju oporezivanja u kojem je nastala obveza obračuna
PDV-a za te isporuke.
Članak 134.
(1) Za dane predujmove pretporez se može odbiti u razdoblju
oporezivanja u kojem je predujam plaćen, a platitelj predujma ima račun,
neovisno o tome što dobro nije isporučeno ili usluga obavljena. Ako platitelj
predujma ima račun do roka za podnošenje prijave PDV-a tada ima pravo na
odbitak pretporeza u onom razdoblju oporezivanja u kojem je platio
predujam. Ako platitelj predujma nema račun za plaćeni predujam do roka za
podnošenje prijave PDV-a tada ima pravo na odbitak pretporeza u onom razdoblju
oporezivanja u kojem je primio račun.
(2) Ako po plaćenom predujmu ne dođe do isporuke dobra ili usluge, a plaćeni
predujam se vrati uplatitelju predujma, on gubi pravo na odbitak pretporeza. U
tom slučaju on mora pisano izvijestiti primatelja predujma da je obavio
ispravak pretporeza, a primatelj predujma tada smanjuje svoju poreznu obvezu.
Članak 135.
(1) Porezni obveznici iz članka 90. Zakona i porezni obveznici koji
obavljaju isporuke dobara i usluge oslobođene PDV-a nemaju pravo na odbitak
pretporeza.
(2) Ako je porezni obveznik iz članka 79. stavka 10. Zakona zaračunao iznos
PDV-a viši od onoga koji duguje prema Zakonu tada primatelj nema pravo na
odbitak više zaračunanog iznosa PDV-a.
3. Ograničenje prava
na odbitak pretporeza
Članak 136.
(1) Porezni obveznik ne može odbiti pretporez obračunan za obavljene
mu isporuke dobara i usluga, pretporez obračunan pri stjecanju dobara unutar
Europske unije i primljene usluge iz drugih država članica ili trećih
zemalja te pri uvozu dobara koja poreznom obvezniku služe za
reprezentaciju. Reprezentacijom se smatra ugošćivanje poslovnih partnera,
darivanje poslovnih partnera prigodnim poklonima, plaćanje poslovnim partnerima
izdataka odmora, športa, rekreacije i razonode, izdataka za zakup automobila,
plovila, zrakoplova, kuća za odmor i razonodu i slično. Reprezentacijom se ne
smatra davanje poklona u vrijednosti do 160,00 kuna, bez PDV-a, u okviru
obavljanja gospodarske djelatnosti, uz uvjet da se daju povremeno i ne istim
osobama. Poslovnim partnerima smatraju se osobe s kojima postoji poslovni odnos
ili se očekuje da će se takav odnos uspostaviti.
(2) Ako se radi o davanju za koje postoji točno određena protuusluga
primatelja, tada se ne radi o reprezentaciji već o isporuci uz naknadu sukladno
odredbama članka 4. stavka 1. Zakona.
(3) Porezni obveznik ne može odbiti pretporez obračunan za nabavu i najam
plovila namijenjenih za razonodu, zrakoplova, osobnih automobila i drugih
sredstava za osobni prijevoz, uključujući nabavu svih dobara i usluga u vezi s
tim dobrima kao što su gorivo, ulje, investicijsko i tekuće održavanje i
slično. Osobnim automobilima za čiju nabavu i najam nije dopušten odbitak
pretporeza prema članku 61. stavku 1. točki a) Zakona smatraju se motorna
vozila iz Carinske tarife, tarifne oznake 8703 konstruirana prvenstveno za
prijevoz osoba (osim vozila iz Carinske tarife, tarifne oznake 8702),
uključujući motorna vozila tipa »karavan«, »kombi«, »trkaći automobili« te
»pick-up« vozila koja nisu razvrstana u tarifnu oznaku 8704 Carinske tarife.
(4) Ako se radi o osobnim automobilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz
koja su u najmu ili leasingu, nije dopušten odbitak pretporeza koji se odnosi
na naknadu za najam ili leasing tih vozila te na sve druge nabave (isporuke)
dobara i usluga koje su usko vezane za korištenje tih vozila koje po ugovoru
snosi korisnik najma. Kod korištenja rent-a-car vozila nije dopušten odbitak
pretporeza koji se odnosi na naknadu, gorivo i sve druge troškove za korištenje
vozila koje je poreznom obvezniku zaračunao drugi poduzetnik.
(5) Ograničenje odbitka pretporeza prema članku 61. stavku 1. točki a) Zakona
ne primjenjuje se ako se radi o plovilima i zrakoplovima kojima se obavlja
djelatnost prijevoza putnika i dobara te iznajmljivanje ili se nabavljaju za
daljnju prodaju te ako se radi osobnim automobilima i drugim sredstvima za
osobni prijevoz koja se koriste za obuku vozača, testiranje vozila, servisnu
službu, taksi službu, djelatnost prijevoza putnika i dobara, prijevoza umrlih, iznajmljivanja
ili se nabavljaju za daljnju prodaju. Navedena vozila moraju služiti isključivo
za obavljanje registrirane djelatnosti ili biti posebno označena i prilagođena
za obavljanje te djelatnosti. Ako se radi o osobnim automobilima i drugim
sredstvima za osobni prijevoz iz članka 61. stavka 2. Zakona, pravo na odbitak
pretporeza odnosi se i na sve isporuke (nabave) dobara i usluga koje su usko
vezane za korištenje tih vozila kao što su gorivo i ulje, investicijsko i
tekuće održavanje i slično.
(6) Iznimno od stavka 3. ovoga članka pretporez se može odbiti za motorna
vozila kategorije N1 koja su razvrstana u tarifnu oznaku 8703 Carinske tarife i
nisu predmet oporezivanja posebnim porezom na motorna vozila prema Zakonu o
posebnom porezu na motorna vozila. Ako se motorno vozilo kategorije N1
prenamjeni u motorno vozilo koje je predmet oporezivanja posebnim porezom na
motorna vozila, porezni obveznik više nema pravo na odbitak pretporeza za sve
isporuke (nabave) dobara i usluga koje su usko vezane za korištenje tih
motornih vozila. Porezna uprava nadležna je za utvrđivanje prava na odbitak
pretporeza za motorna vozila. Carinska uprava nadležna je za razvrstavanje
motornih vozila u tarifnu oznaku kombinirane nomenklature u skladu s carinskim
propisima i temeljnim pravilima koja vrijede za razvrstavanje dobara po
carinskoj tarifi.
Napomena: Od 2. siječnja 2018. godine u članku 136. stavci 3., 4.,
5. i 6., brišu se.
4. Podjela pretporeza
Članak 137.
(1) Porezni obveznici koji dijelom obavljaju isporuke dobara i
usluga oslobođene plaćanja PDV-a, a dijelom isporuke koje nisu oslobođene,
imaju pravo na odbitak pretporeza u dijelu koji se odnosi na oporezive
isporuke. U tom slučaju u knjigovodstvu ili izvanknjigovodstvenim evidencijama
porezni obveznik treba osigurati podatke o pretporezu koji se odnosi na
oporezive i oslobođene isporuke dobara i obavljene usluge. Iznos pretporeza
koji se odnosi na isporuke dobara i obavljene usluge za koje je dopušten odbitak,
a koji se ne može izravno pripisati tim isporukama na temelju knjigovodstvene i
druge dokumentacije, određuje se na godišnjoj razini kao razmjerni dio koji se
može odbiti odnosno kao postotak. Iznimno, porezni obveznik može dio pretporeza
koji može odbiti utvrđivati odvojeno za svaki dio svog poslovanja, uz uvjet da
vodi odvojeno knjigovodstvo i da o tome prethodno obavijesti nadležnu ispostavu
Porezne uprave.
(2) Ako će se isporuka kod primatelja u beznačajnom dijelu koristiti za
poslovne svrhe, smatra se da je isporuka u cijelosti obavljena u neposlovne
svrhe. Nasuprot tome, ako će se isporučeno dobro u cijelosti ili skoro u
cijelosti koristiti u poslovne svrhe, smatra se da je isporuka u cijelosti
obavljena u poslovne svrhe.
(3) Ako se isporučeno dobro ili usluga koristi u poslovne i neposlovne svrhe, a
moguće je odrediti udjel korištenja u neposlovne svrhe, pretporez se mora
podijeliti prema svrsi uporabe na dio koji se može i na dio koji se ne može
odbiti. Ovaj način razgraničenja provodi se ako se radi o nekretninama, a
osobito o pokretnim dobrima koja se u gospodarskom prometu količinski određuju
po broju, mjeri ili težini te kod korištenja usluga.
(4) Ako podjela iz stavka 3. ovoga članka nije moguća, a primljena isporuka se
prema odluci poreznog obveznika u cijelosti uključuje u poslovne svrhe, u tom
slučaju radi se o korištenju dobara poslovne imovine u privatne ili druge
neposlovne svrhe, odnosno o uslugama obavljenima uz naknadu koje podliježu
oporezivanju u smislu članka 8. stavka 3. Zakona.
Članak 138.
(1) Ako porezni obveznik koristi dobra i usluge u okviru svoje
gospodarske djelatnosti za isporuke dobara i obavljanje usluga po kojima je
dopušten odbitak pretporeza i za isporuke dobara i usluga po kojima je
isključen odbitak pretporeza, tada iznose pretporeza treba podijeliti na dio
koji se može odbiti i na dio koje se ne može odbiti.
(2) Podjela pretporeza utvrđuje se ako porezni obveznik ne može iznos
pretporeza koji se odnosi na isporuke dobara i usluga za koje je dopušten odbitak
pretporeza izravno pripisati tim isporukama na temelju knjigovodstvene i druge
dokumentacije.
(3) Podjela pretporeza u smislu stavaka 1. i 2. ovoga članka ne može se
izvršiti za one iznose pretporeza koji se po svojoj uporabi mogu podijeliti ali
nisu ispunjeni ostali uvjeti za odbitak pretporeza iz članka 57. stavka 2.
Zakona.
(4) Povremenom isporukom nekretnine iz članka 62. stavka 3. točke b) Zakona
smatraju se dvije isporuke nekretnina koje obavi porezni obveznik u jednoj
kalendarskoj godini kojemu isporuka nekretnina nije uobičajena djelatnost koju
obavlja. Povremenom financijskom transakcijom iz članka 62. stavka 3. točke c)
Zakona smatraju se dvije transakcije iz članka 40. stavka 1. točaka b) do g)
Zakona koje porezni obveznik obavi u jednoj kalendarskoj godini.
(5) Iznos odbitka pretporeza koji se usklađuje u prijavi PDV-a koju porezni
obveznik podnosi za razdoblje oporezivanja iz članka 85. stavka 7. Zakona ne
utječe na visinu troška nabave odnosno proizvodnje dugotrajne imovine u popisu
dugotrajne imovine poreznog obveznika.
(6) Ako porezni obveznik izabere način utvrđivanja dijela pretporeza koji može
odbiti iz članka 62. stavka 7. Zakona, o tome mora izvijestiti nadležnu
ispostavu Porezne uprave i to 15 dana prije početka razdoblja oporezivanja u
kojem započinje primjenjivati ovaj način podjele pretporeza. Porezni obveznik
mora primjenjivati izabrani način odbitka pretporeza najmanje 2 kalendarske
godine o čemu nadležna ispostava Porezne uprave donosi rješenje. Ako porezni
obveznik želi promijeniti izabrani način utvrđivanja odbitka pretporeza, mora o
tome izvijestiti nadležnu ispostavu Porezne uprave najkasnije 15 dana prije
početka kalendarske godine u kojoj počinje primjenjivati postotak za razmjerni
odbitak pretporeza.
(7) Porezna uprava može zabraniti poreznom obvezniku način utvrđivanja dijela
pretporeza koji se može odbiti propisan u članku 62. stavku 7. Zakona, ako
porezni obveznik s izabranim načinom podjele pretporeza ne omogućuje nadzor nad
obračunavanjem i plaćanjem PDV-a u skladu s odredbama Zakona.
(8) Porezni obveznici moraju za prvo razdoblje oporezivanja tekuće godine
primijeniti novoutvrđeni postotak izračunan na temelju isporuka protekle
godine.
(9) Porezni obveznik koji tijekom godine promjeni način vođenja knjigovodstva
za utvrđivanje dijela pretporeza koji može odbiti obvezan je odbitak
pretporeza, koji je tijekom tekuće godine odbijao na temelju privremeno
utvrđenog postotka iz stavka 7. ovoga članka, za ta razdoblja oporezivanja
uskladiti u prijavi PDV-a koju podnosi za razdoblje oporezivanja iz članka 85.
stavka 7. Zakona.
(10) Porezni obveznik koji obavlja u okviru svoje gospodarske djelatnosti
isporuke dobara i usluga po kojima je dopušten odbitak pretporeza i isporuke po
kojima je isključen odbitak pretporeza, te počne obavljati samo isporuke po
kojima je dopušten odbitak pretporeza ili samo isporuke po kojima je isključen
odbitak pretporeza, prestaje primjenjivati podjelu pretporeza u razdoblju
oporezivanja u kojem počne obavljati isporuke po kojima je u cijelosti dopušten
ili u cijelosti isključen odbitak pretporeza.
(11) Porezni obveznik iz stavka 10. ovoga članka obvezan je utvrditi postotak
za izračun prava na odbitak dijela pretporeza i u prijavi PDV-a koju podnosi za
razdoblje oporezivanja iz članka 85. stavka 7. Zakona izvršiti usklađenje za
kalendarsku godinu u kojoj je primjenjivao podjelu pretporeza.
(12) Porezni obveznik koji u okviru svoje gospodarske djelatnosti obavlja
isporuke dobara i usluga po kojima ima pravo na odbitak pretporeza i isporuke
po kojima je isključeno pravo na odbitak pretporeza te na temelju izračuna iz
članka 62. stavka 2. Zakona utvrdi pravo na odbitak pretporeza najmanje u
iznosu od 98% pri odbitku pretporeza za nabavljena dobra i usluge nije obvezan
primjenjivati podjelu pretporeza.
(13) Iznimno od stavka 1. ovoga članka porezni obveznik čiji izračun postotka
prava na odbitak pretporeza ne odražava stvarni omjer korištenja dobara za
isporuke za koje ima pravo na odbitak pretporeza i za isporuke za koje je
isključeno pravo na odbitak pretporeza može odbiti pretporez na temelju
stvarnog korištenja dobara ili usluga o čemu prethodno mora obavijestiti
nadležnu ispostavu Porezne uprave.
5. Ispravak odbitka
pretporeza
Članak 139.
(1) Ako se porezna osnovica izmijeni prema članku 33. stavku 7. Zakona
ispravci se moraju obaviti u razdoblju oporezivanja u kojem je promijenjena
porezna osnovica.
(2) Porezni obveznik nije obvezan izvršiti ispravak pretporeza u slučaju
uništenja, gubitka ili krađe dobara ako raspolaže valjanim dokazima kao što su
policijski zapisnik, očevidnik nadležnog tijela za utvrđivanje štete ili
odgovarajuća dokumentacija o količini i vrsti dobara koja su dana na
zbrinjavanje ili uništenje.
(3) Ako se motorno vozilo kategorije N1 prenamjeni u motorno vozilo koje je
predmet oporezivanja posebnim porezom na motorna vozila prema članku 136.
stavku 6. ovoga Pravilnika, porezni obveznik obvezan je ispraviti odbijeni
pretporez koji je viši ili niži od pretporeza koji može odbiti. Obavljeni
ispravak pretporeza porezni obveznik iskazuje u prijavi PDV-a koju podnosi za
razdoblje oporezivanja iz članka 85. stavka 7. Zakona.
Napomena:
Od 2. siječnja 2018. godine u članku 139. stavku 3. riječi: »prema članku
136. stavku 6. ovoga Pravilnika,«, brišu se.
6. Ispravak odbitka pretporeza
kod gospodarskih dobara
Članak 140.
(1) Promjenom uvjeta mjerodavnih za ispravak pretporeza smatra se naknadna
promjena tih uvjeta koja dovede do većeg ili manjeg prava na odbitak pretporeza
u odnosu na godinu u kojoj je gospodarsko dobro nabavljeno, proizvedeno ili u
odnosu na godinu u kojoj je nekretnina izgrađena, ako se radi o nekretninama
koje je porezni obveznik sam izgradio, a koja dovodi do većeg ili manjeg
odbitka pretporeza u odnosu na početno stanje. Ako se ne može utvrditi kada je
gospodarsko dobro proizvedeno, u tom slučaju za potrebe ispravka pretporeza
uzima se početak uporabe.
(2) Pri ispravku pretporeza polazi se od ukupnog iznosa pretporeza koji se
odnosi na nabavu, proizvodnju ili izgradnju gospodarskog dobra. Ispravak pretporeza
se provodi za razdoblje nakon promjene uvjeta mjerodavnih za odbitak
pretporeza.
(3) Godišnji iznos ispravka pretporeza iznosi 1/5 odnosno 1/10 iznosa
pretporeza koji je bio odbijen pri nabavi, proizvodnji ili izgradnji
gospodarskog dobra.
(4) Ako se naknadno provodi ispravak pretporeza koji se u razdoblju nabave nije
mogao odbiti, dopušten je odbitak samo onih iznosa pretporeza koji ispunjavaju
uvjete iz članka 60. Zakona.
(5) Prijelaz na oporezivanje prema članku 90. Zakona kao i prestanak obavljanja
oporezivih isporuka i početak obavljanja isporuka oslobođenih PDV-a bez prava
na odbitak pretporeza iz članaka 39., 40. i 114. Zakona te prestanak obavljanja
oslobođenih isporuka iz članaka 39., 40. i 114. Zakona i početak obavljanja
oporezivih isporuka smatraju se promjenom uvjeta mjerodavnih za odbitak
pretporeza.
(6) Promjenom uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza smatra se i prelazak sa
oporezivanja prema članku 90. Zakona na redovni postupak oporezivanja.
(7) Promjenom uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza smatra se i promjena
postotka iz članka 62. stavka 4. Zakona utvrđenog za odbitak pretporeza za
gospodarska dobra koja se koriste za obavljanje oporezivih isporuka.
(8) Ako porezni obveznik koji je bio redovno oporezivan prelazi na oporezivanje
prema članku 90. Zakona, mora za sva gospodarska dobra provesti ispravak
pretporeza, ako za njih nije isteklo razdoblje ispravka.
(9) Obavljeni ispravak pretporeza prema odredbama ovoga članka porezni obveznik
iskazuje u prijavi PDV-a koju podnosi za razdoblje oporezivanja iz članka 85.
stavka 7. Zakona. Obavljeni ispravak pretporeza kod isporuke gospodarskih
dobara iskazuje se u prijavi PDV-a koja se podnosi za razdoblje oporezivanja u
kojem je obavljena isporuka.
Članak 141.
(1) Ako se neko gospodarsko dobro počne koristiti u skladu s
napredovanjem gradnje prije nego što je potpuno završeno, tada se za svaki dio
gospodarskog dobra koji je odvojeno korišten utvrđuje zasebno razdoblje
ispravka pretporeza. Ako se izgrađeno gospodarsko dobro iskorištava samo
djelomično ili se ne koristi u potpunosti, utvrđuje se jedinstveno razdoblje
ispravka pretporeza za gospodarsko dobro kao cjelinu.
(2) Ako neko gospodarsko dobro postane neuporabljivo prije isteka razdoblja za
ispravak pretporeza, tada sa trenutkom kad je dobro postalo neuporabljivo
završava i razdoblje ispravka pretporeza.
(3) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka vrijede i za naknadna dugotrajna
ulaganja. Radi li se o naknadnom dugotrajnom ulaganju ili o troškovima
održavanja utvrđuje se prema standardima financijskog izvješćivanja.
(4) Ako naknadno ulaganje bitno ne mijenja vijek korištenja
gospodarskog dobra, tada se ispravak pretporeza za to ulaganje obavlja u
razdoblju ispravka pretporeza za dotično gospodarsko dobro.
(5) Ako se radi o naknadnom ulaganju koje bitno mijenja vijek korištenja, ili
predstavlja zasebnu cjelinu kao npr. dogradnja već postojeće nekretnine, za to
ulaganje utvrđuje se novo (zasebno) razdoblje ispravka pretporeza. Navedeno se
primjenjuje i u slučaju rekonstrukcije građevine iz članka 40. stavka 5.
Zakona.
(6) Kod prijenosa gospodarske cjeline ili pogona na stjecatelja ne prekida se
razdoblje ispravka pretporeza.
(7) Uslugama iz članka 64. stavka 3. Zakona smatraju se koncesije, patenti,
licencije, robne i uslužne marke, softver i ostala prava.
Članak 142.
Postupak ispravka pretporeza se ne provodi ako pretporez koji bi se trebao
ispraviti po dobru dugotrajne imovine iznosi manje od 1.000,00 kuna.
7. Ispravak odbitka
pretporeza za zalihe dobara
Članak 142.a
(1) Porezni obveznik koji prijeđe s redovnog postupka oporezivanja
na posebni postupak oporezivanja prema članku 90. Zakona i obrnuto mora
ispraviti odbitak pretporeza za zalihe dobara, ako je odbitak viši ili niži od
onog na koji je porezni obveznik imao pravo.
(2) Ispravak odbitka pretporeza iz stavka 1. ovoga članka porezni obveznik
iskazuje u prijavi PDV-a koju podnosi za razdoblje oporezivanja u kojem je
došlo do prelaska s redovnog postupka oporezivanja na posebni postupak
oporezivanja prema članku 90. Zakona i obrnuto.
(3) Zalihama dobara u smislu Zakona smatraju se zalihe u skladu s Hrvatskim
standardima financijskog izvještavanja, odnosno Međunarodnim standardima
financijskog izvještavanja.
(4) Kako bi porezni obveznik mogao obaviti ispravak pretporeza za zalihe dobara
u skladu sa stavkom 1. ovoga članka obvezan je za razdoblje oporezivanja u
kojem je došlo do prelaska s redovnog postupka oporezivanja na posebni postupak
oporezivanja prema članku 90. Zakona i obrnuto popisati zalihe dobara te mora
imati račun za zalihe dobara koje je nabavio od drugih poreznih obveznika koji
su upisani u registar obveznika PDV-a. Ako je u naknadi za nabavljene zalihe
dobara sadržan PDV, iznos PDV-a koji se ispravlja izračunava se preračunanom
stopom.
(5) Iznimno od stavka 1. ovoga članka porezni obveznik nije obvezan ispraviti
odbitak pretporeza za zalihe dobara u slučaju njihovog uništenja, gubitka ili
krađe za što postoje valjani dokazi iz članka 26. ovoga Pravilnika.
XI. POVRAT PDV-a
1. Povrat PDV-a
poreznim obveznicima koji nemaju sjedište na području Europske unije
Članak 143.
(1) Porezni obveznik koji nema sjedište na području Europske unije
podnosi zahtjev za povrat PDV-a zaračunanog za isporučena pokretna dobra ili
obavljene usluge u tuzemstvu, odnosno zaračunanog prilikom uvoza dobara u
tuzemstvu, a ta je dobra ili usluge koristio u svrhu obavljanja gospodarske
djelatnosti.
(2) Porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvu financija –
Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb podnosi zahtjev za povrat PDV-a na
Obrascu ZP PDV koji je sastavni dio ovoga Pravilnika, a otisnut je na hrvatskom
i engleskom jeziku.
(3) Stalnom poslovnom jedinicom u smislu članka 67. stavka 1. Zakona ne smatra
se predstavništvo pravne osobe, registrirano u tuzemstvu prema propisima koji
uređuju to područje.
(4) Uzajamnost iz članka 67. stavka 1. Zakona smatra se utvrđenom s datumom
koji su razmjenom obavijesti potvrdila porezna tijela Republike Hrvatske i
treće zemlje.
Članak 144.
(1) Podnositelj zahtjeva iz članka 143. stavka 1. ovoga Pravilnika
svoj porezni status dokazuje potvrdom Porezne uprave države u kojoj je
registriran kao porezni obveznik.
(2) Potvrda mora obuhvaćati razdoblje za koje se traži povrat PDV-a i ne smije
biti starija od šest mjeseci.
(3) Potvrda o poreznom statusu podnositelja zahtjeva mora sadržavati najmanje
sljedeće podatke:
1. naziv i adresu poreznog ureda kod kojeg je podnositelj zahtjeva registriran
kao obveznik poreza na promet odnosno PDV-a,
2. ime i prezime ili naziv tvrtke poreznog obveznika, djelatnost te adresu
prebivališta odnosno sjedišta poreznog obveznika,
3. očitovanje da je porezni obveznik upisan u registar poreznih obveznika
poreza na promet odnosno PDV-a,
4. datum izdavanja potvrde,
5. pečat i potpis.
(4) Zahtjev za povrat PDV-a može u ime poreznog obveznika iz stavka 1. ovoga
članka podnijeti i njegov opunomoćenik.
(5) Ako se zahtjev za povrat PDV-a podnosi preko opunomoćenika, zahtjevu je
obvezno priložiti punomoć poreznog obveznika.
(6) Opunomoćenik poreznog obveznika mora biti tuzemni porezni obveznik.
Članak 145.
(1) Pri obradi prvog zahtjeva za povrat PDV-a, Ministarstvo
financija – Porezna uprava, Područni ured Zagreb podnositelju zahtjeva će
odrediti i dodijeliti osobni identifikacijski broj prema odredbama posebnog
propisa, ako ga porezni obveznik već ne posjeduje.
(2) Dodijeljeni osobni identifikacijski broj podnositelj zahtjeva odnosno
njegov opunomoćenik obvezan je upisati pri podnošenju zahtjeva za povrat PDV-a
u obrazac na za to predviđeno mjesto.
Članak 146.
(1) Razdoblje za povrat PDV-a mora obuhvatiti najmanje tri mjeseca
zaredom, a može se odnositi najviše na jednu kalendarsku godinu.
(2) Razdoblje za povrat PDV-a može biti i manje od tri mjeseca, ako se odnosi
na razdoblje koje obuhvaća kraj kalendarske godine – npr. mjesece studeni i
prosinac ili samo mjesec prosinac.
Članak 147.
(1) Zahtjevu za povrat PDV-a prilažu se izvornici računa koji moraju
sadržavati sve podatke iz članka 79. stavka 1. Zakona.
(2) Nakon odobrenog povrata PDV-a Porezna uprava poništava izvornike računa
pečatom s natpisom »iskorišteno pravo na povrat PDV-a« i vraća ih poreznom
obvezniku.
(3) Podnositelj zahtjeva na poleđini zahtjeva sam specificira račune po kojima
traži povrat PDV-a.
Članak 148.
(1) Porezna uprava donosi rješenje u roku od 8 mjeseci od primitka zahtjeva
za povrat PDV-a i doznačuje traženi iznos PDV-a na bankovni račun podnositelja
zahtjeva koji u zahtjevu naznači porezni obveznik odnosno njegov opunomoćenik
ili na račun opunomoćenika.
(2) Troškove platnog prometa za doznačeni iznos PDV-a na bankovni račun snosi
podnositelj zahtjeva.
(3) Ako Porezna uprava ospori zahtjev u cijelosti ili djelomično, izdaje
rješenje o odbijanju zahtjeva za povrat PDV-a ili donosi rješenje o
novoutvrđenom iznosu PDV-a za povrat.
(4) Porezni obveznik ima pravo žalbe na rješenje o odbijanju zahtjeva ili na
rješenje o novoutvrđenom iznosu za povrat PDV-a.
(5) Ako je PDV vraćen, a naknadno se ispostavi da su podaci iz zahtjeva
netočni, porezni obveznik je obvezan vratiti isplaćeni iznos.
(6) Glede žalbenog postupka, obnove postupka, zastare, obračunavanja i naplate
PDV-a te provođenja prekršajnog postupka primjenjuju se odredbe Općeg poreznog
zakona.
2. Povrat PDV-a
tuzemnim poreznim obveznicima u drugim državama članicama
Članak 149.
(1) Zahtjev za povrat PDV-a putem elektroničkog sustava može
podnijeti podnositelj zahtjeva, ili njegov opunomoćenik.
(2) Porezni obveznik koji je u prethodnoj kalendarskoj godini podnio najmanje
jedan zahtjev za povrat PDV-a u drugoj državi članici, a konačni iznos pretporeza,
koji se odnosi na isporuke dobara i usluga za koje je dopušten odbitak,
razlikuje se od prvotnog iznosa pretporeza, ispravak iznosa uključuje u zahtjev
za povrat u kalendarskoj godini neovisno o tome je li u toj godini podnio
zahtjev za povrat.
XII. OBVEZE POREZNIH
OBVEZNIKA I POJEDINIH OSOBA KOJE NISU POREZNI OBVEZNICI
1. Obveza plaćanja
PDV-a
Članak 150.
(1) Ako usluge iz članka 17. stavka 1. Zakona obavlja porezni obveznik koji
nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu, tada sukladno
članku 75. stavku 1. točki 6. Zakona PDV plaća:
a) svaki porezni obveznik uključujući i malog poreznog obveznika,
b) pravna osoba koja nije porezni obveznik, a ima dodijeljen PDV
identifikacijski broj.
(2) Svaki porezni obveznik uključujući i malog poreznog obveznika kojemu usluge
iz članka 17. stavka 1. Zakona obavlja porezni obveznik koji ima sjedište,
prebivalište ili uobičajeno boravište u drugoj državi članici obvezan je
podnijeti zahtjev za registriranje za potrebe PDV-a radi dodjeljivanja PDV
identifikacijskog broja sukladno članku 77. stavku 5. točki d) Zakona. Zahtjev
za registriranje za potrebe PDV-a radi dodjeljivanja PDV identifikacijskog
broja ne podnosi se u slučaju ako usluge obavlja porezni obveznik koji ima
sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u trećoj zemlji.
(3) Ako isporuke dobara i usluga za koje je mjesto oporezivanja u tuzemstvu
obavi porezni obveznik koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno
boravište u tuzemstvu, PDV prema članku 75. stavku 2. Zakona plaća primatelj
tih isporuka i to:
a) svaki porezni obveznik uključujući i malog poreznog obveznika, neovisno o tome
ima li ili nema PDV identifikacijski broj,
b) pravna osoba koja nije porezni obveznik, a ima dodijeljen PDV
identifikacijski broj,
c) porezni obveznik koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u
tuzemstvu, a ima dodijeljen hrvatski PDV identifikacijski broj.
(4) Poreznim obveznikom iz članka 75. stavka 1. točke 6. i članka 75. stavka 2.
Zakona koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu
smatra se porezni obveznik sa sjedištem, prebivalištem ili uobičajenim boravištem
u drugoj državi članici Europske unije ili u trećoj zemlji neovisno o tome ima
li ili nema dodijeljen hrvatski PDV identifikacijski broj.
(5) Porezni obveznik koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište
u tuzemstvu, a koji ne može prenijeti poreznu obvezu temeljem članka 75. stavka
2. Zakona na primatelja u tuzemstvu obvezan je registrirati se za potrebe PDV-a
u Republici Hrvatskoj sukladno članku 77. stavku 5. točki a) Zakona i na
obavljene oporezive isporuke obračunati i platiti PDV.
2. Prijava za isporuke
dobara i usluga iz članka 75. stavka 2. Zakona
Članak 150.a
(1) Porezni obveznik koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno
boravište u tuzemstvu, a registriran je za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj
obvezan je popuniti i podnijeti Prijavu za isporuke dobara i usluga iz članka
75. stavka 2. Zakona.
(2) Prijava iz stavka 1. ovoga članka podnosi se na Obrascu – INO PPO koji je
sastavni dio ovoga Pravilnika.
(3) U prijavu iz stavka 1. ovoga članka ne upisuju se vrijednosti isporuka
dobara i usluga koje su oslobođene PDV-a u tuzemstvu.
(4) Prijava iz stavka 1. ovoga članka podnosi se u elektroničkom obliku za
razdoblje oporezivanja od prvog do posljednjeg dana u mjesecu.
(5) Porezni obveznik koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište
u tuzemstvu, a registriran je za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj nije
obvezan podnijeti prijavu iz stavka 1. ovoga članka, ako u razdoblju
oporezivanja nije obavljao isporuke dobara ili usluga iz članka 75. stavka 2. Zakona.
(6) U prijavu iz stavka 1. ovoga članka upisuju se sljedeći podaci:
1. naziv nadležnog područnog ureda Porezne uprave,
2. naziv nadležne ispostave Porezne uprave,
3. PDV identifikacijski broj poreznog obveznika registriranog za potrebe PDV-a
u Republici Hrvatskoj,
4. naziv, odnosno ime i prezime poreznog obveznika,
5. adresa poreznog obveznika (mjesto, ulica i broj),
6. PDV identifikacijski broj poreznog zastupnika koji zastupa poreznog
obveznika,
7. mjesec i godina za koju se podnosi,
8. redni broj isporuke,
9. PDV identifikacijski broj, a ukoliko ga nema OIB primatelja dobara i usluga
koji je obvezan platiti PDV u Republici Hrvatskoj sukladno članku 75. stavku 2.
Zakona,
10. vrijednost isporuke dobara i usluga u kunama i lipama za koje je primatelj
obvezan platiti PDV po stopi 5% u Republici Hrvatskoj sukladno članku 75.
stavku 2. Zakona,
11. vrijednost isporuke dobara i usluga u kunama i lipama za koje je primatelj
obvezan platiti PDV po stopi 13% u Republici Hrvatskoj sukladno članku 75.
stavku 2. Zakona,
12. vrijednost isporuke dobara i usluga u kunama i lipama za koje je primatelj
obvezan platiti PDV po stopi 25% u Republici Hrvatskoj sukladno članku 75.
stavku 2. Zakona,
13. ukupna vrijednost isporuke dobara i usluga u kunama i lipama za koje je
primatelj obvezan platiti PDV po stopi 5%, 13% i 25% u Republici Hrvatskoj
sukladno članku 75. stavku 2. Zakona,
14. ukupan zbroj vrijednosti svih isporuka dobara i usluga iskazanih u polju
(10),
15. ukupan zbroj vrijednosti svih isporuka dobara i usluga iskazanih u polju
(11),
16. ukupan zbroj vrijednosti svih isporuka dobara i usluga iskazanih u polju
(12),
17. ukupan zbroj vrijednosti svih isporuka dobara i usluga iskazanih u polju
(13),
18. ime i prezime osobe koja je sastavila obračun i jamči za istinitost
prijavljenih podataka,
19. potpis.
(7) U slučaju ispravka podataka iz već podnijete prijave iz stavka 1. ovoga
članka, podnosi se nova prijava u kojoj su upisani ispravni podaci.
Članak 151.
(1) Obveznik plaćanja PDV-a temeljem članka 75. stavka 3. Zakona je svaki
porezni obveznik primatelj dobara, odnosno usluga, upisan u registar obveznika
PDV-a u tuzemstvu kada mu dobra isporuči ili obavi usluge iz članka 75. stavka
3. Zakona porezni obveznik koji je upisan u registar obveznika PDV-a u
tuzemstvu. U slučaju da isporuke na koje se primjenjuje prijenos porezne obveze
u tuzemstvu propisane člankom 75. stavkom 3. Zakona obavlja porezni obveznik
koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu, a
registriran je za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj primjenjuju se odredbe
članka 75. stavka 2. Zakona.
(2) Odredbe članka 75. stavka 3. Zakona ne primjenjuju se na osobu koja je
prešla prag stjecanja ili je od njega odustala te na osobu koja prima usluge od
poreznih obveznika koji nemaju sjedište u Republici Hrvatskoj ili obavlja
usluge poreznim obveznicima koji nemaju sjedište u Republici Hrvatskoj, a koje
nisu upisane u registar obveznika PDV-a. U tom slučaju PDV je obvezan
obračunati porezni obveznik koji isporučuje dobra ili obavlja usluge.
Članak 152.
(1) Građevinskim uslugama iz članka 75. stavka 3. točke a) Zakona
smatraju se:
a) radovi u okviru građenja (izgradnja, održavanje, rekonstrukcija i uklanjanje
građevinskog objekta ili njegovih dijelova) iz Dodatka II. koji je sastavni dio
ovoga Pravilnika,
b) prateći radovi nužni za izvođenje radova iz točke a) koji su zajedno s njima
ugovoreni i izvedeni,
c) radovi hortikulturnog uređenja i radovi uređenja okoliša ako se izvode u
okviru izgradnje i rekonstrukcije pojedinog građevinskog objekta,
d) usluge koje se obavljaju u okviru arhitektonske, građevinske, geodetske,
strojarske, i elektrotehničke djelatnosti ako je obavljanje tih usluga potrebno
za obavljanje radova iz točke a) ovoga stavka,
e) usluge stručnog nadzora građenja sukladno propisima kojima se uređuju
arhitektonski i inženjerski poslovi i djelatnosti u prostornom uređenju i
gradnji,
f) ustupanje osoblja, ako ono obavlja građevinske usluge,
g) iznajmljivanje strojeva i opreme za građenje, s rukovateljem,
h) usluge čišćenja koje se obavljaju u okviru građenja,
i) ugradnja, umjeravanje, probno testiranje, puštanje u rad i slične usluge
kada se izvode na uređajima i opremi prilikom izgradnje ili rekonstrukcije
građevinskog objekta,
j) usluge koordinatora zaštite na radu u vezi s izvođenjem radova iz točke a)
ovoga stavka,
k) geomehanički, geotehnički, geofizički i slični istražni radovi ako je
obavljanje tih usluga potrebno za obavljanje radova iz točke a) ovoga stavka,
(2) Građevinskim uslugama iz članka 75. stavka 3. točke a) Zakona osobito se ne
smatra sljedeće:
a) ispitivanje određenih dijelova građevine u svrhu provjere ispunjavanja
bitnih zahtjeva za građevinu,
b) proizvodnja građevinskih proizvoda i dokazivanje uporabljivosti građevinskih
proizvoda,
c) periodični ili neperiodični pregled, održavanje, popravak, umjeravanje i
ispitivanje već ugrađenih ili montiranih uređaja i opreme,
d) čišćenje ulica, cesta, autocesta i drugih prometnih površina, zatim uređenje
parkova, igrališta i sportskih terena te radovi na prometnicama u zimskom
razdoblju i slično,
e) čišćenje građevine i slični poslovi koji se ne obavljaju u okviru građenja,
primjerice usluge redovitog čišćenja prostorija, pranja prozora, čišćenja
odvoda, ventilacijskih i klimatizacijskih sustava, čišćenje u vezi sa
sanitarnim prostorima i kanalizacijom i slično,
f) hortikulturno uređenje i uređenje okoliša, osim onog navedenog u stavku 1.
točki c) ovoga članka,
g) održavanje zelenih površina, pomorskog dobra, čistoće javnih površina,
dimnjačarske usluge i slično,
h) izrada prostornih planova, izdavanje projektne dokumentacije za legalizaciju
objekta koja nije u okviru gradnje i slično,
i) energetski pregled građevine, izdavanje energetskih certifikata i slično,
j) usluge vještačenja,
k) prijevoz građevinskog materijala, građevinskih djelatnika i opreme nužne za
izvođenje građevinskih radova (skela, kranova, alata i slično).
(3) Isporukom rabljenog materijala i onoga koji se u istom stanju ne može
ponovo upotrijebiti već se kao takav koristi kao sirovina u proizvodnji drugih
proizvoda ali je izgubio svoju prvobitnu funkciju, kvalitetu, izgled i slično
te otpada, industrijskog i neindustrijskog otpada, reciklažnog otpada i
djelomično obrađenog otpada osobito se smatra:
a) isporuka željeznog i neželjeznog otpada, metalnih otpadaka i rabljenih
materijala, uključujući poluproizvode nastale kod prerade, proizvodnje ili
taljenja željeza ili neželjeznih metala i njihovih slitina,
b) isporuka željeznih i neželjeznih poluobrađenih proizvoda, te određene s time
povezane usluge obrade,
c) isporuka ostataka i drugog reciklažnog materijala koji se sastoji od željeza
i neželjeznih metala, njihovih slitina, troske, pepela, kamenca i industrijskih
ostataka koji sadrže metale i njihove slitine, te pružanje usluga sortiranja,
rezanja, usitnjavanja i prešanja tih proizvoda,
d) isporuka i određene usluge obrade, željeznog i neželjeznog otpada,
strugotina, lomljenog željeza te rabljenog i reciklažnog materijala koji sadrži
krhotine, staklo, papir, karton i ljepenku, krpe, kosti, kožu, umjetnu kožu,
pergament, sirove kože i krzna, tetive i ligamente, špagu, užad, konopce,
kablove, gumu i plastiku,
e) isporuka materijala iz ovog stavka nakon obrade (čišćenje, poliranje,
sortiranje, rezanje, usitnjavanje, prešanje ili lijevanje u poluge),
f) isporuke metalnih otpadaka koji nastaju kod obrade sirovina.
(4) Ako isporučitelj dobara i usluga iz članka 75. stavka 3. Zakona izda račun
bez PDV-a s napomenom »prijenos porezne obveze« ili ako izda račun sa zasebno
iskazanim PDV-om, a primatelj takve isporuke smatra da isporučitelj nije
ispravno postupio, tada pisanim putem u roku 8 dana od zaprimanja računa poziva
isporučitelja da ispravi račun. U suprotnom smatrat će se da je suglasan s
načinom na koji je račun izdan. Isporučitelj u roku 8 dana mora obavijestiti
primatelja isporuke je li prihvatio njegov zahtjev za ispravak računa.
(5) Ako isporučitelj ne prihvati prijedlog primatelja isporuke, tada primatelj
mora prihvatiti takav račun te o navedenome pisanim putem može obavijestiti
nadležnu ispostavu Porezne uprave prema svom sjedištu, prebivalištu ili
uobičajenom boravištu.
3. Plaćanje PDV-a
Članak 153.
Ako je u skladu s carinskim propisima moguće da je više osoba
određeno kao carinski dužnici koji su obvezni platiti PDV u skladu s člankom
75. stavkom 1. točkom 2. Zakona pri uvozu dobara, te su osobe solidarno
odgovorne za plaćanje PDV-a.
4. Registriranje za
potrebe PDV-a
Članak 154.
(1) Porezni obveznik koji je upisan u registar obveznika PDV-a
i obavlja transakcije unutar Europske unije obvezan je nadležnoj ispostavi
Porezne uprave podnijeti zahtjev za izdavanje PDV identifikacijskog broja
najkasnije 15 dana prije početka obavljanja takvih transakcija. Porezna uprava
donosi rješenje o dodjeli PDV identifikacijskog broja najkasnije 8 dana od dana
podnošenja zahtjeva.
(2) Osoba iz članka 5. stavka 1. točke b) Zakona čija je ukupna vrijednost
stjecanja dobara unutar Europske unije tijekom tekuće kalendarske godine veća
od 77.000,00 kuna (prag stjecanja) obvezna je nadležnoj ispostavi Porezne
uprave podnijeti zahtjev za izdavanje PDV identifikacijskog broja 15 dana prije
onog stjecanja dobara čijom će ukupnom vrijednosti prijeći propisani iznos.
Porezna uprava donosi rješenje o dodjeli PDV identifikacijskog broja najkasnije
8 dana od dana podnošenja zahtjeva.
(3) Porezni obveznik koji u Republici Hrvatskoj obavlja stjecanje dobara unutar
Europske unije za potrebe svoje gospodarske djelatnosti koja se obavlja izvan
Republike Hrvatske obvezan je Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb podnijeti
zahtjev za izdavanje PDV identifikacijskog broja najkasnije 15 dana prije
početka obavljanja takvih stjecanja. Porezna uprava rješenje o dodjeli PDV
identifikacijskog broja donosi najkasnije 8 dana od dana podnošenja zahtjeva.
Navedeno se primjenjuje i u slučaju kada strani porezni obveznik stječe dobra u
Republici Hrvatskoj.
(4) Svaki porezni obveznik koji ima sjedište, stalnu poslovnu jedinicu,
prebivalište ili uobičajeno boravište u Republici Hrvatskoj i koji obavlja
usluge na području druge države članice za koje je primatelj usluga u drugoj
državi članici obvezan platiti PDV prema članku 196. Direktive Vijeća 2006/112/EZ
i svaki porezni obveznik primatelj usluga iz članka 75. stavka 1. točke
6. Zakona obvezan je Poreznoj upravi podnijeti zahtjev za izdavanje PDV
identifikacijskog broja najkasnije 15 dana prije početka obavljanja odnosno
primanja takvih usluga. Porezna uprava donosi rješenje o dodjeli PDV
identifikacijskog broja najkasnije 8 dana od dana podnošenja zahtjeva.
(5) Pravna osoba, koja nije porezni obveznik i čija ukupna vrijednost stečenih
dobara iz drugih država članica tijekom tekuće kalendarske godine nije veća od
77.000,00 kuna, nije obvezna podnijeti zahtjev za izdavanje PDV
identifikacijskog broja kad prima usluge iz članka 17. stavka 1. Zakona.
(6) Strani porezni obveznici obvezni su Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb
podnijeti Zahtjev za registriranje za potrebe PDV-a za upis u registar
obveznika PDV-a prije prve isporuke u tuzemstvu. Porezna uprava, Područni ured
Zagreb rješenje o dodjeli PDV identifikacijskog broja donosi odmah, a
najkasnije 8 dana od dana podnošenja zahtjeva i ujedno ga upisuje u registar
obveznika PDV-a.
(7) Uz Zahtjev za registriranje za potrebe PDV-a porezni obveznik iz stavka 6.
ovoga članka mora priložiti potvrdu Porezne uprave države u kojoj ima sjedište
da je registriran kao porezni obveznik ili potvrdu o registraciji kod nadležnog
tijela te države, izjavu ili drugi dokaz o namjeri obavljanja isporuka dobara i
usluga na području Republike Hrvatske te punomoć ili ugovor o poreznom
zastupanju u slučaju kada je ugovoreno zastupanje. Izjavu ili drugi dokaz o
namjeri obavljanja isporuka i usluga na području Republike Hrvatske nije
obvezan podnijeti porezni obveznik koji u Republici Hrvatskoj namjerava
obavljati isključivo povremeni međunarodni cestovni prijevoz putnika. Porezni
obveznik ne može opunomoćiti više od jednog poreznog zastupnika istovremeno.
(8) Strani porezni obveznik obvezan je Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb
podnijeti zahtjev za izdavanje PDV identifikacijskog broja prije početka
obavljanja usluga prijevoza putnika na teritoriju Republike Hrvatske. Porezna
uprava donosi rješenje o dodjeli PDV identifikacijskog broja najkasnije 8 dana
od dana podnošenja zahtjeva.
(9) Ako porezni obveznik iz stavka 6. ovoga članka obavi uvoz dobara, koji je
oslobođen plaćanja PDV-a u skladu s člankom 44. stavkom 2. Zakona, podnosi
zahtjev za izdavanje PDV identifikacijskog broja, prije podnošenja carinske
deklaracije. Neovisno o stavku 7. ovoga članka u ovom slučaju porezni obveznik
nije obvezan priložiti izjavu ili drugi dokaz o namjeri obavljanja isporuka
dobara i usluga na području Republike Hrvatske. Porezna uprava, Područni ured
Zagreb donosi rješenje o dodjeli PDV identifikacijskog broja najkasnije 3 dana
od dana podnošenja zahtjeva. Zahtjev za izdavanje PDV identifikacijskog broja
nije obvezan podnijeti porezni obveznik koji je imenovao poreznog zastupnika.
(10) Porezni obveznik iz druge države članice u slučaju iz članka 13. stavka 7.
Zakona obvezan je Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb podnijeti zahtjev za
izdavanje PDV identifikacijskog broja prije one isporuke dobara čijom će
ukupnom vrijednosti premašiti propisani iznos od 270.000,00 kuna. Porezna
uprava donosi rješenje o dodjeli PDV identifikacijskog broja najkasnije 8 dana
od dana podnošenja zahtjeva.
(11) Ako porezni obveznik iz druge države članice ne želi da se na njega
primjenjuje prag isporuke iz članka 13. stavka 7. Zakona podnosi Poreznoj
upravi, Područnom uredu Zagreb zahtjev za izdavanje PDV identifikacijskog broja
najkasnije 15 dana prije isporuke dobara za koju ne želi primjenjivati prag
isporuke uz pisanu izjavu da odustaje od propisanog praga isporuke. Porezna
uprava donosi rješenje o dodjeli PDV identifikacijskog broja najkasnije 8 dana
od dana podnošenja zahtjeva.
(12) Ako tuzemni porezni obveznik ne želi da se na njega primjenjuje prag
isporuke koji je propisala druga država članica, obvezan je o tome pisanim
putem obavijestiti nadležnu ispostavu Porezne uprave najkasnije 15 dana prije
isporuke dobara za koju ne želi primjenjivati prag isporuke druge države
članice.
(13) Stjecatelj iz članka 5. stavka 4. Zakona koji ne želi da se na njega
primjenjuje prag stjecanja mora nadležnoj ispostavi Porezne uprave najkasnije
15 dana prije stjecanja dobara za koje ne želi primjenjivati prag stjecanja uz
pisanu izjavu da odustaje od propisanog praga podnijeti zahtjev za izdavanje
PDV identifikacijskog broja. Porezna uprava donosi rješenje o dodjeli PDV
identifikacijskog broja
(14) Zahtjev za izdavanje PDV identifikacijskog broja iz stavka 1. ovoga članka
te zahtjev za upis u registar obveznika PDV-a podnose se putem Zahtjeva za
registriranje za potrebe poreza na dodanu vrijednost (Obrazac P-PDV) koji je
sastavni dio ovoga Pravilnika.
Članak 155.
U Zahtjevu za registriranje za potrebe poreza na dodanu vrijednost
(Obrazac P-PDV) podaci se iskazuju kako slijedi:
1. U redni broj 1. upisuju se opći podaci o podnositelju zahtjeva: naziv,
odnosno ime i prezime podnositelja zahtjeva, osobni identifikacijski broj,
porezni broj ili PDV identifikacijski broj u državi sjedišta, adresa, država i
adresa sjedišta, datum početka obavljanja djelatnosti ili predviđeno razdoblje
obavljanja isporuka u Republici Hrvatskoj, te broj telefona ili faxa
podnositelja zahtjeva.
2. U redni broj 2. unose se podaci o poreznom zastupniku kao što su naziv odnosno
ime i prezime, osobni identifikacijski broj i adresa.
3. U redni broj 3. unose se podaci o upisu u registar obveznika PDV-a.Unosi se
podatak o isporukama dobara i usluga u prethodnoj godini, podatak o isporukama
dobara i usluga u tekućoj godini, datum upisa u registar obveznika PDV-a te
oznaka da li obveznik primjenjuje postupak oporezivanja prema naplaćenim
naknadama.
4. U redni broj 4. unose se podaci potrebni za dodjelu PDV identifikacijskog
broja tuzemnom poreznom obvezniku. Podnositelj zahtjeva označava razlog radi
kojeg traži dodjelu PDV identifikacijskog broja (obavlja transakcije unutar EU,
prijeđen prag stjecanja, odustao od praga stjecanja, obavlja ili prima usluge
unutar EU).
5. U redni broj 5. unose se podaci potrebni za dodjelu PDV identifikacijskog
broja stranom poreznom obvezniku. Podnositelj zahtjeva označava razlog radi
kojeg traži dodjelu PDV identifikacijskog broja (prijeđen prag isporuke,
odustao od praga isporuke, obavlja isporuke u Republici Hrvatskoj, obavlja
isključivo povremeni međunarodni cestovni prijevoz putnika u RH). Porezni
obveznik unosi brojčanu ili opisnu oznaku, odnosno šifru djelatnosti prema
nacionalnoj klasifikaciji te podatke o tome da li je registriran kao trgovac
pojedinac ili trgovačko društvo ili ima neki drugi oblik vlasništva.
Članak 156.
(1) Porezni obveznik koji je upisan u registar obveznika PDV-a i
obavlja transakcije unutar Europske unije može nadležnoj ispostavi Porezne
uprave podnijeti zahtjev za ukidanje PDV identifikacijskog broja, ako prestane
obavljati takve transakcije. Ukidanje dodijeljenog PDV identifikacijskog broja
ne znači i brisanje iz registra obveznika PDV-a.
(2) Osoba iz članka 5. stavka 1. točke b) Zakona koja stječe dobra unutar
Europske unije može u tekućoj kalendarskoj godini nadležnoj ispostavi Porezne
uprave podnijeti zahtjev za ukidanje PDV identifikacijskog broja ako je u
prethodnoj kalendarskoj godini stekla dobra čije je vrijednost bila manja od
77.000,00 kuna.
(3) Porezni obveznik kojem je Porezna uprava dodijelila PDV identifikacijski
broj u skladu s člankom 77. stavkom 5. točkama d) ili e) Zakona može nadležnoj
ispostavi Porezne uprave podnijeti zahtjev za ukidanje PDV identifikacijskog
broja, ako više ne postoje razlozi za registriranje za potrebe PDV-a.
(4) Strani porezni obveznik mora obavijestiti Poreznu upravu, Područni ured
Zagreb u roku od 8 dana od dana prestanka poslovanja u tuzemstvu. Porezna
uprava donosi rješenje o brisanju iz registra obveznika PDV-a te o ukidanju
dodijeljenog PDV identifikacijskog broja.
(5) Porezna uprava ukinut će dodijeljeni PDV identifikacijski broj, ako utvrdi
da postoje dokazi o zloupotrebi PDV identifikacijskog broja ili ako utvrdi da
je porezni obveznik koristio PDV identifikacijski broj tako da je drugim
poreznim obveznicima neopravdano omogućio odbitak pretporeza te ako postoji
opravdana sumnja na prijevaru.
(6) Porezna uprava ukinut će po službenoj dužnosti dodijeljeni PDV
identifikacijski broj i u sljedećim slučajevima:
1. porezni obveznik ne obavlja transakcije unutar Europske unije u razdoblju
duljem od jedne kalendarske godine,
2. porezni obveznik je u prethodne 2 kalendarske godine stekao dobra u
vrijednosti manjoj od 77.000,00 kuna godišnje,
3. prošlo je više od 2 kalendarske godine od odustajanja od praga stjecanja, a
porezni obveznik posluje ispod praga stjecanja i nije podnio novi zahtjev da
odustaje od praga stjecanja,
4. porezni obveznik ne prima ili ne obavlja usluge unutar Europske unije u
razdoblju duljem od jedne kalendarske godine,
5. strani porezni obveznik posluje ispod praga isporuke u razdoblju duljem od
jedne kalendarske godine,
6. prošlo je više od 2 kalendarske godine od odustajanja od praga isporuke, a
porezni obveznik posluje ispod praga isporuke i nije podnio novi zahtjev da
odustaje od praga isporuke,
7. strani porezni obveznik ne obavlja isporuke u Republici Hrvatskoj u
razdoblju duljem od jedne kalendarske godine,
8. porezni obveznik stavio je poslovanje u status mirovanja,
9. porezni obveznik je prestao poslovati.
Članak 156.a
(1) O suspendiranju PDV identifikacijskog broja Porezna uprava će poreznog
obveznika obavijestiti putem sustava e-porezna.
(2) U obavijesti o suspendiranju PDV identifikacijskog broja navodi se datum od
kojeg je PDV identifikacijski broj suspendiran.
(3) Porezni obveznik koji je primio obavijest o suspendiranju PDV
identifikacijskog broja treba se javiti nadležnoj ispostavi Porezne uprave radi
otklanjanja razloga suspendiranja.
(4) U razdoblju u kojem je PDV identifikacijski broj suspendiran porezni
obveznik ga ne može koristiti na zajedničkom tržištu Europske unije.
(5) Porezna uprava suspendirat će poreznom obvezniku PDV identifikacijski broj
osobito kada:
a) ne podnese prijavu PDV-a za tri uzastopna razdoblja oporezivanja,
b) za tri uzastopna razdoblja oporezivanja ne plati PDV iskazan u prijavama
PDV-a,
c) dva uzastopna puta ne odaziva se na pisane pozive Porezne uprave,
d) nema otvoren poslovni račun u banci,
e) nije dostavio kontakt podatke.
(6) Porezna uprava bez odgode aktivirat će PDV identifikacijski broj s danom
kada je porezni obveznik dostavio dokaze kojima je otklonio razlog
suspendiranja.
(7) Porezna uprava ukinut će suspendirani PDV identifikacijski broj ako porezni
obveznik u roku od jedne godine od dana suspendiranja ne dostavi dokaz kojim
otklanja razlog suspendiranja i o tome donosi rješenje.
XIII. IZDAVANJE RAČUNA
I KNJIGOVODSTVENE EVIDENCIJE
1. Obveza izdavanja
računa
1.1. Općenito
Članak 157.
(1) Porezni obveznik mora za isporučena dobra i obavljene usluge
ispostaviti račun koji sadrži podatke iz članka 79. Zakona. Račun može biti
ispostavljen na papiru ili u elektroničkom obliku. Porezni obveznik kupcu
dostavlja račun te osigurava primjerak koji služi kao isprava za knjiženje.
(2) Računi poslani telekomunikacijskim uređajem koji nisu ispostavljeni
sukladno članku 80. Zakona ne smatraju se računima u smislu Zakona i ovoga
Pravilnika.
(3) Ako porezni obveznik izdaje interne račune za isporuke između poslovnih
cjelina ili poslovnih jedinica istog poreznog obveznika, takvi računi se ne
smatraju računima u smislu Zakona i ne utječu na oporezivanje, što znači da ne
utječu na utvrđivanje obveze obračuna PDV-a i odbitak pretporeza.
(4) Iznosi na računima se iskazuju u kunama i uz to mogu biti iskazani u bilo
kojoj valuti pod uvjetom da je iznos PDV-a koji treba platiti ili koji se
usklađuje iskazan u kunama uz primjenu tečaja iz članka 36. stavka 2. Zakona.
Ako se računi izdaju u drugim valutama pojedinačni iznosi u računu mogu biti
iskazani u drugoj valuti s tim da ukupni iznos računa i iznos PDV-a koji treba
platiti mora biti iskazan u kunama.
Članak 158.
(1) Porezni obveznik isporučitelj i primatelj dobara ili usluga,
koji izdaje račun u ime i za račun poreznog obveznika isporučitelja, moraju
odrediti uvjete i detalje sporazuma te postupak prihvaćanja svakog računa kod
poreznog obveznika koji obavlja isporuku dobara i usluga. Na zahtjev Porezne
uprave moraju dokazati postojanje prethodnog sporazuma.
(2) Sporazum iz stavka 1. ovoga članka nije potreban, ako ugovor na temelju
kojeg se obavljaju isporuke dobara ili usluga sadržava sve pojedinosti.
Članak 159.
(1) Za primljene predujmove, odnosno uplate koje su izvršene prije
isporuke dobra ili obavljene usluge mora se izdati račun u smislu članka 79.
stavka 1. Zakona. Izdani račun za predujam je isprava u smislu i za potrebe
Zakona.
Iznimno, račun za predujam ne mora sadržavati podatak o količini propisan
člankom 79. stavkom 1. točkom 4. Zakona
(2) Pri isporuci dobara odnosno obavljanju usluge izdaje se račun u kojem
porezni obveznik od obračunanog PDV-a po tom računu umanjuje poreznu
osnovicu i PDV obračunan na primljeni predujam. Na tom računu porezni
obveznik navodi i broj izdanog računa za primljeni predujam.
(3) Ako porezni obveznik za isporučena dobra i obavljene usluge primi naknadu u
cijelosti ili djelomično od druge osobe a ne od primatelja isporučenih dobara i
usluga (naknada od treće osobe), u računu mora biti iskazana ukupna naknada
uključujući i naknadu druge osobe, i PDV mora biti obračunan na ukupan iznos
naknade.
(4) Porezni obveznik nije obvezan izdati račun za primljeni predujam ako je
izdao račun za obavljenu isporuku dobara ili usluga do roka za podnošenje
prijave PDV-a za razdoblje oporezivanja u kojem je primio predujam.
(5) Ako obveznik primi predujam za isporuku dobra za koju obračunava i plaća
PDV na razliku između prodajne i nabavne cijene, na računu za primljeni
predujam obračunava PDV od porezne osnovice koja je jednaka razlici između
prodajne cijene koju će zaračunati za to dobro i nabavne cijene toga dobra.
Članak 160.
(1) Izdavatelj računa može ispraviti pogrešno iskazani PDV u računu
o isporučenim dobrima i obavljenim uslugama ako primatelj po tom računu još
nije iskoristio pravo na odbitak pretporeza. U tom slučaju, izdavatelj računa
obvezan je o ispravku računa pisanim putem obavijestiti primatelja računa.
Izdavatelju računa u elektroničkom obliku mora biti dostavljena obavijest o
storniranju toga računa u elektroničkom obliku na temelju koje će izdavatelj
ispravak PDV-a proknjižiti u svom knjigovodstvu. Izdavatelju računa na papiru
mora biti vraćen izvornik računa u kojemu je PDV bio pogrešno iskazan, a on ga
mora pohraniti u svoju dokumentaciju i ispravak PDV-a proknjižiti u svome
knjigovodstvu.
(2) Ako je primatelj računa iz stavka 1. ovoga članka prije ispravka računa već
odbio pretporez u svome obračunu PDV-a, ispravak iskazanog i obračunanog PDV-a
može se provesti samo pod uvjetima iz članka 33. stavka 7. Zakona. Ovo se ne
odnosi na ispravak računa izdanog poreznom obvezniku koji nema pravo na odbitak
pretporeza ili krajnjem potrošaču. U tom slučaju obveza obračuna PDV-a može se
ispraviti u razdoblju oporezivanja, u kojem je prodajna cijena ili dio prodajne
cijene vraćen poreznom obvezniku koji nema pravo na odbitak pretporeza ili
krajnjem potrošaču, a porezni obveznik raspolaže s odgovarajućim dokazom o
povratu prodajne cijene.
(3) Izdavatelj računa može ispraviti pogrešno iskazane podatke iz članka 79.
stavka 1. Zakona i u tom je slučaju obvezan postupiti na način iz stavka 1. i
2. ovoga članka.
(4) Ako porezni obveznik kao izdavatelj računa utvrdi pogrešku na izdanom
računu u vezi s više iskazanim PDV-om nakon isteka roka za podnošenje prijave PDV-a,
može ispraviti obvezu PDV-a u onom razdoblju oporezivanja, u kojem utvrdi
pogrešku, ako pismeno obavijesti primatelja računa o iznosu PDV-a, za koji
primatelj nema pravo odbitka.
1.2. Računi na papiru
i računi u elektroničkom obliku
Članak 161.
(1) Računom se smatra i račun koji se izdaje i zaprima u
elektroničkom obliku pod uvjetom da postoji suglasnost primatelja za prihvat
takvog računa. Suglasnost za prihvaćanje računa u elektroničkom obliku
primatelj daje u pisanom obliku ili dogovorom o obradi ili plaćanju primljenog
računa.
(2) Porezni obveznik treba osigurati da podaci iskazani na računu odražavaju
stvarnu isporuku, a može birati način kako će to postići.
(3) Porezni obveznik mora osigurati vjerodostojnost podrijetla, cjelovitost
sadržaja i čitljivost računa od trenutka izdavanja do kraja razdoblja za
pohranu računa neovisno o tome je li račun izdan na papiru ili u elektroničkom
obliku. Navedeno je obvezan osigurati porezni obveznik koji obavlja isporuku,
kao i porezni obveznik koji prima isporuku.
(4) Porezni obveznik može odabrati na koji će način ispuniti obvezu iz stavka
3. ovoga članka. Osiguranje vjerodostojnosti podrijetla i cjelovitosti sadržaja
može se ostvariti na primjer pomoću naprednog elektroničkog potpisa ili
elektroničke razmjene podataka (EDI) ili bilo koje metode poslovne kontrole
koja omogućuje povezivanje računa s isporukama dobara i usluga. Navedeni
primjeri ne ograničavaju primjenu drugih tehnologija ili procedura, ako oni
ispunjavaju uvjete za osiguranje vjerodostojnosti podrijetla, cjelovitosti
sadržaja i čitljivosti računa.
(5) Čitljivost računa znači da je račun takav da ga se može pročitati te mora
takav i ostati sve do kraja razdoblja za pohranu računa. Račun mora biti
izrađen tako da su svi podaci o PDV-u iskazani na računu jasno čitljivi, na
papiru ili na ekranu. Kod računa u elektroničkom obliku ovaj će se uvjet
smatrati ispunjenim ako se račun može, na zahtjev, predočiti u razumnom roku i
bez odlaganja i nakon postupka konverzije u obliku pogodnom za čitanje, na
ekranu ili ispisan na papiru. Kako bi se do kraja razdoblja za pohranu računa
osigurala čitljivost treba biti dostupan primjeren i pouzdan program za prikaz
formata računa u elektroničkom obliku. Čitljivost računa u elektroničkom obliku
od trenutka izdavanja do kraja razdoblja za pohranu računa može se osigurati na
bilo koji način, ali napredni elektronički potpis i EDI sami po sebi nisu
dovoljna potvrda čitljivosti.
(6) Kako bi se račun smatrao računom u elektroničkom obliku treba biti izdan,
ali i zaprimljen u bilo kojem elektroničkom formatu. To se odnosi na račune kao
strukturirane poruke (kao što je XML) ili druge vrste elektroničkih formata
(kao što je elektronička pošta s dokumentom u PDF-u u prilogu ili faks primljen
u elektroničkom formatu, a ne na papiru). Računi u elektroničkom obliku mogu
biti poslani i primljeni u jednom formatu, a zatim konvertirani u neki drugi
format.
(7) Računi izrađeni u elektroničkom obliku, pomoću, na primjer,
računovodstvenog softvera ili softvera za obradu riječi, poslani i zaprimljeni
na papiru ne smatraju se računima u elektroničkom obliku. Međutim, računi
izrađeni na papiru, skenirani, poslani i zaprimljeni elektroničkom poštom mogu
se smatrati računima u elektroničkom obliku, ako zadovoljavaju uvjete iz stavka
3. ovoga članka.
(8) Račun se smatra izdanim kada isporučitelj, treća osoba u ime isporučitelja
ili kupac za račune koje sam izdaje, učini račun dostupnim tako da ga kupac
može primiti. U slučaju računa u elektroničkom obliku račun se prenosi izravno
kupcu putem elektroničke pošte ili sigurne veze ili neizravno putem jednog ili
više pružatelja usluga, ili je učinjen dostupnim i kupac mu može pristupiti
preko web-portala ili na neki drugi način.
(9) Vjerodostojnost podrijetla znači osiguranje identiteta isporučitelja ili
izdavatelja računa. Isporučitelj mora moći potvrditi da je stvarno izdao račune
ili da su oni izdani u njegovo ime, a porezni obveznik koji prima isporuku mora
potvrditi da je primljeni račun od isporučitelja ili izdavatelja.
(10) Cjelovitost sadržaja znači da sadržaj utvrđen u skladu sa Zakonom i ovim
Pravilnikom nije izmijenjen. Nepromjenjivost sadržaja računa (cjelovitost
sadržaja) ne odnosi se na format računa u elektroničkom obliku. Ako sadržaj
računa nije izmijenjen, format sadržaja može se konvertirati u druge oblike.
(11) Metoda poslovne kontrole je proces koji kreiraju, provode i ažuriraju
odgovorne osobe radi osiguranja financijskog, računovodstvenog i izvještavanja
i postupanja u skladu sa zakonskim uvjetima. To osobito znači proces kojim
porezni obveznik kreira, provodi i ažurira potrebnu razinu sigurnosti u
identitet isporučitelja ili izdavatelja računa (vjerodostojnost podrijetla),
nepromjenjivost podataka o PDV-u (cjelovitost sadržaja) i čitljivost računa od
trenutka izdavanja do kraja razdoblja za pohranu. Primjer kontrole poslovanja
je uparivanje popratne dokumentacije.
2. Obveza vođenja
knjigovodstva
2.1. Općenito
Članak 162.
(1) Porezni obveznik mora u svome knjigovodstvu osigurati sve
podatke potrebne za točno, pravilno i pravodobno obračunavanje i plaćanje
PDV-a.
(2) Temelj za knjigovodstveno evidentiranje porezno značajnih događaja,
promjena i činjenica su odgovarajuće isprave kao što su obračuni izvršenih i
primljenih isporuka, izdani i primljeni računi, isprave o uvozu i izvozu
(carinske deklaracije), isprave o plaćanjima i naplati kao i sve druge isprave
bitne za obračun i plaćanje PDV-a i korištenje prava na odbitak pretporeza.
(3) Knjigovodstvo poreznog obveznika i knjige izdanih i primljenih računa kao i
evidencije propisane za posebni postupak oporezivanja marže moraju se voditi
prema načelima točnosti, urednosti i pravodobnosti prema Zakonu o računovodstvu
i drugim propisima koji uređuju vođenje knjiga.
(4) Načelno, PDV obračunan na isporuke dobara i usluga nije prihod poreznog
obveznika niti je PDV zaračunan na ulaznim računima – pretporez rashod poreznog
obveznika.
(5) Porezni obveznik na zahtjev Porezne uprave ili drugog tijela nadležnog za
nadzor mora omogućiti uvid u ispostavljene i primljene račune.
Članak 163.
(1) Porezni obveznik mora u svome knjigovodstvu osigurati sve
podatke potrebne za utvrđivanje i plaćanje PDV-a, a naročito:
1. o ukupnom iznosu naknade za isporuke dobara i usluga s PDV-om, iznosu
naknade za isporuke dobara i obavljene usluge koje ne podliježu oporezivanju,
iznosu naknade za isporuke dobara i usluge koje su oslobođene PDV-a, iznosu
naknade za isporuke dobara i usluga koje se oporezuju po propisanim stopama
PDV-a,
2. o obračunanom PDV-u po izdanim računima za isporučena dobra i obavljene
usluge, razvrstanom po propisanim stopama PDV-a,
3. o ukupnom iznosu naknada za primljena dobra i usluge bez PDV-a, o ukupnom
iznosu naknada s PDV-om te iznosu naknada za primljena dobra razvrstanim po
stopama PDV-a,
4. o obračunanom PDV-u po računima za primljena dobra i korištene usluge
(pretporezu) razvrstanom po stopama PDV-a,
5. o obvezi PDV-a za uplatu i uplati PDV-a,
6. o potraživanju za povrat pretporeza i njegovoj uplati.
(2) Porezni obveznici koji zalihe dobara iskazuju po prodajnim cijenama s
uračunanim PDV-om, obvezni su osigurati podatke o uračunanom PDV-u vrijednost
te podatke o poreznim osnovicama razvrstanim po stopama PDV-a.
(3) Radi osiguravanja podataka o izdanim i primljenim računima i PDV-u
sadržanom u tim računima, porezni obveznik mora voditi posebne evidencije –
Knjigu izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA) i Knjigu primljenih (ulaznih)
računa (Obrazac U-RA).
(4) Radi osiguravanja podataka o stjecanjima dobara iz drugih država članica,
primljenim i obavljenim uslugama u druge države članice kao i u treće zemlje, o
primljenim isporukama na koje se primjenjuje prijenos porezne obveze prema
članku 75. stavku 2. Zakona i članku 75. stavku 3. Zakona te o PDV-u plaćenom
pri uvozu porezni obveznik mora voditi posebnu evidenciju.
(5) Podatke iz stavka 1. i 2. ovoga članka obvezni su na odgovarajući način
osigurati i porezni obveznici koji PDV utvrđuju i plaćaju na temelju naplaćenih
naknada.
(6) Oblik i sadržaj Obrazaca I-RA i U-RA sastavni su dio ovoga Pravilnika.
2.2. Knjiga izdanih
računa
Članak 164.
(1) U Knjigu izdanih (izlaznih) računa upisuju se podaci kako
slijedi:
1. redni broj (stupac 1),
2. broj računa (stupac 2),
3. datum izdavanja računa (stupac 3),
4. naziv kupca (primatelja dobara ili usluga), ako se radi o poreznom obvezniku
– društvu odnosno ime i prezime ako se radi o kupcu – fizičkoj osobi i
sjedište/prebivalište ili uobičajeno boravište (stupac 4),
5. PDV identifikacijski broj ili porezni broj ili osobni identifikacijski broj
(OIB) kupca. Ovdje se ne unosi podatak za kupce koji imaju sjedište izvan
Europske unije, kao ni kod prodaje krajnjim potrošačima (stupac 5),
6. iznos računa – naknade odnosno naknade s PDV-om (stupac 6). Iznos iz ovog
stupca razvrstava se u isporuke koje ne podliježu oporezivanju i isporuke koje
su oslobođene PDV-a: tuzemni prijenos porezne obveze (stupac 7), isporuke
dobara u drugim državama članicama (stupac 8), isporuke dobara unutar EU
(stupac 9), obavljene usluge unutar EU (stupac 10), obavljene isporuke dobara i
usluga osobama bez sjedišta u Republici Hrvatskoj (stupac 11), sastavljanje i
postavljanje dobara u drugoj državi članici (stupac 12), isporuke novih
prijevoznih sredstava (NPS) u EU (stupac 13), isporuke oslobođene PDV-a u
tuzemstvu (stupac 14), izvozne isporuke (stupac 15), ostala oslobođenja (stupac
16); isporuke koje se oporezuju po stopi 5% (stupac 17 i 18); isporuke
oporezive po stopi 10% i 13% (stupci 19 i 20) i isporuke oporezive po stopi od
25% (stupci 21 i 22).
7. iznos isporuka koje se odnose na tuzemni prijenos porezne obveze (stupac 7),
8. isporuke dobara u drugim državama članicama (stupac 8),
9. isporuke dobara unutar EU (stupac 9),
10. obavljene usluge unutar EU (stupac 10),
11. obavljene isporuke dobara i usluga osobama bez sjedišta u Republici
Hrvatskoj (stupac 11),
12. sastavljanje i postavljanje dobara u drugoj državi članici (stupac 12),
13. isporuke novih prijevoznih sredstava (NPS) u EU (stupac 13),
14. iznos računa za ostale isporuke u tuzemstvu oslobođene PDV-a bez prava na
odbitak pretporeza (stupac 14). Porezni obveznici koji za isporuke oslobođene
PDV-a prema članku 78. stavku 3. Zakona ne moraju izdavati i račune u ovaj
stupac unose vrijednost tih isporuka u ukupnom iznosu za pojedino razdoblje
oporezivanja,
15. iznos računa za izvozne isporuke. Unose se podaci za obavljene isporuke
temeljem carinskih deklaracija (stupac 15),
16. ostala oslobođenja (stupac 16),
17. isporuke koje se oporezuju po stopi od 5% (stupac 17 i 18),
18. oporezive isporuke po stopi od 10% i 13% (stupac 19 i 20),
19. oporezive isporuke po stopi od 25% (stupac 21 i 22).
(2) U Knjigu izdanih računa unose se i:
1. podaci o isporukama iz članka 7. stavka 3. i članka 8. stavka 3. Zakona te
podaci o naknadnim ispravcima računa.
2. podaci o dnevnom gotovinskom prometu za koji su izdani računi sukladno Općem
poreznom zakonu. U tom slučaju se u stupac 2 unose brojevi računa za gotovinski
promet (od __ do __, prema specifikaciji od__ do __ i slično), u stupac 3
datum, u stupac 4 naznaka da se radi o gotovinskim računima kao »gotovinska
naplata blagajne br.__« i slično, stupac 5 se ne popunjava. U stupac 6 upisuje
se ukupan gotovinski promet s PDV-om, a iznos tih računa razvrstan po stopama
PDV-a upisuje se u stupce 17, 18, 19, 20, 21 i 22. U ove stupce porezni
obveznik može na temelju isprava o dnevnom gotovinskom prometu upisati u jednom
iznosu gotovinski promet za cijelo razdoblje oporezivanja.
3. podaci o gotovinskom prometu bez računa u smislu Općeg poreznog zakona na
način da se u stupac 2 unosi oznaka prodajnog mjesta, u stupac 3 datum prometa,
a ostali se podaci upisuju na način iz točke 3. ovoga stavka.. podaci o
gotovinskom prometu bez računa u smislu Općeg poreznog zakona na način da se u
stupac 2 unosi oznaka prodajnog mjesta, u stupac 3 datum prometa, a ostali se
podaci upisuju na način iz točke 3. ovoga stavka.
(3) U Knjigu izdanih (izlaznih) računa upisuju se i računi za primljene
predujmove.
(4) U Knjigu izdanih (izlaznih) računa upisuju se podaci o porezno značajnim
stavkama izdanih računa. Ako su u izdanom računu sadržane i prolazne stavke
koje ne čine sastavni dio naknade za obavljenu isporuku odnosno poreznu
osnovicu, tada se taj dio računa ne iskazuje u stupcu 6. Porezni obveznik za
iznose prolaznih stavki sadržanih u izdanom računu može u Knjizi izdanih
(izlaznih) računa dodati nove stupce u kojima će ih evidentirati.
2.3. Knjiga primljenih
računa
Članak 165.
(1) U Knjigu primljenih (ulaznih) računa upisuju se podaci kako
slijedi:
1. redni broj (stupac 1),
2. broj računa (stupac 2),
3. datum računa (stupac 3),
4. naziv – ime i prezime dobavljača odnosno isporučitelja dobara ili usluga i
sjedište odnosno prebivalište ili uobičajeno boravište (stupac 4),
5. PDV identifikacijski broj ili porezni broj ili osobni identifikacijski broj
dobavljača odnosno isporučitelja (stupac 5),
6. porezna osnovica 5% (stupac 6),
7. porezna osnovica 13% (stupac 7). Tu se upisuje i porezna osnovica za račune
koji su oporezivani po stopi 10%,
8. porezna osnovica 25% (stupac 8). Tu se upisuje i porezna osnovica za račune
koji su oporezivani po stopama 22% i 23%,
9. u stupac 9 iznos računa (naknade s PDV-om), a iskazani PDV se dalje razvrstava
kao pretporez u stupce 11, 12, 13, 14, 15 i 16,
10. pretporez po stopi 5% koji se može odbiti (stupac 11) i pretporez koji se
ne može odbiti (stupac 12),
11. pretporez po stopi 13% koji se može odbiti (stupac 13) i pretporez koji se
ne može odbiti (stupac 14). Tu se upisuje i pretporez po računima za isporuke
koje su bile oporezive po stopi 10%,
12. pretporez po stopi 25% koji se može odbiti (stupac 15) i pretporez koji se
ne može odbiti (stupac 16). Tu se upisuje pretporez za račune koji su oporezovani
po stopama 22% i 23%.
(2) U Knjigu primljenih računa upisuju se i računi za plaćene predujmove.
(3) U Knjigu primljenih računa unose se i podaci o naknadnim ispravcima
pretporeza u smislu odredbe članka 33. stavka 7. Zakona.
(4) U Knjigu primljenih (ulaznih) računa upisuju se podaci o porezno značajnim
stavkama računa. Ako su u primljenom računu sadržane i prolazne stavke koje ne
čine sastavni dio naknade za obavljenu isporuku odnosno poreznu osnovicu, tada
se taj dio računa ne iskazuje u stupcima 6, 7, 8, 9 i 10. Porezni obveznik za
iznose prolaznih stavki sadržanih u ulaznom računu može u Knjizi primljenih
(ulaznih) računa dodati nove stupce u kojima će ih evidentirati.
(5) Ako je porezni obveznik za nabavljeno dobro odbio pretporez, a zatim to
dobro prodaje prema posebnom postupku oporezivanja marže u skladu s člankom 95.
Zakona obvezan je u Knjizi primljenih (ulaznih) računa stornirati račun za to
dobro i upisati ga u Evidenciju o nabavljenim dobrima u posebnom postupku
oporezivanja marže (Obrazac PDV-MU) i obrnuto ako porezni obveznik pri nabavi
dobra nije odbio pretporez, a zatim to dobro prodaje po redovnom postupku
oporezivanja u Evidenciji o nabavljenim dobrima u posebnom postupku
oporezivanja marže (Obrazac PDV-MU) stornirati će račun i upisati ga u Knjigu
primljenih (ulaznih) računa (Obrazac U-RA).
2.4. Čuvanje
evidencija i dokazi
Članak 166.
(1) Knjige izdanih i primljenih računa zaključuju se za svaku
kalendarsku godinu odnosno i pri prestanku poslovanja.
(2) Tijekom godine, za svako razdoblje oporezivanja, iznosi upisani u knjige iz
stavka 1. ovoga članka se zbrajaju i koriste za popunjavanje prijave PDV-a.
(3) U Knjigu primljenih (ulaznih) računa i Knjigu izdanih (izlaznih) računa
upisuje se i kumulativni iznos PDV-a za razdoblje oporezivanja.
(4) Odredbe stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka odnose se i na evidencije iz
članka 189. stavka 4. ovoga Pravilnika.
Članak 167.
Ako porezni obveznik u svome knjigovodstvu osigurava sve podatke
potrebne za utvrđivanje porezne osnovice odnosno PDV-a kao i pretporeza, nije
obvezan posebno voditi knjige i evidencije propisane ovim Pravilnikom.
Članak 168.
Obrasci i knjige iz ovoga Pravilnika mogu se prilagođavati
automatskoj obradi podataka s tim da se moraju osigurati najmanje propisani
podaci.
Članak 169.
Porezni obveznik, koji obavlja isporuke dobara u druge države
članice, za koje se u skladu s člankom 13. Zakona smatra, da je mjesto
obavljene isporuke gdje otprema ili prijevoz završava mora u svom knjigovodstvu
osigurati podatke o iznosu godišnjeg prometa, posebno za svaku pojedinu državu
članicu odredišta.
Članak 170.
(1) Porezni obveznik koji primjenjuje oslobođenje od PDV-a temeljem
članka 41. Zakona, dokazuje da je dobro otpremljeno ili prevezeno u drugu
državu članicu računom, otpremnicom, prijevoznom ispravom ili drugim
dokumentom iz kojeg je razvidno da se odnosi na otpremu ili prijevoz dobara
navedenih u računu.
(2) Ako dobra otpremi ili preveze iz tuzemstva u drugu državu članicu osoba
koja stječe dobro ili druga osoba za njen račun, prodavatelj dobara uz
dokumente iz stavka 1. ovoga članka kao dokaz da su dobra otpremljena ili
prevezena u drugu državu članicu, koristi pisanu izjavu o otpremi ili prijevozu
dobara u drugu državu članicu koju je potpisao preuzimatelj dobara.
(3) U pisanoj izjavi o otpremi ili prijevozu dobara iz stavka 2. ovoga članka
moraju biti navedeni sljedeći podaci:
a) ime i prezime (naziv) prodavatelja,
b) broj računa i datum izdavanja računa za isporučena dobra,
c) ime i prezime (naziv) i PDV identifikacijski broj kupca,
d) registarske oznake prijevoznog sredstva kojim su dobra otpremljena ili
prevezena,
e) mjesto odredišta u drugoj državi članici.
Članak 171.
(1) Evidencija dobara iz članka 83. stavka 2. Zakona mora sadržavati
sljedeće podatke:
1. redni broj isporuke,
2. broj i datum isporuke,
3. ukupnu vrijednost dobara u kunama iz isprave,
4. količinu dobara, navedenih u ispravi,
5. opis dobara,
6. vrstu transakcije iz članka 7. stavka 6. točaka d), e) i f) Zakona (u
slučaju iz točaka d) i e) vrstu obavljene usluge, u slučaju iz točke f)
svrhu privremenog korištenja dobara, kao što su primjerice: sajam, izložba, i
slično)
7. državu članica, u koju je dobro otpremljeno ili prevezeno,
8. datum otpreme dobara,
9. datum stvarnog primitka dobara, kada se dobro vraća u Republiku Hrvatsku,
ili datum prodaje dobara, ako se dobro ne vrati u Republiku Hrvatsku,
10. količinu dobara i opis dobara, koja se ne vraćaju u Republiku Hrvatsku.
(2) Ako se dobro iz prve države članice otpremi izravno u drugu državu članicu,
a još uvijek su ispunjeni uvjeti iz članka 7. stavka 6. točaka d), e) i f)
Zakona tada porezni obveznik mora takvu transakciju posebno evidentirati.
Članak 172.
Porezni obveznik, mora u skladu s člankom 83. stavkom 3. Zakona u
svom knjigovodstvu osigurati osobito sljedeće podatke:
1. količina i vrijednost primljenih dobara,
2. opis dobara,
3. vrsta obavljene usluge,
4. ime i sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište naručitelja usluge,
5. PDV identifikacijski broj naručitelja usluge,
6. datum primitka dobara iz države članice naručitelja usluge,
7. datum povrata dobara nakon obavljene usluge,
8. količina dobara, koja nisu vraćena naručitelju,
9. opis dobara, koja nisu vraćena naručitelju.
XIV. RAZDOBLJE
OPOREZIVANJA, OBRAČUNAVANJE PDV-a, POSTUPAK OPOREZIVANJA I PODNOŠENJE PRIJAVE
PDV-a
1. Podnošenje prijave
PDV-a
Članak 173.
(1) Porezni obveznik mora za razdoblje oporezivanja utvrditi obvezu
PDV-a i iskazati je u prijavi PDV-a u kojoj se navode svi podaci potrebni za
obračunavanje PDV-a odnosno ukupna vrijednost oporezivih transakcija i iznos
PDV-a i pretporeza po stopama PDV-a te ukupnu vrijednost oslobođenih transakcija
i transakcija koje ne podliježu oporezivanju.
(2) Prijavu PDV-a obvezna je podnijeti i osoba koja je obvezna platiti PDV
umjesto poreznog obveznika koji nema sjedište u Republici Hrvatskoj, pravna
osoba koja nije porezni obveznik i obvezna je platiti PDV na stjecanje dobara
unutar Europske unije, osoba koja je registrirana za potrebe PDV-a i stječe
novo prijevozno sredstvo te porezni obveznik ili pravna osoba koja nije porezni
obveznik, čija ostala stjecanja nisu predmet oporezivanja PDV-om, a koji unutar
Europske unije stječe dobra koja podliježu trošarinama. Prijavu PDV-a je
obvezan podnijeti i mali porezni obveznik iz članka 90. stavka 1. Zakona kada
obavlja usluge poreznim obveznicima iz drugih država članica ili iz trećih
zemalja za koje je prema članku 17. stavku 1. Zakona mjesto obavljanja usluge
mjesto sjedišta primatelja usluge kao i kad prima usluge od poreznih obveznika
koji nemaju sjedište, stalnu poslovnu jedinicu, prebivalište ili uobičajeno
boravište u tuzemstvu. Navedene osobe koje nisu upisane u registar obveznika
PDV-a prijavu PDV-a podnose za ona razdoblja oporezivanja u kojima su stjecale
dobra unutar Europske unije, primale usluge za koje su obvezne platiti PDV,
odnosno obavljale usluge za koje je primatelj obvezan platiti PDV.
(3) Prijava PDV-a predaje se elektroničkim putem do 20-og dana u mjesecu koji
slijedi po završetku razdoblja oporezivanja (mjeseca ili tromjesečja) nadležnoj
ispostavi Porezne uprave prema sjedištu odnosno prebivalištu ili uobičajenom
boravištu poreznog obveznika. Prijavu PDV-a u papirnatom obliku može podnijeti
porezni obveznik koji nema sjedište, stalnu poslovnu jedinicu, prebivalište ili
uobičajeno boravište u tuzemstvu i obavlja isključivo povremeni međunarodni
cestovni prijevoz putnika na području Republike Hrvatske, mali porezni obveznik
koji isključivo prima i obavlja usluge poreznom obvezniku iz trećih zemalja te
kada je obvezan platiti PDV prema članku 75. stavku 2. Zakona.
(4) Porezni obveznici koji obavljaju transakcije unutar Europske unije ne mogu
biti tromjesečni obveznici PDV-a, već isključivo mjesečni obveznici PDV-a.
Porezni obveznici koji tijekom godine prestaju obavljati transakcije unutar
Europske unije ostaju mjesečni porezni obveznici do kraja tekuće kalendarske
godine.
(5) Tromjesečni porezni obveznici koji počinju obavljati transakcije unutar
Europske unije tijekom tromjesečja, obvezni su za svaki mjesec tog tromjesečja
podnijeti mjesečnu prijavu PDV-a.
(6) Porezni obveznik mora u prijavi PDV-a koju podnosi za posljednje razdoblje
oporezivanja kalendarske godine napraviti sva usklađenja i ispravke za tu
kalendarsku godinu.
(7) Ako porezni obveznik prestaje s poslovanjem obvezan je u prijavi PDV-a koju
podnosi za posljednje razdoblje oporezivanja u kojem je poslovao napraviti sva
usklađenja i ispravke do dana prestanka poslovanja. Navedeno su obvezni
napraviti i porezni obveznici koji su obavljali isključivo oporezive isporuke
dobara i usluga, a počinju obavljati isključivo isporuke dobara i usluga
oslobođene PDV-a u roku iz članka 85. stavka 6. Zakona za ono razdoblje
oporezivanja u kojem je došlo do promjene.
(8) Porezni zastupnik za poreznog obveznika kojeg zastupa podnosi prijavu PDV-a
na Obrascu PDV Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb do 20-og dana u mjesecu
koji slijedi po završetku razdoblja oporezivanja te je u prijavi PDV-a koju
podnosi za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine obvezan
napraviti sva usklađenja i ispravke za tu kalendarsku godinu. U slučaju
prestanka poslovanja stranog poreznog obveznika u tuzemstvu porezni zastupnik
obvezan je u prijavi PDV-a koju podnosi za posljednje razdoblje oporezivanja u
kojem je poslovao napraviti sva usklađenja i ispravke do dana prestanka
poslovanja.
(9) Ako porezni obveznik u propisanom roku ne podnese prijavu PDV-a ili nema
propisanu dokumentaciju i porezne evidencije, Porezna uprava može procijeniti
obvezu PDV-a na temelju obavljenog nadzora, usporedbom s poreznim obveznikom
koji obavlja sličnu djelatnost ili na temelju drugih podataka o poslovanju
poreznog obveznika.
(10) Oblik i sadržaj Obrasca PDV sastavni su dijelovi ovoga Pravilnika.
Članak 173.a
Iznimno od članka 85. stavka 6. Zakona strani porezni obveznik koji
obavlja povremeni međunarodni cestovni prijevoz putnika autobusom, mini-busom,
kombi vozilom ili taxi službom na području Republike Hrvatske obvezan je
podnijeti mjesečne prijave PDV-a za razdoblja oporezivanja u kojima je
obavljao usluge međunarodnog cestovnog prijevoza putnika na području Republike
Hrvatske.
Članak 174.
Pod točkom I. Obrasca PDV iskazuju se podaci o obavljenim transakcijama u
razdoblju oporezivanja koje ne podliježu oporezivanju te transakcijama koje su
oslobođene PDV-a kako slijedi:
1. pod točkom I.1. iskazuju se podaci iz stupca 7 Knjige izdanih (izlaznih)
računa (Obrazac I-RA), odnosno upisuju se podaci o obavljenim isporukama dobara
i usluga u tuzemstvu kod kojih dolazi do prijenosa porezne obveze na poreznog
obveznika primatelja isporuke, odnosno za koje je porezni obveznik primatelj
isporuke obvezan platiti PDV u skladu s člankom 75. stavkom 3. Zakona. Pod ovim
rednim brojem upisuju se i podaci o primljenim predujmovima.
2. pod točkom I.2. iskazuju se podaci iz stupca 8 Knjige izdanih (izlaznih)
računa (Obrazac I-RA), odnosno upisuju se podaci o obavljenim isporukama dobara
iz članka 13. stavka 3. i 4. Zakona koja preveze ili otpremi porezni obveznik
isporučitelj ili druga osoba za njegov račun iz Republike Hrvatske u drugu
državu članicu u kojoj je nastala obveza za obračun PDV-a jer je porezni
obveznik isporučitelj prešao prag isporuke koji je propisala ta država članica
ili je odustao od praga isporuke u toj državi članici.
3. pod točkom I.3. iskazuju se podaci iz stupca 9 Knjige izdanih
(izlaznih) računa (Obrazac I-RA), odnosno upisuju se podaci o isporukama dobara
unutar Europske unije iz članka 41. stavka 1. Zakona, odnosno podaci o
oslobođenim isporukama dobara poreznim obveznicima registriranima za potrebe
PDV-a u drugim državama članicama. Nadalje upisuju se podaci o isporukama u
okviru trostranog posla iz članka 10. Zakona koje obavi prvi isporučitelj,
zatim isporuke iz članka 7. stavka 5. Zakona, odnosno premještanje dobara koja
su dio poslovne imovine poreznog obveznika koje obavi porezni obveznik, a što
se smatra isporukom dobara u druge države članice Europske unije. Također na
ovom rednom broju upisuju se i vrijednosti isporuke dobara u druge države
članice Europske unije na koja su se primjenjivali carinski postupci 42 i 63,
odnosno upisuje se vrijednost oslobođene isporuke dobara u druge države
članice, koja su iz trećeg područja ili treće zemlje uvezena u Europsku uniju
na područje Republike Hrvatske uz primjenu oslobođenja od plaćanja PDV-a.
4. pod točkom I.4. iskazuju se podaci iz stupca 10 Knjige izdanih (izlaznih)
računa (Obrazac I-RA), odnosno upisuju se podaci o obavljenim uslugama iz
članka 17. stavka 1. Zakona za koje je primatelj iz druge države članice
Europske unije obvezan obračunati i platiti PDV u svojoj državi članici u
skladu s člankom 196. Direktive Vijeća 2006/112/EZ. Podaci iskazani pod ovom
točkom iskazuju se i u Zbirnoj prijavi.
5. pod točkom I.5. iskazuju se podaci iz stupca 11 Knjige izdanih (izlaznih)
računa (Obrazac I-RA), odnosno upisuju se podaci o obavljenim isporukama dobara
i usluga za koje je primatelj iz druge države članice ili treće zemlje obvezan
obračunati i platiti PDV u skladu s člankom 194. Direktive Vijeća 2006/112/EZ.
Ovdje se upisuju i podaci o obavljenim uslugama poreznim obveznicima iz treće
zemlje za koje primatelj plaća PDV u skladu s člankom 196. Direktive 2006/112/EZ.
Također, ovdje se upisuju podaci o obavljenim isporukama dobara putem sustava
za prirodni plin, električnu energiju, grijanje ili hlađenje za koje primatelj
plaća PDV u skladu s člankom 195. Direktive 2006/112/EZ.
6. pod točkom I.6. iskazuju se podaci iz stupca 12 Knjige izdanih (izlaznih)
računa (Obrazac I-RA), odnosno upisuju se podaci o obavljenim isporukama dobara
iz članka 13. stavka 10. Zakona koja se sastavljaju ili postavljaju u drugoj
državi članici u kojoj nastaje obveza za obračun PDV-a.
7. pod točkom I.7. iskazuju se podaci iz stupca 13 Knjige izdanih (izlaznih)
računa (Obrazac I-RA), odnosno upisuju se podaci o obavljenim isporukama novih
prijevoznih sredstava u druge države članice Europske unije u smislu članka 41.
stavka 1. točke b) Zakona.
8. pod točkom I.8. iskazuju se podaci iz stupca 14 Knjige izdanih (izlaznih)
računa (Obrazac I-RA), odnosno upisuju se podaci o obavljenim isporukama u
tuzemstvu koje su oslobođene PDV-a bez prava na odbitak pretporeza prema
člancima 39., 40. i 114. Zakona.
9. pod točkom I.9. iskazuju se podaci iz stupca 15 Knjige izdanih (izlaznih)
računa (Obrazac I-RA), odnosno upisuju se podaci o obavljenom izvozu dobara u
treće zemlje, te obavljene usluge prijevoza i sve druge otpremne usluge u vezi
s izvozom dobara, koje su prema odredbama članka 45. stavka 1. Zakona
oslobođene PDV-a s pravom na odbitak pretporeza.
10. pod točkom I.10. iskazuju se podaci iz stupca 16 Knjige izdanih (izlaznih)
računa (Obrazac I-RA), odnosno upisuju se podaci o isporukama iz članaka 43. i
44. stavka 1. točaka 35., 37. i 38. i članaka 46., 47., 48., 49., 51., 52., 53.
i 56. Zakona i članka 198. ovoga Pravilnika koje su oslobođene PDV-a s pravom
na odbitak pretporeza. Ovdje se upisuju i podaci o isporukama koje su bile
oporezive stopom 0%.
Članak 175.
Pod točkom II. Obrasca PDV iskazuju se podaci o ukupno obavljenim
oporezivim transakcijama (poreznim osnovicama) i iznosima PDV-a kako slijedi:
1. pod točkom II.1. upisuju se podaci o svim obavljenim isporukama, uključujući
i isporuke dobara i usluga obavljene u neposlovne svrhe (izuzimanje dobara i
usluga) iz članka 7. stavka 3. i članka 8. stavka 3. Zakona te nezaračunanim
isporukama, oporezivim po stopi 5%. Pod ovom točkom iskazuju se podaci po svim
izdanim računima bez obzira jesu li isporuke obavljene ili nisu. Podaci koji se
ovdje upisuju predstavljaju za to razdoblje zbroj iznosa iz stupaca 17, odnosno
18 Knjige izdanih (izlaznih) računa za isporuke iz članka 4. stavka 1. točaka
1. i 3. Zakona kao i podaci o nezaračunanim isporukama za koje porezni obveznik
podatke osigurava na temelju urednih i vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava
u svome knjigovodstvu ili izvanknjigovodstvenoj evidenciji. Pod ovim rednim
brojem upisuju se i podaci o primljenim predujmovima. Na ovom rednom broju
upisuju se i podaci o isporukama dobara na brodovima, u zrakoplovima i
vlakovima iz članka 14. Zakona, koje su oporezive po stopi 5%, kada je mjesto
početka prijevoza putnika u Republici Hrvatskoj.
2. pod točkom II.2. upisuju se podaci o svim obavljenim isporukama, uključujući
i isporuke dobara i usluga obavljene u neposlovne svrhe (izuzimanje dobara i
usluga) iz članka 7. stavka 3. i članka 8. stavka 3. Zakona te nezaračunanim
isporukama, oporezivim po stopi 13%. Pod ovom točkom iskazuju se podaci po svim
izdanim računima bez obzira jesu li isporuke obavljene ili nisu. Podaci koji se
ovdje upisuju predstavljaju za to razdoblje zbroj iznosa iz stupaca 19, odnosno
20 Knjige izdanih (izlaznih) računa za isporuke iz članka 4. stavka 1. točaka
1. i 3. Zakona kao i podaci o nezaračunanim isporukama za koje porezni obveznik
podatke osigurava na temelju urednih i vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava
u svome knjigovodstvu ili izvanknjigovodstvenoj evidenciji. Pod ovim rednim
brojem upisuju se i podaci o primljenim predujmovima. Na ovom rednom broju
upisuju se i podaci o isporukama dobara na brodovima, u zrakoplovima i
vlakovima iz članka 14. Zakona, koje su oporezive po stopi 13%, kada je mjesto
početka prijevoza putnika u Republici Hrvatskoj. Ovdje se upisuju i podaci o
ranije obavljenim isporukama koje su bile oporezive po stopi 10%.
3. pod točkom II.3. upisuju se podaci o svim obavljenim isporukama,
uključujući i isporuke dobara i usluga obavljene u neposlovne svrhe (izuzimanje
dobara i usluga) iz članka 7. stavka 3. i članka 8. stavka 3. Zakona te
nezaračunanim isporukama, oporezivim po stopi 25%. Pod ovom točkom iskazuju se
podaci po svim izdanim računima bez obzira jesu li isporuke obavljene ili nisu.
Ovdje se upisuju i podaci o isporukama koje podliježu posebnom postupku
oporezivanja marže, zatim podaci o posebnom postupku oporezivanja putničkih
agencija, podaci o posebnom postupku za prodaju putem javne dražbe, te podaci o
posebnom postupku oporezivanja investicijskog zlata ako je porezni obveznik
primijenio redovni postupak oporezivanja. U posebnim postupcima kao porezna
osnovica upisuje se samo ostvarena razlika u cijeni. Podaci koji se ovdje
upisuju predstavljaju za to razdoblje zbroj iznosa iz stupaca 21, odnosno 22
Knjige izdanih (izlaznih) računa za isporuke iz članka 4. stavka 1. točaka 1. i
3. Zakona, zatim zbroj iznosa iz stupaca 10 odnosno 11 iz Evidencije o prodanim
dobrima na koja se primjenjuje posebni postupak oporezivanja marže (Obrazac
PDV-MI), kao i podaci o nezaračunanim isporukama za koje porezni obveznik
podatke osigurava na temelju urednih i vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava
u svome knjigovodstvu ili izvanknjigovodstvenoj evidenciji. Pod ovim rednim
brojem upisuju se i podaci o primljenim predujmovima. Ovdje se upisuju i podaci
o iznosu PDV-a na vlastitu potrošnju na 30% odnosno 100% iznosa troška
amortizacije za osobne automobile ili druga sredstva za osobni prijevoz
poduzetnika, poslovodnih, rukovodnih i drugih zaposlenih koji obračunavaju i
plaćaju porezni obveznici koji su koristili pravo na odbitak pretporeza pri
nabavi tih dobara nabavljenih do 31. prosinca 2009. godine. Porezni obveznik
podatke o takvom izračunu vlastite potrošnje osigurava na temelju urednih i
vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava u svome knjigovodstvu ili
izvanknjigovodstvenoj evidenciji. Ovdje se upisuju i podaci o ranije obavljenim
isporukama koje su bile oporezive po stopi 22% i 23%. Na ovom rednom broju
upisuju se i podaci o isporukama dobara na brodovima, u zrakoplovima i
vlakovima iz članka 14. Zakona, koje su oporezive po stopi 25%, kada je mjesto
početka prijevoza putnika u Republici Hrvatskoj.
4. pod točkom II.4. iskazuje se vrijednost primljenih isporuka u tuzemstvu i
pripadajućeg PDV-a kod kojih je došlo do prijenosa porezne obveze na primatelja
isporuke, pa je primatelj obvezan prema članku 75. stavku 3. Zakona obračunati
i platiti PDV. Pod ovim rednim brojem upisuju se i podaci o danim predujmovima.
5. pod točkom II.5. upisuje se vrijednost stečenih dobara unutar Europske unije
iz članka 4. stavka 1. točke 2. i članka 9. stavka 4. Zakona i pripadajući
iznos PDV-a na stjecanje iz drugih država članica što ga porezni obveznik
obračuna po stopi 5%.
6. pod točkom II.6. upisuje se vrijednost stečenih dobara unutar Europske unije
iz članka 4. stavka 1. točke 2. i članka 9. stavka 4. Zakona i pripadajući
iznos PDV-a na stjecanje iz drugih država članica što ga porezni obveznik
obračuna po stopi 13%. Ovdje se upisuju i podaci o stjecanjima koja su bila
oporeziva stopom 10%.
7. pod točkom II.7. upisuje se vrijednost stečenih dobara unutar Europske unije
iz članka 4. stavka 1. točke 2. i članka 9. stavka 4. Zakona i pripadajući
iznos PDV-a na stjecanje iz drugih država članica što ga porezni obveznik
obračuna po stopi 25%.
8. pod točkom II.8. upisuje se vrijednost primljene usluge iz druge države
članice i iznos PDV-a po stopi 5% koji porezni obveznik primatelj treba
obračunati i platiti u skladu s odredbama članka 75. stavka 1. točke 6. Zakona.
9. pod točkom II.9. upisuje se vrijednost primljene usluge iz druge države
članice i iznos PDV-a po stopi 13% koji porezni obveznik primatelj treba
obračunati i platiti u skladu s odredbama članka 75. stavka 1. točke 6. Zakona.
Ovdje se upisuju i podaci o vrijednostima primljenih usluga koje su bile
oporezive stopom 10%.
10. pod točkom II.10. upisuje se vrijednost primljene usluge iz druge države
članice i iznos PDV-a po stopi 25% koji porezni obveznik primatelj treba obračunati
i platiti u skladu s odredbama članka 75. stavka 1. točke 6. Zakona.
11. pod točkom II.11. upisuje se vrijednost isporuka koje poreznom obvezniku
obavi porezni obveznik koji nema sjedište u Republici Hrvatskoj (porezni
obveznici sa sjedištem u državama članicama Europske unije ili u trećim
zemljama), a za koju je porezni obveznik primatelj dobra ili usluge obvezan
obračunati i platiti PDV po stopi 5% u skladu s člankom 75. stavkom 2. Zakona.
Ovdje se upisuje i vrijednost usluga koje je poreznom obvezniku obavio porezni
obveznik za sjedištem u trećoj zemlji, za koje je porezni obveznik primatelj
usluge obvezan obračunati i platiti PDV po stopi 5% u skladu s člankom 75.
stavkom 1. točkom 6. Zakona. Ovdje se upisuje i vrijednost dobara koja je
primatelj oporezive isporuke iz članka 10. stavka 4. Zakona primio u okviru
trostranog posla.
12. pod točkom II.12. upisuje se vrijednost isporuka koje poreznom obvezniku
obavi porezni obveznik koji nema sjedište u Republici Hrvatskoj (porezni
obveznici sa sjedištem u državama članicama Europske unije ili u trećim
zemljama), a za koju je porezni obveznik primatelj dobra ili usluge obvezan
obračunati i platiti PDV po stopi 13% u skladu s člankom 75. stavkom 2. Zakona.
Ovdje se upisuje i vrijednost usluga koje je poreznom obvezniku obavio porezni
obveznik za sjedištem u trećoj zemlji, za koje je porezni obveznik primatelj
usluge obvezan obračunati i platiti PDV po stopi 13% u skladu s člankom 75.
stavkom 1. točkom 6. Zakona. Ovdje se upisuje i vrijednost dobara koja je primatelj
oporezive isporuke iz članka 10. stavka 4. Zakona primio u okviru trostranog
posla. Ovdje se upisuju i podaci o isporukama koje su bile oporezive stopom
10%.
13. pod točkom II.13. upisuje se vrijednost primljene isporuke koju poreznom
obvezniku obavi porezni obveznik koji nema sjedište u Republici Hrvatskoj
(porezni obveznici sa sjedištem u državama članicama Europske unije ili u
trećim zemljama), a za koju je porezni obveznik primatelj dobra ili usluge
obvezan obračunati i platiti PDV po stopi 25% u skladu s člankom 75. stavkom 1.
točkom 7. te člankom 75. stavkom 2. Zakona. Ovdje se upisuje i vrijednost
usluga koje je poreznom obvezniku obavio porezni obveznik za sjedištem u trećoj
zemlji, za koje je porezni obveznik primatelj usluge obvezan obračunati i
platiti PDV po stopi 25% u skladu s člankom 75. stavkom 1. točkom 6. Zakona.
Ovdje se upisuje i vrijednost dobara koja je primatelj oporezive isporuke iz
članka 10. stavka 4. Zakona primio u okviru trostranog posla.
14. pod točkom II.14. upisuju se podaci o naknadnim oslobođenjima izvoza u
okviru osobnog putničkog prometa (članak 45. stavak 2. Zakona). Podaci se
upisuju iz evidencije PDV-F.
15. pod točkom II.15. upisuju se podaci o vrijednosti uvezenih dobara i
obračunanom PDV-u pri uvozu u smislu članka 76. stavka 8. Zakona.
Članak 176.
U Obrascu PDV pod točkom III. iskazuje se ukupna vrijednost primljenih
isporuka i obračunani pretporez u primljenim isporukama dobara i usluga kako
slijedi:
1. pod točkom III.1. upisuju se podaci o pretporezu sadržanom u primljenim
računima od drugih poreznih obveznika za koje su izdani računi prema člancima
79. i 80. Zakona, po kojima se može odbiti pretporez, odnosno upisuju se podaci
iz članka 58. stavka 1. Zakona. Podaci se upisuju iz stupca 6 (porezna osnovica)
i stupca 11 (pretporez) Knjige primljenih (ulaznih) računa za pojedino
razdoblje oporezivanja. U slučaju kad porezni obveznik dijeli ulazni pretporez
na dio koji može odbiti i dio koji ne može odbiti, tada u Obrascu PDV iskazuje
pripadajući dio porezne osnovice iz stupca 6 Knjige primljenih (ulaznih)
računa.
2. pod točkom III.2. upisuju se podaci o pretporezu sadržanom u primljenim
računima od drugih poreznih obveznika za koje su izdani računi prema člancima
79. i 80. Zakona, po kojima se može odbiti pretporez, odnosno upisuju se podaci
iz članka 58. stavka 1. Zakona. Podaci se upisuju iz stupca 7 (porezna
osnovica) i stupca 13 (pretporez) Knjige primljenih (ulaznih) računa za
pojedino razdoblje oporezivanja. U slučaju kad porezni obveznik dijeli ulazni
pretporez na dio koji može odbiti i dio koji ne može odbiti, tada u Obrascu PDV
iskazuje pripadajući dio porezne osnovice iz stupca 7 Knjige primljenih
(ulaznih) računa. Ovdje se upisuju podaci o naknadnim ispravcima pretporeza
koji se odnose na razdoblje u kojem se primjenjivala stopa PDV-a 10%.
3. pod točkom III.3. upisuju se podaci o pretporezu sadržanom u primljenim
računima od drugih poreznih obveznika za koje su izdani računi prema člancima
79. i 80. Zakona, po kojima se može odbiti pretporez, odnosno upisuju se podaci
iz članka 58. stavka 1. Zakona. Podaci se upisuju iz stupca 8 (porezna
osnovica) i stupca 15 (pretporez) Knjige primljenih (ulaznih) računa za
pojedino razdoblje oporezivanja. U slučaju kad porezni obveznik dijeli ulazni
pretporez na dio koji može odbiti i dio koji ne može odbiti, tada u Obrascu PDV
iskazuje pripadajući dio porezne osnovice iz stupca 8 Knjige primljenih
(ulaznih) računa. Ovdje se upisuju podaci o naknadnim ispravcima pretporeza
koji se odnose na razdoblje u kojem se primjenjivala stopa PDV-a 22% ili 23%.
4. pod točkom III.4. upisuju se podaci o vrijednosti primljene isporuke i
pretporezu što ga je porezni obveznik primatelj isporuke obračunao temeljem
članka 75. stavka 3. Zakona.
5. pod točkom III.5. upisuju se podaci iz članka 58. stavka 3. Zakona, odnosno
podaci o vrijednosti stečenih dobara unutar Europske unije i iznosu PDV-a što
ga je porezni obveznik primatelj obračunao po stopi PDV-a 5% na takvo stjecanje
dobara.
6. pod točkom III.6. upisuju se podaci iz članka 58. stavka 3. Zakona, odnosno
podaci o vrijednosti stečenih dobara unutar Europske unije i iznosu PDV-a što
ga je porezni obveznik primatelj obračunao po stopi PDV-a 13% na takvo
stjecanje dobara. Ovdje se upisuju i podaci o vrijednosti stečenih dobara koja
su bila oporeziva stopom 10%.
7. pod točkom III.7. upisuju se podaci iz članka 58. stavka 3. Zakona, odnosno
podaci o vrijednosti stečenih dobara unutar Europske unije i iznosu PDV-a što
ga je porezni obveznik primatelj obračunao po stopi PDV-a 25% na takvo
stjecanje dobara.
8. pod točkom III.8. upisuju se podaci iz članka 58. stavka 2. Zakona, odnosno
podaci o vrijednosti primljenih usluga od poreznih obveznika iz drugih država
članica, kao i o iznosu PDV-a koji porezni obveznik primatelj treba obračunati
u skladu s člankom 75. stavkom 1. točkom 6. Zakona po stopi PDV-a 5%.
9. pod točkom III.9. upisuju se podaci iz članka 58. stavka 2. Zakona, odnosno
podaci o vrijednosti primljenih usluga od poreznih obveznika iz drugih država
članica, kao i o iznosu PDV-a koji porezni obveznik primatelj treba obračunati
u skladu s člankom 75. stavkom 1. točkom 6. Zakona po stopi PDV-a 13%. Ovdje se
upisuju i podaci o vrijednostima primljenih usluga koje su bile oporezive
stopom 10%.
10. pod točkom III.10. upisuju se podaci iz članka 58. stavka 2. Zakona,
odnosno podaci o vrijednosti primljenih usluga od poreznih obveznika iz drugih
država članica, kao i o iznosu PDV-a koji porezni obveznik primatelj treba
obračunati u skladu s člankom 75. stavkom 1. točkom 6. Zakona po stopi PDV-a
25%.
11. pod točkom III.11. upisuju se podaci iz članka 58. stavka 2. Zakona,
odnosno podaci o vrijednosti primljenih dobara i usluga od poreznih obveznika
koji nemaju sjedište u Republici Hrvatskoj (porezni obveznici sa sjedištem u
državama članicama Europske unije ili u trećim zemljama), kao i o iznosu PDV-a
koji porezni obveznik primatelj treba obračunati u skladu s člankom 75. stavkom
2. Zakona po stopi PDV-a 5%. Također upisuju se i podaci o vrijednosti
primljenih usluga koje su poreznom obvezniku obavili porezni obveznici sa
sjedištem u trećoj zemlji i iznosu PDV-a po stopi 5% koji porezni obveznik
primatelj treba obračunati u skladu s člankom 75. stavkom 1. točkom 6. Zakona.
Ovdje se upisuju i podaci o iznosu PDV-a obračunanog po stopi PDV-a 5% u okviru
trostranih poslova iz članka 10. stavka 4. Zakona.
12. pod točkom III.12. upisuju se podaci iz članka 58. stavka 2. Zakona,
odnosno podaci o vrijednosti primljenih dobara i usluga od poreznih obveznika
koji nemaju sjedište u Republici Hrvatskoj (porezni obveznici sa sjedištem u
državama članicama Europske unije ili u trećim zemljama), kao i o iznosu PDV-a
koji porezni obveznik primatelj treba obračunati u skladu s člankom 75. stavkom
2. Zakona po stopi PDV-a 13%. Također upisuju se i podaci o vrijednosti
primljenih usluga koje su poreznom obvezniku obavili porezni obveznici sa
sjedištem u trećoj zemlji i iznosu PDV-a po stopi 13% koji porezni obveznik
primatelj treba obračunati u skladu s člankom 75. stavkom 1. točkom 6. Zakona.
Ovdje se upisuju i podaci o iznosu PDV-a obračunanog po stopi PDV-a 13% u
okviru trostranih poslova iz članka 10. stavka 4. Zakona. Ovdje se upisuju i
podaci o vrijednosti primljenih dobara i usluga koji su bili oporezivi stopom
10%.
13. pod točkom III.13. upisuju se podaci iz članka 58. stavka 2. Zakona,
odnosno podaci o vrijednosti primljenih dobara i usluga od poreznih obveznika
koji nemaju sjedište u Republici Hrvatskoj (porezni obveznici sa sjedištem u
državama članicama Europske unije ili u trećim zemljama), kao i o iznosu PDV-a
koji porezni obveznik primatelj treba obračunati u skladu s člankom 75. stavkom
1. točkom 7. i člankom 75. stavkom 2. Zakona po stopi PDV-a 25%. Također
upisuju se i podaci o vrijednosti primljenih usluga koje su poreznom obvezniku
obavili porezni obveznici sa sjedištem u trećoj zemlji i iznosu PDV-a po stopi
25% koji porezni obveznik primatelj treba obračunati u skladu s člankom 75.
stavkom 1. točkom 6. Zakona. Ovdje se upisuju i podaci o iznosu PDV-a
obračunanog po stopi PDV-a 25% u okviru trostranih poslova iz članka 10. stavka
4. Zakona.
14. pod točkom III.14. upisuju se podaci o vrijednosti uvezenih dobara i
obračunanom iznosu PDV-a koji porezni obveznik može odbiti u skladu s člankom
58. stavkom 2. Zakona.
15. pod točkom III.15. upisuju se podaci o ispravcima odbitka pretporeza iz
članka 63., 64. i 65. Zakona. Ako porezni obveznik ima podatak na ovom rednom
broju, obvezan je uz prijavu PDV-a priložiti obračun iz kojega je vidljiv
ukupan pretporez, iskorišteno (neiskorišteno) pravo na odbitak pretporeza i
iznos smanjenja (povećanja) pretporeza. Ako porezni obveznik prema obračunu
iskaže obvezu PDV-a u obrascu na ovom rednom broju iskazuje podatak s
predznakom minus (-). Kad se radi o pravu na povrat dijela pretporeza tada se u
obrascu na ovom rednom broju iskazuje podatak s predznakom plus (+).
Članak 177.
(1) U Obrascu PDV, pod točkom IV. iskazuje se podatak o obvezi PDV-a
razdoblja oporezivanja za uplatu ili za povrat. Ako je PDV po obavljenim
isporukama pod II. veći od iznosa pretporeza u primljenim isporukama iz točke
III. ovoga obrasca iskazuje se obveza za uplatu i obrnuto, ako je iznos
pretporeza pod III. veći od iznosa obveze pod II. iskazuje se pravo na povrat
PDV-a.
(2) U Obrascu PDV, pod točkom V. iskazuju se podaci o neuplaćenom PDV-u do dana
podnošenja prijave PDV-a po prethodnom obračunu odnosno o pretplati PDV-a
(poreznom kreditu) iz ranijeg razdoblja oporezivanja.
(3) U Obrascu PDV, pod točkom VI. iskazuju se podaci o ukupnoj razlici PDV-a za
uplatu odnosno povrat. Ova razlika rezultat je obračuna PDV-a za razdoblje
oporezivanja i prenesene obveze odnosno preplate (kredita) iz prethodne prijave
PDV-a. Porezni obveznik može tu razliku tražiti za povrat, koristiti je kao
predujam za buduće obveze ili svoje pravo na povrat može ustupiti na način
propisan Općim poreznim zakonom. O načinu na koji želi ostvariti povrat PDV-a
porezni obveznik se izjašnjava stavljanjem oznake »X« u prijavi PDV-a na za to
predviđena mjesta. Porezni obveznik se u okviru iznosa za povrat PDV-a
iskazanog u prijavi PDV-a na rednom broju IV. može izjasniti za više načina
povrata. Ako porezni obveznik odluči tražiti povrat PDV-a, ne podnosi zahtjev
za povrat.
(4) U Obrascu PDV, pod točkom VII. upisuje se postotak prava na odbitak
pretporeza izračunanog na temelju isporuka prethodne kalendarske godine.
Članak 178.
(1) U Obrascu PDV pod točkom VIII. upisuju se ostali podaci o promjenama
značajnim za utvrđivanje obveze PDV-a na način da se unose samo vrijednosni
podaci (neto vrijednost). Ovdje se iskazuju podaci kako slijedi:
1. pod točkom VIII.1. upisuju se podaci o nabavi nekretnina, nabavi i prodaji
osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz te ostale dugotrajne
imovine.
2. pod točkom VIII.2. upisuju se podaci o otuđenju, odnosno stjecanju
gospodarske cjeline ili pogona.
3. pod točkom VIII.3. upisuju se podaci o isporukama iz članka 40. stavka 1.
točaka j) i k) Zakona, isporukama iz članka 40. stavka 4. Zakona, isporukama
nekretnina koje su oporezive PDV-om te o broju isporučenih nekretnina.
4. pod točkom VIII.4. upisuju se podaci o ukupno primljenim uslugama od
poreznih obveznika bez sjedišta u Republici Hrvatskoj. Ovi se podaci upisuju za
svako razdoblje oporezivanja u kojem su takve usluge primljene.
5. pod točkom VIII.5. upisuju se podaci o ukupno obavljenim uslugama poreznim
obveznicima bez sjedišta u Republici Hrvatskoj. Ovi se podaci upisuju za svako
razdoblje oporezivanja u kojem su takve usluge obavljene.
6. pod točkom VIII.6. upisuju se podaci o primljenim dobrima iz EU u okviru
trostranog posla.
7. pod točkom VIII.7. upisuje se podatak o primjeni postupka oporezivanja prema
naplaćenim naknadama.
(2) Podaci se u Obrazac PDV unose iz knjigovodstva, Obrazaca I-RA i U-RA,
Evidencije o prodanim dobrima na koja se primjenjuje posebni postupak
oporezivanja marže (Obrazac PDV-MI), izvanknjigovodstvenih i drugih pomoćnih
evidencija te carinskih i drugih knjigovodstvenih isprava, na način propisan za
unošenje podataka u Obrazac PDV prema odredbama ovoga Pravilnika.
2. Prijava o tuzemnim
isporukama s prijenosom porezne obveze
Članak 179.
(1) Porezni obveznik koji je upisan u registar obveznika PDV-a u tuzemstvu
obvezan je popuniti i podnijeti Prijavu o tuzemnim isporukama s prijenosom
porezne obveze kada obavlja isporuke dobara i usluga iz članka 75. stavka 3.
Zakona. Navedeno se ne odnosi na poreznog obveznika koji nema sjedište,
prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu, a registriran je za potrebe
PDV-a u Republici Hrvatskoj.
(2) Prijava o tuzemnim isporukama s prijenosom porezne obveze podnosi se na
Obrascu PPO koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.
(3) Prijava iz stavka 1. ovoga članka podnosi se u elektroničkom obliku za
razdoblje od prvog do posljednjeg dana u tromjesečju razvrstano po mjesecima,
najkasnije do 20-og dana u mjesecu koji slijedi po završetku tromjesečja.
(4) Porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a nije obvezan podnijeti
prijavu iz stavka 1. ovoga članka ako u razdoblju iz stavka 3. ovoga članka
nije obavljao isporuke iz članka 75. stavka 3. Zakona.
(5) U prijavu iz stavka 1. ovoga članka upisuju se podaci kako slijedi:
1. naziv nadležnog područnog ureda Porezne uprave,
2. naziv nadležne ispostave Porezne uprave,
3. osobni identifikacijski broj poreznog obveznika,
4. naziv, odnosno ime i prezime poreznog obveznika,
5. adresa poreznog obveznika (mjesto, ulica i broj),
6. osobni identifikacijski broj poreznog zastupnika,
7. tromjesečje i godina za koje se podnosi,
8. mjesec u kojem je obavljena isporuka,
9. redni broj primatelja isporuke,
10. osobni identifikacijski broj primatelja isporuke,
11. vrijednost obavljenih isporuka u kunama i lipama po pojedinom primatelju
isporuke,
12. ukupna vrijednost obavljenih isporuka u kunama i lipama u prvom mjesecu
tromjesečja,
13. ukupna vrijednost obavljenih isporuka u kunama i lipama u drugom mjesecu
tromjesečja,
14. ukupna vrijednost obavljenih isporuka u kunama i lipama u trećem mjesecu
tromjesečja,
15. ukupna vrijednost obavljenih isporuka u kunama i lipama,
16. ime i prezime osobe koja je sastavila obračun i jamči za istinitost
prijavljenih podataka,
17. potpis.
(6) U slučaju ispravka podataka iz već podnijete prijave iz stavka 1. ovoga
članka podnosi se nova prijava u kojoj su upisani ispravni podaci.
(7) U prijavu iz stavka 1. ovoga članka upisuju se i vrijednosti primljenih
predujmova.
Brisan.
Članak 180.
Brisan.
Članak 181.
Brisan.
3. Prijava za
stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica Europske unije
Članak 182.
(1) Pravna ili fizička osoba koja je upisana u registar obveznika
PDV-a odnosno koja je registrirana za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj i ima
PDV identifikacijski broj obvezna je popuniti i podnijeti Prijavu za stjecanje
dobara i primljene usluge iz drugih država članica Europske unije koje su im
obavile pravne i fizičke osobe registrirane za potrebe PDV-a u drugim državama
članicama Europske unije.
(2) Prijava za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica
Europske unije podnosi se na Obrascu PDV-S koji je sastavni dio ovoga
Pravilnika.
(3) U prijavu iz stavka 1. ovoga članka ne upisuju se vrijednosti usluga koje
su oslobođene PDV-a u tuzemstvu, a koje su pravnim ili fizičkim osobama
upisanim u registar obveznika PDV-a odnosno registriranima za potrebe PDV-a u
Republici Hrvatskoj i imaju PDV identifikacijski broj obavile pravne i fizičke
osobe registrirane za potrebe PDV-a u drugim državama članicama Europske unije.
(4) Razdoblje oporezivanja za podnošenje prijave iz stavka 1. ovoga članka
je od prvog do posljednjeg dana u mjesecu, a podnosi se u elektroničkom obliku
najkasnije do 20 dana u mjesecu koji slijedi po završetku razdoblja
oporezivanja.
(5) Pravna ili fizička osoba koja je upisana u registar obveznika PDV-a odnosno
koja je registrirana za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj i ima PDV
identifikacijski broj nije obvezna podnijeti prijavu iz stavka 1. ovoga članka
ako u razdoblju oporezivanja nije stekla dobra i primila usluge iz drugih
država članica Europske unije.
(6) U prijavu iz stavka 1. ovoga članka upisuju se podaci kako slijedi:
1. naziv nadležnog područnog ureda Porezne uprave,
2. naziv nadležne ispostave Porezne uprave,
3. PDV identifikacijski broj pravne ili fizičke osobe registrirane za potrebe
PDV-a u Republici Hrvatskoj,
4. naziv, odnosno ime i prezime poreznog obveznika,
5. adresa poreznog obveznika (mjesto, ulica i broj),
6. PDV identifikacijski broj poreznog zastupnika koji zastupa poreznog
obveznika,
7. mjesec i godina za koje se podnosi,
8. redni broj isporuke,
9. kôd države članice Europske unije u kojoj je isporučitelj dobara i usluga
pravna ili fizička osoba registrirana za potrebe PDV-a,
10. PDV identifikacijski broj isporučitelja, pravne ili fizičke osobe
registrirane za potrebe PDV-a u državi članici sjedišta, bez kôda države
članice,
11. vrijednost stečenih dobara iz druge države članice Europske unije u kunama
i lipama po pojedinom isporučitelju dobara. Tu se upisuje vrijednost stečenih
dobara iz druge države članice koje podliježu oporezivanju PDV-om u Republici
Hrvatskoj,
12. vrijednost primljenih usluga iz druge države članice Europske unije u
kunama i lipama po pojedinom isporučitelju, a za koje je primatelj obvezan
platiti PDV u Republici Hrvatskoj u skladu s člankom 75. stavkom 1. točkom 6.
Zakona,
13. upisuje se ukupan zbroj vrijednosti svih stečenih dobara iskazanih u polju
(11),
14. upisuje se ukupan zbroj vrijednosti svih primljenih usluga iskazanih u
polju (12),
15. ime i prezime osobe koja je sastavila obračun i jamči za istinitost
prijavljenih podataka
16. potpis,
17. broj telefona, telefaxa i e-mail putem kojeg se može kontaktirati sa (ili u
vezi s) poreznim obveznikom.
(7) U slučaju ispravka podataka iz već podnijete prijave iz stavka 1. ovoga
članka, podnosi se nova prijava u kojoj su upisani ispravni podaci.
4. Prijava za isporuku
novih prijevoznih sredstava
Članak 183.
(1) Porezni obveznik koji obavlja isporuku novog prijevoznog
sredstva osobi koja nije registrirana za potrebe PDV-a ili porezni obveznik iz
članka 6. stavka 4. Zakona, kod isporuke novog prijevoznog sredstva u drugu
državu članicu, mora podnijeti Prijavu za isporuke novih prijevoznih sredstava
(Obrazac – Isporuka NPS) najkasnije 10 dana od dana isporuke novog prijevoznog
sredstva.
(2) Prijava za isporuku novih prijevoznih sredstava ne podnosi se za isporuke
novih prijevoznih sredstava u tuzemstvu i u treće zemlje, odnosno treća
područja.
(3) Prijava za isporuku novih prijevoznih sredstava podnosi se u roku iz stavka
1. ovoga članka Carinskoj upravi.
(4) U Prijavu za isporuku novih prijevoznih sredstava upisuje se podaci o
isporučitelju novog prijevoznog sredstva, kupcu/stjecatelju novog prijevoznog
sredstva, o novom prijevoznom sredstvu, zatim podaci o nabavi/uvozu/stjecanju
novog prijevoznog sredstva te podaci o zahtjevu za povrat plaćenog PDV-a.
(5) Obrazac – Isporuka NPS podnosi se u tri primjerka i sastavni je dio ovoga
Pravilnika.
(6) Porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a koji obavlja isporuku
novog prijevoznog sredstva osobi koja nije registrirana za potrebe PDV-a
navedenu isporuku iskazuje i u prijavi PDV-a.
5. Prijava za
stjecanje novih prijevoznih sredstava
Članak 184.
(1) Kupci/stjecatelji koji stječu nova prijevozna sredstva unutar Europske
unije sukladno članku 4. stavku 1. točki 2.b) Zakona, moraju podnijeti Prijavu
za stjecanje novih prijevoznih sredstava (Obrazac – Stjecanje NPS) najkasnije
10 dana od dana stjecanja novog prijevoznog sredstva.
(2) Prijavu za stjecanje novih prijevoznih sredstava ne podnosi porezni
obveznik koji nova prijevozna sredstva koristi za daljnju prodaju.
(3) Prijava za stjecanje novih prijevoznih sredstava podnosi se u roku iz
stavka 1. ovoga članka Carinskoj upravi.
(4) U Prijavu za stjecanje novih prijevoznih sredstava upisuju se podaci o
stjecatelju/kupcu novog prijevoznog sredstva, isporučitelju novog prijevoznog
sredstva, o novom prijevoznom sredstvu te podaci potrebni za obračun i plaćanje
PDV-a u Republici Hrvatskoj.
(5) Obrazac – Stjecanje NPS podnosi se u tri primjerka i sastavni je dio ovoga
Pravilnika.
(6) Porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a ili porezni obveznik
koji ima dodijeljen PDV identifikacijski broj koji stječe novo prijevozno
sredstvo te porezni obveznik iz stavka 2. ovoga članka, takvo stjecanje iskazuje
u prijavi PDV-a i Prijavi za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih
država članica Europske unije.
6. Zbirna prijava
Članak 185.
(1) Pravna ili fizička osoba koja je upisana u registar obveznika
PDV-a odnosno koja je registrirana za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj
popunjava i podnosi Zbirnu prijavu za isporuke dobara i obavljene usluge u
druge države članice Europske unije pravnim i fizičkim osobama registriranima
za potrebe PDV-a u drugim državama članicama Europske unije.
(2) Zbirna prijava podnosi se na Obrascu ZP koji je sastavni dio ovoga
Pravilnika.
(3) Zbirna prijava ne podnosi se u slučaju da pravna ili fizička osoba registrirana
za potrebe PDV-a u razdoblju oporezivanja nije isporučivala dobara i usluge u
druge države članice Europske unije.
(4) U Zbirnu prijavu ne upisuju se usluge koje su oslobođene PDV-a u državi
članici gdje je transakcija oporeziva.
(5) U polja Zbirne prijave upisuje se:
1. naziv nadležnog područnog ureda Porezne uprave,
2. naziv nadležne ispostave Porezne uprave,
3. PDV identifikacijski broj pravne ili fizičke osobe registrirane za potrebe
PDV-a u Republici Hrvatskoj,
4. naziv, odnosno ime i prezime poreznog obveznika (naziv, odnosno ime i
prezime moraju biti ispravno napisani, kao i oblik pravne osobe),
5. adresa poreznog obveznika (mjesto, ulica i broj),
6. PDV identifikacijski broj poreznog zastupnika koji zastupa poreznog
obveznika,
7. mjesec i godina za koje se podnosi,
8. redni broj isporuke,
9. kôd države članice Europske unije u kojoj je primatelj dobara i usluga
pravna ili fizička osoba registrirana za potrebe PDV-a, odnosno u okviru
carinskih postupaka 42 i 63 te trostranog posla kôd države članice Europske
unije u kojoj je primatelj ili stjecatelj dobara registriran za potrebe PDV-a,
10. PDV identifikacijski broj primatelja dobara i usluga, pravne ili fizičke
osobe registrirane za potrebe PDV-a, bez kôda države članice, odnosno u okviru
carinskih postupaka 42 i 63 te trostranog posla PDV identifikacijski broj
primatelja/stjecatelja dobara pravne ili fizičke osobe registrirane za potrebe
PDV-a, bez kôda države članice,
11. vrijednost isporuke dobara u druge države članice Europske unije u kunama i
lipama po pojedinom primatelju/stjecatelju dobara. Ovdje se upisuje i
vrijednost isporuke dobara u okviru trostranog posla u druge države članice
Europske unije u kunama i lipama po pojedinom primatelju/stjecatelju dobara
(popunjava prvi porezni obveznik u okviru trostranog posla). Ovdje se upisuje
vrijednost isporuke dobara u druge države članice koja ne podliježe
oporezivanju PDV-om u Republici Hrvatskoj ako je obavljena
primatelju/stjecatelju dobara registriranom za potrebe PDV-a u drugoj državi
članici kao i vrijednost oslobođene isporuke u okviru trostranog posla temeljem
isprave koju isporučitelj dobara prvi porezni obveznik u trostranom poslu
izdaje poreznom obvezniku stjecatelju dobara u okviru trostranog posla,
12. vrijednost isporuke dobara u druge države članice Europske unije u kunama i
lipama po pojedinom primatelju/stjecatelju dobara u okviru carinskih postupaka
42 i 63. Tu se upisuje vrijednost oslobođene isporuke dobara u druge države
članice, koja su iz trećeg područja ili treće zemlje uvezena u Republiku
Hrvatsku uz primjenu oslobođenja od plaćanja PDV-a,
13. vrijednost isporuke dobara u okviru trostranog posla u kunama i lipama po
pojedinom primatelju/stjecatelju dobara u okviru trostranog posla (popunjava
drugi porezni obveznik u okviru trostranog posla) za razdoblje oporezivanja,
odnosno tu se upisuje vrijednost oslobođene isporuke u okviru trostranog posla
koju je stjecatelj (drugi porezni obveznik u trostranom poslu) koji je
registriran za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj isporučio primatelju dobara
u okviru trostranog posla,
14. vrijednost usluga obavljenih u druge države članice Europske unije u kunama
i lipama po pojedinom primatelju usluga,
15. upisuje se ukupan zbroj vrijednosti svih isporuka dobara iskazanih u polju
(11),
16. upisuje se ukupan zbroj vrijednosti svih isporuka dobara u okviru carinskih
postupaka 42 i 63 iskazanih u polju (12),
17. upisuje se ukupan zbroj vrijednosti svih isporuka u okviru trostranog posla
iskazanih u polju (13),
18. upisuje se ukupan zbroj vrijednosti svih obavljenih usluga iskazanih u
polju (14),
19. ime i prezime osobe koja je sastavila obračun i jamči za istinitost
prijavljenih podataka,
20. potpis,
21. broj telefona, telefaxa i e-mail putem kojeg se može kontaktirati sa (ili u
vezi s) poreznim obveznikom.
(6) U slučaju ispravka podataka iz već podnijetih Zbirnih prijava, podnosi se
nova Zbirna prijava.
(7) Razdoblje oporezivanja za podnošenje zbirne prijave je od prvog do
posljednjeg dana u mjesecu, a podnosi se u elektroničkom obliku najkasnije do
20 dana u mjesecu koji slijedi po završetku razdoblja oporezivanja.
XV. POSEBNI POSTUPCI
OPOREZIVANJA
1. Posebni postupak
oporezivanja za male porezne obveznike
Članak 186.
(1) Porezni obveznik iz članka 6. stavka 1. Zakona koji ima
sjedište, stalnu poslovnu jedinicu, prebivalište ili uobičajeno boravište u
tuzemstvu i u prethodnoj kalendarskoj godini je obavio isporuke dobara i usluga
iznad propisanog iznosa iz članka 90. stavka 1. Zakona, upisuje se u registar
obveznika PDV-a od 1. siječnja tekuće godine.
(2) Porezni obveznik koji želi da se na njega primjenjuju odredbe članka 90.
stavka 3. Zakona nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnosi zahtjev za
registriranje za potrebe PDV-a radi upisa u registar obveznika PDV-a i
obračunava PDV od dana navedenog u zahtjevu koji ne može biti prije dana
podnošenja zahtjeva. Smatrat će se da je zahtjev usvojen ako Porezna uprava u
roku od 8 dana od dana primitka zahtjeva ne donese rješenje o odbijanju
zahtjeva te ga Porezna uprava upisuje u registar obveznika PDV-a od dana
navedenog u zahtjevu. Porezna uprava zahtjev za upis u registar obveznika PDV-a
može odbiti osobito kada porezni obveznik nije dostupan nadležnoj ispostavi
Porezne uprave ili se ne nalazi na adresi koja je navedena u zahtjevu.
(3) O činjenici da je u prethodnoj kalendarskoj godini obavio isporuke iz
članka 90. stavka 5. Zakona u iznosu većem od 230.000,00 kuna i time postao
obvezan upisati se u registar obveznika PDV-a, porezni obveznik iz stavka 1.
ovoga članka obavještava nadležnu ispostavu Porezne uprave prema svome sjedištu
odnosno prebivalištu ili uobičajenom boravištu podnošenjem Zahtjeva za
registriranje za potrebe PDV-a radi upisa u registar obveznika PDV-a najkasnije
do 15. siječnja tekuće godine.
(4) Porezni obveznik koji je po sili zakona bio obvezan upisati se u registar
obveznika PDV-a, o činjenici da je u prethodnoj kalendarskoj godini ostvario
promet manji od iznosa propisanog u članku 90. stavku 1. Zakona i da ne želi i
dalje biti upisan u registar obveznika PDV-a, podnosi nadležnoj ispostavi
Porezne uprave pisani zahtjev do 15. siječnja tekuće godine.
(5) Porezni obveznik koji ne obavlja gospodarsku djelatnost u razdoblju duljem
od 2 kalendarske godine brisat će se po službenoj dužnosti iz registra
obveznika PDV-a. Iznimno, Porezna uprava može brisati poreznog obveznika i u
kraćem roku ako porezni obveznik sudjeluje u prijevarnim radnjama.
(6) Trgovački sud ili mjerodavno tijelo obvezno je u roku 8 dana od dana upisa
u svoj registar izvijestiti ispostavu Porezne uprave nadležnu prema sjedištu
poreznog obveznika o obavljenom upisu poreznog obveznika u taj registar. Obveza
prijave upisa poreznog obveznika ne postoji, ako se podaci o upisu razmjenjuju
s Poreznom upravom putem sustava OIB-a.
(7) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, poreznog obveznika koji počinje s
obavljanjem djelatnosti i nije upisan u registar obveznika PDV-a, a na
obavljene isporuke obračunavao je PDV i podnio je prijavu PDV-a za razdoblje
oporezivanja u propisanom roku za njeno podnošenje, Porezna uprava upisat će u
registar obveznika PDV-a od prvog dana razdoblja oporezivanja na koje se
prijava PDV-a odnosi, a porezni obveznik upisuje se u registar obveznika PDV-a
na vlastiti zahtjev. Porezna uprava u roku od 8 dana od dana primitka prijave
može donijeti rješenje o odbijanju zahtjeva za upis u registar obveznika PDV-a
u slučajevima iz stavka 2. ovoga članka.
(8) Porezni obveznik koji je bio obvezan 3 kalendarske godine
primjenjivati redovni postupak oporezivanja, nakon isteka navedenog roka u
slučaju da je vrijednost njegovih isporuka obavljenih u prethodnoj kalendarskoj
godini manja od iznosa propisanog u članku 90. stavku 1. Zakona nije obvezan i
dalje primjenjivati redovni postupak oporezivanja PDV-om. U slučaju da je
vrijednost isporuka obavljenih u prethodnoj kalendarskoj godini veća od iznosa
propisanog u članku 90. stavku 1. Zakona porezni obveznik obvezan je i dalje
primjenjivati redovni postupak oporezivanja PDV-om.
(9) Porezni obveznik koji je bio obvezan 3 kalendarske godine
primjenjivati redovni postupak oporezivanja, nakon isteka navedenog roka može
podnijeti zahtjev za izlazak iz registra obveznika PDV-a ako vrijednost
njegovih isporuka dobara ili obavljenih usluga u prethodnoj kalendarskoj godini
nije bila veća od iznosa propisanog u članku 90. stavku 1. Zakona. Porezni
obveznik zahtjev za izlazak iz registra obveznika PDV-a podnosi Poreznoj upravi
najkasnije do 15. siječnja tekuće godine.
(10) Zahtjev za upis u registar obveznika PDV-a podnosi se na Obrascu P-PDV, a
uz njega se podnosi Obrazac prijava činjenica bitnih za oporezivanje iz
Pravilnika o postupanju u dobroj vjeri sudionika porezno-pravnog odnosa,
gospodarskoj cjelini te obrascima prijave činjenica za koje postoji obveza
prijavljivanja i izjave o izvorima stjecanja imovine.
(11) Ako je porezni obveznik iz članka 90. stavka 2. Zakona prije prijelaza na
redovno oporezivanje primio predujmove, primjenjuje se sljedeće:
1. ako se nakon prijelaza PDV obračunava prema obavljenim isporukama, isporuke
za koje su prije prijelaza na redovni postupak oporezivanja primljeni
predujmovi u cijelosti se oporezuju u razdoblju oporezivanja u kojem su
obavljene,
2. ako porezni obveznik nakon prijelaza obračunava PDV prema naplaćenim
naknadama, predujmovi za isporuke, koje je porezni obveznik primio prije
prijelaza na redovno oporezivanje, oporezuju se u prvom razdoblju oporezivanja
nakon prijelaza,
(12) Pri prijelazu s redovnog oporezivanja na način iz stavka 1. ovoga članka
za isporuke koje porezni obveznik naplati nakon prijelaza primjenjuje se
sljedeće:
1. ako je porezni obveznik prije prijelaza obračunavao PDV prema obavljenim
isporukama, isporuke koje su obavljene prije prijelaza ne oporezuju se nakon
prijelaza,
2. ako je porezni obveznik prije prijelaza obračunavao PDV prema naplaćenim
naknadama, isporuke obavljene, a nenaplaćene prije prijelaza uključuju se u
prijavu PDV-a koja se podnosi za razdoblje oporezivanja iz članka 85. stavka 7.
Zakona kao naplaćene.
(13) Pri prijelazu s redovnog oporezivanja na posebni postupak oporezivanja
prema stavku 1. ovoga članka i obrnuto, mora se voditi računa da pojedine
isporuke ne ostanu neoporezive ili da se ne oporezuju dvostruko.
Napomena
: Od 2. siječnja 2018. u stavku 3. broj: »230.000,00«
zamjenjuje se brojem: »300.000,00«.
2. Posebni postupak
oporezivanja usluga putničkih agencija
Članak 187.
(1) Posebni postupak oporezivanja putničkih agencije primjenjuje se ako
porezni obveznik u svoje ime obavlja uslugu organizacije putovanja. Organizator
putovanja je osoba koja pribavlja usluge kupcu koje se sastoje od prijevoza,
smještaja ili drugih turističkih usluga. Za primjenu posebnog postupka
oporezivanja bitno je da se obavlja jedna od usluga vezana uz putovanje kao što
su smještaj ili prijevoz.
(2) Ako organizator putovanja obavlja uslugu organizacije putovanja koja se
sastoji od dijela usluga koje obavlja sam organizator putovanja, a dio usluga
se koristi od drugih poreznih obveznika, posebni postupak oporezivanja
primjenjuje se samo na dio usluge koje organizator koristi od drugih poreznih
obveznika.
(3) Posebni postupak oporezivanja putničkih agencija primjenjuje se i ako
porezni obveznik u svoje ime obavlja uslugu organizacije putovanja kojom
pribavlja kupcu usluge koje se sastoje od prijevoza ili drugih turističkih
usluga, ali ne uključuju noćenje (izlet).
(4) Kupcem se smatra svaka osoba kojoj putnička agencija obavlja usluge.
(5) Putnička agencija je obvezna na primljeni predujam obračunati PDV na način
da u računu za primljeni predujam obračunava PDV od porezne osnovice koja je
jednaka razlici između prodajne cijene koju će zaračunati i nabavne cijene. Ako
u trenutku primanja predujma agencija ne raspolaže s točnim podatkom o razlici
u cijeni koju će ostvariti, obvezu PDV-a utvrđuje polazeći od očekivane razlike
u cijeni.
3. Posebni postupak
oporezivanja marže za rabljena dobra, umjetnička djela, kolekcionarske i
antikne predmete
3.1. Općenito
Članak 188.
(1) Poreznu osnovicu kod posebnog postupka oporezivanja marže čini
razlika između prodajne i nabavne cijene (marža) isporučenih dobara umanjena za
iznos PDV-a koji je sadržan u toj marži. Iznos PDV-a obračunava se preračunatom
stopom iz članka 47. stavka 5. ovoga Pravilnika.
(2) Ako se dobro koje podliježe posebnom postupku oporezivanja marže popravlja,
vrijednost dobra koje se ugrađuje ili usluge popravka ne uključuje se u nabavnu
vrijednost već u razliku u cijeni odnosno maržu. U tom slučaju za nabavljena
dobra ili usluge korištene za popravak preprodavatelj ima pravo na odbitak
pretporeza u skladu s člankom 58. Zakona.
(3) Ako je nabavna cijena veća od prodajne cijene za dobra na koja se
primjenjuje posebni postupak oporezivanja marže smatra se da je porezna
osnovica nula.
(4) Preprodavatelj iz članka 97. Zakona koji se odlučio za primjenu posebnog
postupka oporezivanja marže, a zatim na isporuku pojedinog dobra primjeni
redovni postupak oporezivanja pretporez može odbiti u razdoblje oporezivanja u
kojem prodaje dobra po redovnom postupku oporezivanja.
3.2. Vođenje
evidencija
Članak 189.
(1) Preprodavatelj koji u isto vrijeme primjenjuje posebni postupak
oporezivanja marže i redovni postupak oporezivanja PDV-om obvezan je voditi
odvojene evidencije za svaki postupak iz kojih će se moći nedvojbeno utvrditi
što se odnosi na pojedinu djelatnost.
(2) Preprodavatelj iz stavka 1. ovoga članka za redovni postupak oporezivanja
PDV-om mora voditi Knjigu izlaznih računa (Obrazac I-RA) i Knjigu ulaznih
računa (Obrazac U-RA).
(3) Preprodavatelj koji primjenjuje posebni postupak oporezivanja marže za
rabljena dobra, umjetnička djela, kolekcionarske i antikne predmete obvezan je
u svom knjigovodstvu osigurati sve potrebne podatke o nabavi i prodaji navedenih
dobara. Podaci se upisuju u Evidenciju o prodanim dobrima na koja se
primjenjuje posebni postupak oporezivanja marže (Obrazac PDV-MI) i Evidenciju o
nabavljenim dobrima u posebnom postupku oporezivanja marže (Obrazac PDV-MU).
(4) Oblik i sadržaj Obrazaca PDV-MI i PDV-MU sastavni su dio ovoga Pravilnika.
Članak 190.
U Obrazac PDV-MI upisuju se podaci kako slijedi:
1. redni broj (stupac 1),
2. broj računa (stupac 2),
3. datum izdavanja računa (stupac 3),
4. naziv – ime i prezime i sjedište odnosno prebivalište ili uobičajeno
boravište kupca (stupac 4), a u slučaju da je kupac krajnji potrošač
preprodavatelj nije obvezan upisati taj podatak,
5. PDV identifikacijski broj / osobni identifikacijski broj kupca (stupac 5), a
u slučaju da je kupac krajnji potrošač preprodavatelj nije obvezan upisati taj
podatak,
6. naziv prodanog dobra (stupac 6),
7. nabavna cijena prodanog dobra (stupac 7),
8. prodajna cijena dobra (stupac 8),
9. iznos marže (stupac 9),
10. iznos marže umanjen za PDV (stupac 10),
11. iznos PDV-a (stupac 11).
Članak 191.
U Obrazac PDV-MU upisuju se podaci kako slijedi:
1. redni broj (stupac 1),
2. broj računa (stupac 2), a u slučaju da je dobavljač osoba koja nije porezni
obveznik, porezni obveznik upisuje redni broj odgovarajuće isprave.
Preprodavatelj iz članka 95. Zakona pri nabavi dobara od osoba koje nisu
obvezne izdavati račune, obvezan je sastaviti odgovarajuću ispravu s podacima o
nabavi dobara i evidentirati svaku takvu nabavu u svojim poslovnim
evidencijama,
3. datum izdavanja računa (stupac 3), a u slučaju da je dobavljač osoba koja
nije poduzetnik, porezni obveznik upisuje datum odgovarajuće isprave,
4. naziv – ime i prezime i sjedište odnosno prebivalište ili uobičajeno
boravište dobavljača odnosno isporučitelja dobra (stupac 4), a u slučaju da je
dobavljač osoba koja nije porezni obveznik preprodavatelj nije obvezan upisati
taj podatak,
5. PDV identifikacijski broj/osobni identifikacijski broj dobavljača odnosno
isporučitelja dobra (stupac 5), a u slučaju da je dobavljač osoba koja nije
porezni obveznik preprodavatelj nije obvezan upisati taj podatak,
6. naziv nabavljenog dobra (stupac 6),
7. nabavna cijena dobra (stupac 7).
3.3. Pravo izbora na
oporezivanje kod investicijskog zlata
Članak 192.
(1) Investicijskim zlatom u smislu članka 113. stavka 1. Zakona ne
smatra se monetarno zlato.
(2) Europska komisija svake godine u Službenom listu Europske unije objavljuje
popis zlatnih kovanica koje se u svim državama članicama smatraju investicijskim
zlatom.
Članak 193.
(1) Porezni obveznik iz članka 115. stavka 2. Zakona te posrednik iz
članka 114. točke b) Zakona imaju pravo izbora za oporezivanje isporuka
investicijskog zlata ako o tome prethodno obavijeste nadležnu ispostavu Porezne
uprave.
(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka imaju pravo na oporezivanje isporuka
investicijskog zlata od prvog dana mjeseca nakon mjeseca u kojem je obavijestio
nadležnu ispostavu Porezne uprave.
(3) Račun izdan drugom poreznom obvezniku ili pravnoj osobi koja nije porezni
obveznik, osim podataka navedenih u članku 79. Zakona mora sadržavati sljedeće
podatke:
1. opis isporučenog zlata,
2. za zlato u obliku štapića ili pločica: oblik, težinu i čistoću, i druga
svojstva (uključujući oznaku vlasništva, žig i serijski broj, ako postoji),
3. za zlatne kovanice, vrste kovanica, država podrijetla i izjava da zlatne
kovanice jesu, odnosno nisu na popisu zlatnih kovanica iz članka 192. ovoga
Pravilnika.
4. Posebni postupci
oporezivanja za telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog
emitiranja i elektronički obavljene usluge osobama koje nisu porezni obveznici
4.1. Primjena posebnih
postupaka oporezivanja
Članak 193.a
(1) Porezni obveznik koji obavlja telekomunikacijske usluge, usluge
radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljene usluge na
području Europske unije ima pravo izbora za primjenu posebnih postupaka iz
članaka 118. do 125.h Zakona.
(2) Ako porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka nije izabrao primjenu
posebnih postupaka iz članaka 118. do 125.h Zakona, obvezan je registrirati se
za potrebe PDV-a u državi članici u kojoj obavlja telekomunikacijske usluge,
usluge radijskog i televizijskog emitiranja ili elektronički obavljene usluge
osobama koje nisu porezni obveznici. Ako je ta država članica Republika
Hrvatska, primjenjuju se odredbe članka 77. Zakona.
4.2. Prijava Poreznoj
upravi za primjenu posebnih postupaka oporezivanja
Članak 193.b
(1) Porezni obveznik koji izabere primjenu posebnog postupka
oporezivanja iz članka 119.a ili članka 125.b Zakona u Republici Hrvatskoj
Poreznoj upravi elektroničkim putem podnosi prijavu za primjenu posebnog
postupka oporezivanja. U tom slučaju Republika Hrvatska je država članica
prijave.
(2) U prijavi iz stavka 1. ovoga članka porezni obveznik mora navesti sljedeće
podatke: ime i prezime (naziv), poštansku adresu, elektroničku adresu odnosno
adresu elektroničke pošte, uključujući internetske stranice ako ih posjeduje,
PDV identifikacijski broj iz članka 77. Zakona (u slučaju posebnog postupka iz
članka 125.b Zakona), odnosno nacionalni porezni broj (u slučaju posebnog
postupka iz članka 119.a Zakona), podatke o bankovnom računu (uključujući IBAN
i BIC), podatke o prethodnim registracijama za posebni postupak u državama
članicama, podatke o stalnim poslovnim jedinicama u drugim državama članicama,
ako ih posjeduje, izjavu da nije registriran za potrebe PDV-a u drugim državama
članicama EU, odnosno da nema sjedište, stalnu poslovnu jedinicu, prebivalište
ili uobičajeno boravište na području EU, a ako je usluga već obavljena, datum
prve isporuke.
(3) Porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka ne može primjenjivati posebni
postupak oporezivanja iz članka 119.a ili članka 125.b Zakona u Republici
Hrvatskoj ako primjenjuje posebni postupak oporezivanja za telekomunikacijske
usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljene
usluge u drugoj državi članici o čemu Poreznoj upravi daje izjavu elektroničkim
putem.
(4) Ako porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka ispunjava uvjete za primjenu
posebnog postupka oporezivanja, Porezna uprava u roku 8 dana od dana prijave
obavijestit će elektroničkim putem poreznog obveznika o odobrenju primjene
posebnog postupka.
(5) Ako porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka ne ispunjava uvjete za
primjenu posebnog postupka oporezivanja, Porezna uprava u roku 8 dana od dana
prijave izdat će poreznom obvezniku rješenje o odbijanju primjene posebnog
postupka oporezivanja.
4.3. Brisanje iz
evidencije
Članak 193.c
Porezna uprava brisat će iz evidencije poreznog obveznika koji
primjenjuje posebni postupak oporezivanja iz članka 119.a ili članka 125.b
Zakona u bilo kojem od slučajeva iz članka 121. i članka 125.d Zakona o čemu
donosi rješenje.
5. Postupak
oporezivanja prema naplaćenim naknadama
Članak 193.d
(1) Trenutkom naplate smatra se:
1. kod doznaka u korist transakcijskog računa, trenutak naplate na račun,
2. kod primljenih mjenica, trenutak naplate ili prijenosa (indosiranja)
mjenice,
3. kod čeka, trenutak primitka čeka,
4. kod kreditnih kartica, trenutak naplate na račun,
5. kod prijeboja, asignacija, cesija i preuzimanja duga, kada su se stekli
propisani uvjeti odnosno trenutak potpisa odgovarajućih ugovora ili drugih
isprava.
(2) Ako porezni obveznici koji plaćaju PDV prema naplaćenim naknadama koriste
dobra i usluge u skladu s člankom 7. stavkom 3. i člankom 8. stavkom 3. Zakona,
za takve isporuke porezna obveza nastaje istekom razdoblja oporezivanja u
kojemu su dobra izuzeta ili usluge obavljene.
5.1. Promjena načina
obračunavanja PDV-a
Članak 193.e
(1) Porezni obveznik koji dostavi izjavu iz članka 125.k stavka 1.
Zakona može primjenjivati postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama od
1. siječnja sljedeće kalendarske godine te je obvezan primjenjivati taj
postupak 3 kalendarske godine.
(2) Ako nakon proteka roka iz stavka 1. ovoga članka porezni obveznik ne
obavijesti nadležnu ispostavu Porezne uprave najkasnije do kraja tekuće
kalendarske godine o promjeni načina obračuna PDV-a, smatrat će se da i dalje
primjenjuje postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama pod uvjetom da
vrijednost njegovih isporuka dobara i usluga u prethodnoj kalendarskoj godini
nije bila veća od iznosa propisanog u članku 125.i stavku 1. Zakona.
(3) Ako porezni obveznik koji počinje s obavljanjem djelatnosti podnese zahtjev
za registriranje za potrebe PDV-a u kojem je izabrao postupak oporezivanja
prema naplaćenim naknadama primjenjuje taj postupak od dana navedenog u
zahtjevu te je obvezan primjenjivati taj postupak 3 kalendarske godine.
(4) U slučaju da nadležna ispostava Porezne uprave utvrdi da je porezni
obveznik koji primjenjuje postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama u
prethodnoj kalendarskoj godini ostvario vrijednost isporuka veću od iznosa
propisanog u članku 125.i stavku 1. Zakona izdaje rješenje o zabrani primjene
postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama, pri čemu žalba ne odgađa
izvršenje rješenja. Taj porezni obveznik mora od 1. siječnja tekuće kalendarske
godine obračunavati PDV prema obavljenim isporukama te mora ispraviti račune u
kojima je naveo napomenu »obračun prema naplaćenim naknadama«.
(5) Porezni obveznik koji PDV obračunava i plaća prema obavljenim isporukama
pri prijelazu na oporezivanje prema naplaćenim naknadama, za isporučena dobra i
usluge obavljene prije prijelaza, a naplaćene poslije promjene načina
obračunavanja poreza, ne iskazuje poreznu obvezu.
(6) Porezni obveznik koji mijenja način obračunavanja PDV-a treba voditi računa
o tome da se isporuke ne smiju dvostruko oporezivati niti smiju ostati
neoporezive.
(7) Porezni obveznik tijekom jedne kalendarske godine ne može promijeniti način
obračuna PDV-a.
XVI. POREZNI ZASTUPNIK
Članak 194.
(1) Porezni obveznik koji u tuzemstvu nema sjedište, ali ima
sjedište u drugoj državi članici, može imenovati poreznog zastupnika kao osobu
koja je obvezna platiti PDV.
(2) Porezni obveznik koji nema sjedište u tuzemstvu niti na području Europske
unije, ali ima sjedište u trećoj zemlji ili na trećem području, mora imenovati
poreznog zastupnika kao osobu koja je obvezna platiti PDV, osim u slučaju kada
obavlja isključivo usluge prema posebnom postupku oporezivanja za
telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja ili
elektronički obavljene usluge osobama koje nisu porezni obveznici, a imaju
sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u bilo kojoj državi članici ili
kada obavlja isključivo povremeni međunarodni cestovni prijevoz putnika na
području Republike Hrvatske.
(3) Porezni zastupnik koji zastupa poreznog obveznika iz stavaka 1. i 2. ovoga
članka mora biti registriran u tuzemstvu kao obveznik PDV-a. Porezni zastupnik
ne može biti podružnica niti poslovna jedinica strane pravne osobe.
(4) Porezni zastupnik mora biti opunomoćen za zaprimanje pismena, podnošenje
prijave PDV-a i obavljanja svih poslova u vezi s utvrđivanjem i plaćanjem PDV-a
poreznog obveznika iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
(5) Porezni zastupnik podnosi Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb zahtjev
za izdavanje rješenja o poreznom zastupanju poreznog obveznika iz stavaka 1. i
2. ovoga članka i u njegovo ime podnosi Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb
zahtjev za registriranje za potrebe PDV-a najkasnije 15 dana prije početka
obavljanja djelatnosti tog poreznog obveznika u tuzemstvu. Porezna uprava,
Područni ured Zagreb najkasnije 8 dana od dana podnošenja zahtjeva izdaje
poreznom zastupniku rješenje kojim se odobrava porezno zastupanje uz uvjet da
zastupnik zadovoljava propisane uvjete za obavljanje poslova poreznog
zastupanja. Navedeno se ne primjenjuje u slučaju poreznog zastupanja kod uvoza
dobara iz članka 44. stavka 1. točke 26. Zakona.
(6) Porezna uprava odbit će zahtjev za izdavanje rješenja za porezno zastupanje
ili ukinuti već izdano rješenje ako je porezni zastupnik kažnjen na temelju
pravomoćnog rješenja za prekršaj odnosno ako je dužnik poreza ili drugih javnih
davanja.
(7) Porezni zastupnik odgovara kao jamac platac za plaćanje PDV-a, kazni i
zateznih kamata u vezi s poreznim dugom poreznog obveznika iz stavaka 1. i 2.
ovoga članka. Porezni obveznik i porezni zastupnik solidarno su odgovorni za
obračunavanje i plaćanje PDV-a.
(8) Porezni zastupnik iz stavka 3. ovoga članka mora obavijestiti Poreznu
upravu, Područni ured Zagreb o datumu prestanka obavljanja isporuka poreznog
obveznika kojeg zastupa u tuzemstvu.
Brisan
Članak 194.a
Brisan.
XVIII. PRIJELAZNE I
ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 195.
Usluge putničkih agencija i organizatora putovanja koje su
ugovorene, plaćene ili djelomično plaćene do 1. srpnja 2013. godine, a
obavljene nakon 1. srpnja 2013. godine oporezivat će se prema odredbama Zakona
o porezu na dodanu vrijednost koji je bio na snazi do 1. srpnja 2013. godine.
Članak 196.
Porezni obveznici koji zalihe dobara iskazuju po prodajnim cijenama
s uračunanim PDV-om, pri smanjenju, povećanju ili ukidanju PDV-a, obvezni su na
dan početka primjene propisa kojim se povećava, smanjuje ili ukida PDV, obaviti
popis dobara na zalihama i utvrditi cijene s uračunanim PDV-om po novim stopama
PDV-a.
Članak 197.
(1) Za poreznog obveznika koji je obveznik poreza na dohodak obveza
obračuna PDV-a do 31. prosinca 2014. godine nastaje kada je primljena ili
naplaćena naknada za isporučena dobra i obavljene usluge, osim za isporuke
dobara unutar Europske unije, za stjecanje dobara unutar Europske unije, za
isporuke ili premještanje dobara iz članka 30. stavaka 8. i 9. Zakona, za
usluge iz članka 17. stavka 1. Zakona i isporuke dobara, za koje je primatelj
obvezan platiti PDV prema članku 75. stavku 1. točki 6. i članku 75. stavcima
2. i 3. Zakona i u slučaju iz članka 7. stavka 9. Zakona.
(2) Naknadom se kod obračuna na temelju primljene ili naplaćene naknade iz
članka 139. Zakona, smatra sve ono što primatelj dobara ili usluga da ili plati
za isporučena dobra ili usluge, osim PDV-a. U poreznu osnovicu ulazi i sve ono
što neka druga osoba, a ne primatelj dobara ili usluga, da ili plati odnosno
treba dati ili platiti poreznom obvezniku za isporučena dobra ili obavljene
usluge.
(3) PDV se kod prijenosa gospodarske cjeline uvijek obračunava prema izdanim
računima neovisno o tome je li stjecatelju dopušteno oporezivanje prema
primljenim (naplaćenim) naknadama.
(4) Porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka mora na računima navesti oznaku
R-2, a pretporez može odbiti u razdoblju oporezivanja u kojem je račun
plaćen.
(5) Porezni obveznici iz stavka 1. ovoga članka obvezni su u knjigovodstvu
osigurati sve podatke potrebne za utvrđivanje i plaćanje PDV-a na način
propisan člankom 168. ovoga Pravilnika.
Članak 198.
(1) Isporuke dobara i usluga te stjecanje dobara koja se financiraju iz
pretpristupnih programa i Programa Unije sklopljenima prije 1. srpnja 2013.,
godine oslobođene su plaćanja PDV-a. Oslobođenje od plaćanja PDV-a za projekte
iz komponenata IPA II. Prekogranična suradnja programi sa Slovenijom i
Mađarskom, IPA lll. – Regionalni razvoj te IPA IV. – Razvoj ljudskih
potencijala primjenjuje se na sve postupke nabave koje je provedbeno tijelo
(provedbena agencija) pokrenula do 30. lipnja 2013. te na sve postupke nabave
koje provodi korisnik projekta temeljem glavnog ugovora sklopljenog sa
provedbenim tijelom.
(2) Oslobođenje od plaćanja PDV-a iz stavka 1. ostvaruje se temeljem Okvirnog
sporazuma između Europske komisije i Vlade Republike Hrvatske u svezi sudjelovanja
Republike Hrvatske u programima pomoći Europske zajednice za projekte koji se
financiraju iz potpore Europske zajednice (»Narodne novine – Međunarodni
ugovori«, br. 8/02 i 11/02), Okvirnog sporazuma između Vlade Republike Hrvatske
i Komisije europskih zajednica o pravilima za suradnju u svezi financijske
pomoći Europske zajednice Republici Hrvatskoj u provedbi pomoći u okviru
Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«,
br. 10/07) i drugih programa koji se financiraju iz sredstava Europske
zajednice u vezi financijske pomoći Republici Hrvatskoj provodi se na način
kako slijedi.
Državno tijelo nadležno za projekt obvezno je korisniku projekta dati jedan
primjerak ovjerenog preslika stranica ugovora iz kojih se vide podaci o
potpisniku ugovora, naziv projekta, broj ugovora, iznos i namjena potpore –
financijske pomoći.
Korisnik projekta preslik tih ovjerenih stranica ugovora ovjerava svojim
pečatom i daje isporučitelju pri nabavi dobara i usluga. Navedeni ovjereni preslik
će isporučitelju biti dokaz da ima pravo ne zaračunati PDV pri isporuci dobara
i usluga u skladu s odredbom članka 13. točka 4. Dodatka A Okvirnog sporazuma
između Europske komisije i Vlade Republike Hrvatske u svezi sudjelovanja
Republike Hrvatske u programima pomoći Europske zajednice za projekte koji se
financiraju iz potpore Europske zajednice i odredbom članka 26. stavak 2. točka
b) Okvirnog sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Komisije europskih
zajednica o pravilima za suradnju u svezi financijske pomoći Europske zajednice
Republici Hrvatskoj u provedbi pomoći u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći
(IPA), te u skladu s odredbama o oslobođenju od PDV-a drugih programa koji se
financiraju iz sredstava Europske zajednice u svezi financijske pomoći
Republici Hrvatskoj.
Ako je državno tijelo nadležno za projekt ujedno i korisnik projekta, tada ono
kao korisnik projekta daje ovjereni preslik stranica ugovora isporučitelju
dobara radi ostvarivanja prava na oslobođenje od plaćanja PDV-a.
Državno tijelo nadležno za projekt obvezno je Poreznoj upravi, Područnom uredu
Zagreb, do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu, dostaviti izvješće
o ostvarenim oslobođenjima od plaćanja PDV-a pri nabavi robe i usluga u
tuzemstvu na Obrascu »Izvješće o ostvarenim oslobođenjima od plaćanja PDV-a«
koji je sastavni dio ovoga Pravilnika, po svakom korisniku projekta i ugovoru
unutar projekta koje se financira iz potpore – financijske pomoći Europske
zajednice.
Državno tijelo nadležno za projekt obvezno je voditi evidencije o ostvarenim
oslobođenjima pri nabavi robe i usluga u tuzemstvu po korisnicima projekta.
Korisnik projekta obvezan je voditi evidenciju o ostvarenim oslobođenjima pri
nabavi robe i usluga u tuzemstvu po isporučiteljima dobara i usluga koja mora
sadržavati podatke o nazivu projekta, broj ugovora i podatke o isporučiteljima
(naziv, adresu, osobni identifikacijski broj, odnosno porezni broj stranog
isporučitelja), broj računa i iznos naknade za isporučena dobra i obavljene
usluge.
(3) Ovjeren preslik stranica ugovora iz stavka 2. ovoga članka podnosi se i
nadležnoj carinarnici, radi oslobađanja od plaćanja PDV-a, kada se radi
provedbe programa pomoći – financijske potpore obavlja uvoz dobara.
Članak 199.
(1) U skladu s odredbama članka 137. Zakona odredbe Zakona o porezu
na dodanu vrijednost koje su na snazi do dana pristupanja Republike Hrvatske
Europskoj uniji u vrijeme kada su dobra podvrgnuta postupcima privremenog uvoza
s potpunim oslobođenjem od plaćanja uvozne carine ili jednom od postupaka iz
članka 51. stavka 1. Zakona (unesena su i smještena u slobodnu zonu, stavljena
u postupak carinskog skladištenja, podvrgnuta postupcima privremenog uvoza s
potpunim oslobođenjem od plaćanja uvozne carine ili su podvrgnuta tim
postupcima prilikom ulaska u Republiku Hrvatsku ili carinskom postupku provoza,
odnosno sličnim postupcima), a ti se postupci nisu prestali primjenjivati na ta
dobra prije dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji primjenjuju se
i nakon dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji sve dok se na ta
dobra ne prestanu primjenjivati ti postupci u skladu s carinskim propisima.
(2) Ako se dobra iz stavka 1. ovoga članka stavljaju u slobodan promet
podliježu oporezivanju PDV-om u skladu s odredbama Zakona. Ako se pri unosu
dobara u Europsku uniju primjenjuje jedan od postupaka iz članka 51. stavka 1.
i članka 55. stavaka 2. i 3. Zakona ili postupak privremenog uvoza s potpunim
oslobođenjem od carine ili postupak provoza strane robe, u skladu s carinskim
propisima, oporezivi događaj i obveza obračuna PDV-a nastaje kada dobra
prestanu biti predmetom tih postupaka kako je propisano člankom 32. stavkom 2.
Zakona.
(3) Ako se utvrdi da su dobra iz stavka 1. ovoga članka bila u slobodnom
prometu u Republici Hrvatskoj ili na području Europske unije, a nisu bila
uvezena u Republiku Hrvatsku smatra se da je došlo do izuzimanja tih dobara iz
navedenih postupaka kojima su bila podvrgnuta prije dana pristupanja Republike
Hrvatske Europskoj uniji, pa će se to smatrati uvozom tih dobara u smislu
članka 11. Zakona.
(4) Danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji dobra zatečena u
postupku carinskog skladištenja za koja je u skladu s carinskim propisima
utvrđen status dobara Europske unije moći će se staviti u postupak puštanja u
slobodan promet ili ponovno izvesti u treće zemlje ili staviti u provozni
postupak do druge države članice u skladu s carinskim propisima.
Članak 200.
Obrazac PDV-K propisan ovim Pravilnikom podnosi se za cijelu 2013.
godinu.
Članak 201.
Ovaj Pravilnik objavit će se u »Narodnim novinama« i stupa na snagu
danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.
DODATAK I.
VIDEO I AUDO MATERIJALI OBRAZOVNE, ZNANSTVENE ILI KULTURNE NARAVI
DODATAK II
Radovi iz članka 152. stavka 1. točke a) Pravilnika:
1. Izvođenje građevinskih konstrukcija (armirano betonske, metalne, drvene i
zidane konstrukcije, njihova sanacija i ojačanje te antikorozijska zaštita s
pripremom podloge),
2. Izvođenje hidroizolacijskih i drugih zaštitnih sustava (izrada
hidroizolacija, zaštite tla folijama i slično),
3. Izvođenje kolnika, aerodromske piste (izrada nosive podloge, asfaltni i
betonski slojevi, sanacija nakon iskopa za polaganje vodova, održavanje i
slično),
4. Izvođenje željezničkih i tramvajskih kolnika (radovi na donjem i gornjem
ustroju, popravci i održavanje gornjeg i donjeg pružnog ustroja i slično),
5. Opremanja cesta i drugih prometnica te njihovih dijelova (zaštitna odbojna
ograda, vjetrobrani, zaštita od buke, vertikalna signalizacija, horizontalna
signalizacija, svjetlosna signalizacija, ventilacija, protupožarni i drugi
sustavi i slično),
6. Izvođenje radova na podzemnim građevinama (bušenje sa strojevima za bušenje,
bušenje s eksplozivom, ugradnja zaštite, rad s pneumatskim strojevima i
slično),
7. Izvođenje hidroradova (vađenje šljunka i pijeska – regulacijski radovi,
hidraulička ispuna i melioracija, zaštita od erozije, osiguranje obala, te odgovarajući
radovi na izvođenju brana, nasipa, obala, luka i ustava i slično),
8. Izvođenje podvodnih radova,
9. Izvođenje radova na distribucijskim sustavima i cjevovodima (radovi na
izradi cijevnih vodova: plinovoda, vodovoda, naftovoda, produktovoda, vodozahvata
za vodoopskrbu, sustava za odvodnju i kanalizaciju i slično),
10. Izvođenje zemljanih radova (iskop, premještanje zemlje, nasipavanje,
zasipavanje, zemljani radovi na stijenama kod kojih se koristi eksploziv, rad s
pneumatskim strojevima i slično),
11. Izvođenje geotehničkih radova (izvođenje temeljenja na pilotima, izvođenje
potpornih zidova, izvođenje ankera, stabilizacija tla, odvodnja, podupiranje
temelja, dijafragme, injektiranje, čelične zavjese, mikropilotiranje, ugradnja
mlaznog betona, zaštitne mreže i barijere, bušenje bunara i slično),
12. Izvođenje elektroinstalacijskih i komunikacijskih radova (izvođenje
instalacija i vodova, ugradnja opreme i postrojenja uključujući prateće
sustave, pomoćne uređaje, instalacije i pripadajuće dijelove elektrotehničke
opreme i komunikacijske opreme, ako se izvode prilikom popravka, izgradnje ili
rekonstrukcije),
13. Izvođenje strojarskih instalacija i konstrukcija (izvođenje instalacija,
ugradnja opreme i postrojenja uključujući prateće sustave, pomoćne uređaje,
instalacije i pripadajuće dijelove, strojarske konstrukcije i strojarske opreme
ako se izvode prilikom popravka, izgradnje ili rekonstrukcije građevine),
14. Izvođenje privremenih građevinskih radova koji zahtijevaju specijalno
izvođenje i opremu (montažni radovi – montaža tračnica za dizalice i postava,
postavljanje skela, dizala na gradilištu, platforme i podesti i slično),
15. Manje složeni zemljani radovi (iskopi do dubine od 1 m od razine okolnog
tla, iskopi do 30 m³ i slično),
16. Izvedba sportskih terena i parkirališta,
17. Manje složeni podvodni radovi (ronilačka pripomoć kod sanacije obala u
podvodnom dijelu, podvodne ugradnje betona, tesarskih i armiračkih radova, kod
postavljanja podvodnih instalacija, podvodni ručni iskop refulerima, podvodno
rezanje i varenje i slično),
18. Zidarski radovi (zidanje zidova, žbukanje, fasade, fasadni toplinski
sustavi, sanacija betona, priprema podloge za završne obloge, suhi estrih,
industrijski podovi, podne cementne glazure i slično),
19. Izolaterski radovi,
20. Tesarski radovi,
21. Ugradnja stolarije i bravarije,
22. Krovopokrivački radovi,
23. Vodoinstalaterski radovi i slični radovi (sanitarni uređaji, instalacije
vodovoda i kanalizacije, mokri dio instalacije protupožarne zaštite, uređaji za
uklanjanje otpada, razvodi za navodnjavanje i slično),
24. Radovi ugradnje instalacija grijanja i hlađenja (instalacije grijanja i
hlađenja, ventilacije i klima uređaja i slično),
25. Radovi ugradnje liftova i eskalatora (ugradnja liftova, eskalatori, kosih i
vertikalnih podiznih platformi, industrijskih pretovarnih platformi,
hidrauličnih rampi i slično),
26. Plinoinstalaterski radovi,
27. Radovi ugradnje instalacija bazenske tehnike,
28. Manje složeni elektroinstalaterski i komunikacijski radovi
(elektro-instalacije i instalacije komunikacija),
29. Staklarski radovi,
30. Limarski radovi,
31. Stolarski radovi,
32. Parketarski i slični radovi,
33. Podopolagački radovi i radovi oblaganja (kamenarski, kamenorezački,
keramičarski),
34. Radovi završne obrade podova (teracerski, kulir, dekorativni beton i
slično),
35. Soboslikarski i ličilački radovi (priprema podloge, ličenje, bojanje,
postavljanje tapeta),
36. Gipsarski radovi, štukatura i slično,
37. Radovi strojnog bušenja i rezanja uključujući horizontalno bušenje ispod
prometnica,
38. Izvođenje okana (šahtova) na distribucijskim sustavima, cjevovodima,
prometnicama i slično,
39. Izvođenje rekreacijskih terena i pješačkih površina (staza, nogostupa i
slično).
OBRASCI
P-PDV - Zahtjev za registriranje za potrebe PDV-a
I-RA - Knjiga izdanih (izlaznih) računa
U-RA - Knjiga primljenih (ulaznih) računa
PDV - Prijava
poreza na dodanu vrijednost za razdoblje
PDV-S - Prijava za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država
članica Europske unije
ZP - Zbirna prijava za isporuke dobara i usluge u druge države članice
Europske unjie
ISPORUKA NPS - Prijava za isporuke novog prijevoznog sredstva iz RH u
drugu državu članicu
Stjecanje NPS - Prijava za stjecanje novog prijevoznog sredstva iz druge
države članice EU
PDV-P - Zahtjev za povrat PDV-a
PDV-F - Evidencija računa o prodanim dobrima radi povrata PDV-a u okviru
putničkog prometa
PDV-H - Zahtjev za povrat poreza ovlaštenim tijelima za izvezena dobra
PDV-MI - Evidencija o prodanim dobrima na koje se primjenjuje poseban
postupak oporezivanja marže
ZP-PDV - Zahtjev za povrat (tax refund form)
PDV-MU - Evidencija o nabavljenim dobrima u posebnom postupku
oporezivanja marže
Izvješće PDV - Izvješće o ostvarenim oslobođenjima od plaćanja PDV-a
INO PPO - Prijava za isporuke dobara i usluga iz članka 75. stavka 2.
Zakona
PPO - Pregled
tuzemnih isporuka s prijenosom porezne obveze
Porezno zastupanje - Prijava isporuka dobara u druge države članice EU
prethodno uvezenih u okviru postupka 42 i 63
DONH (20.6.2016.) - Izvješće o obavljenim donacijama hrane
Napomena, NN 160/13
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dodanu
vrijednost
Članak 74.
Porezni obveznik, koji PDV obračunava prema izdanim računima može odbiti PDV
sadržan u računima s oznakom R-2 izdanima nakon 1. srpnja 2013. neovisno o tome
je li takav račun dobavljaču platio ili nije.
Članak 75.
(1) Knjiga izdanih (izlaznih) računa Obrazac I-RA, Knjiga primljenih (ulaznih)
računa Obrazac U-RA, Obrazac PDV, Obrazac PDV-K i Obrazac PDV-P, mijenjaju se i
sastavni su dio ovoga Pravilnika.
(2) Obrazac PDV za posljednje obračunsko razdoblje 2013. i Obrazac PDV-K za
2013. podnosi se na obrascima koji su sastavni dio Pravilnika o porezu na
dodanu vrijednost (»Narodne novine«, broj 79/2013 i 85/2013 – ispravak).
Članak 76.
Ovaj Pravilnik objavljuje se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1.
siječnja 2014. godine.
Napomena, NN 35/14
Pravilnik o izmjenama Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost
Članak 3.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u »Narodnim
novinama«.
Napomena, NN 157/14
Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o porezu na dodanu
vrijednost
Članak 62.
Obrazac PDV-K propisan Pravilnikom o porezu na dodanu vrijednost (»Narodne
novine«, broj 79/13, 85/13, 160/13 i 35/14) podnosi se za 2014. godinu prema
odredbama toga Pravilnika.
Članak 63.
U cijelom tekstu Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (»Narodne novine«,
broj 79/13, 85/13, 160/13 i 35/14) riječi: »obračunsko razdoblje« u bilo kojem
broju ili padežu zamjenjuju se riječima: »razdoblje oporezivanja« u
odgovarajućem broju i padežu.
Članak 64.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu prvog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Napomena, NN 130/15
Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o porezu na dodanu vrijednost
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 9.
Iznimno od odredbi članka 1. stavka 2. ovoga Pravilnika Obrazac DONH podnosi se
za 2015. godinu do 20. lipnja 2016. godine. Porezni obveznici čija su razdoblja
oporezivanja od prvog do posljednjeg dana u mjesecu obvezni su do 20. lipnja
2016. godine podnijeti Obrazac DONH za prvih pet mjeseci 2016. godine za svako
razdoblje oporezivanja pojedinačno. Porezni obveznici čija su razdoblja
oporezivanja od prvog do posljednjeg dana u tromjesečju u istom roku podnose
Obrazac DONH za prvo tromjesečje 2016. godine.
Članak 10.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Napomena, NN 1/17
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dodanu
vrijednost
ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 40.
Obrazac P-PDV, Obrazac PDV-P, Obrazac PDV-F, Obrazac ZP-PDV, Obrazac PDV-H,
Obrazac – Isporuka NPS, Obrazac – Stjecanje NPS te Izvješće o ostvarenim
oslobođenjima od plaćanja PDV-a, mijenjaju se i sastavni su dio ovoga
Pravilnika.
Članak 41.
Ovaj Pravilnik objavljuje se u »Narodnim novinama« i stupa na snagu prvoga dana
od dana objave u »Narodnim novinama« osim odredbi članka 22., članka 24. te
članka 38. stavka 1. ovoga Pravilnika koje stupaju na snagu 2. siječnja 2018.
godine.