PRAVILNIK O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST

(Redakcijski pročišćeni tekst, 'Narodne novine', br. 79/13, 85/13-ispravak, 160/13, 35/14, 157/14, 130/15, 1/17, 41/17, 128/17, 1/19, 1/20)

I. UVODNE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovim se Pravilnikom detaljnije uređuje primjena Zakona o porezu na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: Zakon).

(2) Prilikom primjene Zakona i ovoga Pravilnika moraju se primjenjivati i odredbe:

– Uredbe Vijeća (EU) br. 282/2011 od 15. ožujka 2011. kojom se utvrđuju provedbene mjere Direktive Vijeća 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost (SL L 77, 23. 3. 2011.),

– Uredbe Vijeća (EU) br. 967/2012 o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 282/2011 u vezi posebnih programa za porezne obveznike koji nemaju poslovni nastan, a isporučuju telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja ili elektroničke usluge (SL L 290/1, 20. 10. 2012.),

– Uredbe Vijeća (EU) br. 1042/2013 o izmjeni Uredbe Vijeća (EU) br. 282/2011 o mjestu isporuke usluga (SL L 284, 26. 10. 2013.),

– Provedbene uredbe Vijeća (EU) br. 2017/2459 o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 282/2011 o utvrđivanju provedbenih mjera za Direktivu 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost (SL L 348/32, 29. 12. 2017.),

– Provedbene uredbe Vijeća (EU) 2018/1912 o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 282/2011 u pogledu određenih izuzeća za transakcije unutar Zajednice (SL L 311/10, 7. 12. 2018.).

II. PREDMET OPOREZIVANJA

Članak 2.

Predmet oporezivanja je svaka isporuka dobara ili obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu, stjecanje dobara unutar Europske unije koje u tuzemstvu uz naknadu obave osobe iz članka 4. stavka 1. točke 2. Zakona te uvoz dobara ako su ispunjeni ostali Zakonom propisani uvjeti.

Članak 3.

(1) Porez na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) se obračunava i plaća na stjecanje prijevoznih sredstava iz članka 4. stavka 2. Zakona, ako se ta sredstva smatraju novim prijevoznim sredstvima u skladu s člankom 4. stavkom 3. Zakona.

(2) Predmet oporezivanja je stjecanje dobara unutar Europske unije u tuzemstvu kojim se u tekućoj kalendarskoj godini prelazi prag stjecanja iz članka 5. stavka 2. Zakona.

III. POREZNI OBVEZNIK

1. Općenito

Članak 4.

(1) Porezni obveznik je, u smislu Zakona, svaka pravna i fizička osoba koja na bilo kojem mjestu samostalno obavlja bilo koju gospodarsku djelatnost bez obzira na svrhu i rezultat obavljanja te djelatnosti.

(2) Poreznim obveznikom smatra se i svaka osoba koja povremeno isporučuje nova prijevozna sredstva iz članka 4. stavka 3. Zakona, koja kupcu otpremi ili preveze prodavatelj, sam kupac ili druga osoba za njihov račun na područje druge države članice.

(3) Porezni obveznik je i svaka osoba koja na području Republike Hrvatske nema sjedište, poslovnu jedinicu, prebivalište ili uobičajeno boravište, a u tuzemstvu obavlja isporuke dobara ili usluga za koje postoji pravo na odbitak PDV-a, osim kada obavlja isporuke dobara ili usluga za koje PDV plaća primatelj dobara ili usluga u skladu s člankom 75. stavkom 1. točkama 3., 6. i 7. te člankom 75. stavkom 2. Zakona. Na tog poreznog obveznika se primjenjuju odredbe Zakona i ovoga Pravilnika osim ako nije drugačije propisano.

(4) Ako više fizičkih osoba zajednički obavlja djelatnost, svaka fizička osoba smatra se poreznim obveznikom za dio primitaka koji joj pripada od zajedničkog obavljanja djelatnosti. Fizičke osobe koje zajednički obavljaju djelatnosti obvezne su utvrditi jednu osobu (nositelja zajedničke djelatnosti) koji je odgovoran za vođenje poslovnih knjiga, plaćanje PDV-a i drugih obveza iz područja PDV-a. Ako supoduzetnici ne imenuju nositelja zajedničke djelatnosti, imenovat će ga Porezna uprava. Supoduzetnici za porezne obveze odgovaraju solidarno.

(5) Porezni obveznik obavlja djelatnost samostalno, ako je obavlja za vlastiti račun i na vlastitu odgovornost. Za razgraničenje samostalnog obavljanja djelatnosti ili samostalnog rada od nesamostalnog rada bitna su njihova obilježja, a ne naziv ugovora. Samostalnost ne postoji u slučaju zaposlenika i drugih osoba koje su povezane s poslodavcem ugovorom o radu ili drugim ugovorom kojim se uređuje odnos poslodavca i posloprimca u pogledu radnih uvjeta, naknada i obveza poslodavca, a koji ima obilježja nesamostalnosti.

(6) Fizičke osobe mogu obavljati dijelom samostalnu djelatnost, a dijelom nesamostalan rad, ali za potrebe određivanja fizičke osobe kao poreznog obveznika u smislu Zakona u obzir se uzima samo njegovo samostalno obavljanje gospodarske djelatnosti.

(7) Pravna ili fizička osoba smatra se poreznim obveznikom u smislu Zakona neovisno o tome smatra li se poreznim obveznikom i prema drugim zakonima.

Članak 5.

(1) Ako tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, komore te druga tijela s javnim ovlastima iz članka 6. stavka 5. Zakona obavljaju djelatnosti ili transakcije u okviru svog djelokruga ili ovlasti ne smatraju se poreznim obveznicima. Ako bi neoporezivanje tih djelatnosti dovelo do znatnog narušavanja načela tržišnog natjecanja navedena tijela smatrat će se poreznim obveznicima.

(2) U slučaju da tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, komore te druga tijela s javnim ovlastima obavljaju djelatnosti iz Dodatka I. Zakona smatrat će se poreznim obveznicima, osim ako ih obavljaju u zanemarivom opsegu.

(3) U slučaju da tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, komore te druga tijela s javnim ovlastima obavljaju gospodarsku djelatnost iz članka 6. stavka 2. Zakona koja uključuje i djelatnost iskorištavanja materijalne ili nematerijalne imovine (najam, zakup i slično) smatrat će se poreznim obveznicima, osim ako te djelatnosti obavljaju u zanemarivom opsegu.

(4) Smatra se da tijela iz članka 6. stavka 5. Zakona obavljaju djelatnost iz stavaka 2. i 3. ovoga članka u zanemarivom opsegu, ako vrijednost obavljenih isporuka u okviru tih djelatnosti, u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila veća od iznosa iz članka 90. stavka 1. Zakona.

(5) Ako tijelo nadležno za zaštitu tržišnog natjecanja utvrdi da tijelo iz stavka 1. ovoga članka znatno narušava načela tržišnog natjecanja, Porezna uprava donijet će rješenje da je to tijelo porezni obveznik za te djelatnosti ili transakcije.

2. Gospodarska djelatnost

Članak 6.

(1) Gospodarskom djelatnošću u smislu Zakona, smatra se svaka djelatnost proizvođača, trgovaca ili osoba koje obavljaju usluge, uključujući rudarske i poljoprivredne djelatnosti te djelatnosti slobodnih zanimanja. Gospodarskom djelatnošću smatra se i iskorištavanje materijalne ili nematerijalne imovine (najam, zakup i slično) u svrhu trajnog ostvarivanja prihoda. Pri tome nije nužna i namjera ostvarivanja dohotka odnosno dobiti.

(2) Smatra se da osoba obavlja gospodarsku djelatnost, ako se njeno obavljanje ponavlja s ciljem trajnog ostvarivanja prihoda, odnosno primitaka. Ako se vidi namjera ponavljanja djelatnosti tada već jednokratna radnja može značiti početak obavljanja gospodarske djelatnosti.

(3) U gospodarsku djelatnost ulaze osnovne i sporedne djelatnosti. U sporedne djelatnosti ubraja se sve ono što se obavlja uz osnovnu djelatnost pri čemu nije bitna trajnost tih djelatnosti. Prodaja predmeta imovine također se smatra gospodarskom djelatnošću ako su ti predmeti bili dio otuđiteljeve gospodarske djelatnosti.

(4) Unutar istog poreznog obveznika ne dolazi do prometa koji podliježu oporezivanju budući da nema drugog sudionika u isporuci dobara ili usluga. Navedeno se ne primjenjuje u slučaju premještanja dobara unutar Europske unije i uvoza dobara.

3. Početak i prestanak djelovanja poreznog obveznika

Članak 7.

(1) Pravna ili fizička osoba postaje porezni obveznik s prvim izvana primjetljivim aktivnostima koje su usmjerene na obavljanje gospodarske djelatnosti. Prvim izvana primjetljivim aktivnostima smatraju se osobito pripremne radnje, prva nabava robe, nabava osnovnih sredstava i slično.

(2) Porezni obveznik s prvim aktivnostima iz stavka 1. ovoga članka postaje obvezan upisati se u registar obveznika PDV-a u skladu s člankom 154. i 186. ovoga Pravilnika.

(3) Smatra se da porezni obveznik djeluje kao takav i pod prisilnom upravom, u likvidaciji, u stečaju te u ostalim sličnim postupcima ili u provedbi oporuke. Isporuka dobara iz stečajne mase ili likvidacijske mase koja je ostala iza društva u stečaju ili likvidaciji za potrebe oporezivanja PDV-om smatra se nastavkom djelatnosti društva u stečaju ili u likvidaciji. Stečajna masa koja je ostala iza društva u stečaju odnosno likvidacijska masa koja je ostala iza društva u likvidaciji smatra se univerzalnim pravnim slijednikom toga društva.

(4) Porezni obveznik prestaje djelovati kao takav posljednjim poslovnim aktivnostima.

(5) Vrijeme obustave ili privremene odjave djelatnosti nije bitno za djelovanje poreznog obveznika kao takvog. Ne smatra se obustavom djelatnosti ako se razabire da porezni obveznik ima namjeru nastaviti djelatnost ili je u dogledno vrijeme ponovno pokrenuti.

(6) Fizička i pravna osoba prestaje djelovati kao porezni obveznik trajnom odjavom djelatnosti, odnosno brisanjem iz registra kod nadležnog tijela. Prije odjave djelatnosti porezni obveznik mora obračunati PDV na sve isporuke do dana odjave, uključujući u te isporuke i sva dobra koja mu preostanu i koja se smatraju izuzimanjem u neposlovne svrhe, a za koja je mogao koristiti odbitak pretporeza.

(7) U slučaju kada je porezni obveznik prestao obavljati gospodarsku djelatnost trajnom odjavom ili brisanjem iz nadležnog registra pri čemu nije obračunao PDV u skladu sa stavkom 6. ovoga članka, osoba koja stječe izuzeto dobro kroz zasebni postupak smatra se jamcem platcem za pripadajuću obvezu PDV-a. Obvezu jamca platca utvrđuje rješenjem Porezna uprava.

IV. OPOREZIVE TRANSAKCIJE

1. Općenito

Članak 8.

(1) Transakcijama koje su predmet oporezivanja razumijevaju se sve transakcije čije je oporezivanje propisano Zakonom, a mogu biti oporezive ili oslobođene plaćanja poreza.

(2) Bitno obilježje oporezive transakcije je međusobna uzročna veza između transakcije i naknade. Za prosudbu o postojanju ovog obilježja mjerodavan je gospodarski interes sudionika, neovisno o tome kako su sami sudionici određeni posao nazvali.

(3) Transakcijama koje nisu predmet oporezivanja razumijevaju se one transakcije čije oporezivanje nije propisano Zakonom.

(4) Ako jedinstvena transakcija istovremeno ima obilježja isporuke dobara i obilježja obavljene usluge, za razvrstavanje su bitna ona obilježja koja određuju stvarni gospodarski sadržaj transakcije, uzimajući u obzir volju ugovornih strana.

(5) Povrat (zamjena) ambalaže ne podliježe oporezivanju.

2. Isporuka dobara i usluga

2.1. Isporuka dobara

Članak 9.

(1) Isporukom dobara omogućuje se prijenos prava raspolaganja materijalnom imovinom osobi koja tim dobrima može raspolagati kao vlasnik. Omogućavanje raspolaganja dobrima je pretežito činjenične naravi i obično je, ali ne i nužno povezano s prijenosom vlasničkih prava u imovinsko pravnom smislu. Pri tome je mjerodavno postojanje gospodarskog vlasništva, a ne posjeda kao stvarnog vlasništva nad dobrom.

(2) Dobrima se smatraju predmeti, skupine stvari i gospodarska dobra koja se u prometu smatraju dobrima kao što su: električna energija, plin, grijanje, hlađenje i slično. Skupine stvari predstavljaju skup više odvojenih predmeta objedinjenih u jedinstvenu cjelinu koja se u gospodarskom smislu smatra dobrom, a koja nije samo zbroj pojedinačnih predmeta.

Članak 10.

(1) Porezni obveznik koji isporuku obavlja u vlastito ime i za vlastiti račun, obračunava i plaća PDV na punu naknadu isto kao komisionar koji nastupa u vlastito ime a za tuđi račun.

(2) Kada komisionar iz stavka 1. ovoga članka isporuči dobro u smislu Zakona, nastaju dvije isporuke:

1. isporuka komisionara kupcu i

2. isporuka komitenta komisionaru.

(3) Porezni obveznik koji nastupa u tuđe ime i za tuđi račun – posrednik i zastupnik, obračunava i plaća PDV na pripadajuću mu proviziju.

(4) Porezni obveznik – posrednik i zastupnik kod usluge posredovanja, odnosno zastupanja, mora navesti naziv/ime i prezime, osobni identifikacijski broj (OIB) ili PDV identifikacijski broj osobe za koju posreduje – zastupa.

Članak 11.

(1) Isporukom dobara uz naknadu smatra se korištenje dobara koja čine dio poslovne imovine poreznog obveznika za njegove privatne potrebe ili za privatne potrebe njegovih zaposlenika, ako raspolažu njima bez naknade ili ih općenito koriste u druge svrhe osim za potrebe obavljanja djelatnosti poreznog obveznika, a za ta je dobra ili njihove dijelove u cijelosti ili djelomično odbijen pretporez. O izuzimanju dobara radi se onda, ako bi se isporuka da je obavljena trećoj osobi, smatrala isporukom dobara. Izuzimanja koja nisu u novcu procjenjuju se prema usporedivoj tržišnoj vrijednosti.

(2) Besplatno davanje uzoraka kupcima ili potencijalnim kupcima ne smatra se isporukom dobara uz naknadu ako su ta dobra obilježena kao takva i predstavljaju vrstu robe koja je rezultat poslovanja poreznog obveznika ili je povezana s obavljanjem njegove djelatnosti te ako se oni daju u razumnim količinama. Razumnim količinama smatra se ona količina koja je potrebna za procjenu uzorka koji se daje kako bi potencijalni kupac mogao nabaviti takva dobra.

(3) Povremeno davanje poklona pojedinačne vrijednosti do 160,00 kuna bez PDV-a u okviru obavljanja svoje gospodarske ili druge djelatnosti ne smatra se isporukom dobara uz naknadu pod uvjetom da se ne daju istim osobama i da ne postoji pravna obveza ili obveza protuisporuke odnosno protuusluge primatelja dobra. Povremenim davanjem poklona smatra se davanje najviše jednog poklona istoj osobi u jednom tromjesečju.

(4) Isporukama dobara uz naknadu iz stavka 3. ovoga članka ne smatra se davanje poklona u svrhu promidžbe pojedinačne vrijednosti do 160,00 kuna bez PDV-a ako se radi o posebno prilagođenim dobrima s oznakom »nije za prodaju« ili o reklamnim predmetima s nazivom tvrtke ili proizvoda kao što su čaše, pepeljare, olovke, stolnjaci, podmetači, privjesci, prospekti, katalozi, vrećice i slični proizvodi.

(5) Porezni obveznik je za besplatna davanja uzoraka i povremena davanja poklona vrijednosti do 160,00 kuna bez PDV-a obvezan sastavljati odgovarajuće isprave u skladu s propisima koji uređuju vođenje poslovnih knjiga poreznog obveznika i ovim Pravilnikom.

2.2. Premještanje dobara

Članak 12.

Brisan.

2.3. Opoziv

Članak 13.

(1) Isporuka dobara u smislu Zakona ne postoji ako se opozove (vrati).

(2) Ako isporučitelj tijekom isporuke dobara zamijeni jedno dobro drugim, onda se zamjenom ostvaruje prvobitno namjeravana isporuka dobara koja je oporeziva.

(3) Ako isporučitelj u jamstvenom roku zamijeni isporučeno dobro drugim istovrsnim dobrom, iste ili približno iste kakvoće i vrijednosti, ta isporuka nije oporeziva.

(4) Ako isporučitelj iz stavaka 2. i 3. ovoga članka u zamjeni isporuči drugo dobro, manje ili veće vrijednosti, razlike povećavaju ili smanjuju poreznu osnovicu.

(5) Ako se opozove isporuka dobara za koju je izdan račun temeljem kojeg je primatelj iskoristio pravo odbitka pretporeza, ispravak porezne osnovice obavlja se samo pod uvjetima iz članka 33. stavka 7. Zakona. Isto vrijedi i u slučaju isporuke dobra manje vrijednosti iz stavka 4. ovoga članka.

2.4. Isporuka materijala radi prerade, obrade, dorade ili izrade proizvoda

Članak 14.

(1) Ako naručitelj daje proizvođaču materijal radi prerade, obrade, dorade ili izrade određenog proizvoda, takva isporuka dobara nije oporeziva, ako naručitelj zadržava pravo raspolaganja tim materijalom.

(2) Ako proizvođač iz stavka 1. ovoga članka ne upotrijebi sav materijal kojeg mu je dao naručitelj i ne vrati mu neupotrjebljeni materijal, smatra se da je naručitelj proizvođaču obavio isporuku toga materijala.

(3) Ako naručitelj iz stavka 1. ovoga članka isporučuje proizvođaču materijal, dijelove ili sastojke pri čemu ne zadržava mogućnost raspolaganja tim materijalom već takvim isporukama dobara plaća proizvođačeve isporuke odnosno protuisporuke dobara, radi se o oporezivim isporukama dobara, odnosno razmjeni.

2.5. Razmjena

Članak 15.

(1) Ako pri isporuci naknada nije novčana, već u isporuci drugog dobra ili obavljenoj usluzi, radi se o razmjeni.

(2) Pri razmjeni, isporuka podliježe oporezivanju na obje strane, kod svakog isporučitelja.

2.6. Usluge

Članak 16.

(1) Uslugama se u smislu Zakona smatraju sve transakcije uz naknadu koje ne predstavljaju isporuku dobara. Uslugama se osobito smatraju i usluge prepuštanja na uporabu i korištenje dobara (najam ili zakup), davanje, prijenos i osiguravanje prava na patente, pronalazačka prava, prava industrijskog vlasništva i slična prava.

(2) Trpljenje neke radnje ili stanja i suzdržavanje od neke radnje predstavljaju usluge u smislu PDV-a. Pod trpljenjem neke radnje ili stanja smatra se između ostalog i dopuštanje korištenja pokretnih i nepokretnih stvari, patenata i drugih pronalazačkih prava. Suzdržavanjem od neke radnje smatra se osobito odricanje od tržišnog natjecanja i odricanje od obavljanja djelatnosti.

(3) Obavljenim uslugama uz naknadu ne smatra se korištenje osobnih automobila za privatne potrebe za koje je izvršen odbitak 50% pretporeza prema članku 61. stavku 2. Zakona. Navedeno se primjenjuje i u slučaju kada je za osobne automobile izvršen odbitak 70% pretporeza.

2.7. Posebni slučajevi isporuke dobara i usluga

2.7.1. Unos dobara u društvo

Članak 17.

(1) Unos privatne (osobne – neposlovne) imovine u društvo ili u imovinu trgovca pojedinca ne podliježe oporezivanju.

(2) Ako društvo ili trgovac pojedinac unosi imovinu u drugo društvo ili u imovinu trgovca pojedinca, radi se o oporezivoj isporuci.

(3) Ako društvo, za unesena dobra u društvo, daje naknadu u obliku određenih prava povezanih s društvom drugom društvu ili članovima društva, davanje tih prava oslobođeno je PDV-a prema odredbama članka 40. stavka 1. točke f) Zakona.

2.7.2. Promjena oblika društva, spajanje, pripajanje i podjela

Članak 18.

(1) Promjena oblika društva ne podliježe oporezivanju.

(2) Spajanje, pripajanje, odvajanje i podjela društva u skladu s propisima koji uređuju to područje ne podliježu oporezivanju.

2.7.3. Prijenos imovine poreznog obveznika

Članak 19.

(1) Isporukom dobara ne smatra se prijenos imovine poreznog obveznika (prenositelja) u smislu članka 7. stavka 9. Zakona pod uvjetom da su prenositelj i primatelj porezni obveznici te da primatelj nastavlja sa obavljanjem gospodarske djelatnosti za koju ima pravo na odbitak pretporeza.

(2) U slučaju neispunjenja uvjeta iz stavka 1. ovoga članka radi se o oporezivoj isporuci dobara te je isporučitelj obvezan obračunati i platiti PDV.

(3) U slučaju da porezni obveznik primatelj imovine preuzetu imovinu počne koristiti u druge svrhe osim za one za koje ima pravo na odbitak pretporeza obvezan je izvršiti ispravak odbitka pretporeza prema članku 64. Zakona.

2.7.4. Likvidacija i stečaj te ostali slični postupci

Članak 20.

(1) Isporuke dobara i obavljanje usluga u postupku likvidacije, stečaja uključujući isporuke iz stečajne mase ili likvidacijske mase i ostalih sličnih postupaka podliježu oporezivanju.

(2) Isporuke dobara članovima ili osnivačima društva po završetku likvidacije podliježu oporezivanju.

(3) Porezni obveznik u postupku stečaja je stečajni dužnik.

2.7.5. Ovrha

Članak 21.

(1) Kad zakonom utvrđeno tijelo u postupku ovrhe proda neko dobro, ne smatra se da je došlo do isporuke između dužnika i ovršnog tijela već do izravne dužnikove isporuke kupcu, koja podliježe oporezivanju.

(2) Pri prodaji dobara u postupku ovrhe koji provodi Porezna uprava prema odredbama Općeg poreznog zakona i drugih propisa, smatra se da je došlo do izravne dužnikove isporuke kupcu.

(3) Ovršno tijelo koje u postupku ovrhe provodi prodaju dobara obvezno je kopiju dokumenta o prodaji dobara dostaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave. Navedeno se ne primjenjuje u slučaju iz članka 75. stavka 3. točke d) Zakona.

(4) Odredbe stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka na jednak se način primjenjuju i kod punopravnog stjecanja vlasništva u postupku fiducije.

2.7.6. Nasljeđivanje

Članak 22.

(1) Prijenos dobara i imovinskih prava sa ostavitelja na jednog ili više nasljednika u slučaju nastavka gospodarske djelatnosti ne podliježe oporezivanju.

(2) Ako je zbog smrti poreznog obveznika (fizičke osobe) došlo do prestanka obavljanja djelatnosti, na nasljednike se prenose sve porezne obveze ostavitelja nastale do njegove smrti odnosno prestanka obavljanja djelatnosti. Za porezne obveze ostavitelja nasljednici odgovaraju solidarno.

2.7.7. Korištenje i prodaja založenog dobra

Članak 23.

(1) Ako zalogoprimatelj koristi založeno dobro uz naknadu, radi se o usluzi koja podliježe oporezivanju.

(2) Pri prodaji založenog dobra dolazi do dvije isporuke koje podliježu oporezivanju, prvo od strane zalogodavatelja zalogoprimatelju i zatim od strane zalogoprimatelja kupcu.

2.7.8. Članski doprinosi

Članak 24.

(1) Ako neprofitne pravne osobe, osnovane na temelju posebnih propisa, radi ispunjavanja svojih statutom utvrđenih zadaća ubiru članarinu, članarina ne predstavlja naknadu za isporuku dobara odnosno obavljanje usluga.

(2) Ako neprofitne pravne osobe za prikupljenu članarinu obavljaju određene isporuke dobara odnosno usluga tada članarina predstavlja naknadu za te isporuke.

(3) O članarini iz stavka 1. ovoga članka radi se u slučaju ako se članski doprinos utvrđuje po određenom kriteriju jednako za sve članove.

2.7.9. Odšteta

Članak 25.

(1) Isporuka kojom se obeštećuje primatelja za štetu nastalu po osnovi ranije isporuke ne smatra se isporukom koja podliježe oporezivanju već odštetom.

(2) O odšteti se radi samo u slučaju kada isporučitelj temeljem zakona ili ugovora odgovara za štetu i njene posljedice i određenim isporukama tu štetu otklanja.

(3) Za procjenu da li se radi o odšteti ili oporezivoj isporuci odlučujuće je da li su ispunjeni uvjeti iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Odštetom se ne smatra isporuka koja u cijelosti ili u dijelu predstavlja novu isporuku.

(5) Zatezne kamate koje porezni obveznik naplaćuje od svojih dužnika, do visine propisane zatezne kamate i troškovi opomena, predstavljaju odštetu i ne oporezuju se.

(6) Naknada štete zbog raskida ugovora predstavlja odštetu koja ne podliježe oporezivanju ako platitelj za to nije stekao nikakva dobra ili koristio usluge. Ako se ugovor izvrši u dijelu, taj dio isporuke podliježe oporezivanju.

2.7.10. Izuzimanje dobara i usluga

Članak 26.

(1) Izuzimanje, odnosno korištenje dobara i usluga poreznog obveznika u neposlovne svrhe ili druge svrhe osim njihovog poslovanja utvrđuje se na temelju računa, obračuna, knjigovodstvenih i drugih vjerodostojnih isprava.

(2) Kod poreznog obveznika manjkovi dobara za koje se ne tereti odgovorna osoba smatraju se izuzimanjem dobara u neposlovne svrhe i podliježu oporezivanju, osim kala, rastepa, kvara i loma, a najviše do visine utvrđene odlukom Gospodarske i Obrtničke komore i manjkova dobara nastalih djelovanjem više sile. Manjkovima uslijed više sile u smislu ovoga Pravilnika, razumijevaju se manjkovi (štete) od elementarnih nepogoda (poplava, požar, potres i dr.), ratnih razaranja i provalnih krađa, do visine utvrđene temeljem očevidnika nadežnog tijela za procjenu šteta.

(3) Tehnološki manjak nastao u procesu proizvodnje smatra se porezno priznatim manjkom do visine utvrđene normativima prema vrsti djelatnosti odnosno do visine utvrđene zakonima o posebnim porezima odnosno trošarinama za proizvode koji podliježu plaćanju tih poreza. Normativi mogu biti utvrđeni od strane poreznog obveznika ili strukovne grupacije, a ako ih nema Porezna uprava normative u pojedinim slučajevima procjenjuje na temelju međuovisnosti između prihoda i rashoda (primitaka i izdataka) putem normativa utroška materijala, energije, rada i drugih proizvodnih čimbenika.

(4) Manjak dobara zbog neodgovarajuće kvalitete, proteka roka trajanja, kala, rastepa, loma i kvara iznad visine utvrđene prema stavku 2. ovoga članka, može se priznati, ako je pri utvrđivanju činjeničnog stanja prisutan ovlašteni službenik Porezne uprave ili ako porezni obveznik raspolaže odgovarajućom dokumentacijom nadležnih tijela ili pravnih osoba o količini i vrsti preuzetih dobara koja su dana na zbrinjavanje ili uništenje.

(5) Manjak dobara zbog proteka roka trajanja ne može biti porezno priznat ako je porezni obveznik ta dobra nabavio unutar tri mjeseca prije isteka otpisnog roka. Iznimno navedeno se ne primjenjuje na dobra čiji je rok trajanja manji od tri mjeseca kao i na dobra donirana sukladno stavku 6. ovoga članka.

(6) Porezno priznatim manjkom dobara smatrat će se isporuke hrane bez naknade (doniranje) koje porezni obveznik obavlja u svrhu sprječavanja njenog uništavanja, zaštite okoliša i pomoći krajnjim primateljima sukladno posebnom propisu o doniranju hrane i hrane za životinje, isključivo neprofitnim pravnim osobama koje humanitarnu djelatnost obavljaju u skladu s posebnim propisima i registrirane su kao posrednici koji sudjeluju u lancu doniranja hrane, do 2% prihoda odnosno primitaka prethodne godine. Za obračun vrijednosti isporuka koje se smatraju porezno priznatim manjkom uzima se nabavna vrijednost takve hrane (bez PDV-a). Porezni obveznici koji obavljaju donacije hrane, a nisu poslovali u prethodnoj godini obvezni su u posljednjem razdoblju oporezivanja tekuće godine izvršiti ispravak ako su prešli 2% prihoda te godine.

(7) U slučaju elementarnih nepogoda porezno priznatim manjkom dobara smatrat će se i isporuke iz stavka 6. ovoga članka koje se obave izravno krajnjim primateljima sukladno posebnom propisu o doniranju hrane i hrane za životinje.

(8) Porezni obveznik koji obavlja isporuke hrane bez naknade (doniranje) iz stavaka 6. i 7. ovoga članka obvezan je dostaviti Poreznoj upravi u elektroničkom obliku podatke o navedenim isporukama do 20-og dana u mjesecu koji slijedi po završetku razdoblja oporezivanja iz članka 84. stavaka 1. i 2. Zakona.

(9) Podaci iz stavka 8. ovoga članka upisuju se u Izvješće o obavljenim donacijama hrane (Obrazac DONH) koji je sastavni dio ovoga Pravilnika. Porezni obveznik nije obvezan podnijeti navedeno izvješće ako u razdoblju oporezivanja nije obavljao isporuke iz stavaka 6. i 7. ovoga članka.

(10) U slučaju ispravka podataka iz već podnijetih Izvješća o obavljenim donacijama hrane, podnosi se novo Izvješće o obavljenim donacijama hrane.

(11) U izvješće iz stavka 9. ovoga članka upisuju se sljedeći podaci:

1. naziv nadležnog područnog ureda Porezne uprave,

2. naziv, odnosno ime i prezime i osobni identifikacijski broj (OIB) poreznog obveznika – donatora,

3. naziv, odnosno ime i prezime i osobni identifikacijski broj (OIB) primatelja donacije (posrednika),

4. nabavna cijena bez PDV-a donirane hrane razvrstana po stopama PDV-a i ukupno za sve stope,

5. vrijednost donirane hrane bez PDV-a koja bi bila obračunana pri prodaji razvrstana po stopama PDV-a i ukupno za sve stope,

6. donacije hrane iz članka 26. stavka 7. ovoga Pravilnika,

7. datum podnošenja,

8. potpis podnositelja izvješća.

(12) Posrednici iz stavka 6. ovoga članka obvezni su isporučitelju dati izjavu da primljenu hranu neće koristiti u komercijalne svrhe, već će ju dati (donirati) krajnjim primateljima sukladno posebnom propisu o doniranju hrane i hrane za životinje.

3. Stjecanje dobara unutar Europske unije

Članak 27.

(1) Stjecatelj dobara unutar Europske unije iz članka 5. stavka 1. točke b) Zakona u tekućoj godini počinje obračunavati PDV na ono stjecanje dobara unutar Europske unije u tuzemstvu kojim ispunjava uvjet iz članka 5. stavka 2. Zakona, odnosno prelazi prag stjecanja tijekom tekuće kalendarske godine.

(2) Za dobra koja podliježu trošarinama iz članka 4. stavka 1. točke 2.c) Zakona koja stječe porezni obveznik koji nije registriran za potrebe PDV-a ili pravna osoba koja nije porezni obveznik, obveza obračuna i plaćanja PDV-a nastaje i ako vrijednost tih stečenih dobara ne prelazi prag stjecanja u kalendarskoj godini.

(3) Ako dobra koja podliježu trošarinama stječe porezni obveznik registriran za potrebe PDV-a, na takvo stjecanja obračunava se PDV.

4. Stjecanje i isporuka prijevoznih sredstava

4.1. Rabljena prijevozna sredstva

Članak 28.

(1) Rabljenim prijevoznim sredstvom u smislu ovoga Pravilnika smatra se prijevozno sredstvo koje nije novo prijevozno sredstvo prema članku 4. stavku 3. Zakona.

(2) PDV se ne obračunava i ne plaća u slučaju nabave rabljenog prijevoznoga sredstva iz druge države članice ako je isporučitelj porezni obveznik koji ima sjedište u drugoj državi članici te je na isporuku rabljenog prijevoznoga sredstva primijenio posebni postupak oporezivanja marže.

(3) PDV se ne obračunava i ne plaća u slučaju nabave rabljenog prijevoznog sredstva iz druge države članice i ako je isporučitelj fizička osoba, mali porezni obveznik ili pravna osoba koja nije porezni obveznik koji pri nabavi prijevoznog sredstva kojeg isporučuju u tuzemstvo nisu imali pravo na odbitak pretporeza u svojoj državi članici.

(4) PDV se obračunava i plaća na rabljena prijevozna sredstva koja stječe osoba registrirana za potrebe PDV-a u tuzemstvu od isporučitelja koji je registriran za potrebe PDV-a u drugoj državi članici i prijevozno sredstvo je isporučio pod uvjetima iz članka 41. stavka 1. Zakona, osim u slučaju iz stavka 2. ovoga članka.

4.2. Stjecanje novih prijevoznih sredstava

Članak 29.

(1) PDV se obračunava i plaća na stjecanje prijevoznog sredstva iz članka 4. stavka 2. Zakona ako se u skladu s člankom 4. stavkom 3. Zakona smatra novim prijevoznim sredstvom.

(2) Obveznik plaćanja PDV je bilo koja osoba koja stječe novo prijevozno sredstvo iz druge države članice, neovisno o tome je li registrirana za potrebe PDV-a ili nije.

(3) Osoba koja stječe novo prijevozno sredstvo mora to stjecanje prijaviti Carinskoj upravi najkasnije 10 dana od dana stjecanja. Novo prijevozno sredstvo može se registrirati kod nadležnog tijela prema posebnim propisima samo uz predočenje prijave za stjecanje novih prijevoznih sredstava koju je ovjerila Carinska uprava s uključenom potvrdom o plaćenom PDV-u. PDV se plaća u roku od 10 dana od dana stjecanja novog prijevoznog sredstva.

(4) Porezni obveznik registriran za potrebe PDV-a koji stječe novo prijevozno sredstvo radi daljnje prodaje obračunava PDV u skladu s redovnim postupkom oporezivanja što prijavljuje putem prijave PDV-a.

Članak 30.

(1) Datumom prve uporabe novog prijevoznog sredstva u smislu članka 4. stavka 3. točke a) Zakona smatra se datum prve registracije prijevoznog sredstva.

(2) U slučaju kopnenih motornih vozila također se smatra datumom prve uporabe ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:

a) vozilo je stavljeno na raspolaganje kupcu, a prevezeno je iz države proizvođača bez registracije u tuzemstvo ili

b) proizvođač ili njegov zastupnik su koristili vozilo za izlaganje, a vozilo je prevezeno iz države članice proizvođača bez registracije u tuzemstvo ili

c) izdan je račun, koji se odnosi na prvu isporuku, a Porezna uprava ili Carinska uprava ne može utvrditi niti jedan od gore navedenih uvjeta.

(3) U slučaju plovila i zrakoplova također se smatra datumom prve uporabe ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:

a) proizvođač je isporučio plovilo ili zrakoplov prvom kupcu ili

b) plovilo ili zrakoplov su prvi put dani na korištenje kupcu ili

c) proizvođač ili njegov zastupnik su prvi put koristili plovilo ili zrakoplov za izlaganje ili

d) izdan je račun, koji se odnosi na prvu isporuku, a Porezna uprava ili Carinska uprava ne može utvrditi niti jedan od gore navedenih uvjeta.

(4) Ako se utvrdi da je iskazana vrijednost novog prijevoznog sredstva pri stjecanju neopravdano niska, Porezna uprava ili Carinska uprava može procijeniti osnovicu za obračun PDV-a pri stjecanju.

4.3. Isporuka novih prijevoznih sredstava

Članak 31.

Porezni obveznik koji isporuči novo prijevozno sredstvo u drugu državu članicu bilo kojoj osobi koja nije registrirana za potrebe PDV-a te porezni obveznik iz članka 6. stavka 4. Zakona, kod isporuke novog prijevoznog sredstva u drugu državu članicu, obvezan je najkasnije 10 dana od dana obavljene isporuke Carinskoj upravi prijaviti isporuku novog prijevoznog sredstva.

5. Trostrani posao

Članak 32.

(1) Porezni obveznik može primijeniti pojednostavljenje u slučaju iz članka 10. stavka 2. Zakona ako se radi o trostranom poslu.

(2) Trostranim poslom smatra se posao u kojem:

a) sudjeluju tri porezna obveznika i radi se o isporuci istih dobara koja su otpremljena ili prevezena izravno od prvog isporučitelja posljednjem kupcu iz jedne države članice u drugu,

b) osobe koje sudjeluju su registrirane za potrebe PDV-a u tri različite države članice,

c) prvi kupac nema sjedište ili prebivalište u tuzemstvu i koristi isti porezni identifikacijski broj koji je dao isporučitelju i drugom kupcu,

d) je isporučitelj ili prvi kupac ili druga osoba za njihov račun otpremio ili prevezao dobra,

e) drugi, odnosno posljednji kupac koristi PDV identifikacijski broj koji mu je dodijelila država članica u kojoj završava otprema ili prijevoz dobara,

f) drugi, odnosno posljednji kupac je obveznik plaćanja PDV-a.

(3) Ako su uvjeti iz stavka 2. ovoga članka ispunjeni, prvi kupac oslobođen je plaćanja PDV-a na stjecanje dobara iz druge države članice.

(4) Prvi kupac mora izdati račun drugom kupcu, koji ne smije sadržavati iznos PDV-a i u kojem se navodi da se radi o trostranom poslu.

6. Vrijednosni kuponi

Članak 32.a

(1) Vrijednosni kuponi iz članka 11.a Zakona mogu biti u fizičkom ili elektroničkom obliku.

(2) Vrijednosnim kuponima iz članka 11.a Zakona ne smatraju se instrumenti koji imatelju daju pravo na popust pri kupnji dobara ili usluga, a koji ne uključuju pravo na primanje tih dobara ili usluga te putne karte, ulaznice, poštanske marke i slično.

V. MJESTO OPOREZIVANJA USLUGA

1. Mjesto obavljanja usluga

Članak 33.

Brisan.

Članak 33.a

Porezni obveznik iz članka 26. stavka 5. Zakona koji obavlja telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljene usluge osobama koje nisu porezni obveznici mora nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnijeti pisanu izjavu da je izabrao primjenu mjesta oporezivanja usluga iz članka 26. stavka 1. Zakona, što ga obvezuje na rok od dvije kalendarske godine. Izjava se istekom propisanog roka može opozvati u pisanom obliku.

Članak 34.

(1) Usluge pripremanja hrane i obavljanje usluga prehrane u ugostiteljskim objektima te pripremanje i usluživanje pića u tim objektima su usluge isporuke pripremljene ili nepripremljene hrane i/ili pića za ljudsku potrošnju, uz dodatne usluge koje omogućavaju njihovu trenutnu potrošnju.

(2) Uslugama pripremanja hrane i obavljanja usluga prehrane u ugostiteljskim objektima te pripremanja i usluživanja pića u tim objektima ne smatraju se:

a) isporuke pripremljene ili nepripremljene hrane koja se ne konzumira u ugostiteljskim objektima već je kupac iznese iz tih objekata,

b) isporuke koje obuhvaćaju pripremu i prijevoz hrane,

c) isporuke pripremljene ili nepripremljene hrane i/ili pića, sa ili bez prijevoza, ali bez dodatnih usluga.

(3) Mjesto oporezivanja isporuka iz stavka 2. ovoga članka određuje se u skladu s člancima 12., 13. i 14. Zakona.

Članak 35.

(1) Mjesto obavljanja usluga iznajmljivanja pokretne materijalne imovine te plovila (sa ili bez smještaja) u skladu s Pravilnikom o uvjetima za obavljanje djelatnosti iznajmljivanja plovila sa ili bez posade i pružanje usluge smještaja gostiju na plovilu, osim ostalih prijevoznih sredstava, koje se obavljaju u tuzemstvu osobama koje nisu porezni obveznici je izvan Europske unije, ako se te usluge stvarno koriste izvan Europske unije.

(2) Mjesto obavljanja usluga iznajmljivanja pokretne materijalne imovine te plovila (sa ili bez smještaja) u skladu s Pravilnikom o uvjetima za obavljanje djelatnosti iznajmljivanja plovila sa ili bez posade i pružanje usluge smještaja gostiju na plovilu, osim ostalih prijevoznih sredstava, koje se obavljaju izvan Europske unije osobama koje nisu porezni obveznici je u tuzemstvu, ako se te usluge stvarno koriste u tuzemstvu.

VI. NASTANAK OPOREZIVOG DOGAĐAJA I OBVEZE OBRAČUNA PDV-a

1. Oporezivi događaj

Članak 36.

(1) Oporezivi događaj nastaje kada su dobra isporučena ili usluge obavljene.

(2) Obveza obračuna PDV-a nastaje kada je nastao oporezivi događaj, a utvrđena obveza PDV-a iskazuje se u prijavi PDV-a za razdoblje oporezivanja u kojem je obavljena isporuka dobara ili usluga.

(3) Ako je oporezivi događaj nastao, a nije izdan račun, obveza obračuna PDV-a nastaje kada je nastao oporezivi događaj. Obveza obračuna PDV-a nastaje u visini PDV-a koji bi bio zaračunan da su za sve isporuke obavljene tijekom razdoblja oporezivanja izdani računi. Ove odredbe ne primjenjuju se na usluge za koje je primatelj obvezan platiti PDV te na isporuke dobara unutar Europske unije oslobođene PDV-a prema članku 41. Zakona i premještanje dobara u drugu državu članicu radi obavljanja gospodarske djelatnosti.

(4) Usluge su obavljene u trenutku završetka njihovog korištenja. Ako se usluga obavlja stalno (kontinuirano) kroz više razdoblja oporezivanja, obveza obračuna PDV-a nastaje po proteku svakog razdoblja oporezivanja, bez obzira je li usluga zaračunana ili nije. Ako porezni obveznik ugovori plaćanje usluge koje ovisi o ishodu sudskog postupka PDV se obračunava u trenutku naplate.

(5) U graditeljskoj djelatnosti obveza obračuna PDV-a nastaje istekom razdoblja oporezivanjau kojem je ovjerena situacija o stvarno izvedenim građevinskim radovima od strane nadzornog tijela. Ako nadzorno tijelo ne ovjeri obračunsku situaciju, smatra se da je porezna obveza nastala u onom dijelu u kojem su radovi obavljeni najkasnije istekom razdoblja oporezivanja koje slijedi nakon razdoblja u kojem je ispostavljena obračunska situacija. Navedeno se ne primjenjuje u slučaju prijenosa porezne obveze iz članka 75. stavka 3. i članka 75. stavka 2. Zakona.

(6) Rok plaćanja, odgoda plaćanja ili kreditiranje ne utječu na nastanak obveze obračuna PDV-a.

(7) Kod financijskog leasinga ili najma predmeta dugotrajne imovine, kod kojeg primatelj leasinga snosi troškove amortizacije i može steći pravo vlasništva nad tim predmetom, obveza obračuna PDV-a za ukupnu vrijednost leasinga ili najma nastaje istekom razdoblja oporezivanja u kome je isporučeno dobro – predmet najma. Kod operativnog leasinga ili najma kod kojeg davatelj leasinga snosi troškove amortizacije predmeta leasinga i primatelj leasinga nema opciju kupnje, obveza obračuna PDV-a nastaje za dio najamnine koji se odnosi na razdoblje oporezivanja odnosno u visini jedne mjesečne rate. Ako rate nisu utvrđene za razdoblje oporezivanja već za neka druga razdoblja, preračunavaju se za razdoblje oporezivanja. Kod financijskog leasinga razlike koje nastaju nakon isporuke dobara, a zbog promjene tečaja uslijed primjene ugovorene valutne klauzule vežu se uz uslugu financiranja (kamatu) i oslobođene su PDV-a.

(8) Ako se manjak dobara utvrdi popisom dobara obveza obračuna PDV-a nastaje u trenutku kada je manjak utvrđen.

(9) Ako je porezni obveznik izdao račun, a nije isporučio dobra ili obavio uslugu, ne nastaje obveza obračuna PDV-a ako izdani račun stornira. Ako račun nije storniran porezni obveznik koji ga je izdao obvezan je obračunani PDV platiti sukladno članku 79. stavku 11. Zakona.

2. Predujmovi

Članak 37.

(1) Za primljene predujmove obveza obračuna PDV-a na primljeni iznos nastaje u trenutku primitka predujma. Za nastanak oporezivog događaja bitan je trenutak naplate predujma, a ne trenutak isporuke dobara ili obavljanja usluga.

(2) Prilikom utvrđivanja obveze obračuna PDV-a kod predujmova koristi se preračunana stopa PDV-a.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka kod prijenosa porezne obveze temeljem članka 75. stavka 3. Zakona osoba koja plaća predujam obvezna je obračunati PDV po stopi 25%.

3. Predujmovi pri stjecanju i isporukama unutar EU

Članak 38.

(1) Ako porezni obveznik izvrši plaćanje prije stjecanja dobara unutar Europske unije, ne nastaje obveza obračuna PDV-a.

(2) Ako porezni obveznik primi predujam prije nego što obavi isporuku dobara unutar Europske unije prema uvjetima iz članka 41. Zakona, ne nastaje obveza obračuna PDV-a.

(3) Odredbe o nastanku obveze obračuna PDV-a iz stavaka 1. i 2. ovoga članka na jednak se način primjenjuju za predujmove u vezi s uslugama i dobrima za koje je PDV obvezan platiti primatelj, a koje mu obavi porezni obveznik bez sjedišta, prebivališta ili uobičajenog boravišta u tuzemstvu ili ih on obavi takvom poreznom obvezniku.

4. Predujmovi u vezi s uvozom ili izvozom dobara

Članak 39.

Ako porezni obveznik unaprijed izvrši ili primi plaćanje u vezi s uvozom ili izvozom dobara ne nastaje obveza obračuna PDV-a. Navedeno se odnosi i na usluge povezane s uvozom ili izvozom dobara, koje su oslobođene plaćanja PDV-a u skladu s člankom 45. stavkom 1. točkom 4. Zakona..

5. Obavljanje isporuka dobara i usluga

Članak 40.

(1) U slučaju iz članka 7. stavka 3. Zakona oporezivi događaj i obveza obračuna PDV-a nastaje u razdoblju oporezivanja u kojem porezni obveznik dobra koristi za te namjene.

(2) U slučaju iz članka 7. stavka 8. Zakona oporezivi događaj i obveza obračuna PDV-a nastaje u razdoblju oporezivanja kojem je porezni obveznik prestao obavljati gospodarsku djelatnost.

(3) U slučaju iz članka 8. stavka 3. Zakona obveza obračuna PDV-a nastaje u razdoblju oporezivanja u kojem su usluge obavljene.

(4) Kad porezni obveznik koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u Republici Hrvatskoj obavi usluge tuzemnom poreznom obvezniku oporezivi događaj i obveza obračuna PDV-a nastaje kada su usluge obavljene.

(5) Ako porezni obveznik na računu za isporučena dobra ili usluge iskaže PDV viši od onoga koji duguje prema Zakonu, tada duguje taj viši iznos, osim kad ispravi račun izdan primatelju na način propisan za ispravak porezne osnovice u skladu s člankom 33. stavkom 7. Zakona. U tom slučaju oporezivi događaj i obveza obračuna PDV-a nastaje istekom razdoblja oporezivanja u kojem je izdan račun.

(6) Ako netko u nekomu računu za isporučena dobra ili obavljene usluge izdvojeno iskaže PDV, iako za to nije ovlašten, tada duguje iskazani iznos, osim kad ispravi račun izdan primatelju, u skladu s člankom 33. stavkom 7. Zakona. Oporezivi događaj i obveza obračuna PDV-a u tom slučaju nastaju istekom razdoblja oporezivanja u kojemu je račun izdan.

(7) Pri zaračunavanju nevraćene povratne ambalaže obveza obračuna PDV-a nastaje u razdoblju oporezivanja u kojem je ambalaža bila zaračunana.

(8) Ako se vodi evidencija o povratnoj ambalaži, u slučaju prekida poslovne suradnje između dobavljača dobara u povratnoj ambalaži i korisnika (zbog likvidacije, stečaja, uništenja povratne ambalaže i slično) obveza obračuna PDV-a nastaje u razdoblju oporezivanja u kojem je prekinuta poslovna suradnja, a povratna ambalaža nije vraćena.

VII. POREZNA OSNOVICA

1. Porezna osnovica kod isporuke dobara i obavljanja usluga

1.1. Naknada

Članak 41.

(1) Osnovica PDV-a, prema članku 33. Zakona, je naknada za isporučena dobra ili obavljene usluge uključujući iznose subvencija koji su izravno povezani s cijenom isporučenih dobara ili usluga.

(2) Naknadom se smatra sve ono što primatelj dobara treba dati ili platiti za isporučena dobra i obavljene usluge, osim PDV-a. U poreznu osnovicu ulazi i sve ono što neka druga osoba, a ne primatelj dobara ili usluga, da ili plati odnosno treba dati ili platiti poreznom obvezniku za isporučena dobra ili obavljene usluge.

(3) Naknadom za isporuku dobara prema stavku 1. ovoga članka smatraju se i svi iznosi koje je isporučitelj zaračunao (naplatio) kupcu po osnovi isporuke kao što su troškovi prijevoza, postavljanja, slanja, osiguranja, ugrađene dodatne opreme, provizije, troškovi pakiranja i slično. U naknadu ulaze i dobrovoljno plaćeni iznosi.

(4) Naknadom se smatraju i iznosi posebnih poreza, trošarina, pristojbi, carina, osim PDV-a, koji se uračunavaju u vrijednost isporuke i zaračunavaju kupcu.

(5) Porezna osnovica kod stjecanja dobara unutar Europske unije utvrđuje se temeljem istih elemenata iz članka 33. Zakona koji se koriste za određivanje porezne osnovice za isporuke istih dobara u tuzemstvu. U poreznu osnovicu uračunavaju se iznosi posebnih poreza, trošarina i pristojbi koji se plaćaju pri stjecanju dobara iz druge države članice.

(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka kada trgovac koji je registriran za prodaju motornih vozila odnosno leasing društvo, koji ne nabavljaju motorna vozila za vlastite potrebe, u vrijednosti isporuke iskazuju posebni porez na motorna vozila koji se plaća prema posebnom propisu radi uporabe na cestama u Republici Hrvatskoj, a koji prenose na stjecatelja motornog vozila odnosno korisnika leasinga taj iznos poreza ne uključuju u poreznu osnovicu za obračun PDV-a. Prilikom utvrđivanja posebnog poreza na motorna vozila koji se ne uključuje u poreznu osnovicu za obračun PDV-a u obzir se uzima iznos posebnog poreza koji stjecatelj motornog vozila odnosno korisnik leasinga nije otplatio.

(7) U naknadu ne ulaze iznosi primljeni od osiguravatelja po osnovi naknada šteta. U naknadu ne ulaze ni iznosi primljeni za otklanjanje nastalih šteta po osnovi prirodnih nepogoda do visine utvrđene očevidnikom nadležnog tijela. Isto se odnosi i na iznose primljene za uništena ili otuđena dobra.

(8) U naknadu ne ulaze subvencije i ostala poticajna sredstva iz proračuna ako nisu izravno povezana s cijenom isporučenih dobara ili usluga.

(9) U poreznu osnovicu ne ulaze sniženja cijene i popusti što se kupcu odobre u trenutku ispostavljanja računa ili u trenutku isporuke.

(10) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, poreznu osnovicu kod usluge iznajmljivanja plovila iz članka 35. ovoga Pravilnika čini razmjerni dio vrijednosti ugovorene usluge najma plovila koji se stvarno koristi u tuzemstvu (dani plovidbe u Republici Hrvatskoj, što uključuje dan uplovljenja u Republiku Hrvatsku i dan isplovljenja iz Republike Hrvatske, u odnosu na ukupno trajanje najma).

Članak 42.

(1) Ako se kupcu pri oporezivoj isporuci dobara zaračunava i kaucija za ambalažu tada kaucija predstavlja dio naknade za isporuku dobara. Kod vraćanja kaucije porezna osnovica se umanjuje za taj iznos.

(2) Ako kupac nije vratio povratnu ambalažu isporučitelj mora na poreznu osnovicu koju čini vrijednost nevraćene ambalaže (i nezaračunane kaucije) zaračunati PDV, u razdoblju oporezivanja u kojem je ambalaža zaračunana.

(3) Nabavnom cijenom smatra se cijena nove nabave odnosno neto nabavna cijena uvećana za zavisne troškove nove nabave kada se radi o izuzimanju odnosno isporuci dobara koja su kupljena ili ako porezni obveznik ili njegov sljednik zadrži dobra nakon prestanka obavljanja gospodarske djelatnosti, a pri nabavi tih dobara PDV je u cijelosti ili djelomično odbijen. Pri izuzimanju dobara proizvedenih u poduzeću ukupnim troškom smatraju se vlastiti troškovi utvrđeni prema računovodstvenim propisima.

(4) Nabavnom cijenom kod usluga, odnosno korištenja dobara poslovne imovine u privatne ili druge neposlovne svrhe ukupnim troškom smatra se cijena nabave takvih usluga uvećana za troškove održavanja i druge zavisne troškove, a kod dobara koja su u najmu trošak naknade po ugovoru, trošak održavanja i svi drugi zavisni troškovi koje po ugovoru o najmu snosi korisnik najma. Kod izuzimanja usluga ukupnim troškom smatra se ukupni trošak obavljanja tih usluga kojeg snosi porezni obveznik.

(5) Kod zabavnih igara poreznu osnovicu čine uplate za sudjelovanje u tim igrama.

(6) Kod financijskog leasinga ili najma u poreznu osnovicu ne uračunavaju se kamate i slični troškovi financiranja pod uvjetom da se obračunavaju i iskazuju odvojeno od naknade za isporuku predmeta leasinga.

(7) Ako porezni obveznik ugovori naknadu za isporuku dobara ili usluga uz primjenu ugovorene valutne klauzule koja je vezana za određenu stranu valutu primjenjuje se naknada koja je utvrđena takvim ugovornim odnosom.

1.2. Naknadna promjena porezne osnovice

Članak 43.

(1) Ako se naknadno umanji naknada zbog različitih vrsta popusta koje isporučitelj daje primatelju, kao što su popusti zbog ranijeg plaćanja (casa sconto), rabati i druge vrste odobrenja (bonifikacija) ili zbog nemogućnosti naplate, tada se umanjuje porezna osnovica na način propisan člankom 33. stavkom 7. Zakona.

(2) Naknadni popusti umanjuju poreznu osnovicu samo ako su dani u izravnom međusobnom odnosu isporučitelja i primatelja. Ako isporučitelj mora primatelju platiti ugovornu kaznu, kazna ne umanjuje poreznu osnovicu.

(3) Porezna osnovica se povećava kada se ostvari viša naknada od ugovorene kao u slučaju dobrovoljne nadoplate primatelja dobra odnosno korisnika usluga ili nekog trećeg. Razlozi koji su doveli do povećanja naknade nisu bitni za oporezivanje. Zbog povećanja naknade ispravlja se porezna osnovica, a time i PDV odnosno odbitak pretporeza. Odbitak pretporeza kod primatelja moguć je samo ako je isporučitelj za to povećanje naknade izdao račun prema članku 79. Zakona.

(4) Porezna osnovica može se umanjiti zbog različitih vrsta popusta ako porezni obveznik koji je obavio isporuku poreznom obvezniku koji nema pravo na odbitak pretporeza primi izjavu da primatelj nema pravo na odbitak pretporeza i ima dokaz o povratu dijela prodajne cijene.

(5) Porezna osnovica može se umanjiti zbog različitih vrsta popusta ako porezni obveznik koji je obavio isporuku krajnjem potrošaču ima dokaz o povratu dijela prodajne cijene.

1.3. Porezna osnovica pri razmjeni

Članak 44.

(1) Pri razmjeni i drugim sličnim poslovima porezna osnovica je tržišna vrijednost svakog dobra ili usluge koja je predmet razmjene. Ako se prilikom razmjene dobara ili usluga izvrši i nadoplata u novcu, radi se o razmjeni sličnim poslovima. U tim slučajevima u naknadu se ubraja i primljeno dobro ili obavljena usluga i zaračunani (primljeni) novčani iznos. Kod sudionika koji daje dobro ili uslugu i novac u naknadu ulazi samo isporučeno dobro ili obavljena usluga.

(2) U naknadu za uslugu dorade može se uračunati, pored ugovorene naknade u novcu, i vrijednost otpadnog materijala, koji je proizašao iz posla i kojeg naručitelj usluge prepušta davatelju usluge.

(3) Pod razmjenom sličnim poslovima iz stavka 1. ovoga članka smatraju se i poslovi zamjene motornih vozila »staro za novo«. Kod poreznog obveznika koji isporučuje novo vozilo u poreznu osnovicu ulazi tržišna vrijednost starog vozila i iznos nadoplate.

1.4. Porezna osnovica pri prijenosu gospodarske cjeline

Članak 45.

Ako se prilikom prijenosa gospodarske cjeline ili pogona mora izračunati porezna osnovica, ona se utvrđuje prema naknadi za svako pojedinačno isporučeno dobro. Ako pri isporuci nije utvrđena naknada za svako isporučeno dobro, potrebno je utvrđeni ukupni iznos naknade za prenesenu gospodarsku cjelinu ili pogon podijeliti na naknade za svako preneseno dobro. Pri podjeli ukupne naknade polazi se od knjigovodstvene vrijednosti dobara utvrđenih u posljednjoj bilanci isporučitelja. Preuzeti dugovi se ne odbijaju od porezne osnovice.

2. Porezna osnovica kod uvoza dobara u Europsku uniju

Članak 46.

(1) Porezna osnovica pri uvozu dobara u smislu članka 35. Zakona utvrđuje se prema vrijednosti uvezenog dobra utvrđenoj prema carinskim propisima i uvećava se za carinu, posebne poreze, trošarine, pristojbe i slična davanja koja se plaćaju izvan države članice uvoznice te davanja koja se plaćaju pri uvozu dobara, osim PDV-a.

(2) U poreznu osnovicu, ako nisu uključeni u carinsku vrijednost, pri uvozu dobara uračunavaju se i ostali dodatni troškovi, kao što su provizije, troškovi ambalaže, pakiranja, osiguranja, prijevoza, utovara, istovara, skladištenja, rukovanja s dobrima, nastali do prvog mjesta odredišta u tuzemstvu kao i oni koji nastanu pri prijevozu do drugog mjesta odredišta unutar Europske unije, ako je to drugo mjesto poznato u vrijeme nastanka oporezivog događaja.

(3) U poreznu osnovicu kod uvoza dobara uračunavaju se oni dodatni troškovi iz stavka 2. ovoga članka koji su uvozniku neposredno obračunani i čija je vrijednost u trenutku podnošenja carinske deklaracije određena i može se dokazati na osnovi raspoloživih isprava. Uvoznik prilaže izjavu sa specifikacijom dodatnih troškova u vezi s uvozom koja sadrži najmanje podatke o uvozniku, carinskom zastupniku, mjestu ulaska dobara u Republiku Hrvatsku, carinskoj ispostavi carinjenja, paritetu isporuke dobara, mjestu odredišta i prijevozniku.

(4) Prvo mjesto odredišta iz stavka 2. ovoga članka je mjesto navedeno na tovarnom listu ili bilo kojoj drugoj prijevoznoj ispravi na temelju koje se dobra uvoze. Ako takvo mjesto u ispravi nije navedeno, prvim mjestom odredišta smatra se mjesto prvog pretovara dobara u tuzemstvu.

(5) Privremeni izvoz dobara iz Europske unije radi dorade, oplemenjivanja ili popravka ne smatra se izvoznom isporukom prema članku 45. stavku 1. točki 1. Zakona. Ako se neko dobro privremeno izvozi radi popravka, obrade, dorade, prerade, prilagodbe pri čemu se ne prenosi mogućnost raspolaganja dobrom na stranog poreznog obveznika i nakon popravka, obrade, dorade, prerade, prilagodbe, se to dobro vraća tuzemnom naručitelju, porezna se osnovica utvrđuje prema carinskim propisima.

(6) U poreznu osnovicu ne uključuju se sniženja cijena zbog popusta za prijevremeno plaćanje i popusti na cijenu i rabati odobreni i obračunani kupcu u trenutku uvoza.

VIII. STOPE PDV-a

Članak 47.

(1) PDV po stopi 5% plaća se na:

a) sve vrste kruha,

Pod kruhom se u smislu ove točke smatraju sve vrste ispečenog kruha (pšenični, raženi, ječmeni, kukuruzni, kruh od heljde, kruh od soje, kruh od posija i kruh od krumpira) koji se stavlja u promet pod nazivom kruh bijeli, polubijeli, crni, peciva i drugi pekarski proizvodi kao što su kifle, pereci, žemlje, pogače, lepinje, kajzerice, osim svih vrsta kolača, bureka i ostalih pekarskih i slastičarskih proizvoda.

b) sve vrste mlijeka (kravlje, ovčje, kozje) koje se u promet stavlja pod istim nazivom u tekućem stanju, svježe, pasterizirano, homogenizirano, kondenzirano (osim kiselog mlijeka, jogurta, kefira, čokoladnog mlijeka i drugih mliječnih proizvoda), te hranu za dojenčad koja služi kao potpuna zamjena za majčino mlijeko u skladu s posebnim propisima,

c) knjige stručnog, znanstvenog, umjetničkog, kulturnog i obrazovnog sadržaja, udžbenike za pedagoški odgoj i obrazovanje, za osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje, osim onih koje u cijelosti ili većim dijelom sadrže oglase ili služe oglašavanju te osim onih koje se u cijelosti ili većim dijelom sastoje od videozapisa ili glazbenog sadržaja.

Knjigama se u smislu ove točke smatraju neperiodične publikacije neovisno o obliku u kojem se isporučuju, a koje imaju istodobno sljedeća obilježja:

1. imaju stručni, znanstveni, umjetnički, kulturni i obrazovni sadržaj,

2. u cijelosti ili većim dijelom (više od 50%) ne sadrže oglase i ne služe oglašavanju te se u cijelosti ili većim dijelom (više od 50%) ne sastoje od videozapisa ili glazbenog sadržaja.

Knjigama se u smislu Zakona i ovoga Pravilnika ne smatraju: telefonski imenici, vozni redovi, cjenici, kalendari, rokovnici, različiti prospekti, katalozi, turistički vodiči turističke karte, mape, izvješća o poslovanju trgovačkih i ostalih društava, prigodni prezentacijski materijali u obliku knjige te drugi informativni materijal.

Udžbenicima se u smislu ove točke smatraju nastavna sredstva izrađena u svezi s odgovarajućim nastavnim planom i programom, (temeljna knjiga, skripta, priručnik, radna bilježnica, vježbenica, lektira i dr.) koje je odobrilo nadležno ministarstvo.

Knjigama se u smislu Zakona i ovoga Pravilnika smatraju i bojanke kao i slikovnice sa i bez teksta.

U smislu Zakona i ovoga Pravilnika smatra se da su knjige i udžbenici dobro tek u trenutku kada ih se isporuči kao u cijelosti dovršenu knjigu odnosno u svim drugim isporukama nakon toga.

d) lijekove prema odobrenju nadležnog tijela za lijekove i medicinske proizvode prema posebnim propisima. Navedenim lijekovima smatraju se i lijekovi utvrđeni općim aktom o utvrđivanju liste lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje,

e) medicinsku opremu, pomagala i druge sprave koje se koriste za ublažavanje liječenja invalidnosti isključivo za osobnu uporabu invalida propisane općim aktom o ortopedskim i drugim pomagalima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje te Pravilnikom o dentalnoj zdravstvenoj zaštiti iz obveznog zdravstvenog osiguranja.

Medicinskom opremom, pomagalima i drugim spravama koje se koriste za ublažavanje liječenja invalidnosti isključivo za osobnu uporabu invalida smatraju se i proizvodi koji se kirurškim putem ugrađuju u ljudsko tijelo – implantati, prema Listi proizvoda koji se kirurškim putem ugrađuju u ljudsko tijelo,

Red. br.	Naziv grupe proizvoda	Red. br.	Naziv grupe proizvoda
1.	Baterije za implantate	18.	Mrežice¹¹
2.	Čavli za osteosintezu¹	19.	Matice za osteosintezu
3.	Drenovi²	20.	Opruge za osteosintezu
4.	Elektrode³	21.	Otvoreni izvori zračenja¹²
5.	Elektronski dozatori⁴	22.	Pločice za osteosintezu
6.	Elektrostimulatori⁵	23.	Prstenovi¹³
7.	Endoklipse⁶	24.	Pudentzov sistem
8.	Endoproteze⁷	25.	Sfinkter umjetni
9.	Endopatchevi (endograftovi)⁸	26.	Stentovi
10.	Fixatori unutrašnji	27.	Stapleri i punjenja
11.	Implantati silikonski	28.	Šipke i šine za osteosintezu
12.	Intraokularne leće	29.	Tubusi
13.	Kanile⁹	30.	Umetci i tkivni ekspanderi¹⁴
14.	Katetri¹⁰	31.	Vijci za osteosintezu
15.	Klinovi za kosti	32.	Valvule¹⁵
16.	Kukice za osteosintezu	33.	Žice¹⁶
17.	Kohlearni implantat	34.	Stomatološki implantati¹⁷

¹Kuntscher, Rusch, Ender, medularni itd...

²Torakalni, redon, Pundentz, PTC, itd...

³za srčane stimulatore i ostale elektronske implantate

⁴baklofenska pumpa, morfijska pumpa, inzulinska pumpa, itd...

⁵srca (pacemaker, cardioconverter – defibrilator), živčanog sustava (mozga, živca), sfinktera, itd.

⁶vaskularne, neurokirurške, itd...

⁷zglobova, dojke, krvnih žila, srednjeg uha, testisa, ezofagealne itd...

⁸kardiovaskularni, arterijski, peritonejski, lyodura, lyoplant, lyostypt, drenažni itd...

⁹endotrahealne, vaskularne (arterijske i venske) itd...

¹⁰ventrikularni Pudentz, subclavia, ureteralni itd...

¹¹za herniju, za protruziju acetabuluma, prolenske, za mandibulu, hemostatske itd...

¹²Rutenijske pločice, radioaktivni umetci itd...

¹³valvularni, endoskopski, osteosintetski itd...

¹⁴IUD, koštani ekspanderi, čeljusni itd...

¹⁵mitralna, aortalna, Pudentzova, itd...

¹⁶za šivanje, za fiksaciju, za serklažu, za vezivanje, za ligaturu itd...

¹⁷materijali za ispune, navlake, mostove; paste za punjenje, gutaperke, radikularni kolčići, dentalne legure, implantati, keramike, nadomjesci za kost, akrilati, gingivalne membrane i zavoji itd...

Medicinskom opremom, pomagalima i drugim spravama koje se koriste za ublažavanje liječenja invalidnosti isključivo za osobnu uporabu invalida smatraju se ostali medicinski proizvodi za nadomještanje tjelesnog oštećenja ili nedostatka koji se stavljaju u promet pod nazivom iz stupca 3 Popisa ortopedskih i drugih pomagala iz općeg akta o ortopedskim i drugim pomagalima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, te stupca 3 Popisa dentalnih pomagala i ortodontskih naprava iz Pravilnika o dentalnoj zdravstvenoj zaštiti iz obveznog zdravstvenog osiguranja, osim zubnih nadomjestaka kad ih isporučuju dentalni tehničari i doktori dentalne medicine iz članka 39. stavka 1. točke e) Zakona i pomagala s Popisa ortopedskih i drugih pomagala iz općeg akta o ortopedskim i drugim pomagalima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje pod sljedećim nazivima: akumulator, vanjska zadnja guma, vanjska prednja guma, zračnica zadnja, zračnica prednja, puna guma prednja, puna guma zadnja, akumulator za elektromotorna invalidska kolica, tamna stakla, obično prozirno staklo, baterija 675A, baterija 675SP, baterija 312A, baterija 230A, baterija 13A, baterija LR-6, mikrofon, slušalica, kućište pomagala, preklopnik, potenciometar, ovjes vibratora, ovjes mikrofona, ovjes slušalice, kabel unutar slušnog pomagala, zvukovod, ušna kukica, pločica pojačala, mekana membrana, membrana vibratora, gornji dio uređaja, magnet, taster, zavojnica, poklopac akumulatora, pojačalo, regulator glasnoće, akumulatorska baterija, punjač baterije, zaštitni podmetač za krevet raznolikih veličina za jednokratnu uporabu, vlasulja za žene s kratkim vlaknom, vlasulja za žene s dugim vlaknom, vlasulja za muškarce i vlasulja za djecu,

f) znanstvene časopise,

g) kino ulaznice,

h) novine novinskog nakladnika koji ima statut medija, koje izlaze dnevno, osim onih koje u cijelosti ili većim dijelom (više od 50%) sadrže oglase ili služe oglašavanju te osim onih koje se u cijelosti ili većim dijelom (više od 50%) sastoje od videozapisa ili glazbenog sadržaja.

(2) PDV se plaća po stopi 13% na:

a) usluge smještaja ili smještaja s doručkom, polupansiona ili punog pansiona u hotelima ili objektima slične namjene, uključujući smještaj za vrijeme odmora te iznajmljivanje prostora u kampovima za odmor ili u mjestima određenima za kampiranje te smještaj u plovnim objektima nautičkog turizma. Objektima slične namjene smatraju se sve vrste komercijalnih ugostiteljskih objekata. Smještajem u smislu ovoga Pravilnika smatra se noćenje i dnevni boravak u svim vrstama komercijalnih ugostiteljskih objekata.

Komercijalnim ugostiteljskim objektima u smislu ovoga Pravilnika smatraju se: hoteli, apart-hoteli, turistička naselja, turistički apartmani, pansioni, guest-house, kampovi, kamp naselja, kampirališta, kuće za odmor, sobe za iznajmljivanje, apartmani i studio – apartmani, prenoćišta, odmarališta, hosteli, planinarski domovi, lovački domovi, objekti za robinzonski smještaj i plovni objekti nautičkog turizma – brodovi ili brodice koji su prilagođeni i opremljeni za višednevni boravak posade i turista na krstarenjima i kružnim putovanjima.

b) novine i časopise novinskog nakladnika koji ima statut medija te novine i časopise nakladnika za koje ne postoji obveza donošenja statuta medija prema posebnom propisu, osim onih iz stavka 1. točke h) ovoga članka, koji izlaze periodično te osim onih koji u cijelosti ili većim dijelom sadrže oglase ili služe oglašavanju (više od 50%) te osim onih koje se u cijelosti ili većim dijelom sastoje od videozapisa ili glazbenog sadržaja (više od 50%),

c) jestiva ulja i masti, biljnog i životinjskog podrijetla, u skladu s posebnim propisom o jestivim uljima i mastima te maslinovo ulje kako je definirano Uredbom (EU) br. 1308/2013 Europskog Parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007,

d) dječje sjedalice za automobile i dječje pelene koje se pod tim nazivom stavljaju u promet, te dječju hranu i prerađenu hranu na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu, u skladu s posebnim propisom o hrani za dojenčad i malu djecu te prerađenoj hrani na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu,

e) isporuku vode, osim vode koja se stavlja na tržište u bocama ili u drugoj ambalaži. Pod isporukom vode smatraju se usluge neposredno vezane uz isporuku vode odnosno obavljanje vodne usluge javne vodoopskrbe i javne odvodnje odnosno isporuka do drugog isporučitelja ili krajnjeg korisnika prema posebnom propisu o vodama,

f) ulaznice za koncerte,

g) isporuku električne energije do drugog isporučitelja ili krajnjeg korisnika, uključujući naknade vezane uz tu isporuku,

h) javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada, biorazgradivog komunalnog otpada i odvojenog sakupljanja otpada prema posebnom propisu o održivom gospodarenju otpadom,

i) urne i ljesove koji se pod tim nazivom stavljaju u promet,

j) sadnice i sjemenje,

Sadnicama se u smislu ove točke smatraju:

1. lukovice, gomolji, gomoljasti korijeni, izdanci i podanci korijena, u stanju mirovanja, u vegetaciji ili u cvatu, biljke i korijeni cikorije (osim korijena iz KN oznake 1212), iz KN oznake 0601;

2. ostale žive biljke (uključujući i njihovo korijenje), reznice i cijepovi te micelij gljiva, iz KN oznake 0602.

Sjemenjem se u smislu ove točke smatraju:

1. krumpir, sjemenski, iz KN oznake 0701 10;

2. lučice za sadnju iz KN oznake 0703 10 11;

3. kukuruz šećerac, sjemenski hibridi, iz KN oznake 0712 90 11;

4. grašak, sjemenski, iz KN oznake 0713 10 10;

5. obični grah uključujući bijeli grah (Phaseolus vulgaris), sjemenski, iz KN oznake 0713 33 10;

6. tvrda pšenica za sjetvu iz KN oznake 1001 11;

7. ostala pšenica i suražica za sjetvu, iz KN oznake 1001 91;

8. raž za sjetvu iz KN oznake 1002 10;

9. ječam za sjetvu iz KN oznake 1003 10;

10. zob za sjetvu iz KN oznake 1004 10;

11. kukuruz za sjetvu iz KN oznake 1005 10;

12. riža za sjetvu iz KN oznake 1006 10 10;

13. sirak u zrnu za sjetvu iz KN oznake 1007 10;

14. proso za sjetvu iz KN oznake 1008 21;

15. soja za sjetvu iz KN oznake 1201 10;

16. kikiriki, nepržen niti drukčije toplinski obrađen, neovisno je li oljušten ili lomljen ili ne, za sjetvu, iz KN oznake 1202 30;

17. laneno sjeme, neovisno je li lomljeno ili ne, iz KN oznake 1204;

18. sjeme uljane repice, neovisno je li lomljeno ili ne, iz KN oznake 1205;

19. suncokretovo sjeme, neovisno je li lomljeno ili ne, iz KN oznake 1206;

20. ostalo uljano sjeme i uljni plodovi, neovisno jesu li lomljeni ili ne, iz KN oznake 1207;

21. sjeme, plodovi i spore, vrsta koje se rabi za sjetvu, iz KN oznake 1209.

k) gnojiva i pesticide te druge agrokemijske proizvode,

Gnojivima se u smislu ove točke smatraju proizvodi iz poglavlja 31 Kombinirane nomenklature.

Pesticidima i drugim agrokemijskim proizvodima u smislu ove točke smatraju se insekticidi, rodenticidi, fungicidi, herbicidi, sredstva protiv klijanja, sredstva za reguliranje rasta biljaka, dezinficijensi i slični proizvodi, pripremljeni u oblike ili pakiranja za pojedinačnu prodaju ili kao pripravci ili proizvodi (na primjer, posumporene vrpce, fitilji, svijeće i papiri za muhe) iz KN oznake 3808.

l) proizvode koji se pretežito koriste kao hrana za životinje, osim hrane za kućne ljubimce, neovisno o namjeni,

Proizvodima koji se pretežito koriste kao hrana za životinje u smislu ove točke smatraju se:

1. mrkva i postrna repa iz KN oznake 0706 10;

2. slatki krumpir iz KN oznake 0714 20 90;

3. ostali korijeni i gomolji s visokim sadržajem škroba, iz KN oznake 0714 90;

4. tvrda pšenica iz KN oznake 1001 19;

5. raž iz KN oznake 1002 90;

6. zob iz KN oznake 1004 90;

7. kukuruz iz KN oznake 1005 90;

8. sirak u zrnu iz KN oznake 1007 90;

9. heljda iz KN oznake 1008 10;

10. proso iz KN oznake 1008 29;

11. tritikale iz KN oznake 1008 60;

12. prekrupa i krupica od obične pšenice i pira iz KN oznake 1103 11 90;

13. prekrupa i krupica od kukuruza, iz KN oznake 1103 13;

14. prekrupa i krupica od raži ili ječma, iz KN oznake 1103 19 20;

15. pelete od zobi iz KN oznake 1103 20 30;

16. soja neovisno je li lomljena ili ne, iz KN oznake 1201 90;

17. brašno i krupica od uljanog sjemenja i plodova, osim od gorušice, iz KN oznake 1208;

18. švedska repa, krmna cikla, krmno korijenje, sijeno, lucerna (alfalfa), djetelina, esparzeta, krmni kelj, lupine, grahorice i slični proizvodi za stočnu hranu, neovisno jesu li u obliku peleta ili ne, iz KN oznake 1214;

19. ostaci i otpaci od prehrambene industrije i pripremljena životinjska hrana iz poglavlja 23 Kombinirane nomenklature, osim čvaraka iz KN oznake 2301 10, vinskog taloga i vinskog kamena, iz KN oznake 2307 te osim hrane za pse i mačke, pripremljene u pakiranja za pojedinačnu prodaju, iz KN oznake 2309 10;

20. kreda iz KN oznake 2509;

21. lizin i njegovi esteri te njihove soli, iz KN oznake 2922 41;

22. metionin iz KN oznake 2930 40;

23. cistein i cistin, iz KN oznake 2930 90 13;

24. provitamini i vitamini, prirodni ili proizvedeni sintezom (uključujući prirodne koncentrate), njihovi derivati koje se rabi prvenstveno kao vitamine te međusobne mješavine prethodno navedenih spojeva, neovisno jesu li u nekom otapalu ili ne, iz KN oznake 2936.

m) isporuku živih životinja: goveda, svinja, ovaca, koza, konja, magaraca, domaće peradi, kunića i zečeva,

Živim životinjama u smislu ove točke smatraju se:

1. živi konji, magarci, mazge i mule, iz KN oznake 0101;

2. žive životinje vrste goveda, iz KN oznake 0102;

3. žive svinje, iz KN oznake 0103;

4. žive ovce i koze, iz KN oznake 0104;

5. živa domaća perad vrste Gallus domesticus, patke, guske, purani i biserke, iz KN oznake 0105;

6. živi kunići i zečevi, iz KN oznake 0106 14.

n) isporuku svježeg ili rashlađenog mesa i jestivih klaoničkih proizvoda od: goveda, svinja, ovaca, koza, konja, magaraca, domaće peradi, kunića i zečeva,

Svježim ili rashlađenim mesom i jestivim klaoničkim proizvodima od: goveda, svinja, ovaca, koza, konja, magaraca, domaće peradi, kunića i zečeva u smislu ove točke smatra se:

1. svježe ili rashlađeno meso od životinja vrste goveda, iz KN oznake 0201;

2. svježe ili rashlađeno svinjsko meso, iz KN oznaka 0203 11, 0203 12 i 0203 19;

3. svježe ili rashlađeno ovčje meso, iz KN oznaka 0204 10, 0204 21, 0204 22, 0204 23;

4. svježe ili rashlađeno kozje meso, iz KN oznaka 0204 50 11, 0204 50 13, 0204 50 15, 0204 50 19, 0204 50 31 i 0204 50 39;

5. svježe ili rashlađeno meso od konja, magaraca, mula ili mazgi, iz KN oznake 0205 00 20;

6. svježi ili rashlađeni jestivi klaonički proizvodi od životinja vrsta goveda, svinja, ovaca, koza, konja, magaraca, mula ili mazgi, svježe ili rashlađene, iz KN oznaka 0206 10, 0206 30, 0206 80 91 i 0206 80 99;

7. svježe ili rashlađeno meso i jestivi klaonički proizvodi od kokoši vrste Gallus domesticus, iz KN oznaka 0207 11 i 0207 13;

8. svježe ili rashlađeno meso i jestivi klaonički proizvodi od purana, iz KN oznaka 0207 24 i 0207 26;

9. svježe ili rashlađeno meso i jestivi klaonički proizvodi od pataka, iz KN oznaka 0207 41, 0207 43 i 0207 44;

10. svježe ili rashlađeno meso i jestivi klaonički proizvodi od gusaka, iz KN oznaka 0207 51, 0207 53 i 0207 54;

11. svježe ili rashlađeno meso i jestivi klaonički proizvodi od biserki, iz KN oznake 0207 60;

12. svježe ili rashlađeno meso i jestivi mesni klaonički proizvodi od kunića ili zečeva, iz KN oznake 0208 10;

13. svježa ili rashlađena svinjska masnoća očišćena od mesa i masnoća peradi, netopljena niti drugačije ekstrahirana, iz KN oznake 0209;

14. svježa ili rashlađena jestiva crijeva, mjehuri i želuci, od goveda, svinja, ovaca, koza, konja, magaraca, domaće peradi, kunića i zečeva, iz KN oznake 0504 00 00.

Svježim i rashlađenim mesom, uključujući jestive klaoničke proizvode i masnoću, u smislu ove točke smatra se meso na temperaturi okoline, odnosno svježe meso kojem je temperatura snižena do oko 0 ºC, ali još nije smrznuto. Duboko smrznuto meso koje je djelomično ili potpuno odmrznuto ne smatra se svježim ili rashlađenim mesom te se i dalje razvrstava kao smrznuto.

o) isporuku svježih ili rashlađenih kobasica i sličnih proizvoda, od mesa, mesnih klaoničkih proizvoda ili krvi,

Svježim ili rashlađenim kobasicama i sličnim proizvodima, od mesa, mesnih klaoničkih proizvoda ili krvi u smislu ove točke smatraju se:

1. svježe ili rashlađene kobasice i slični proizvodi, od mesa, mesnih klaoničkih proizvoda ili krvi, termički neobrađeni, nesušeni, nedimljeni niti drugačije konzervirani, iz KN oznake 1601;

2. svježi ili rashlađeni proizvodi od mesa, mesnih klaoničkih proizvoda ili krvi, termički neobrađeni, nesušeni, nedimljeni niti drugačije konzervirani, iz KN oznake 1602.

p) isporuku žive ribe,

Živom ribom u smislu ove točke smatra se riba iz KN oznake 0301.

r) isporuku svježe ili rashlađene ribe, mekušaca i ostalih vodenih beskralježnjaka,

Svježom ili rashlađenom ribom, mekušcima i ostalim vodenim beskralježnjacima u smislu ove točke smatra se:

1. svježa ili rashlađena riba iz KN oznake 0302 i KN 0304;

2. svježi ili rashlađeni mekušci iz KN oznake 0307;

3. svježi ili rashlađeni vodeni beskralježnjaci iz KN oznake 0308.

s) isporuku svježih ili rashlađenih rakova: jastoga, hlapova, škampa, kozica,

Svježim ili rashlađenim rakovima u smislu ove točke smatraju se:

1. svježi ili rashlađeni jastozi iz KN oznake 0306 31 00;

2. svježi ili rashlađeni hlapovi iz KN oznake 0306 32;

3. svježi ili rashlađeni škampi iz KN oznake 0306 34 00;

4. svježe ili rashlađene kozice iz KN oznake 0306 35 i KN oznake 0306 36.

t) isporuku svježeg ili rashlađenog povrća, korijena i gomolja, uključujući mahunasto suho povrće,

Svježim ili rashlađenim povrćem, korijenima i gomoljima, te mahunastim suhim povrćem u smislu ove točke smatraju se:

1. svježi ili rashlađeni krumpir, iz KN oznake 0701 90;

2. svježa ili rashlađena rajčica, iz KN oznake 0702;

3. svježi ili rashlađeni crveni luk, luk kozjak (ljutika), češnjak, poriluk i ostale vrste luka, iz KN oznake 0703, osim lučica za sadnju iz KN oznake 0703 10 11;

4. svježi ili rashlađeni kupus, cvjetača, korabica, kelj i slične jestive kupusnjače, iz KN oznake 0704;

5. svježa ili rashlađena zelena salata (Lactuca sativa), radič i endivija (Cichorium spp.), iz KN oznake 0705;

6. svježa ili rashlađena mrkva, postrna repa, cikla, bijeli korijen, celer korjenaš, rotkvica i slično jestivo korjenasto povrće, iz KN oznake 0706;

7. svježi ili rashlađeni krastavci i kornišoni, iz KN oznake 0707;

8. svježe ili rashlađeno mahunasto povrće, oljušteno ili neoljušteno, iz KN oznake 0708;

9. svježe ili rashlađeno ostalo povrće, iz KN oznake 0709;

10. suho mahunasto povrće, oljušteno, neovisno je li oguljeno ili lomljeno ili ne, iz KN oznake 0713, osim sjemenskog graška iz KN oznake 0713 10 10 i sjemenskog graha iz KN oznake 0713 33 10;

11. svježi slatki krumpir, cijeli, namijenjen prehrani ljudi, iz KN oznake 0714 20 10.

u) isporuku svježeg i suhog voća i orašastih plodova,

Svježim i suhim voćem i orašastim plodovima u smislu ove točke smatraju se:

1. svježi ili suhi kokosov orah, brazilski orah i indijski oraščić, neovisno jesu li oljušteni ili oguljeni ili ne, iz KN oznake 0801;

2. svježi ili suhi ostali orašasti plodovi, neovisno jesu li oljušteni ili oguljeni ili ne, iz KN oznake 0802;

3. svježe ili suhe banane, iz KN oznake 0803;

4. svježe ili suhe datulje, smokve, ananas, avokado, guava, mango i mangostin, iz KN oznake 0804;

4. svježi ili suhi agrumi, iz KN oznake 0805;

5. svježe ili suho grožđe, iz KN oznake 0806;

6. svježe dinje (uključujući lubenice) i papaje, iz KN oznake 0807;

7. svježe jabuke, kruške i dunje, iz KN oznake 0808;

8. svježe marelice, trešnje i višnje, breskve (uključujući nektarine), šljive i divlje šljive, iz KN oznake 0809;

9. ostalo svježe voće, iz KN oznake 0810;

10. suho voće, mješavine orašastih plodova ili suhog voća, iz KN oznake 0813.

v) isporuku svježih jaja peradi, u ljusci,

Jajima u smislu ove točke smatraju se svježa jaja peradi, u ljusci, iz KN oznaka 0407 21 i 0407 29 10.

z) usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača te nositelja fonogramskih prava koji su članovi odgovarajućih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koje obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za intelektualno vlasništvo,

Pod uslugama i povezanim pravima pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača koji su članovi organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koje obavljaju tu djelatnost po posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za intelektualno vlasništvo smatraju se usluge i povezana prava koje isporučuju pisci, skladatelji i umjetnici izvođači te drugi individualni nositelji prava koji su ta prava stekli na temelju pravnoga posla, zakona, nasljeđivanjem ili na drugi način, kao i usluge i povezana prava koje isporučuju organizacije za kolektivno ostvarivanje prava u obavljanju poslova kolektivnog ostvarivanja prava, neovisno o tome djeluje li u svoje ime ili u ime nositelja prava, a za korist nositelja prava.

za) pripremanje i usluživanje jela i slastica u i izvan ugostiteljskog objekta u skladu s posebnim propisom o ugostiteljskoj djelatnosti. Pripremanjem i usluživanjem jela i slastica u smislu članka 38. stavka 3. točke za) Zakona smatra se i isporuka pripremljenog jela i slastica s ili bez prijevoza uz dodatne usluge koje omogućuju njihovu trenutnu konzumaciju. Dodatnim uslugama osobito se smatra posluživanje pripremljenog jela i slastica u primjerenoj ambalaži, posudi ili na podlošku uz dodatak pribora za jelo i slično.

(3) PDV na isporuke svih ostalih dobara i usluga plaća se po stopi 25% na poreznu osnovicu (naknadu).

(4) Ako se iz naknade u kojoj je sadržan PDV mora izračunati iznos PDV-a, primjenjuje se preračunana porezna stopa na sljedeći način:

preračunana stopa PDV-a = stopa PDV-a x 100
100 + stopa PDV-a

(5) Kada se iz naknade u kojoj je sadržan PDV obračunan po stopi 25% mora izračunati iznos PDV-a, primjenjuje se preračunana stopa PDV-a koja iznosi 20%.

(6) Kada se iz naknade u kojoj je sadržan PDV obračunan po stopi 13% mora izračunati iznos PDV-a, primjenjuje se preračunana stopa PDV-a koja iznosi 11,5044%.

(7) Kada se iz naknade u kojoj je sadržan PDV obračunan po stopi 5% mora izračunati iznos PDV-a, primjenjuje se preračunana stopa PDV-a koja iznosi 4,7619%.

IX. POREZNA OSLOBOĐENJA

1. Porezna oslobođenja za isporuke od javnog interesa

1.1. Univerzalne poštanske usluge i isporuka poštanskih maraka

Članak 48.

(1) Univerzalna poštanska usluge i s njom povezane isporuke pratećih dobara, osim prijevoza putnika i telekomunikacijskih usluga, u skladu s posebnim propisima o poštanskoj djelatnosti oslobođene su plaćanja PDV-a.

(2) Dobrima iz stavka 1. ovoga članka smatraju se dobra izravno vezana uz obavljanje univerzalnih poštanskih usluga kao što su obrasci vezani uz prijem, prijenos i dostavu pošiljaka, dopisnice sa iskazanom nominalnom vrijednosti za univerzalne poštanske usluge i slično.

Članak 49.

Plaćanja PDV-a oslobođena je isporuka poštanskih maraka po nominalnoj vrijednosti kojima se plaćaju poštanske usluge te isporuka državnih i drugih sličnih biljega.

1.2. Usluge u vezi s liječenjem i drugom zdravstvenom zaštitom

Članak 50.

(1) PDV ne plaća se na usluge bolničke i medicinske njege i s time usko povezane usluge i isporuke dobara koje obavljaju tijela s javnim ovlastima, ili koje, u uvjetima koji su u socijalnom smislu slični uvjetima koji se primjenjuju na tijela s javnim ovlastima obavljaju osobito zdravstvene ustanove: domovi zdravlja, hitna medicinska pomoć, poliklinike, opće i specijalne bolnice i klinike. Ove isporuke dobara i obavljene usluge kao i usluge zdravstvene njege koje obavljaju zdravstvene ustanove za njegu u kući oslobođene su plaćanja PDV-a i u slučaju kad ih obavljaju tijela odnosno pravne osobe s javnim ovlastima ili druge organizacije slične prirode na temelju javnih ovlasti.

(2) Uslugama iz stavka 1. ovoga članka smatraju se usluge boravka i prehrane bolesnika te smještaja roditelja uz djecu za vrijeme bolničkog liječenja na temelju uputnice za bolničko liječenje prema posebnim propisima, usluge ustanova koje obavljaju javnozdravstvenu djelatnost koje su izravno povezane s liječenjem i zdravstvenom njegom kao što je provođenje higijensko-epidemiološko zdravstvene zaštite stanovništva, usluge izdavanja i produljivanja zdravstvenih iskaznica, usluge cijepljenja, provođenje programa u vezi s izvanbolničkim liječenjem, provođenje izvanbolničke specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite i slično.

(3) Uslugama iz stavka 1. ovoga članka ne smatraju se:

1. usluge koje nisu povezane s liječenjem i zdravstvenom njegom osobito najam i korištenje prostora u sklopu bolnica, domova zdravlja, lječilišta i sličnih ustanova, razne doplate za smještaj ili za korištenje televizora, telefona i interneta, dodatne usluge praonice i parkiranja u sklopu bolnica, lječilišta i sličnih ustanova, športsko-rekreativne usluge u sklopu lječilišta kao što su najam bicikla, korištenje bazena ili sportskih terena i slično,

2. usluge koje se ne obavljaju u svrhu zdravstvene zaštite kao što su zdravstveni pregledi u vezi s utvrđivanjem sposobnosti za držanje i nošenje oružja, zdravstveni pregledi o sposobnosti za upravljanje motornim vozilima, vještačenja za sudske i druge postupke kao što je utvrđivanje očinstva, razne usluge analiza tla, ispravnosti voda, predmeta opće uporabe, usluge ispitivanja zraka, izobrazba zdravstvenih i drugih radnika i ostale slične usluge ustanova koje obavljaju javnozdravstvenu djelatnost.

Članak 51.

(1) Obavljanje medicinske njege u okviru bavljenja medicinskim i pomoćnim medicinskim zanimanjima čime se smatraju usluge i isporuke dobara doktora medicine, doktora stomatologije ili dentalne medicine, medicinskih sestara, primalja, fizioterapeuta, psihologa, logopeda i usluge biokemijskih laboratorija povezane s liječenjem, oslobođeno je plaćanja PDV-a.

(2) Uslugama i isporukama dobara iz stavka 1. ovoga članka smatraju se sve one usluge i isporuke dobara koje porezni obveznici iz stavka 1. ovoga članka mogu obavljati prema posebnim propisima koji uređuju njihovu djelatnost.

Članak 52.

PDV se prema članku 39. stavku 1. točki d) Zakona ne plaća na isporuke ljudskih organa i krvi, obavljene u svrhu liječenja prema posebnim propisima, te na isporuke majčinog mlijeka.

1.3. Usluge dentalnih tehničara te isporuka dentalnih nadomjestaka

Članak 53.

Usluge što ih obavljaju dentalni tehničari te zubni/protetski nadomjesci koje isporučuju dentalni tehničari i doktori dentalne medicine, oslobođene su plaćanja PDV-a, ako se obavljaju u skladu s posebnim propisima koji uređuju njihovu djelatnost.

1.4. Usluge prijevoza bolesnih ili ozlijeđenih osoba

Članak 54.

Usluge prijevoza ozlijeđenih osoba u hitnim slučajevima ili bolesnih osoba u vezi s liječenjem u vozilima posebno izrađenima za tu svrhu oslobođene su plaćanja PDV-a pod uvjetom da te usluge obavljaju ovlaštene osobe u skladu s propisima o zdravstvenoj zaštiti.

1.5. Usluge udruženja osoba

Članak 55.

(1) PDV ne plaća se na usluge što ih obavljaju udruženja osoba isključivo svojim članovima, a koje su u zajedničkom interesu svih članova pod uvjetom da svi članovi obavljaju istu djelatnost oslobođenu plaćanja PDV-a ili za tu djelatnost nisu obveznici PDV-a.

(2) Usluge iz stavka 1. ovoga članka oslobođene su plaćanja PDV-a ako su namijenjene neposredno za obavljanje djelatnosti članova udruženja, uz uvjet da članovi udruženju nadoknađuju samo svoj dio ukupnih troškova za obavljene im usluge i da takvo oslobođenje ne dovodi do narušavanja tržišnog natjecanja.

(3) Ako udruženje obavlja usluge trećim osobama te usluge nisu oslobođene plaćanja PDV-a.

1.6. Usluge i isporuke povezane sa socijalnom skrbi

Članak 56.

(1) Plaćanja PDV-a oslobođene su usluge i isporuke dobara povezane sa socijalnom skrbi, uključujući one što ih obavljaju i isporučuju domovi za starije i nemoćne osobe. Plaćanja PDV-a oslobođene su ove isporuke i kad ih obavljaju, obiteljski domovi, ustanove, tijela s javnim ovlastima ili druge organizacije sukladno posebnim propisima na području socijalne skrbi.

(2) Uslugama i isporukama dobara iz stavka 1. ovoga članka smatraju se sve one usluge i isporuke dobara koje se mogu obavljati prema posebnim propisima iz područja socijalne skrbi kojima se korisnicima socijalne skrbi osigurava stanovanje, prehrana, briga o zdravlju, odgoj i obrazovanje, psihosocijalna rehabilitacija, njega i druge slične potrebe.

1.7. Usluge u vezi zaštite djece i mladeži

Članak 57.

(1) Plaćanja PDV-a oslobođene su usluge i isporuke dobara povezane sa zaštitom djece i mladeži što ih obavljaju ustanove, tijela s javnim ovlastima ili druge organizacije sukladno propisima na području socijalne skrbi.

(2) Uslugama i isporukama dobara iz stavka 1. ovoga članka smatraju se one usluge i isporuke dobara koje se mogu obavljati prema posebnim propisima na području socijalne skrbi, kao što su smještaj i prehrana, pod uvjetom da ih izravno obavljaju odnosno isporučuju pružatelji usluga zaštite djece i mladeži.

1.8. Usluge obrazovanja

Članak 58.

(1) PDV ne plaća se na obrazovanje djece i mladeži, predškolsko, školsko ili sveučilišno obrazovanje, stručno osposobljavanje i prekvalifikacija, uključujući s time usko povezane usluge i dobra, koje obavljaju tijela s javnim ovlastima ili druge osobe, koje imaju slične ciljeve u skladu s posebnim propisima koji uređuju obavljanje djelatnosti obrazovanja.

(2) PDV ne plaća se na usluge posredovanja u zapošljavanju studenata i učenika, organizaciji prehrane studenata i smještaju studenata. Plaćanja PDV-a oslobođena je isporuka dobara izravno vezana uz obavljanje usluga iz ovoga stavka kao što su smještaj i prehrana učenika u učeničkim odnosno studenata u studentskim domovima i slično. Plaćanja PDV-a oslobođena je isporuka obroka u vezi s predškolskim i osnovnoškolskim obrazovanjem koje tim korisnicima obavljaju ustanove ili organizacije iz članka 39. stavka 1. točke g), h) i i) Zakona izravno ili putem druge takve ustanove ili organizacije pod uvjetom da naknada nije veća od ukupnih troškova za obavljenu isporuku.

(3) Oslobođenje od PDV-a ne odnosi se na usluge ljetnog smještaja učenika odnosno studenata u učeničkim i studentskim domovima, odnosno smještaja osoba koje nisu učenici ili studenti.

(4) Nastava koju privatno održavaju nastavnici i koja obuhvaća osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje oslobođena je plaćanja PDV-a ako nastavu u tim ustanovama obavljaju fizičke osobe (nastavnici ili predavači) prema unaprijed ugovorenoj satnici i rasporedu, isključivo prema nastavnim planovima i programima verificiranim od strane ministarstva nadležnog za obrazovanje. Oslobođenje se odnosi i na naknadu za održavanje ispita i konzultacija usko vezanih za izvođenje ugovorenog plana i programa nastave.

(5) Oslobođenje iz članka 39. stavka 1. točke i) Zakona odnosi se na obrazovanje u vezi s nastavnim programima koje donose odnosno odobre nadležna ministarstva.

1.9. Ustupanje osoblja vjerskih ili duhovnih institucija

Članak 59.

Ustupanje osoblja vjerskih ili filozofskih institucija za obavljanje isporuka vezanih uz bolničku dijagnostiku, liječenje i zdravstvenu njegu, socijalnu skrb, obrazovanje te zaštitu djece i mladeži oslobođeno je plaćanja PDV-a.

1.10. Usluge neprofitnih organizacija

Članak 60.

(1) Plaćanja PDV-a oslobođene su usluge koje neprofitne organizacije čiji su ciljevi vjerske, domoljubne, filozofske, dobrotvorne ili druge općekorisne naravi obave svojim članovima u skladu sa statutima ili drugim pravilima tih organizacija. Oslobođenje se primjenjuje neovisno o tome plaćaju li članovi navedenih organizacija članarinu u skladu s pravilima tih organizacija ili se njihova djelatnost temelji na donacijama i dobrovoljnim prilozima.

(2) Oslobođenje u smislu stavka 1. ovoga članka primjenjuje se i na isporuke dobara pod uvjetom da su isporuke tih dobara usko povezane s obavljenim uslugama ili su sastavni dio tih usluga.

1.11. Usluge u kulturi

Članak 61.

(1) Usluge u kulturi i s njima usko povezane isporuke dobara koje obavljaju ustanove u kulturi, tijela s javnim ovlastima ili druge pravne osobe u kulturi oslobođene su plaćanja PDV-a kada ih obavljaju muzeji, galerije, arhive, knjižnice, kazališta, orkestri i druge glazbeno-scenske te konzervatorske i restauratorske ustanove, ustanove za zaštitu spomenika kulture, umjetničkih organizacija uz uvjet da djelatnost obavljaju u skladu s posebnim propisima koji uređuju obavljanje tih djelatnosti.

(2) Umjetničke organizacije upisane u Registar umjetničkih organizacija pri ministarstvu nadležnom za kulturu smatraju se tijelima s javnim ovlastima ili drugim pravnim osobama u kulturi iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Uslugama i isporukama iz stavka 1. ovoga članka ne smatraju se usluge i isporuke dobara koje ustanove u kulturi, tijela s javnim ovlastima ili druge pravne osobe za trajnu naobrazbu i kulturu obavljaju kao komercijalne programe (razni tečajevi, radionice i slično).

1.12. Usluge i isporuke dobara u vezi s priredbama

Članak 62.

(1) Plaćanja PDV-a oslobođene su usluge i isporuke dobara usko povezane s njima koje obave organizacije iz članka 39. stavka 1. točaka b), g), h), i), l), m) i n) Zakona u vezi s priredbama ili događanjima organiziranim za prikupljanje sredstava pod uvjetom da se prikupljena sredstva nakon podmirenja troškova vezanih za organizaciju tih priredbi ili događanja koriste u dobrotvorne svrhe odnosno svrhe za koje su te organizacije osnovane. Svrha tih priredbi ili događanja mora biti određena unaprijed što može biti označeno na kartama, plakatima ili oglašeno u javnim medijima. Oslobođenje se odnosi i na prodaju karata za te priredbe ili događanja.

(2) Pojedina organizacija iz članka 39. stavka 1. točaka b), g), h), i), l), m) i n) Zakona godišnje može organizirati najviše dvije priredbe ili događanja iz stavka 1. ovoga članka.

1.13. Obavljanje djelatnosti javnog radija i televizije

Članak 63.

Plaćanja PDV-a oslobođena je pristojba, odnosno obavljanje djelatnosti javnog radija i televizije, osim komercijalnih, prema odredbama posebnih propisa kojima se propisuje obavljanje djelatnosti javnog radija i televizije.

1.14. Usluge usko vezane uz sport ili tjelesni odgoj

Članak 63.a

Primatelji usluga iz članka 39. stavka 1. točke m) Zakona su osobe koje se sportom ili tjelesnim odgojem bave profesionalno ili amaterski.

Brisan.

Članak 64.

Brisan.

2. Porezna oslobođenja za ostale isporuke

2.1. Transakcije u okviru djelatnosti osiguranja i reosiguranja

Članak 65.

(1) Plaćanja PDV-a oslobođene su transakcije u vezi s osiguranjem i reosiguranjem.

(2) Poslovima osiguranja smatra se sklapanje i ispunjavanje ugovora o neživotnom i životnom osiguranju, osim obveznih socijalnih osiguranja. Poslovima reosiguranja smatra se sklapanje i ispunjavanje ugovora o reosiguranju, kojima se prenosi višak rizika iznad samopridržaja društva za osiguranje društvu za reosiguranje, odnosno poslovi kojima se prihvaćaju rizici ustupljeni od strane društva za osiguranje, prema posebnim propisima kojima se uređuje obavljanje poslova osiguranja i reosiguranja.

(3) Plaćanja PDV-a oslobođene su usluge povezane s osiguranjem i reosiguranjem koje obavljaju posrednici u osiguranju i reosiguranju te zastupnici u osiguranju.

(4) Ako složena transakcija uključuje neki element osiguranja koji je zasebno naveden, osiguranje će biti zasebna usluga oslobođena PDV-a prema članku 40. stavku 1. točki a) Zakona.

(5) Procjena štete ne smatra se uslugom oslobođenom plaćanja PDV-a u smislu članka 40. stavka 1. točke a) Zakona.

2.2. Odobravanje i ugovaranje kredita te ugovaranje kreditnih garancija

Članak 66.

(1) Plaćanja PDV-a oslobođeno je odobravanje i ugovaranje kredita. Kreditima se u smislu članka 40. stavka 1. točke b) Zakona smatraju i zajmovi, uključujući potrošačke kredite i zajmove, hipotekarne kredite i zajmove, zajmove osigurane pokretnom imovinom ili zalogom, zajmove dane kao element financiranja u vezi s isporukama dobara ili usluga pod uvjetom da element financiranja nije sastavni dio naknade. Oslobođenje se odnosi na upravljanje kreditom odnosno usluge u vezi s kreditom kao što su usluge vođenja kredita, vođenja evidencije, dogovaranje i praćenje otplate kredita ako to radi osoba koja odobrava kredit.

(2) Usluge prikupljanja podataka, izrade analiza i davanje informacija o kreditnoj sposobnosti korisnika kredita koje nisu vezane za davanje i upravljanje kreditima ili s ugovaranjem odnosno izdavanjem garancija ili drugih jamstava za kredite nisu oslobođene plaćanja PDV-a.

(3) Plaćanja PDV-a oslobođeno je ugovaranje odnosno izdavanje kreditnih garancija odnosno bankovnih garancija za plaćanje i drugih jamstava za pokriće novčanih dugovanja te upravljanje kreditnim garancijama od strane osobe koja odobrava kredit.

(4) Garancijom ili drugim jamstvom za pokriće dugovanja ne smatra se izdavanje jamstava za popravak ili zamjenu neispravnih dobara, predaja imovine u svrhu osiguranja pokrića dugovanja koje ne proizlazi iz odobrenja kredita, izdavanje jamstva kao osiguranja od nepodmirenja otplate najma ili plaćanje zateznih kamata na otplatu najma te preuzimanje obveza nenovčane prirode.

(5) Prodaja stečenih dobara nakon naplate hipoteke ne smatra se uslugom oslobođenom plaćanja PDV-a.

2.3. Transakcije u vezi sa štednim, tekućim i žiro računima

Članak 67.

(1) Plaćanja PDV-a oslobođene su transakcije uključujući i posredovanje u vezi s depozitima, vođenjem štednih, tekućih i žiro računa za klijente, plaćanjima, transferima, čekovima i drugim instrumentima plaćanja odnosno sve transakcije u vezi s tim koje su neposredno povezane, a omogućuju ispunjenje novčane obveze, osim naplate duga.

(2) Isporukom u smislu Zakona ne smatra se ako porezni obveznik ustupi ili prenese potraživanje nastalo iz isporuka dobara i usluga drugom poreznom obvezniku radi naplate. Međutim naknada za uslugu naplate potraživanja, provizija, diskont i ostali troškovi koje zaračunava porezni obveznik preuzimatelj duga (factor) podliježu plaćanju PDV-a.

(3) Uslugama vođenja računa smatra se vođenje novčanog računa za klijenta, deponiranje, prijenos i povlačenje novčanih sredstava na ili s računa, elektroničkim ili nekim drugim putem, usluge izdavanja čekova vezano za poseban račun, trajni nalozi, izravnanje dugovanja, pristup i vođenje internetskog i telefonskog bankarstva, usluge izdavanja platnih kartica vezano za određeni račun, te sortiranje i brojanje novca vezano uz neki poseban račun.

(4) Transakcijama iz članka 40. stavka 1. točke d) Zakona smatraju se i otvaranje računa, zatvaranje računa, upis tereta i dugovanja, obavješćivanje deponenata o uplatama i isplatama, obavješćivanje banke deponenta o promjeni stanja na računu, o stanju računa, zatim članarina i pretplata u vezi sa sustavom računa ili platnim karticama i slično.

(5) Plaćanja PDV-a oslobođene su platne usluge i s tim povezane usluge posredovanja ako se obavljaju u skladu s posebnim propisima koji uređuju to područje.

(6) Uslugama neposredno povezanim s transakcijama iz članka 40. stavka 1. točke d) Zakona ne smatra se najam i održavanje terminala i drugih uređaja za obradu kartičnih plaćanja, postavljanje i održavanje bankomata, čuvanje i pohrana novčanih sredstava te najam sefova, zaštićenog prostora i lokacija.

2.4. Transakcije u vezi s valutama, novčanicama i kovanicama

Članak 68.

(1) Plaćanja PDV-a oslobođene su transakcije, uključujući posredovanje, u vezi s valutama, novčanicama i kovanicama koje se koriste kao zakonsko sredstvo plaćanja.

(2) Oslobođenje se odnosi na isplatu novčanih sredstava te mjenjačke poslove kojima se smatraju poslovi obavljanja usluga osobi koja mijenja valutu u novčanicama ili kovanicama koje se koriste kao zakonska sredstva plaćanja, primjenom tečajnih stopa utvrđenih za državne valute, odnosno na prihode ostvarene trgovanjem u vezi sa stranom valutom (tečajna razlika). Isplatom novčanih sredstava smatra se ručna ili automatska isplata, usluge vezane za putničke čekove, akreditive, usluge s čekovima nevezane za poseban račun te zamjena novčanica i kovanica iste valute.

(3) Izdavanje prigodnih kovanica i transakcije u vezi s njima, koje se daju u opticaj po nominalnoj vrijednost i zakonsko su sredstvo plaćanja oslobođeno je plaćanja PDV-a. Ako se kovanice i novčanice kupuju ili prodaju po većoj vrijednosti od njihove nominalne vrijednosti, onda te isporuke podliježu oporezivanju.

(4) Oslobođenim transakcijama iz članka 40. stavka 1. točke e) Zakona ne smatraju se transakcije vezane uz kolekcionarske predmete odnosno kovanice od zlata, srebra ili drugog metala te novčanice koje se u pravilu ne koriste kao zakonsko sredstvo plaćanja ili kovanice od numizmatičkog interesa.

(5) Usluge zaprimanja, obrade, sortiranja, zamjena oštećenih novčanica ili kovanica, izdavanja i opskrbe gotovim novcem, oslobođene su plaćanja PDV-a, osim usluga kurirske dostave i sigurnog prijevoza.

2.5. Transakcije u vezi s dionicama, udjelima u trgovačkim društvima ili udruženjima, obveznicama i drugim vrijednosnim papirima

Članak 69.

(1) Plaćanja PDV-a oslobođene su transakcije, uključujući posredovanje, u vezi s dionicama, udjelima u trgovačkim društvima ili udruženjima, obveznicama, vrijednosnim papirima i drugim financijskim instrumentima prema posebnim propisima, osim dokumenata kojima se utvrđuje neko pravo nad dobrima te prava ili vrijednosnih papira kojima se utvrđuju određena prava na nekretninama.

(2) Oslobođenim transakcijama iz članka 40. stavka 1. točke f) Zakona smatra se zaprimanje i prijenos naloga u vezi s vrijednosnim papirima i drugim financijskim instrumentima, izvršavanje naloga za račun klijenata, trgovanje za vlastiti račun, usluge provedbe ponude odnosno prodaje vrijednosnih papira i drugih financijskih instrumenata sa i bez obveze otkupa, sukladno posebnim propisima koji uređuju to područje.

(3) Oslobođenim transakcijama u smislu članka 40. stavka 1. točke f) Zakona ne smatra se investicijsko savjetovanje i upravljanje portfeljem vrijednosnih papira i drugih financijskih instrumenata te njihova pohrana i čuvanje.

(4) Oslobođenim transakcijama u smislu članka 40. stavka 1. točke f) Zakona također se ne smatraju:

a) administrativni poslovi,

b) pravne, računovodstvene, knjigovodstvene i revizijske usluge,

c) usluge koje se odnose na zakonitost poslovanja,

d) provjera identiteta, istrage u vezi pranja novca i porezne utaje,

e) usluge prikupljanja podataka u svrhu recikliranja novčanica i kovanica,

f) marketing, istraživanje, osmišljavanje i razvoj novih proizvoda,

g) dizajnerske i softverske usluge.

2.6. Usluge upravljanja posebnim investicijskim fondovima

Članak 70.

(1) Plaćanja PDV-a oslobođene su usluge upravljanja posebnim investicijskim fondovima koje obavljaju društva za upravljanje investicijskim fondovima. Oslobođenje se odnosi na upravljanje zatvorenim i otvorenim investicijskim fondovima, mirovinskim fondovima te fondovima osnovanim po posebnim propisima.

(2) Pod uslugama upravljanja iz stavka 1. ovoga članka smatra se upravljanje imovinom i raspodjelom imovine fonda, upravljanje rizicima i operativnom imovinom, uključujući odabir dionica, kupnju i prodaju udjela u investicijskim fondovima, preliminarne veze s posrednicima i zastupnicima, administrativni poslovi vezani uz upravljanje, zatim poslovi savjetovanja, skrbništvo i administrativni poslovi vezani za udjele u investicijskim fondovima koji se obavljaju fondovima u skladu s propisima koji uređuju poslovanje društava za upravljanje investicijskim fondovima.

(3) Uslugama upravljanja iz stavka 1. ovoga članka osobito se ne smatra vanjski nadzor fonda, promidžba i upravljanje općim troškovima fonda te razvoj sustava, kao što je planiranje i primjena nove tehnologije, značajnija unaprjeđenja postojećih sustava i održavanje sustava, te usluge koje se odnose na zakonitost poslovanja.

2.7. Izbor za oporezivanje

Članak 71.

(1) Porezni obveznik ima pravo izbora za oporezivanje kad za isporučena dobra ili obavljene usluge odobrava kredite iz svojih financijskih sredstava, a naknadu za usluge kreditiranja iskazuje odvojeno od vrijednosti dobara i usluga koje isporučuje.

(2) Ako se porezni obveznik odluči za oporezivanje usluga kreditiranja iz stavka 1. ovoga članka o tome je obvezan pisanim putem izvijestiti nadležnu ispostavu Porezne uprave prije početka obavljanja takvih usluga.

2.8. Priređivanje igara na sreću

Članak 72.

Priređivanje lutrijskih igara, igara na sreću u casinima, igara klađenja i igara na sreću na automatima oslobođeno je plaćanja PDV-a pod uvjetom da se navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima koji uređuju tu djelatnost.

2.9. Isporuka građevina ili njihovih dijelova i zemljišta

Članak 72.a

(1) Izvršnim aktom iz članka 40. stavka 6. Zakona kojim se odobrava građenje smatra se građevinska dozvola, lokacijska dozvola, rješenje za građenje i slično.

(2) Građevinskim zemljištem u smislu članka 40. stavka 1. točke k) Zakona osobito se ne smatra poljoprivredno zemljište i šumsko zemljište.

Članak 72.b

(1) Isporuka građevina ili njihovih dijelova i zemljišta na kojem se one nalaze prije prvog nastanjenja ili korištenja odnosno kod kojih od datuma prvog nastanjenja odnosno korištenja do datuma sljedeće isporuke nije proteklo više od dvije godine, oporeziva je PDV-om.

(2) Prvo nastanjenje odnosno korištenje iz stavka 1. ovoga članka dokazuje se jednim od sljedećih dokumenata:

a) dokumentom nadležnog tijela o prebivalištu ili uobičajenom boravištu,

b) knjigovodstvenom evidencijom kojom se građevina odnosno njezini dijelovi stavljaju u uporabu,

c) bilo kojom drugom dokumentacijom kojom se dokazuje korištenje nekretnine i njezinih dijelova kao što su: ugovor o najmu, ugovor o isporuci električne energije, vode i slično,

(3) Iznimno, ako se prvo nastanjenje odnosno korištenje ne može dokazati jednim od dokumenata koji su propisani stavkom 2. ovoga članka a nekretnina je bila korištena, datumom prvog nastanjenja ili korištenja smatrat će se datum prve isporuke.

(4) Ako su troškovi rekonstrukcije nastanjenih, odnosno korištenih građevina ili njihovih dijelova i zemljišta na kojem se one nalaze u prethodne dvije godine prije dana isporuke veći od 50% prodajne cijene, takva isporuka je oporeziva PDV-om. Prodajnom cijenom smatra se naknada u smislu članka 33. Zakona.

(5) Isporuka nedovršenih građevina ili njihovih dijelova i zemljišta na kojem se one nalaze kao što je roh-bau oporeziva je PDV-om.

(6) U smislu stavka 4. ovoga članka rekonstrukcijom građevine smatra se izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se mijenja građevina u odnosu na stanje prije rekonstrukcije kao što su dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine i slično, odnosno izvedba građevinskih i drugih radova na ruševini postojeće građevine u svrhu njezine obnove.

2.10. Najam stambenih prostorija

Članak 73.

(1) Najam stambenih prostorija i dijelova stana u svrhu stanovanja oslobođen je plaćanja PDV-a.

(2) Pod stanovanjem u smislu Zakona i ovoga Pravilnika smatra se trajni boravak – življenje u stambenom prostoru.

(3) Iznajmljivanje namještenih ili nenamještenih soba i stambenih prostorija, radi povremenog boravka, bez namjere trajnog življenja, u turističke svrhe (povremenim gostima) i poslovne svrhe (predstavnicima tvrtki i sl.) nije oslobođeno plaćanja PDV-a.

(4) Sve prateće usluge i isporuke dobara u svezi s najmom stana za stanovanje, koje se uključuju u iznos naknade za najam stana, kao što su isporuke vode, struje, plina, grijanja, odvoz smeća, oslobođene su plaćanja PDV-a.

(5) Usluge kao npr. iznajmljivanje parkirnih mjesta u zajedničkoj garaži stambene zgrade, oporezive su neovisno jesu li vezane uz iznajmljivanje stambenog prostora u turističke i poslovne svrhe ili uz iznajmljivanje u svrhu stanovanja.

2.11. Isporuke dobara koja se koriste isključivo za oslobođene djelatnosti

Članak 74.

Isporuka dobara koja je porezni obveznik koristio u okviru svoje gospodarske djelatnosti isključivo za isporuke iz članaka 39. i 40. Zakona za koje nije bio dopušten odbitak pretporeza pri nabavi, oslobođena je plaćanja PDV-a. Međutim ako je porezni obveznik za nabavu tih dobara mogao pretporez odbiti u cijelosti ili djelomično takve isporuke podliježu oporezivanju.

2.12. Opće odredbe

Članak 75.

Ako porezni obveznik koji obavlja oslobođene isporuke dobara i usluga iz članaka 39. i 40. Zakona, obavlja i oporezive isporuke dobara i usluga te isporuke podliježu oporezivanju u smislu članka 4. stavka 1. Zakona.

3. Međunarodni prijevoz putnika

Članak 76.

Međunarodni prijevoz putnika iz članka 43. stavka 2. Zakona koji je oslobođen plaćanja PDV-a je prijevoz putnika u zračnom, riječnom i pomorskom prijevozu pri kojem je mjesto početka prijevoza putnika (polaska) ili mjesto završetka prijevoza putnika (dolaska) izvan Republike Hrvatske. Mjesto polaska ili dolaska je ono mjesto koje je na voznoj karti navedeno kao mjesto polaska ili kao prvo mjesto dolaska.

4. Oslobođenja pri uvozu

4.1. Uvoz osobne imovine u vlasništvu fizičkih osoba koje dolaze iz trećih zemalja ili trećih teritorija

Članak 77.

U vezi članaka 78. do 107. ovoga Pravilnika, pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:

1. »osobna imovina« je imovina namijenjena za osobnu uporabu neke osobe ili za potrebe njenog kućanstva uključujući kućanske predmete, bicikle i motocikle, osobna motorna vozila i prikolice za njih, kamp kućice, plovila koja služe razonodi i privatne zrakoplove, kao i prehrambene proizvode za kućanstvo koji odgovaraju potrebama obitelji te kućne ljubimce i životinje za jahanje,

2. »kućanski predmeti« su osobni predmeti, kućansko rublje/posteljina i namještaj te predmeti i oprema namijenjeni za osobnu uporabu te osobe ili njezinog kućanstva,

3. »alkohol i alkoholna pića« su pivo, vino, aperitivi vinske ili alkoholne baze, vinjaci, likeri i žestoka pića i slično svrstani u KN oznake 2203 do 2208.

4.2. Osobna imovina fizičkih osoba kod preseljenja u Republiku Hrvatsku

Članak 78.

(1) Pravo na oslobođenje od PDV-a za uvoz prema članku 44. stavku 1. točki 3. Zakona stječu fizičke osobe pri uvozu osobne imovine prilikom preseljenja s područja izvan Europske unije u tuzemstvo.

(2) Oslobođenje od PDV-a se ograničava na osobnu imovinu koja je:

a) osim u posebnim slučajevima opravdanim okolnostima, pripadala osobi i, ako se radi o dobrima koja nisu potrošna, a koju je osoba prije preseljenja koristila najmanje šest mjeseci prije dana preseljenja s područja izvan Europske unije,

b) namijenjena za korištenje u istu svrhu nakon preseljenja u tuzemstvo te osobe.

(3) Pravo na oslobođenje od PDV-a mogu ostvariti osobe koje su prije preseljenja živjele izvan Europske unije neprekidno u razdoblju od 12 mjeseci.

(4) Pravo na oslobođenje od PDV-a ne može se ostvariti za:

a) alkohol i alkoholna pića,

b) duhan i duhanski proizvodi,

c) komercijalna prijevozna sredstva,

d) predmete koji se koriste za obavljanje djelatnosti ili zanimanja, osim prijenosne opreme, umjetničkih obrta ili slobodnih zanimanja.

(5) Pravo na oslobođenje od PDV-a ostvaruje se za osobnu imovinu koju osoba konačnim uvozom unese u roku od 12 mjeseci od dana prijave u tuzemstvu.

(6) Osobna imovina se može uvoziti u nekoliko zasebnih pošiljki tijekom razdoblja iz stavka 5. ovoga članka.

(7) Do isteka 12 mjeseci od datuma njezinog konačnog uvoza, osobnu imovinu uvezenu s oslobođenjem od PDV nije moguće bez prethodne prijave Carinskoj upravi dati u najam, dati kao osiguranje, dati u zakup ili izvršiti njezin prijenos, uz naknadu ili bez naknade.

(8) U slučaju najma, davanja kao osiguranje, zakupa ili prijenosa prije isteka roka iz stavka 7. ovoga članka nastaje obveza plaćanja PDV-a na ta dobra, po stopi koja se primjenjuje na dan takvoga zajma, davanja kao osiguranja, zakupa ili prijenosa, na temelju vrste robe i carinske vrijednosti koju na taj dan utvrdi ili prihvati Carinska uprava.

4.3. Uvoz dobara radi sklapanja braka

Članak 79.

»(1) Oslobođenje od plaćanja PDV-a u skladu s člankom 44. stavkom 1. točkom 4. Zakona odnosi se na odjeću i kućanske predmete, bez obzira jesu li novi ili rabljeni, koji pripadaju osobi koja preseljava u Republiku Hrvatsku radi sklapanja braka.

(2) Pravo na oslobođenje od PDV-a ostvaruje se za darove čija pojedinačna vrijednost ne prelazi 7.500,00 kuna koje je osoba iz stavka 1. ovoga članka prigodom sklapanja braka primila od osoba izvan Europske unije.

(3) Pravo na oslobođenje od PDV-a mogu ostvariti osobe:

a) koje su prije preseljenja živjele izvan Europske unije u neprekidnom razdoblju od najmanje 12 mjeseci,

b) koje daju na uvid dokaz o sklapanju braka.

(4) Pravo na oslobođenje od PDV-a ne može se ostvariti za alkohol i alkoholna pića, duhan i duhanske proizvode.

(5) Pravo na oslobođenje od PDV-a ostvaruje se za trajno uvezena dobra:

a) najranije dva mjeseca prije datuma vjenčanja i

b) najkasnije četiri mjeseca nakon datuma vjenčanja.

(6) Dobra za koja je ostvareno pravo na oslobođenje od PDV-a mogu biti uvezena u nekoliko zasebnih pošiljki u razdoblju iz stavka 5. ovoga članka.

(7) Do isteka 12 mjeseci od datuma prijave konačnog uvoza, osobnu imovinu uvezenu s oslobođenjem od PDV-a nije moguće bez prethodne prijave Carinskoj upravi dati u najam, dati kao osiguranje, dati u zakup ili izvršiti njezin prijenos, uz naknadu ili bez naknade.

(8) U slučaju najma, davanja kao osiguranje, zakupa ili prijenosa prije isteka roka iz stavka 7. ovoga članka nastaje obveza plaćanja PDV-a na ta dobra, po stopi koja se primjenjuje na dan takvoga najma, davanja kao osiguranje, zakupa ili prijenosa, na temelju vrste robe i carinske vrijednosti koju na taj dan utvrdi ili prihvati nadležna Carinska uprava.

4.4. Osobna imovina stečena nasljeđivanjem

Članak 80.

(1) Oslobođenje od plaćanja PDV-a prema članku 44. stavku 1. točki 5. Zakona ostvaruje se za osobnu imovinu koju nasljeđivanjem stekne fizička osoba.

(2) Pravo na oslobođenje ne može se ostvariti za:

a) alkohol i alkoholna pića,

b) duhan i duhanske proizvode,

c) komercijalna prijevozna sredstva,

d) predmete koji se koriste za obavljanje djelatnosti ili zanimanja, osim prijenosne opreme, umjetničkih obrta ili slobodnih zanimanja, koji su bili potrebni za obavljanje djelatnosti ili zanimanja preminule osobe,

e) zalihe sirovina i gotove proizvode ili poluproizvode,

f) stoku i zalihe poljoprivrednih proizvoda čije količine su veće od količina za uobičajene obiteljske potrebe.

(3) Pravo na oslobođenje od PDV-a ostvaruje se za osobnu imovinu koja je konačno uvezena najkasnije dvije godine nakon datuma s kojim je osoba stekla pravo na ta dobra (pravomoćno rješenje o nasljeđivanju).

(4). Uvoz ovih dobara može se izvršiti u nekoliko zasebnih pošiljki tijekom razdoblja iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Odredbe ovoga članka primjenjuju se pod istim uvjetima na osobnu imovinu koju nasljeđivanjem stekne pravna osoba registrirana u tuzemstvu koja obavlja neprofitnu djelatnost.

4.5. Uvoz školske opreme, obrazovnih materijala i povezanih predmeta za kućanstvo

Članak 81.

(1) Oslobođenje od PDV-a propisano člankom 44. stavkom 1. točkom 6. Zakona ostvaruje se za opremu, obrazovne materijale i kućanske predmete koji predstavljaju uobičajeni namještaj za studentsku sobu i pripadaju učenicima ili studentima koji dolaze u Republiku Hrvatsku u svrhu školovanja i namijenjeni su za njihovu osobnu uporabu tijekom razdoblja školovanja.

(2) U smislu ovoga članka:

a) »učenik ili student« je svaka osoba upisana u neku obrazovnu ustanovu u cilju cjelovitog pohađanja nastave koja se u toj ustanovi odvija,

b) »oprema« je rublje i kućansko rublje/posteljina, kao i odjeća, novo ili rabljeno,

c) »obrazovni materijali« su predmeti i instrumenti (uključujući računala i pisaće strojeve) koje učenici i studenti obično koriste u svrhu školovanja.

(3) Pravo na oslobođenje od PDV-a ostvaruje se najmanje jedanput tijekom jedne školske godine.

4.6. Uvoz dobara beznačajne vrijednosti

Članak 82.

(1) Plaćanja PDV-a oslobođen je prema članku 44. stavku 1. točki 7. Zakona uvoz dobara nekomercijalne naravi sadržanih u malim pošiljkama, poslanih primatelju kao pismo ili paket koja ukupna vrijednost ne prelazi 160,00 kuna.

(2) Oslobođenje od PDV-a se ne odnosi na:

a) alkohol i alkoholna pića,

b) parfeme i toaletne vode i

c) duhan i duhanske proizvode.

4.7. Poslovna imovina i druga oprema koja se uvozi prilikom prijenosa djelatnosti

Članak 83.

(1) Oslobođenje od plaćanja PDV-a iz članka 44. stavka 1. točke 8. Zakona primjenjuje se za uvoz poslovne imovine i druge opreme koja je u vlasništvu poreznog obveznika koji obustavlja djelatnost u trećoj zemlji ili na trećem području radi nastavka obavljanja slične djelatnosti u Republici Hrvatskoj i koji je o početku obavljanja takve djelatnosti unaprijed obavijestio Carinsku upravu. Kada se radi o prijenosu poljoprivrednog posjeda, stoka poreznog obveznika također je oslobođena PDV-a pri uvozu.

(2) U smislu stavka 1. ovoga članka:

a) »djelatnost« je gospodarska djelatnost iz članka 6. stavka 2. Zakona,

b) »porezni obveznik« je samostalna gospodarska jedinica iz proizvodne ili uslužne djelatnosti.

(3) Oslobođenje od PDV-a se ograničava na poslovnu imovinu i opremu koju:

a) je porezni obveznik stvarno koristio najmanje 12 mjeseci prije dana obustave obavljanja gospodarske djelatnosti u trećoj zemlji ili trećem području iz kojeg prenosi djelatnost,

b) je namijenjena za korištenje u istu svrhu nakon prijenosa,

c) će se koristiti u svrhu obavljanja djelatnosti na koju se ne primjenjuje oslobođenje od PDV-a iz članaka 39. i 40. Zakona,

d) odgovara prirodi i veličini tog poreznog obveznika.

(4) Oslobođenje od PDV-a neće biti odobreno poreznim obveznicima koji imaju sjedište, stalnu poslovnu jedinicu, prebivalište ili uobičajeno boravište izvan Europske unije koji izvrše prijenos svoje djelatnosti u tuzemstvo uslijed ili u svrhu spajanja s drugim poreznim obveznikom, ili preuzimanja od strane poreznog obveznika koji ima sjedište u tuzemstvu, bez započinjanja nove djelatnosti.

(5) Oslobođenje od PDV-a ne ostvaruje se za:

a) prijevozna sredstva koja ne služe za obavljanje proizvodne ili uslužne djelatnosti,

b) isporuke bilo koje vrste namijenjene za ljudsku potrošnju ili prehranu životinja,

c) goriva i zalihe sirovina ili gotovih proizvoda i poluproizvoda,

d) stoku u vlasništvu trgovaca.

(6) Pravo na oslobođenje od PDV-a ostvaruje se za poslovnu imovinu i drugu opremu uvezenu prije isteka roka od 12 mjeseci od dana prestanka obavljanja djelatnosti poreznog obveznika u trećoj zemlji ili trećem području.

4.8. Uvoz određenih poljoprivrednih proizvoda i proizvoda namijenjenih za uporabu u poljoprivredi

4.8.1. Proizvodi poljoprivrednika iz Europske unije s imanja u trećim zemljama ili trećim područjima

Članak 84.

(1) Oslobođenje od PDV-a iz članka 44. stavka 1. točke 9. Zakona primjenjuje se za poljoprivredne, stočarske, pčelarske, vrtlarske i šumarske proizvodi s imanja koja se nalaze u pograničnom području susjedne zemlje, u vlasništvu ili posjedu poljoprivrednih proizvođača iz pograničnog područja Republike Hrvatske. PDV-a pri uvozi oslobođeni su i čistokrvni konji, koji nisu stariji od šest mjeseci, oždrijebljeni u nekoj trećoj zemlji ili na trećem području od životinje koja je oplođena u Europskoj uniji, a zatim privremeno izvezena kako bi se oždrijebila.

(2) Radi ispunjavanja uvjeta za oslobođenje iz stavka 1. ovoga članka stočarski proizvodi moraju biti dobiveni od životinja koje su uzgojene, stečene ili uvezene u skladu s poreznim odredbama koje se primjenjuju u Republici Hrvatskoj.

(3) Oslobođenje od PDV-a je ograničeno na proizvode koji nisu podvrgnuti nikakvoj obradi osim one koja je uobičajena nakon berbe ili proizvodnje.

(4) Oslobođenje od PDV-a odobrava se samo za proizvode koje uvoze poljoprivredni proizvođači ili koji se uvoze u njihovo ime.

4.8.2. Sjeme, gnojiva i proizvodi za tretiranje tla i uroda

Članak 85.

(1) Oslobođenje od PDV-a iz članka 44. stavka 1. točke 9. Zakona primjenjuje se na sjeme, gnojiva i proizvode za tretiranje tla i uroda namijenjenih za uporabu na imanju koje se nalazi u pograničnom području Republike Hrvatske, u vlasništvu ili posjedu poljoprivrednih proizvođača iz pograničnog područja susjedne zemlje.

(2) Oslobođenje od PDV-a iz stavka 1. ovoga članka odnosi se na količine sjemena, gnojiva i drugih proizvoda potrebnih za obavljanje djelatnosti poljoprivrednih proizvođača koje taj proizvođač izravno uveze ili se uvoze u njegovo ime.

4.9. Uvoz terapeutskih tvari, lijekova, laboratorijskih životinja i bioloških ili kemijskih tvari

4.9.1. Laboratorijske životinje i biološke ili kemijske tvari namijenjene istraživanju

Članak 86.

(1) Oslobođenje od PDV-a propisano člankom 44. stavkom 1. točkom 10. Zakona ostvaruje se za sljedeće:

a) životinje pripremljene i isporučene bez naknade za uporabu u laboratoriju,

b) biološke ili kemijske tvari uvezene u skladu s ograničenjima i uvjetima propisanim Uredbom Vijeća (EZ) br.1186/2009 od 16. studenoga 2009. kojom se uspostavlja sustav carinskih olakšica u Zajednici.

(2) Oslobođenje iz stavka 1. ograničava se na životinje i biološke ili kemijske tvari koje su namijenjene za:

a) javne ustanove koje se uglavnom bave obrazovanjem ili znanstvenim istraživanjima, uključujući i odjele javnih ustanova koji se uglavnom bave obrazovanjem ili znanstvenim istraživanjima,

b) privatne ustanove koje se uglavnom bave obrazovanjem ili znanstvenim istraživanjima kojima su nadležna tijela izdala odobrenje za primanje takvih artikala uz oslobođenje od PDV-a.

4.9.2. Terapeutske tvari ljudskoga podrijetla i reagensi za određivanje krvnih grupa i tipizaciju tkiva

Članak 87.

(1) Oslobođenje od PDV-a propisano člankom 44. stavkom 1. točkom 10. Zakona ostvaruje se za sljedeće:

a) terapeutske tvari ljudskoga podrijetla;

b) reagense za određivanje krvnih grupa;

c) reagense za tipizaciju tkiva.

(2) U smislu stavka 1. ovoga članka pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:

a) »terapeutske tvari ljudskoga podrijetla« su ljudska krv i proizvodi iz ljudske krvi (čista ljudska krv, suha ljudska plazma, ljudski albumin i fiksirane otopine proteina ljudske plazme, ljudski imunoglobulin i ljudski fibrinogen);

b) »reagensi za određivanje krvnih grupa« su reagensi ljudskog, životinjskog, biljnog ili drugog podrijetla koji se koriste za određivanje krvnih grupa i utvrđivanje nekompatibilnosti krvi;

c) »reagensi za tipizaciju tkiva« su reagensi ljudskog, životinjskog, biljnog ili drugog podrijetla koji se koriste za tipizaciju ljudskog tkiva.

(3) Oslobođenje od PDV-a ograničava se na proizvode koji:

a) su namijenjeni institucijama ili laboratorijima koje su odobrila nadležna tijela, za uporabu isključivo u nekomercijalne medicinske ili znanstvene svrhe,

b) posjeduju potvrdu o sukladnosti izdanu od ovlaštenog tijela u zemlji ili na području polaska,

c) su u spremnicima s posebnom identifikacijskom oznakom.

(4) Oslobođenje se odnosi i na posebna pakiranja nužna za prijevoz terapeutskih tvari ljudskoga podrijetla ili reagensa za određivanje krvnih grupa i tipizaciju tkiva, kao i na sva otapala i dodatke potrebne za njihovo korištenje koji se eventualno nalaze u pošiljkama.

4.9.3. Referentne tvari za kontrolu kvalitete medicinskih proizvoda

Članak 88.

PDV-a su oslobođene pošiljke koje sadrže uzorke referentnih tvari koje je odobrila Svjetska zdravstvena organizacija za kontrolu kvalitete materijala koji se koriste u proizvodnji medicinskih proizvoda i koje su namijenjene primateljima s odobrenjem nadležnih tijela država članica za prijem takvih pošiljki.

4.9.4. Farmaceutski proizvodi koji se koriste na međunarodnim sportskim priredbama

Članak 89.

Farmaceutski proizvodi humane i veterinarske medicine za ljudsku i životinjsku uporabu na međunarodnim sportskim priredbama oslobođeni su PDV-a pri uvozu, u količinama potrebnim za zadovoljavanje njihovih potreba tijekom njihova boravka u Republici Hrvatskoj.

4.10. Dobra za humanitarne i dobrotvorne organizacije

4.10.1. Dobra koja se uvoze u opće svrhe

Članak 90.

(1) Oslobođenje od PDV-a iz članka 44. stavka 1. točke 12. Zakona primjenjuje se na:

a) besplatno dobivena dobra za zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba koja radi besplatne podjele ugroženim osobama uvoze državne i druge humanitarne ili dobrotvorne pravne osobe i ustanove ovlaštene od nadležnih tijela,

b) sva dobra koja besplatno i bez ikakve komercijalne namjere fizičke osobe ili organizacije izvan Europske unije šalju državnim ustanovama i drugim humanitarnim i dobrotvornim pravnim osobama uz odobrenje nadležnih tijela radi prikupljanja sredstava u korist ugroženih osoba na povremenim dobrotvornim priredbama,

c) opremu i uredski materijal koji besplatno i bez ikakve komercijalne namjere fizičke osobe ili organizacije izvan Europske unije šalju državnim ustanovama i drugim humanitarnim i dobrotvornim pravnim osobama uz odobrenje nadležnih tijela jedino u svrhu njihova djelovanja ili ostvarenja njihovih humanitarnih i dobrotvornih ciljeva.

(2) U smislu stavka 1. točke a) ovoga članka »dobra za zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba« su dobra potrebna za zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba, kao što su hrana, lijekovi, odjeća i posteljno rublje/posteljina.

(3) Pravo na oslobođenje od PDV-a ne može se ostvariti za:

a) alkohol i alkoholna pića,

b) duhan i duhanske proizvode,

c) kavu i čaj,

d) motorna vozila, osim vozila hitne pomoći.

(4) Pravo na oslobođenje od PDV-a ostvaruju pravne osobe čiji računovodstveni postupak omogućuje nadzor njihova djelovanja i daje sva potrebna osiguranja.

(5) Državne i druge humanitarne ili dobrotvorne pravne osobe koje ostvaruju pravo na oslobođenje od PDV-a ne mogu dati u najam, zakup ili izvršiti prijenos, uz naknadu ili bez naknade, dobara iz stavka 1. ovoga članka radi neke druge svrhe osim one utvrđene stavkom 1. točkom a) i b) ovoga članka, osim ako Carinska uprava nije o tome unaprijed obaviještena.

(6) Ako dobra i oprema trebaju biti predmetom zajma, zakupa ili prijenosa na neku pravnu osobu koja ostvaruje pravo na oslobođenje od PDV-a u skladu sa stavkom 1. i 4. ovoga članka, pravo na oslobođenje od PDV-a i dalje se ostvaruje pod uvjetom da ta pravna osoba koristi dobra i opremu za svrhu koja omogućava pravo na takvo oslobođenje. U drugim slučajevima, davanje u najam, zakup ili prijenos podložni su prethodnom plaćanju PDV-a po stopi koja se primjenjuje na dan najma, zakupa ili prijenosa na temelju vrste dobra i opreme i vrijednosti koju Carinska uprava na taj dan utvrdi ili prihvati.

(7) Pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka koje prestanu ispunjavati uvjete za stjecanje prava na oslobođenje ili koje bi dobra i opremu koji podliježu oslobođenju pri uvozu iskoristile u svrhe drukčije od onih utvrđenih tim stavkom, dužne su o tome izvijestiti Carinsku upravu.

(8) Dobra koja ostaju u vlasništvu pravnih osoba koje prestanu ispunjavati uvjete za ostvarenje prava na oslobođenje podliježu PDV-u pri uvozu po stopi koja se primjenjuje na dan prestanka ispunjenja tih uvjeta na temelju vrste dobra i opreme i vrijednosti koju Carinska uprava na taj dan utvrdi ili prihvati.

(9) Dobra koja pravne osobe koje su iskoristile pravo na oslobođenje od PDV-a koriste u svrhe koje nisu propisane stavkom 1. ovoga članka podliježu plaćanju PDV-a na uvoz po stopi koja se primjenjuje na dan njihovog korištenja u druge svrhe na temelju vrste dobra i opreme i vrijednosti koju na taj dan utvrdi Carinska uprava.

4.10.2. Predmeti koji se uvoze u korist hendikepiranih osoba

Članak 91.

(1) U skladu sa člankom 44. stavkom 1. točkom 11. Zakona predmeti posebno izrađeni za obrazovanje, zapošljavanje ili socijalnu rehabilitaciju slijepih ili drugih fizički ili mentalno hendikepiranih osoba oslobođeni su PDV-a pri uvozu kada:

a) ih uvoze ovlaštene ustanove ili pravne osobe koje se uglavnom bave obrazovanjem ili pružanjem pomoći hendikepiranim osobama i

b) kada su donirani tim ustanovama ili pravnim osobama bez naknade i bez komercijalnog interesa donatora.

(2) Oslobođenje od PDV-a se primjenjuje na rezervne dijelove, komponente ili predmete za te proizvode, kao i na alate koji se koriste za održavanje, provjeru, kalibriranje i popravak navedenih predmeta, pod uvjetom da su takvi rezervni dijelovi, komponente, predmeti ili alati uvezeni istodobno s navedenim predmetom ili, ako su uvezeni naknadno, da je moguće utvrditi da su namijenjeni za predmete koji su prethodno uvezeni uz oslobođenje PDV-a pri uvozu ili na koje bi se moglo primijeniti takvo oslobođenje u vrijeme kada je zatražen uvoz rezervnih dijelova, komponenti ili predmeta i alata koji su u pitanju.

(3) Predmeti oslobođeni PDV-a pri uvozu mogu se koristiti u svrhu obrazovanja, zapošljavanja ili socijalne rehabilitacije slijepih ili drugih fizički ili mentalno hendikepiranih osoba.

(4) Dobra oslobođena PDV-a pri uvozu ustanove ili pravne osobe korisnici mogu, uz naknadu ili bez naknade, dati u zajam, zakup ili izvršiti njihov prijenos na neprofitnoj osnovi osobama iz stavka 1. ovoga članka o kojima vode brigu, bez plaćanja PDV-a pri uvozu.

(5) Zajam, zakup ili prijenos moguće je izvršiti pod uvjetima utvrđenim stavkom 4. ovoga članka ako je o tome prethodno obaviještena Carinska uprava.

(6) Ako je neki proizvod predmetom zajma, zakupa ili prijenosa na neku ustanovu ili organizaciju koja ostvaruje pravo na oslobođenje od PDV-a, to pravo se i dalje ostvaruje pod uvjetom da ta ustanova predmete koristi u svrhu kojom se ostvaruje pravo na takvo oslobođenje.

(7) U drugim slučajevima, davanje u zajam, zakup ili prijenos podložni su prethodnom plaćanju PDV-a po stopi koja se primjenjuje na dan zajma, zakupa ili prijenosa na temelju vrste dobra i opreme i vrijednosti koju nadležna tijela na taj dan utvrde ili prihvate.

(8) Ustanove ili pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka koje prestanu ispunjavati uvjete za stjecanje prava na oslobođenje od PDV-a ili koje bi predmete na koje se odnosi oslobođenje pri uvozu koristile u svrhe koje nisu utvrđene tim člankom, dužne su o tome obavijestiti Carinsku upravu.

(9) Predmeti koji ostaju u vlasništvu ustanova ili pravnih osoba koje prestanu ispunjavati uvjete za ostvarenje prava na oslobođenje podliježu PDV-u pri uvozu po stopi koja se primjenjuje na dan prestanka ispunjenja tih uvjeta na temelju vrste dobra i vrijednosti koju na taj dan utvrdi ili prihvati Carinska uprava.

(10) Predmeti koje ustanove ili pravne osobe koje su iskoristile pravo na oslobođenje od PDV-a koriste u svrhe koje nisu propisane stavkom 1. ovoga članka podliježu PDV-u na uvoz po stopi koja se primjenjuje na dan njihovog korištenja u druge svrhe na temelju vrste dobra i vrijednosti koju na taj dan utvrdi ili prihvati Carinska uprava.

4.10.3. Dobra uvezena u korist žrtava katastrofe

Članak 92.

(1) U skladu sa člankom 44. stavkom 1. točkom 12. Zakona dobra koja uvezu ovlaštene državne ustanove ili druge humanitarne i dobrotvorne pravne osobe, oslobođene su PDV-a pri uvozu kada su namijenjena:

a) za besplatnu podjelu žrtvama katastrofa koje su pogodile područje jedne ili više država članica ili

b) za besplatno korištenje od strane žrtava takvih katastrofa, dok ostaju u vlasništvu tih pravnih osoba. Dobra koja uvezu te pravne osobe za vlastite potrebe pod istim uvjetima ostvaruju pravo na oslobođenje od PDV-a pri uvozu.

(2) Pravo na oslobođenje od PDV-a ne ostvaruje se za materijale i opremu namijenjene za ponovnu izgradnju katastrofom pogođenih područja.

(3) Pravo na oslobođenje od PDV-a ostvaruju pravne osobe čiji računovodstveni postupak omogućuje nadzor njihova djelovanja i daje sva potrebna osiguranja.

(4) Pravne osobe koje ostvaruju pravo na oslobođenje od PDV-a mogu dati u najam, zakup ili izvršiti prijenos dobara iz stavka 1. ovoga članka, uz naknadu ili bez naknade, pod uvjetima iz ovoga članka i uz prethodnu obavijest Carinskoj upravi.

(5) Ako su dobra predmet najma, zakupa ili prijenosa na neku pravnu osobu koja ostvaruje pravo na oslobođenje od PDV-a u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka, pravo na oslobođenje od PDV-a i dalje se ostvaruje pod uvjetom da ta pravna osoba dobra koristi u svrhu kojom se ostvaruje pravo na takvo oslobođenje.

(6) U drugim slučajevima, davanje u najam, zakup ili prijenos podložni su prethodnom plaćanju PDV-a po stopi koja se primjenjuje na dan najma, zakupa ili prijenosa na temelju vrste dobra i opreme i vrijednosti koju Carinska uprava na taj dan utvrdi ili prihvati.

(7) Nakon što ih žrtve katastrofe prestanu koristiti, dobra iz stavka 1. točke b) ovoga članka mogu biti predmetom najma, zakupa ili prijenosa, uz naknadu ili bez naknade i uz prethodnu obavijest Carinskoj upravi.

(8) Ako su dobra predmetom najma, zakupa ili prijenosa na neku pravnu osobu koja ostvaruje pravo na oslobođenje od PDV-a u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, ili, ako je to primjereno, na pravnu osobu koja ostvaruje pravo na oslobođenje od PDV-a u skladu s člankom 90. stavkom 1. točkom a) ovoga Pravilnika pravo na oslobođenje od PDV-a i dalje se ostvaruje pod uvjetom da ta pravna osoba dobra koristi u svrhu kojom se ostvaruje pravo na takvo oslobođenje.

(9) U drugim slučajevima, davanje u najam, zakup ili prijenos podložni su prethodnom plaćanju PDV-a po stopi koja se primjenjuje na dan najma, zakupa ili prijenosa na temelju vrste dobra i opreme i vrijednosti koju Carinska uprava na taj dan utvrdi ili prihvati.

(10) Pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka koje prestanu ispunjavati uvjete za ostvarivanje prava na oslobođenje od PDV-a ili koje bi dobra koja podliježu oslobođenju od PDV-a na ulasku koristile u svrhe koje nisu utvrđene tim člankom, dužne su o tome obavijestiti Carinsku upravu.

(11) U slučaju da dobra ostanu u vlasništvu pravnih osoba koje prestanu ispunjavati uvjete za ostvarivanje prava na oslobođenje od PDV-a, a prenesena su na pravne osobe koje imaju pravo na oslobođenje od PDV-a ili, na pravnu osobu koja ostvaruje pravo na oslobođenje u skladu s člankom 90. ovoga Pravilnika, pravo na oslobođenje od PDV-a i dalje se ostvaruje pod uvjetom da pravna osoba koristi ta dobra u svrhe kojima se ostvaruje pravo na takvo oslobođenje. U drugim slučajevima, dobra podliježu PDV-u pri uvozu po stopi koja se primjenjuje s danom prestanka ispunjenja tih uvjeta, na temelju vrste dobra i vrijednosti koju Carinska uprava na taj dan utvrdi ili prihvati.

(12) Dobra koja pravne osobe koje imaju pravo na oslobođenje od PDV-a koriste u svrhe koje nisu propisane za primjenu oslobođenja podliježu PDV-u pri uvozu po stopi koja se primjenjuje na dan njihovog korištenja u druge svrhe na temelju vrste dobra i vrijednosti koju na taj dan utvrdi Carinska uprava.

4.11. Uvoz u okviru nekih aspekata međunarodnih odnosa

4.11.1. Odlikovanja i priznanja

Članak 93.

(1) Odlikovanja i priznanja oslobođeni su plaćanja PDV-a u skladu s člankom 44. stavkom 1. točkom 13. Zakona ako ta osoba nadležnoj Carinskoj upravi dokaže da odlikovanja i priznanja nisu komercijalnog karaktera.

(2) Odlikovanjima i priznanjima smatra se:

a) odlikovanja od vlada trećih zemalja osobama s prebivalištem ili uobičajenim boravištem u Republici Hrvatskoj,

b) pehare, medalje i slične predmete simbolične naravi koje uvoze osobe s prebivalištem ili uobičajenim boravištem u Republici Hrvatskoj nakon dodjele u trećoj zemlji ili trećem teritoriju kao priznanje za njihovo djelovanje na umjetničkom, znanstvenom, sportskom ili javnom području, odnosno kao priznanje za zasluge koja se daju u posebnim prilikama,

c) pehare, medalje i slične predmete simbolične naravi koje su tijela ili osobe iz treće zemlje bez naknade dodijelile u svrhe iz točke b) ovoga stavka,

d) nagrade, pobjedničke pehare i uspomene simbolične naravi i ograničene vrijednosti namijenjene za besplatnu podjelu osobama koje su rezidenti u nekoj trećoj zemlji ili trećem teritoriju na poslovnim konferencijama i sličnim međunarodnim priredbama, njihova narav, jedinična vrijednost ili druga obilježja ne daju povod za pretpostavku da su namijenjeni u komercijalne svrhe.

4.11.2. Pokloni primljeni u okviru međunarodnih odnosa

Članak 94.

(1) Oslobođenje od plaćanja PDV-a iz članka 44. stavka 1. točke 13. Zakona ostvaruje se za dobra:

a) koja uvoze osobe koje su bile u službenom posjetu nekoj trećoj zemlji ili trećem području i koje su tom prilikom primile takva dobra kao poklone od tijela domaćina,

b) koja uvoze osobe koje idu u službeni posjet unutar Europske unije i koje ih namjeravaju tom prilikom pokloniti tijelima domaćina,

c) koja je u znak prijateljstva ili dobre volje službeno tijelo, javno tijelo ili udruga koja obavlja opće korisnu djelatnost iz treće zemlje ili trećeg područja poklonila službenom tijelu, javnom tijelu ili udruzi koja obavlja opće korisnu djelatnost u tuzemstvu uz odobrenje nadležnih tijela za primitak takvih dobara.

(2) Pravo na oslobođenje od PDV-a ne može se ostvariti na alkohol i alkoholna pića, duhan i duhanske proizvode.

(3) Pravo na oslobođenje od PDV-a ostvaruje se:

a) ako se predmeti poklanjaju povremeno,

b) ako svojom naravi, vrijednošću ili količinom ne odražavaju komercijalni interes,

c) ako se ne koriste u komercijalne svrhe.

4.11.3. Dobra koja će koristiti čelnici država ili njihovi predstavnici

Članak 95.

(1) Oslobođenje od plaćanja PDV-a iz članka 44. stavka 1. točke 13. Zakona ostvaruje se pri uvozu za:

a) poklone vladarima ili čelnicima država,

b) dobra koja će koristiti ili konzumirati vladari ili čelnici država trećih zemalja ili osobe koje ih predstavljaju, tijekom njihova službenog boravka u Republici Hrvatskoj.

(2) Oslobođenje iz stavka 1. ovoga članka također se primjenjuje na osobe koje na međunarodnoj razini uživaju povlastice jednake onima vladara ili čelnika država ili njihovih predstavnika.

4.12. Uvoz dobara za promidžbu trgovine

4.12.1. Uzorci zanemarive vrijednosti

Članak 96.

(1) Oslobođenje od plaćanja PDV-a propisano člankom 44. stavkom 1. točkom 14. Zakona primjenjuje se na uzorke dobara zanemarive vrijednosti koji služe za naručivanje istovrsnih dobara i koji su neupotrebljivi u druge svrhe.

(2) U smislu stavka 1. ovoga članka uzorci dobara zanemarive vrijednosti su predmeti koji predstavljaju vrstu robe čiji način prezentiranja i količina, za dobra iste vrste i kvalitete, isključuju njihovo korištenje u bilo kakvu svrhu osim naručivanja.

4.12.2. Tiskanice i promidžbeni materijal

Članak 97.

(1) Oslobođenje od PDV-a iz članka 44. stavka 1. točke 15. Zakona primjenjuje se pod uvjetom da se odnose na:

a) dobra koja će prodavati ili iznajmljivati osoba koja ima sjedište izvan Europske unije, ili

b) prijevoz, usluge osiguranja ili bankarske usluge koje nudi osoba koja ima sjedište izvan Europske unije.

(2) Oslobođenje od PDV-a je ograničeno na tiskanice i promidžbeni materijal koji ispunjava sljedeće uvjete:

a) na tiskanicama mora biti jasno naznačen naziv pravne osobe koja dobra proizvodi, prodaje ili iznajmljuje, odnosno čije usluge tiskanice nude,

b) svaka pošiljka može sadržavati samo jedan dokument ili jedan primjerak svakog dokumenta, ako se sastoji od nekoliko dokumenata,

c) tiskani materijali ne smiju biti predmet skupnih pošiljaka koje isti pošiljatelj šalje istom primatelju.

(3) Iznimno od stavka 2. točke b) ovoga članka, pošiljke koje sadrže nekoliko primjeraka istog dokumenta mogu biti oslobođene PDV-a pod uvjetom da njihova ukupna bruto težina nije veća od jednog kilograma.

(4) Promidžbeni materijali bez stvarne komercijalne vrijednosti koje dobavljači besplatno šalju svojim klijentima, koji se ne mogu koristiti ni u koju drugu svrhu osim u svrhu reklamiranja, oslobođeni su PDV-a pri uvozu.

4.12.3. Dobra koja se koriste ili troše na sajmovima i sličnim priredbama

Članak 98.

(1) Oslobođenje od PDV-a iz članka 44. stavka 1. točke 16. Zakona primjenjuje se na:

a) male reprezentativne uzorke dobara namijenjenih za sajmove i slične priredbe,

b) dobra uvezena jedino da budu predstavljena ili da predstave strojeve i uređaje izložene na sajmu ili sličnoj priredbi,

c) razne materijale male vrijednosti, kao što su boje, lakovi i tapete, koji se koriste za postavljanje, izlaganje i ukrašavanje privremenih izložbenih prostora na sajmu ili sličnoj priredbi, koji se uporabom uništavaju,

d) tiskanice, kataloge, prospekte, cjenike, reklamne plakate, kalendare, ilustrirane i neilustrirane, neuokvirene fotografije i druge predmete isporučene bez naknade radi reklamiranja dobara izloženih na sajmu ili sličnoj priredbi.

(2) U smislu stavka 1. ovoga članka sajam i slična priredba su:

a) izložbe, sajmovi i slične priredbe vezane za trgovinu, industriju, poljoprivredu ili obrtničku djelatnost,

b) izložbe i priredbe koje se održavaju uglavnom u humanitarne svrhe,

c) izložbe i priredbe koje se održavaju uglavnom u znanstvene, tehničke, obrtničke, obrazovne i kulturne svrhe, iz vjerskih i duhovnih razloga, radi sindikalnog djelovanja ili turizma ili u cilju promicanja međunarodnog razumijevanja,

d) sastanci predstavnika međunarodnih organizacija ili kolektivnih tijela;

e) službene i komemorativne svečanosti i skupovi.

(3) Definicijom iz stavka 2. ovoga članka nisu obuhvaćene izložbe koje se u komercijalnim trgovinama ili prodajnim prostorima održavaju u privatne svrhe.

(4) Oslobođenje iz stavka 1. točke a) ovoga članka ograničeno je na uzorke koji:

a) su kao takvi uvezeni bez naknade ili dobiveni na izložbi od dobara uvezenih u velikim količinama,

b) se isključivo besplatno javno dijele na izložbi radi uporabe ili konzumacije osoba kojima se dijele,

c) se prepoznaju kao reklamni uzorci male jedinične vrijednosti,

d) nisu lako utrživi i, kada je primjereno, koji su upakirani tako da je njihova količina manja od najmanje količine iste robe koja se prodaje na tržištu,

e) kada se radi o prehrambenim namirnicama i pićima, nisu pakirani kako je utvrđeno točkom d) ovoga stavka, a koji se konzumiraju na izložbi,

f) ukupnom vrijednošću i količinom odgovaraju vrsti izložbe, broju posjetitelja i opsegu sudjelovanja izlagača.

(5) Oslobođenje iz stavka 1. točke b) ovoga članka ograničeno je na dobra koja:

a) se konzumiraju ili uništavaju na izložbi i

b) svojom ukupnom vrijednošću i količinom odgovaraju vrsti izložbe, broju posjetitelja i opsegu sudjelovanja izlagača.

(6) Oslobođenje od PDV-a iz stavka 1. točke d) ovoga članka ograničeno je na tiskanice i promidžbene predmete koji:

a) su namijenjeni isključivo za besplatno javno dijeljenje na mjestu održavanja izložbe i

b) svojom ukupnom vrijednošću i količinom odgovaraju vrsti izložbe, broju posjetitelja i opsegu sudjelovanja izlagača.

(7) Pravo na oslobođenje od PDV-a iz stavka 1. točke b) ovoga članka ne ostvaruje se za:

a) alkohol i alkoholna pića,

b) duhan i duhanske proizvode,

c) kruta, tekuća ili plinovita goriva.

4.13. Uvoz dobara namijenih ispitivanju, analizi ili testiranju

Članak 99.

(1) Oslobođenje od PDV-a iz članka 44. stavka 1. točke 17. Zakona primjenjuje se na dobra koja će biti podvrgnuta ispitivanju, analizi ili testiranju radi utvrđivanja njihova sastava, kvalitete ili drugih tehničkih svojstava u svrhu informiranja ili industrijskog i komercijalnog istraživanja.

(2) Pravo na oslobođenje od PDV-a ostvaruje se jedino pod uvjetom da se dobra koja će se ispitivati, analizirati ili testirati u cijelosti iskoriste ili unište tijekom ispitivanja, analize ili testiranja.

(3) Pravo na oslobođenje ne ostvaruje se za dobra korištena u ispitivanju, analizi ili testiranju koja kao takva predstavljaju promidžbu prodaje.

(4) Pravo na oslobođenje od PDV-a ostvaruje se za količine dobara koje su potrebne za svrhu u koju se uvoze. Te količine utvrđuju nadležna tijela, uzimajući u obzir navedenu svrhu.

(5) Iznimno od stavka 2. ovoga članka oslobođenje od PDV-a se odnosi i na dobra koja nisu u cijelosti iskorištena ili uništena tijekom ispitivanja, analize ili testiranja pod uvjetom da se u suradnji sa i pod nadzorom nadležnih tijela preostali proizvodi:

a) u cijelosti unište ili učine komercijalno bezvrijednima po završetku ispitivanja, analize ili testiranja, ili

b) predaju državi bez ikakvih troškova, kada je to moguće prema nacionalnom pravu, ili

c) izvezu izvan Europske unije pod opravdanim okolnostima.

(6) U smislu stavka 5. ovoga članka preostali proizvodi su proizvodi koji su rezultat ispitivanja, analize ili testiranja ili neiskorištena dobra.

4.14. Razni uvozi

4.14.1. Pošiljke organizacijama za zaštitu autorskih prava ili prava na industrijske i komercijalne patente

Članak 100.

Oslobođenje od PDV-a iz članka 44. stavka 1. točke 18. Zakona primjenjuje se na trgovačke znakove, modele, nacrte i pripadajuću dokumentaciju, kao i obrasce prijave izuma i slično, koji se podnose tijelima nadležnima za zaštitu autorskih prava ili zaštitu prava na industrijske i komercijalne patente.

4.14.2. Turistički informativni materijal

Članak 101.

Oslobođenje od PDV-a iz članka 44. stavka 1. točke 19. Zakona primjenjuje se na:

a) dokumentaciju (letke, brošure, knjige, časopise, vodiče, uokvirene ili neuokvirene plakate, neuokvirene fotografije i uvećane fotografske prikaze, ilustrirane ili neilustrirane karte, naljepnice za prozore i ilustrirane kalendare), koja se besplatno dijeli i čija je osnovna svrha poticanje javnosti da posjeti strane zemlje, osobito radi sudjelovanja u kulturnim, turističkim, sportskim, vjerskim ili trgovačkim i stručnim sastancima i priredbama, pod uvjetom da takav materijal ne sadrži više od 25% komercijalnih oglasa i da je razvidna opća svrha promidžbenih ciljeva,

b) popisi stranih hotela koje objavljuju službene turističke agencije, ili su objavljeni pod njihovim pokroviteljstvom, kao i rasporedi stranih prijevozničkih usluga, pod uvjetom da je takav materijal namijenjen za besplatnu distribuciju i ne sadrži više od 25% komercijalnih oglasa,

c) referentni materijali koji se dostavljaju akreditiranim predstavnicima ili dopisnicima koje imenuju nacionalne turističke agencije, a koji nisu namijenjeni za distribuciju, odnosno, godišnjaci, popisi telefonskih ili teleks brojeva, popisi hotela, katalozi za sajmove, uzorci obrtničkih proizvoda beznačajne vrijednosti, materijali o muzejima, sveučilištima, lječilištima i drugim sličnim ustanovama.

4.14.3. Razni dokumenti i predmeti

Članak 102.

(1) Oslobođenje od PDV-a iz članka 44. stavka 1. točke 20. Zakona primjenjuje se na:

a) dokumente koji su besplatno poslani javnim službama Republike Hrvatske,

b) publikacije tijela državne uprave drugih zemalja i međunarodnih tijela namijenjenih za besplatnu distribuciju,

c) glasačke listiće za izbore koje organiziraju tijela u zemljama izvan Europske unije,

d) predmete koji se podnose kao dokaz ili u slične svrhe sudovima ili drugim službenim tijelima Republike Hrvatske,

e) primjerke potpisa i tiskane okružnice koje se šalju kao dio uobičajene razmjene obavijesti među javnim službama ili bankama,

f) službene tiskanice poslane Hrvatskoj narodnoj banci,

g) izvještaje, izjave, bilješke, prospekte, prijavne obrasce i druge dokumente koji su izrađeni u trgovačkim društvima čija je sjedište izvan Europske unije i poslani su vlasnicima njihovih vrijednosnih papira,

h) snimljene medije (perforirane kartice, nosače zvuka, mikrofilmove i slično) koji se koriste za prijenos informacija i besplatno šalju primateljima, ukoliko oslobođenje ne dovodi do zloporabe ili značajnijeg narušavanja tržišnog natjecanja,

i) spise, arhivske materijale, tiskane obrasce i druge dokumente koji se koriste na međunarodnim sastancima, konferencijama i kongresima te izvještaji o takvim skupovima,

j) planove, tehničke nacrte, skice, opise i druge slične dokumente koji se uvoze radi naručivanja izvan Europske unije ili radi sudjelovanja na natječajima koji se organiziraju u Republici Hrvatskoj,

k) dokumenti potrebni pri ispitivanjima koja provode ustanove iz drugih zemalja na području Republike Hrvatske,

l) tiskane obrasce koji se koriste kao službeni dokumenti u međunarodnom prometu vozila i dobara, u okviru međunarodnih ugovora,

m) tiskane obrasce, naljepnice, ulaznice i slične dokumente koje šalju prijevozničke ili turističke tvrtke izvan Europske unije turističkim agencijama u Republici Hrvatskoj,

n) tiskane obrasce i ulaznice, otpremnice, tovarne listove i druge korištene komercijalne ili uredske dokumente,

o) službene tiskane obrasce nacionalnih i međunarodnih tijela, kao i tiskanice sukladne međunarodnim normama koje radi distribucije šalju udruge registrirane izvan Europske unije sličnim udrugama u Republici Hrvatskoj,

p) fotografije, dijapozitivi i klišeji za fotografije, s opisom ili bez opisa, koje se šalju novinskim agencijama ili izdavačima novina i časopisa,

r) predmete navedene u Dodatku I. koji su proizvod Ujedinjenih naroda ili njezinih specijaliziranih agencija, bez obzira na njihovu namjeravanu namjenu,

s) kolekcionarske predmete i umjetnička djela obrazovnog, znanstvenog ili kulturnog obilježja, koja nisu namijenjena za prodaju i koja uvoze muzeji, galerije i druge ustanove uz odobrenje nadležnih tijela za bescarinski uvoz tih dobara,

t) uvoz službenih publikacija koje se izdaju uz odobrenje države izvoznice, međunarodnih institucija, regionalnih i lokalnih tijela vlasti te javnopravnih tijela osnovanih u državi izvoznici i tiskanica koje se dijele prilikom izbora za Europski parlament ili nacionalnih izbora u zemlji u kojoj su ih izradile strane političke organizacije koje su kao takve priznate u Republici Hrvatskoj, ako su takve publikacije i tiskanice podlijegale PDV-u u državi izvoznici i ako nisu bile oslobođena od PDV-a pri izvozu.

(2) Pravo na oslobođenje iz stavka 1. točke s) ovoga članka ostvaruje se pod uvjetom da se ti predmeti uvoze bez naknade ili, ako su uvezeni uz naknadu, da isporuku nije obavila osoba koja je porezni obveznik.

(3) Dodatak iz stavka 1. točke r) ovoga članka sastavni je dio ovoga Pravilnika.

4.14.4. Dodatni materijali za utovar i zaštitu dobara tijekom prijevoza

Članak 103.

Oslobođenje od PDV-a iz članka 44. stavka 1. točke 21. Zakona primjenjuje se na razni materijal kao što su užad, slama, tkanina, papir i karton, piljevina i plastika koji se koriste za utovar i zaštitu dobara (uključujući zaštitu od vrućine) tijekom prijevoza na području Europske unije, pod uvjetom da:

a) se ne mogu ponovo upotrijebiti i

b) naknada plaćena za njih čini dio porezne osnovice pri uvozu.

4.14.5. Slama, stelja i stočna hrana za životinje za vrijeme njihova prijevoza

Članak 104.

Oslobođenje od PDV-a iz članka 44. stavka 1. točke 21. Zakona primjenjuje se na slamu, stelju i stočnu hranu bilo koje vrste na prijevoznom sredstvu koje se koristi za prijevoz životinja na teritoriju Europske unije koji se daju tim životinjama tijekom vožnje.

4.14.6. Goriva i maziva u cestovnim motornim vozilima i specijalnim kontejnerima

Članak 105.

(1) Oslobođenje od PDV-a iz članka 44. stavka 1. točke 22. Zakona primjenjuje se na sljedeće:

1. goriva u standardnim spremnicima:

a) osobnih i komercijalnih motornih vozila i motocikala,

b) specijalnih kontejnera,

2. gorivo u prenosivim spremnicima osobnih motornih vozila i motocikala, najviše do 10 litara po vozilu i ne dovodeći u pitanje nacionalne odredbe o skladištenju i prijevozu goriva.

(2) U svrhu stavka 1. ovoga članka:

1. »komercijalno motorno vozilo« je svako cestovno motorno vozilo (uključujući traktore bez prikolice) koje je po svojoj vrsti, konstrukciji i opremi namijenjeno prijevozu više od devet osoba, uključujući vozača, ili dobara, uz naknadu ili bez naknade, te svako cestovno vozilo neke posebne namjene, koja nije prijevoz kao takav,

2. »osobno motorno vozilo« je svako motorno vozilo koje nije obuhvaćeno definicijom iz točke a) ovoga stavka,

3. »standardni spremnik« je:

a) spremnik koji je u proizvodnji trajno ugrađen u sva motorna vozila istog tipa kao što je vozilo u pitanju, čija trajna ugradnja omogućuje tijekom vožnje izravno korištenje goriva u svrhu pokretanja i, kada je to primjereno, u svrhu rada sustava hlađenja i drugih sustava;

b) spremnik koji je u proizvodnji trajno ugrađen u sve kontejnere istog tipa kao što je kontejner u pitanju, čija trajna ugradnja tijekom vožnje omogućuje izravno korištenje goriva u svrhu rada sustava hlađenja i drugih sustava kojima je kontejner opremljen;

4. »specijalni kontejner« je svaki kontejner koji je opremljen specijalnim uređajima za sustave hlađenja, sustave za dovod kisika, sustave za toplinsku izolaciju i drugim sustavima.

(3) Uz spremnike iz stavka 2. točke 3.a) ovoga članka, plinski spremnici spojeni s motornim vozilom izrađeni za izravno korištenje plina kao pogonskog goriva i spremnici spojeni s pomoćnim sustavima kojima vozilo može biti opremljeno, također se smatraju standardnim spremnicima.

(4) Gorivo oslobođeno PDV-a pri uvozu može se koristiti samo u vozilu u kojem je uvezeno i ne može biti uklonjeno iz tog vozila i uskladišteno, osim tijekom potrebnih popravaka toga vozila, ili prenijeti uz naknadu ili besplatno od strane osobe kojoj je odobreno izuzeće.

(5) Postupanje koje nije u skladu sa stavkom 4. ovoga članka povlači primjenu PDV-a na uvoz za proizvode u pitanju po stopi koja je na snazi na dan takvoga postupanja, na temelju vrste dobara i vrijednosti koju na taj dan utvrde ili prihvate nadležna tijela.

(6) Oslobođenje se također primjenjuje na maziva u motornim vozilima, koja su potrebna za njihov normalan rad tijekom dotičnog putovanja.

4.14.7. Dobra za izgradnju, održavanje ili ukrašavanje spomen ploča i groblja žrtvama rata

Članak 106.

Oslobođenje od PDV-a iz članka 44. stavka 1. točke 23. Zakona ostvaruje se za dobra koja uvoze pravne osobe uz ovlaštenje nadležnih tijela koja se koriste za izgradnju, održavanje ili ukrašavanje groblja i grobova, kao i spomen ploča žrtvama rata treće zemlje koje su pokopane u Europskoj uniji.

4.14.8. Kovčezi, urne i ukrasni pogrebni predmeti

Članak 107.

Oslobođenje od PDV-a iz članka 44. stavka 1. točke 23. Zakona ostvaruje se i za:

a) kovčege s umrlim osobama i urne s pepelom umrlih osoba, kao i cvijeće, vijenci i drugi uobičajeni pripadajući ukrasni predmeti,

b) cvijeće, vijenci i drugi ukrasni predmeti koje sa sobom unose osobe nastanjene izvan Europske unije koji dolaze na pogreb ili radi ukrašavanja grobova na području Republike Hrvatske, pod uvjetom da se ne radi o uvozu u komercijalne svrhe.

4.14.9. Oslobođenja za uvoz dobara radi isporuke dobara unutar Europske unije

Članak 107.a

(1) U slučaju uvoza dobara iz članka 44. stavka 1. točke 26. Zakona porezni obveznik je oslobođen plaćanja PDV-a pri uvozu, ako u trenutku uvoza Carinskoj upravi dostavi svoj PDV identifikacijski broj koji mu je izdan u Republici Hrvatskoj.

(2) Ako je u slučaju iz stavka 1. ovoga članka porezni obveznik imenovao poreznog zastupnika tada je porezni zastupnik u trenutku uvoza obvezan Carinskoj upravi dostaviti svoj PDV identifikacijski broj. U tom slučaju porezni zastupnik takvu isporuku dobara u drugu državu članicu Europske unije iskazuje u svojoj prijavi PDV-a te u svojoj Zbirnoj prijavi za isporuke dobara i usluga u druge države članice Europske unije. Takva isporuka ne predstavlja prihod poreznog zastupnika.

(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka porezni zastupnik u skladu s člankom 44. stavkom 3. Zakona je obvezan popuniti i podnijeti Prijavu isporuka dobara u druge države članice Europske unije prethodno uvezenih u okviru postupaka 42 i 63 koja se podnosi na Obrascu – PZ 42 i 63 koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(4) Prijava iz stavka 3. ovoga članka podnosi se u elektroničkom obliku za razdoblje oporezivanja od prvog do posljednjeg dana u mjesecu.

(5) Porezni zastupnik nije obvezan podnijeti prijavu iz stavka 3. ovoga članka za razdoblje oporezivanja u kojem zastupana osoba nije obavljala isporuke dobara u drugu državu članicu Europske unije prethodno uvezenih u okviru postupaka 42 i 63.

(6) U prijavu iz stavka 3. ovoga članka upisuju se sljedeći podaci:

1. naziv nadležnog područnog ureda Porezne uprave,

2. naziv nadležne ispostave Porezne uprave,

3. naziv, odnosno ime i prezime poreznog obveznika – zastupnika,

4. adresa poreznog obveznika – zastupnika (mjesto, ulica i broj),

5. PDV identifikacijski broj poreznog zastupnika,

6. mjesec i godina za koju se podnosi,

7. redni broj isporuke,

8. PDV identifikacijski broj ili porezni broj stranog poreznog obveznika koji obavlja isporuku dobara u postupcima 42 i 63,

9. EORI broj stranog poreznog obveznika koji obavlja isporuku dobara u postupcima 42 i 63,

10. PDV identifikacijski broj primatelja,

11. vrijednost isporuke dobara u postupcima 42 i 63,

12. ukupan zbroj vrijednosti svih isporuka dobara iskazanih u polju (11),

13. ime i prezime osobe koja je sastavila obračun i jamči za istinitost prijavljenih podataka,

14. potpis.

(7) U slučaju ispravka podataka iz već podnijete prijave iz stavka 3. ovoga članka podnosi se nova prijava u kojoj su upisani ispravni podaci.

(8) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ako je porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka u Republici Hrvatskoj registriran za potrebe PDV-a, a imenovao je poreznog zastupnika u tom slučaju porezni zastupnik u ime poreznog obveznika podnosi prijavu PDV-a i Zbirnu prijavu za isporuku dobara i usluga u druge države članice Europske unije te nije obvezan podnositi prijavu iz stavka 3. ovoga članka.

(9) Porezni obveznik oslobođen je plaćanja PDV-a pri uvozu dobara prema članku 44. stavku 1. točki 26. Zakona, ako u trenutku uvoza Carinskoj upravi uz PDV identifikacijski broj stjecatelja, izdan u drugoj državi članici, kojemu se isporučuju dobra prema članku 41. stavku 1. točki a) Zakona, a koji obavlja daljnju isporuku dobara dostavi i PDV identifikacijski broj (krajnjeg) stjecatelja izdanog u državi članici u koju se dobra izravno otpremaju ili prevoze. Uvoznik dobara u Zbirnoj prijavi navodi PDV identifikacijski broj stjecatelja koji obavlja daljnju isporuku dobara u drugu državu članicu.

4.14.10. Oslobođenje za prijevozne i sve druge otpremne usluge u vezi s dobrima u provozu

Članak 107.b

(1) U skladu s odredbama članka 44. stavka 1. točke 38. Zakona plaćanja PDV-a oslobođene su prijevozne i sve druge otpremne usluge u vezi s dobrima u carinskom postupku provoza (zajedničkog ili provoza Zajednice) kroz carinsko područje Europske unije kada je odredišni carinski ured izvan područja Republike Hrvatske.

(2) Dokazivanje uporabe carinskog postupka provoza iz stavka 1. ovoga članka provodi se u skladu s carinskim propisima.

(3) U slučaju prijevoza robe željeznicom pri čemu željezničko poduzeće koristi pojednostavljeni postupak provoza, kao dokaz za oslobođenje od plaćanja PDV-a koristi se primjerak teretnog lista CIM u kojem je polje 99. popunjeno propisanim oznakama (T1 ili T2 ili T2F) i ovjereno pečatom nadležnog otpremnog carinskog ureda, a polje 58b popunjeno označavanjem polja »DA« i upisom četveroznamenkaste međunarodne šifarske oznake prijevoznika (glavnog obveznika u postupku provoza), čime se dokazuje stavljanje robe u postupak provoza u skladu s carinskim propisima.

5. Oslobođenja pri izvozu

5.1. Izvozne isporuke dobara

Članak 108.

(1) U skladu s odredbom članka 45. stavka 1. Zakona, PDV-a su oslobođene izvozne isporuke dobara i popravljenih, obrađenih, prilagođenih, dorađenih ili prerađenih dobara, te prijevozne i otpremne usluge koje su u vezi s izvozom dobara.

(2) Izvoznom isporukom dobara smatra se isporuka dobara koju iz Republike Hrvatske obavi porezni obveznik na područje izvan Europske unije.

(3) Da je obavljena izvozna isporuka (izvoz) porezni obveznik dokazuje carinskom deklaracijom. Kad se kao carinska deklaracija koristi elektronska deklaracija dokazom da je obavljeno izvozno carinjenje i da je dobro napustilo carinsko područje Europske unije smatra se elektronska poruka IE599 iz automatiziranog sustava izvoza (ECS sustava), a u slučajevima kada se u skladu s carinskim propisima koristi papirna deklaracija (u obliku Jedinstvene carinske deklaracije ili u obliku komercijalne isprave) dokazom se smatra izvorni primjerak te isprave ovjeren (evidencijski broj, potpis službenika i pečat) od strane nadležnog izlaznog carinskog ureda. Kad se radi o popravku, obradi, prilagodbi, doradi ili preradi uvezenih dobara, porezni obveznik mora osim izvozne imati i uvoznu carinsku dokumentaciju.

(4) Iznimno od odredbi stavka 3. ovoga članka da je obavljen izvoz dobara putem poštanskih pošiljki, za koje se ne podnosi carinska deklaracija, porezni obveznik dokazuje poštanskom deklaracijom, teretnim listom ili kopijom takvog dokumenta ili drugom dokumentacijom koja se uobičajeno upotrebljava u poštanskom prometu ili dostavi hitnih pošiljaka.

(5) Dokumenti iz stavka 4. ovoga članka moraju sadržavati najmanje sljedeće podatke:

a) ime i prezime (naziv) i adresu izdavatelja i dan izdavanja dokumenta,

b) ime i prezime (naziv) i sjedište poreznog obveznika koji izvozi dobra,

c) uobičajeni trgovački naziv i količinu dobara,

d) mjesto i datum izvoza dobara, ili mjesto i dan kada je dobro poslano izvan Europske unije,

e) ime i prezime (naziv) i sjedište primatelja dobara u državi odredišta,

f) izjavu izdavatelja da se podaci u dokumentu temelje na poslovnoj dokumentaciji izdavatelja koju je moguće provjeriti,

g) potpis i pečat izdavatelja.

(6) Pri komisionim poslovima u izvozu primjenjuju se odredbe članka 10. ovoga Pravilnika.

(7) Privremeni izvoz dobara pri kojem domaći isporučitelj ne prenosi mogućnost raspolaganja tim dobrima, ne smatra se izvozom u smislu Zakona niti isporukom koja podliježe oporezivanju.

(8) Oslobođenje od plaćanja PDV-a iz članka 45. stavka 1. točke 4. Zakona odnosi se na usluge koje se obavljaju u vezi s izvozom dobara kao što su primjerice prijevozne usluge, usluge utovara i istovara, pretovara na drugo prijevozno sredstvo, usluge organiziranja prijevoza dobara i slično. Navedeno se primjenjuje i u slučaju kada se radi o popravku, obradi, prilagodbi, doradi ili preradi uvezenih dobara.

(9) Porezni obveznici mogu primijeniti oslobođenje temeljem članka 45. stavka 1. točke 1. Zakona za poslove u nizu u okviru izvoznih transakcija u slučaju kada porezni obveznik isporučuje već izvozno ocarinjena dobra drugom poreznom obvezniku, a ta će se dobra izravno otpremiti kupcu izvan Europske unije.

5.2. Izvozne isporuke dobara ovlaštenim tijelima

Članak 109.

(1) U skladu s odredbom članka 45. stavka 1. točke 3. Zakona isporuke dobara ovlaštenim tijelima koja ih izvoze izvan Europske unije u okviru svojih humanitarnih, dobrotvornih ili obrazovnih djelatnosti izvan Europske unije, oslobođene su PDV-a. Ovlaštenim tijelima smatraju se i pravne osobe registrirane za obavljanje humanitarne, dobrotvorne ili obrazovne djelatnosti.

(2) Oslobođenje od plaćanja PDV-a ostvaruje se na temelju potvrde koju izdaje nadležno državno tijelo kod kojeg su ovlaštena tijela iz stavka 1. ovoga članka registrirana za obavljanje humanitarnih, dobrotvornih ili obrazovnih djelatnosti i dokaza o izvozu dobara.

(3) Potvrda ne smije biti starija od šest mjeseci i mora sadržavati najmanje sljedeće podatke:

1. naziv, adresu i osobni identifikacijski broj nadležnog državnog tijela kod kojeg je ovlašteno tijelo iz stavka 1. ovoga članka registrirano,

2. naziv, adresu i osobni identifikacijski broj ovlaštenog tijela iz stavka 1. ovoga članka,

3. vrstu djelatnosti koju obavlja ovlašteno tijelo koje izvozi dobra,

4. svrhu nabave dobara koja se izvoze,

5. datum izdavanja potvrde,

6. pečat i potpis ovlaštene osobe izdavatelja potvrde.

(4) Oslobođenje od plaćanja PDV-a iz članka 45. stavka 1. točke 3. Zakona ostvaruje se putem zahtjeva za povrat PDV-a koji se podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema sjedištu podnositelja zahtjeva. Uz zahtjev za povrat PDV-a potrebno je priložiti izvornike računa o nabavi dobara koji sadrže sve propisane podatke iz članka 79. Zakona, potvrdu iz stavka 3. ovoga članka i dokaz o izvozu tih dobara (ovjerenu carinsku deklaraciju).

(5) Ovlaštena tijela koja dobra nabavljena u tuzemstvu izvoze izvan Europske unije u okviru svojih humanitarnih, dobrotvornih ili obrazovnih djelatnosti izvan Europske unije obvezna su dobra izvesti u roku od tri mjeseca od dana izdavanja računa da bi ostvarila pravo na povrat PDV-a.

(6) Zahtjev za povrat PDV-a podnosi se najkasnije u roku šest mjeseci nakon proteka kalendarske godine u kojoj su ostvareni uvjeti za povrat PDV-a.

(7) Zahtjev za povrat PDV-a podnosi se na Obrascu PDV-H čiji je oblik i sadržaj sastavni dio ovoga Pravilnika.

(8) Porezna uprava u slučaju da su ispunjeni svi uvjeti za povrat PDV-a u roku od 30 dana po podnošenju cjelovitog zahtjeva donosi rješenje o povratu PDV-a i doznačuje odobreni iznos povrata PDV-a na račun podnositelja zahtjeva.

5.3. Oslobođenje u okviru putničkog prometa

Članak 110.

(1) Isporuke dobara, osim isporuke goriva, koja putnici u okviru putničkog prometa prevezu ili iznesu iz Europske unije oslobođene su PDV-a. Oslobođenje se ostvaruje kad porezni obveznik koji isporučuje dobra primi dokaz o izvozu dobara.

(2) Putnik iz stavka 1. ovoga članka, odnosno kupac koji u okviru putničkog prometa iznosi dobra kupljena u tuzemstvu pri naknadnom oslobođenju od PDV-a ima pravo tražiti povrat PDV-a za iznesena dobra ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

a) da putnik nema prebivalište ni uobičajeno boravište na području Europske unije, što dokazuje putovnicom ili osobnom iskaznicom,

b) da je ukupna vrijednost kupljenih dobara s PDV-om iskazana na jednom računu veća od 740,00 kuna,

c) da je kupac ili netko u njegovo ime prevezao dobra kupljena u Republici Hrvatskoj na područje izvan Europske unije prije isteka roka od tri mjeseca nakon mjeseca u kojem je obavljena isporuka,

d) da postoji dokaz o izvozu, izvornik računa i Obrazac PDV-P potvrđen od carinarnice države na čijem području su dobra iznesena iz Europske unije.

(3) Oblik i sadržaj Obrasca PDV-P je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(4) Na zahtjev kupca koji nema prebivalište ni uobičajeno boravište na području Europske unije, prodavatelj izdaje Obrazac PDV-P. Obrazac PDV-P popunjava se u tri primjerka od kojih se jedan primjerak (izvornik) daje kupcu, jedan primjerak prodavatelj odlaže u svoju dokumentaciju, a jedan primjerak ostaje Carinskoj upravi.

Članak 111.

(1) Prodavatelj dobara u Obrascu PDV-P iskazuje ukupno naplaćen iznos, iznos naknade bez PDV-a, iznos PDV-a i ukupan iznos PDV-a koji se vraća kupcu ili podnositelju zahtjeva.

(2) Prodavatelj naplaćuje od kupca ukupnu cijenu dobra s PDV-om. PDV sadržan u vrijednosti prodanih dobara, prodavatelj može izračunati primjenom preračunane stope PDV-a na prodajnu vrijednost tih dobara.

(3) Prodavatelj uplaćuje PDV sadržan u dobrima prodanim kupcu okviru putničkog prometa, zajedno s PDV-om iz ostalih isporuka na način i u rokovima iz članka 76. Zakona.

(4) Prodavatelj je obvezan voditi posebnu evidenciju o prodanim dobrima kupcima u okviru putničkog prometa na Obrascu PDV-F.

(5) Obrazac PDV-F sadrži sljedeće podatke:

1. broj i datum računa iz Obrasca PDV-P,

2. cijenu dobra (iznos naknade) bez PDV-a,

3. iznos PDV-a sadržanog u vrijednosti prodanih dobara,

4. iznos PDV-a koji je vraćen,

5. datum povrata PDV-a.

(6) Oblik i sadržaj Obrasca PDV-F sastavni je dio ovoga Pravilnika.

Članak 112.

(1) Kupcu ili podnositelju zahtjeva vraća se plaćeni PDV ako u roku od šest mjeseci od dana izdavanja računa dostavi ovjereni izvornik Obrasca PDV-P prodavatelju od kojega je kupio dobra. Ovjereni izvornik Obrasca PDV-P predstavlja zahtjev za povrat PDV-a.

(2) Ako se ovjereni izvornik Obrasca PDV-P dostavlja poštom, kupac ili podnositelj dostavlja prodavatelju broj računa na koji će se vratiti plaćeni PDV. Troškove platnog prometa za doznačeni iznos PDV-a snosi kupac.

(3) Na temelju ovjerenog izvornika Obrasca PDV-P prodavatelj, kada provjeri udovoljava li podneseni zahtjev uvjetima za povrat PDV-a, vraća plaćeni PDV kupcu ili podnositelju zahtjeva.

(4) Plaćeni PDV vraća se u kunama gotovinskom isplatom ili uplatom na račun koji navede kupac ili podnositelj zahtjeva. Ako je isplata u gotovini prodavatelj je obvezan PDV vratiti odmah, a ako doznačuje na račun kupca ili podnositelja zahtjeva onda u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva.

(5) Kupac ili podnositelj zahtjeva potpisom na Obrascu PDV-P potvrđuje primitak vraćenog PDV-a u gotovu novcu.

(6) Ovjereni izvornik Obrasca PDV-P s potpisom kupca odnosno podnositelja zahtjeva o primitku vraćenog PDV-a ili s nalogom za prijenos, služe prodavatelju kao dokaz za umanjenje obveze PDV-a.

(7) Kupac koji želi ostvariti povrat plaćenog PDV-a obvezan je pri izlasku iz Europske unije dati na uvid račune i kupljena dobra carinarnici te dati na ovjeru izvornik Obrasca PDV-P.

Članak 113.

(1) Carinarnica je obvezna prije ovjere popunjenog Obrasca PDV-P utvrditi:

1. odgovaraju li podaci iz putovnice ili osobne iskaznice podacima iz Obrasca PDV-P,

2. odgovaraju li dobra dana na uvid carinarnici dobrima navedenim u Obrascu PDV-P,

3. je li iznos u Obrascu PDV-P veći od 740,00 kuna uključujući PDV,

4. jesu li kupljena dobra korištena u Europskoj uniji,

5. jesu li dobra iznesena izvan Europske unije prije isteka roka od tri mjeseca nakon mjeseca u kojem je obavljena isporuka,

6. je li Obrazac PDV-P ovjerio i potpisao prodavatelj.

(2) Ako su ispunjeni svi uvjeti iz stavka 1. ovoga članka, carinarnica ovjerava Obrazac PDV-P potpisom i faksimilom ovlaštenog carinskog službenika te otiskom pečata i unosi datum prelaska dobara preko carinske crte odnosno datum izvoznog carinjenja.

Članak 114.

(1) Pri uplati PDV-a u rokovima iz članka 76. Zakona, prodavatelj – porezni obveznik umanjuje svoju obvezu PDV-a za iznos vraćenog PDV-a kupcu.

(2) Uplata PDV-a umanjuje se na temelju podataka iz Obrasca PDV-F i ovjerenog izvornika Obrasca PDV-P s potvrdom primitka isplate odnosno izvršenim nalozima za povrat.

Članak 115.

Obrazac PDV-F dostavlja se nadležnoj ispostavi Porezne uprave uz prijavu PDV-a koja se podnosi za razdoblje oporezivanja iz članka 85. stavka 7. Zakona.

6. Oslobođenja u vezi s međunarodnim prijevozom

Članak 116.

(1) Isporuke goriva i dobara namijenjenih ratnim brodovima pod oznakom 89 06 10 00 iz Kombinirane nomenklature koji plove prema lukama i sidrištima izvan Republike Hrvatske te plovilima koja se koriste za plovidbu na otvorenom moru za usluge međunarodnog prijevoza putnika uz naknadu, komercijalne i industrijske djelatnosti te spašavanje ili pomoć na moru oslobođene su plaćanja PDV-a. Plovilima koja plove na otvorenom moru u smislu Zakona smatraju se i brodovi koji plove na međunarodnim linijama iz hrvatske u stranu luku i obrnuto ili između stranih luka, te brodovi koji plove u vodama stranih država radi obavljanja usluga vezanih uz djelatnosti na otvorenom moru kao što su istraživanje, iskorištavanje energenata i slično.

(2) Plaćanja PDV-a oslobođene su isporuke, popravci, preinake, održavanje, iznajmljivanje i unajmljivanje plovila iz stavka 1. ovoga članka kao i isporuke, iznajmljivanje, popravci i održavanje opreme koja je ugrađena u ta plovila ili se u njima koristi.

(3) Plaćanja PDV-a oslobođene su usluge koje služe neposredno za potrebe plovila iz stavka 1. ovoga članka ili njihova tereta. Uslugama u smislu ovoga stavka smatraju se lučke pristojbe, usluge tegljenja, pilotaže i vezivanja brodova, usluge ukrcaja/utovara, iskrcaja/istovara, prekrcaja/pretovara i skladištenja brodskog tereta u lukama, zatim lučke, skladišne i agencijske usluge za brodove i njihove terete, odvoz smeća, pranje rublja, izdavanje certifikata za brodove i slično.

(4) Isporuke, iznajmljivanje, unajmljivanje, popravci, preinake i održavanje zrakoplova kojima se koriste zrakoplovne tvrtke koje prometuju uz naknadu pretežno na međunarodnim linijama oslobođene su plaćanja PDV-a. Oslobođenje od PDV-a se odnosi i na isporuke, popravke, iznajmljivanje i održavanje opreme koja se u tim zrakoplovima koristi ili je u njih ugrađena. Smatra se da zrakoplovne tvrtke obavljaju prijevoz dobara i putnika pretežno na međunarodnim linijama ako se više od 50% njihovog ukupnog godišnjeg obavljenog prijevoza odnosi na usluge međunarodnog prijevoza ili, ako su one priznate kao takve prema međunarodnim sporazumima o zračnom prometu.

(5) Isporuke goriva i dobara za opskrbu zrakoplova koje prometuju pretežno na međunarodnim linijama te usluge koje služe neposredno za potrebe tih zrakoplova oslobođene su plaćanja PDV-a.

(6) Uslugama koje služe neposredno za potrebe zrakoplova iz stavka 4. ovoga članka ili njihova tereta smatraju se usluge povezane s prtljagom (rukovanje, razvrstavanje, utovar, istovar, prijevoz od zrakoplova do sortirnice i obrnuto i slično), usluge prihvata i otpreme tereta i pošte (fizičko rukovanje s dolaznom i odlaznom poštom i teretom, rukovanje dokumentima tereta i pošte i slično), usluge prihvata i otpreme zrakoplova (navođenje, izvođenje, parkiranje, grijanje, hlađenje, utovar i istovar zrakoplova, prijevoz, utovar i istovar hrane i pića, prijevoz posade i putnika između zrakoplova i terminala i slično), rutne i terminalne usluge (usluge slijetanja, polijetanja i prelijetanja), usluge letnih operacija te druge slične usluge.

(7) Porezni obveznik koji isporučuje dobra ili obavlja usluge koje su prema odredbama članka 47. Zakona oslobođene PDV-a na računu obvezno navodi da PDV nije zaračunan s naznakom članka Zakona kojim je to oslobođenje propisano.

(8) Porezni obveznik obvezan je u svom knjigovodstvu osigurati sve potrebne podatke i dokaze o uvjetima za ostvarivanje oslobođenja iz članka 47. Zakona kao što su računi, ugovori, izjava o plovidbi ili druga isprava u skladu s odredbama iz stavka 1. ovoga članka, izjava zrakoplovne tvrtke da ispunjava uvjete iz stavka 4. ovoga članka.

7. Oslobođenja od PDV-a za međunarodnu trgovinu

7.1. Slobodne zone

Članak 117.

(1) Isporuke dobara i usluga u slobodne zone podliježu oporezivanju u skladu s odredbama Zakona, osim u slučaju nabave tih dobra radi smještaja u slobodnu zonu radi izvoza izvan Europske unije pri čemu porezni obveznik raspolaže dokumentacijom odnosno dokazima o izvozu. U tom slučaju ne radi se o isporuci iz članka 7. Zakona.

(2) Isporuke dobara unutar slobodnih zona ili slobodnih skladišta koja prema odredbama carinskih propisa nisu puštena u slobodan promet ne podliježu plaćanju PDV-a u smislu članka 32. Zakona.

7.2. Porezna skladišta

7.2.1. Općenito

Članak 118.

(1) Porezno skladište je jedna ili više povezanih ograđenih površina ili zatvorenih prostora koji čine označenu i fizički odvojenu cjelinu, a to mogu biti cijela zgrada, prostor u zgradi, zemljište, silos i spremnik.

(2) Poreznim skladištem u smislu Zakona za dobra koja podliježu trošarinama smatra se prostor koji je određen kao trošarinsko skladište u skladu s posebnim propisom o trošarinama. Poreznim skladištem u smislu Zakona za dobra koja podliježu posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića smatra se prostor koji je određen kao porezno skladište u skladu s propisom o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića.

7.2.2. Izdavanje odobrenja za ovlaštenog držatelja poreznog skladišta

Članak 119.

(1) Ovlašteni držatelj poreznog skladišta je osoba kojoj je izdano odobrenje za držanje poreznog skladišta.

(2) Ako je porezni obveznik ishodio odobrenje za ovlaštenog držatelja poreznog skladišta u skladu s posebnim propisom o trošarinama ili posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića smatra se da ima odobrenje i za držanje poreznog skladišta u smislu Zakona ako se radi o istim dobrima te se na njega primjenjuju odredbe propisane posebnim propisom o trošarinama ili posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića. U slučaju da porezni obveznik u istom poreznom skladištu smješta i dobra koja nisu dobra koja podliježu trošarinama ili posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića obvezan je od Porezne uprave ishoditi odobrenje za ovlaštenog držatelja poreznog skladišta za ta dobra.

(3) Pravna ili fizička osoba koja želi biti ovlašteni držatelj poreznog skladišta (u daljnjem tekstu: ovlašteni držatelj) koje nije skladište za trošarinska dobra ili kavu i bezalkoholna pića mora podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za ovlaštenog držatelja poreznog skladišta (u daljnjem tekstu: odobrenje) nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom sjedištu, prebivalištu ili uobičajenom boravištu u Republici Hrvatskoj.

(4) Zahtjev za izdavanje odobrenja, osoba iz stavka 3. ovoga članka podnosi u pisanom obliku u dva primjerka, a isti mora sadržavati sljedeće:

1. podatke o podnositelju zahtjeva (naziv/ime, adresu, osobni identifikacijski broj (OIB) i podatke za kontakt),

2. ime i prezime te osobni identifikacijski broj osobe koja će biti odgovorna za rad poreznog skladišta,

3. podatke o mjestu poreznog skladišta,

4. vrstu i trgovački naziv dobara koja će se smještati u porezno skladište,

5. opis prostora koji je predviđen za porezno skladište,

6. potvrdu nadležnog tijela o zadovoljavanju minimalnih tehničko-tehnoloških uvjeta za skladištenje.

(5) Na zahtjev Porezne uprave podnositelj zahtjeva obvezan je dostaviti i druge potrebne podatke.

(6) Na istom mjestu više ovlaštenih držatelja može skladištiti dobra, pod uvjetom da svaki pojedini ovlašteni držatelj ishodi odobrenje te da svako porezno skladište bude odvojeno i vidno označeno.

7.2.3. Uvjeti za izdavanje odobrenja

Članak 120.

(1) Porezna uprava daje odobrenje podnositelju zahtjeva ako ispunjava sljedeće uvjete:

1. ima sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u Republici Hrvatskoj,

2. upisan je u registar obveznika PDV-a u Republici Hrvatskoj,

3. pravodobno i u cijelosti podmiruje porezna i druga javna davanja,

4. nije teže kršio ili nije ponavljao kršenja odredbi poreznih, carinskih, odnosno trošarinskih propisa,

5. vodi knjigovodstvo po načelu dvojnog knjigovodstva.

(2) Porezna uprava u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva donosi odobrenje iz članka 119. ovoga Pravilnika koje stupa na snagu s danom navedenim u odobrenju.

(3) Ako zahtjev za izdavanje odobrenja ne ispunjava propisane uvjete, Porezna uprava podnositelju zahtjeva donosi rješenje o odbijanju zahtjeva u skladu s odredbama Općeg poreznog zakona.

7.2.4. Odgovornosti ovlaštenog držatelja

Članak 121.

(1) Ovlašteni držatelj odgovoran je za:

a) poduzimanje potrebnih radnji kojima se osigurava čuvanje dobara smještenih u poreznom skladištu, b) nadziranje otpreme i primitka dobara smještenih u poreznom skladištu, što uključuje vođenje evidencije o unošenju i iznošenju dobara iz poreznog skladišta,

c) utvrđivanje i prijavu Poreznoj upravi svakog gubitka ili manjka dobara smještenih u poreznom skladištu,

d) vođenje evidencije o uslugama obavljenim na smještenim dobrima,

e) vođenje evidencije o isporukama dobara unutar poreznog skladišta,

f) osiguravanje uvjeta za nesmetanu provedbu postupaka nadzora poslovanja poreznog skladišta,

g) obavještavanje Porezne uprave o svim promjenama podataka navedenih u odobrenju.

(2) Ako Porezna uprava utvrdi da ovlašteni držatelj ne izvršava ili nije izvršio obveze propisane stavkom 1. ovoga članka, odredit će rok u kojem se utvrđene nepravilnosti moraju otkloniti te ovisno o okolnostima ukinuti odobrenje.

(3) Porezni obveznik obvezan je prijaviti Poreznoj upravi gubitak ili manjak dobara smještenih u poreznom skladištu u roku 8 dana od dana utvrđivanja gubitka ili manjka te obračunati i platiti PDV.

7.2.5. Izmjena odobrenja

Članak 122.

(1) Ovlašteni držatelj mora obavijestiti Poreznu upravu o svim promjenama podataka navedenih u odobrenju koje mogu utjecati na primjenu ili sadržaj odobrenja u roku 8 dana od dana nastanka promjene.

(2) Ako se promijene podaci navedeni u odobrenju, Porezna uprava daje novo odobrenje na temelju pisanog zahtjeva u kojem moraju biti navedene promjene zbog kojih je potrebno donijeti novo odobrenje.

(3) Novo odobrenje daje se u sljedećim slučajevima:

1. ako se promjeni mjesto poreznog skladišta,

2. ako se promijene drugi podaci iz odobrenja, koji ne uključuju, ili nisu povezani s prijenosom poslovanja na drugu osobu.

(4) Porezna uprava koja je izdala odobrenje može po službenoj dužnosti izmijeniti odobrenje, ako smatra da je to potrebno zbog novoutvrđenih okolnosti.

7.2.6. Ukidanje odobrenja

Članak 123.

(1) Ovlašteni držatelj može zatražiti ukidanje odobrenja, ako je za sva dobra i usluge obavljene na tim dobrima u poreznom skladištu platio PDV.

(2) Pisani zahtjev za ukidanje odobrenja ovlašteni držatelj podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave.

(3) Porezna uprava može ukinuti odobrenje po službenoj dužnosti, ako utvrdi da je bilo izdano na temelju netočnih ili nepotpunih podataka. Odobrenje se može ukinuti i u slučaju da uvjeti iz postupka poreznog skladištenja ili odobrenja nisu bili ispunjeni.

(4) Porezna uprava donosi rješenje o ukidanju odobrenja.

7.2.7. Evidencije

Članak 124.

(1) Ovlašteni držatelj mora voditi evidenciju o dobrima smještenim u porezno skladište, dobrima isporučenima unutar poreznog skladišta, obavljenim uslugama na tim dobrima te o iznesenim dobrima iz poreznog skladišta.

(2) Evidencija iz stavka 1. ovog članka mora sadržavati sljedeće podatke:

1. datum smještanja dobara u porezno skladište,

2. mjesto (lokacija) dobara u skladištu,

3. podatke iz dokumenta za unošenje dobara ili isporuku u porezno skladište (npr. broj carinske deklaracije, vrstu postupka na carinskoj deklaraciji, broj računa, naziv dobara, tarifnu oznaku KN za ta dobra, količinu dobara, vrijednost tih dobara bez PDV-a, porijeklo dobara),

4. vrijednost PDV-a s odgodom plaćanja za svaki unos dobara,

5. podatke iz računa za isporuku dobara u poreznom skladištu (broj računa, količinu i vrijednost dobara, podatke o kupcu dobara),

6. podatke iz računa za obavljene usluge u poreznom skladištu (broj računa, opis usluge, vrijednost, iznos računa, podatke o osobi koja je izdala račun),

7. datum isporuke ili iznošenja dobara iz poreznog skladišta,

8. podatke iz računa o prethodnoj nabavi dobara (broj računa, naziv dobara, količinu i vrijednost dobara, PDV identifikacijski broj/osobni identifikacijski broj osobe koja je izdala račun, količinu i vrijednost dobara bez PDV-a, iznos obračunanog PDV-a),

9. podatke o drugim dokumentima koji se odnose na unošenje, skladištenje i iznošenje dobara u postupku poreznog skladištenja.

(3) Stavak 2. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuje se na dobra koja su u poreznom skladištu namijenjena za maloprodaju u skladu s člankom 53. Zakona.

(4) Ako ovlašteni držatelj nije osoba koja raspolaže s dobrima (posjeduje dobra) podatke može voditi vlasnik dobara. U tom slučaju ovlašteni držatelj mora osigurati podatke o vlasnicima dobara te podatke o unošenju i iznošenja dobara iz poreznog skladišta (datum unošenja, datum iznošenja, količina dobara i vlasnik dobara).

7.2.8. Uobičajeni načini postupanja s dobrima

Članak 125.

Na dobrima smještenima u poreznom skladištu mogu se obavljati uobičajeni postupci za održavanje, poboljšanje izgleda ili tržišne kakvoće ili pripreme za distribuciju ili daljnju prodaju. Načini postupanja ne smiju dovesti do promjene vrste dobara prema oznakama KN iz Dodatka II. Zakona, osim u slučaju dobara koja podliježu trošarinama te kave i bezalkoholnih pića, ako je to dopušteno propisima koji uređuju trošarine, odnosno propisima o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića.

7.2.9. Završetak postupka poreznog skladištenja

Članak 126.

(1) Postupak poreznog skladištenja završava isporukom ili iznošenjem dobara iz skladišta.

(2) Obveza obračuna PDV-a nastaje isporukom ili iznošenjem dobara iz poreznog skladišta.

(3) Osoba koja dobra isporuči ili iznese iz poreznog skladišta obvezna je platiti PDV u skladu s odredbama Zakona za ta dobra.

Brisan

Članak 127.

Brisan

Brisan

Članak 128.

Brisan

Brisan

Članak 129.

Brisan

X. ODBITAK PRETPOREZA

1. Pravo na odbitak pretporeza kod isporuke novih prijevoznih sredstava

Članak 130.

(1) Porezni obveznik iz članka 6. stavka 4. Zakona koji povremeno isporučuje nova prijevozna sredstva u drugu državu članicu ima pravo na odbitak PDV-a uključenog u nabavnu cijenu ili plaćenog pri uvozu ili stjecanju tog novog prijevoznog sredstva unutar Europske unije u tuzemstvu, a najviše do iznosa PDV-a koji bi se morao platiti da isporuka nije bila oslobođena plaćanja PDV-a. Pravo na odbitak nastaje i može se ostvariti najranije u vrijeme isporuke novog prijevoznog sredstva u drugu državu članicu.

(2) Porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka ostvaruje pravo na odbitak PDV-a u obliku povrata PDV-a putem Obrasca – Isporuka NPS.

(3) Porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka, ima pravo na povrat PDV-a na način propisan stavkom 2. ovoga članka ako ispunjava sljedeće uvjete:

a) nije upisan u registar obveznika PDV-a u Republici Hrvatskoj,

b) isporučuje novo prijevozno sredstvo iz članka 4. stavka 3. Zakona u drugu državu članicu,

c) isporučeno novo prijevozno sredstvo je prevezeno u drugu državu članicu,

d) ako je platio PDV u Republici Hrvatskoj pri stjecanju, nabavi ili uvozu tog novog prijevoznog sredstva.

(4) Pri podnošenju zahtjeva za povrat PDV-a iz stavka 2. ovoga članka, porezni obveznik mora priložiti sljedeće:

a) dokaz o nabavi novog prijevoznog sredstva (račun, ugovor, carinsku deklaraciju),

b) dokaz da je PDV plaćen pri nabavi, stjecanju ili uvozu novog prijevoznog sredstva,

c) dokaz o prodaji novog prijevoznog sredstva u drugu državu članicu (račun ili ugovor) i dokaz o prijavi stjecanja u drugoj državi članici i slično,

d) dokaz da je novo prijevozno sredstvo prevezeno u drugu državu članicu (izjavu o otpremi ili prijevozu dobara i slično).

(5) U pisanoj izjavi o otpremi ili prijevozu dobara iz stavka 4. točke d) ovoga članka moraju biti navedeni sljedeći podaci:

a) ime i prezime (naziv) i osobni identifikacijski broj prodavatelja,

b) broj računa i datum izdavanja računa ili datum sklapanja odnosno ovjere ugovora,

c) ime i prezime (naziv) kupca,

d) PDV identifikacijski broj ili neki drugi identifikacijski broj kupca,

e) mjesto odredišta u drugoj državi članici.

(6) Pravo na povrat PDV-a iz stavka 1. ovoga članka ostvaruje i:

a) porezni obveznik, registriran za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj koji PDV obračunava i plaća samo na stjecanje dobara unutar Europske unije,

b) porezni obveznik iz članka 5. stavka 1. točke b) Zakona, registriran za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj, koji plaća PDV samo za primljene usluge temeljem članka 75. stavka 1. točke 6. i članka 75. stavka 2. Zakona,

c) svaki porezni obveznik, registriran za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj, koji obavlja usluge za koje je primatelj usluga u drugoj državi članici obvezan plaćati PDV temeljem članka 196. Direktive Vijeća 2006/112/EZ.

(7) U slučaju da porezni obveznik iz članka 6. stavka 4. Zakona ne posjeduje u trenutku podnošenja Obrasca – Isporuka NPS dokaze iz stavka 4. ovoga članka tada se obračunava i plaća PDV u roku od 10 dana od dana isporuke prema odredbama Zakona obzirom da se smatra da nije došlo do stjecanja u drugoj državi članici.

(8) Porezni obveznik iz članka 6. stavka 4. Zakona ima pravo na povrat plaćenog PDV-a u slučaju naknadnog predočenja dokaza iz stavka 4. ovoga članka koje može predočiti Carinskoj upravi u rokovima zastare propisanim Općim poreznim zakonom.

(9) Porezni obveznik iz stavka 6. ovoga članka ostvaruje pravo na odbitak PDV-a u obliku povrata PDV-a putem Obrasca – Isporuka NPS.

2. Uvjeti za odbitak pretporeza

Članak 131.

(1) Porezni obveznici koji obavljaju oporezive isporuke dobara i usluga imaju pravo na odbitak pretporeza ako je isporuka poreznom obvezniku obavljena u svrhe njegove gospodarske djelatnosti.

(2) Gospodarska ili druga djelatnost poreznog obveznika započinje s pripremnim radnjama koje se poduzimaju radi početka obavljanja te djelatnosti. Pretporez sadržan u primljenim isporukama za početak poslovanja može se odbiti ako su ispunjeni svi ostali uvjeti za odbitak pretporeza iz članka 57. stavka 2. Zakona. Ne može se ostvariti pravo na odbitak pretporeza koji je zaračunan na primljene isporuke kao što su privatno motivirana ulaganja, pripremna ulaganja i slično koje nisu primljene u svrhu obavljanja gospodarske djelatnosti poreznog obveznika.

(3) Porezni obveznik iz članka 90. stavka 3. Zakona koji je već obavljao isporuke, a nije novoosnovani ima pravo na odbitak pretporeza od dana upisa u registar obveznika PDV-a. Pravo na odbitak pretporeza ostvaruje se temeljem primljenih računa za isporuke dobara ili usluga koje su mu obavljene od dana upisa u registar obveznika PDV-a.

Članak 132.

PDV koji je obračunan pri uvozu, uvoznik može odbiti kao pretporez ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

a) da porezni obveznik ima jedinstvenu carinsku deklaraciju u kojoj je naveden kao primatelj ili uvoznik dobara u kojoj je iskazan iznos PDV-a koji pri uvozu treba platiti ili je omogućeno njegovo izračunavanje,

b) da je dobro uvezeno za svrhe obavljanja gospodarske djelatnosti uvoznika.

Članak 133.

(1) Porezni obveznik ima pravo na odbitak pretporeza u razdoblju oporezivanja u kojem je primio dobro ili su mu obavljene usluge za što ima račun sa podacima iz članka 79. Zakona. Ako porezni obveznik ima račun za primljena dobra ili obavljene usluge do roka za podnošenje prijave PDV-a tada ima pravo na odbitak pretporeza u onom razdoblju oporezivanja u kojem je primio dobro ili mu je obavljena usluga. Ako porezni obveznik nema račun za primljena dobra ili obavljene usluge do roka za podnošenje prijave PDV-a tada ima pravo na odbitak pretporeza u onom razdoblju oporezivanja u kojem je primio račun.

(2) Porezni obveznik koji treba platiti PDV na stjecanje dobara unutar Europske unije prema članku 4. stavku 1. točki 2.a) i članku 9. stavcima 3. i 4. Zakona ima pravo na odbitak pretporeza u razdoblju oporezivanja u kojem je nastala obveza obračuna PDV-a, odnosno u trenutku izdavanja računa ili istekom roka iz članka 78. stavka 4. Zakona ako račun do tada nije izdan.

(3) Porezni obveznik koji prema članku 75. stavku 1. točkama 6. i 7. te članku 75. stavcima 2. i 3. Zakona treba platiti PDV na primljene isporuke ima pravo na odbitak pretporeza u razdoblju oporezivanja u kojem je nastala obveza obračuna PDV-a za te isporuke.

Članak 134.

(1) Za dane predujmove pretporez se može odbiti u razdoblju oporezivanja u kojem je predujam plaćen, a platitelj predujma ima račun, neovisno o tome što dobro nije isporučeno ili usluga obavljena. Ako platitelj predujma ima račun do roka za podnošenje prijave PDV-a tada ima pravo na odbitak pretporeza u onom razdoblju oporezivanja u kojem je platio predujam. Ako platitelj predujma nema račun za plaćeni predujam do roka za podnošenje prijave PDV-a tada ima pravo na odbitak pretporeza u onom razdoblju oporezivanja u kojem je primio račun.

(2) Ako po plaćenom predujmu ne dođe do isporuke dobra ili usluge, a plaćeni predujam se vrati uplatitelju predujma, on gubi pravo na odbitak pretporeza. U tom slučaju on mora pisano izvijestiti primatelja predujma da je obavio ispravak pretporeza, a primatelj predujma tada smanjuje svoju poreznu obvezu.

Članak 135.

(1) Porezni obveznici iz članka 90. Zakona i porezni obveznici koji obavljaju isporuke dobara i usluge oslobođene PDV-a nemaju pravo na odbitak pretporeza.

(2) Ako je porezni obveznik iz članka 79. stavka 10. Zakona zaračunao iznos PDV-a viši od onoga koji duguje prema Zakonu tada primatelj nema pravo na odbitak više zaračunanog iznosa PDV-a.

3. Ograničenje prava na odbitak pretporeza

Članak 136.

(1) Porezni obveznik ne može odbiti pretporez obračunan za obavljene mu isporuke dobara i usluga, pretporez obračunan pri stjecanju dobara unutar Europske unije i primljene usluge iz drugih država članica ili trećih zemalja te pri uvozu dobara koja poreznom obvezniku služe za reprezentaciju. Reprezentacijom se smatra ugošćivanje poslovnih partnera, darivanje poslovnih partnera prigodnim poklonima, plaćanje poslovnim partnerima izdataka odmora, športa, rekreacije i razonode, izdataka za zakup automobila, plovila, zrakoplova, kuća za odmor i razonodu i slično. Reprezentacijom se ne smatra davanje poklona u vrijednosti do 160,00 kuna, bez PDV-a, u okviru obavljanja gospodarske djelatnosti, uz uvjet da se daju povremeno i ne istim osobama. Poslovnim partnerima smatraju se osobe s kojima postoji poslovni odnos ili se očekuje da će se takav odnos uspostaviti.

(2) Ako se radi o davanju za koje postoji točno određena protuusluga primatelja, tada se ne radi o reprezentaciji već o isporuci uz naknadu sukladno odredbama članka 4. stavka 1. Zakona.

(3) Osobnim automobilima za čiju nabavu ili najam porezni obveznik ne može odbiti 50% pretporeza prema članku 61. stavku 2. Zakona smatraju se motorna vozila namijenjena za prijevoz osoba koja, osim sjedala za vozača, imaju najviše osam sjedala (motorna vozila kategorije M1).

4. Podjela pretporeza

Članak 137.

(1) Porezni obveznici koji dijelom obavljaju isporuke dobara i usluga oslobođene plaćanja PDV-a, a dijelom isporuke koje nisu oslobođene, imaju pravo na odbitak pretporeza u dijelu koji se odnosi na oporezive isporuke. U tom slučaju u knjigovodstvu ili izvanknjigovodstvenim evidencijama porezni obveznik treba osigurati podatke o pretporezu koji se odnosi na oporezive i oslobođene isporuke dobara i obavljene usluge. Iznos pretporeza koji se odnosi na isporuke dobara i obavljene usluge za koje je dopušten odbitak, a koji se ne može izravno pripisati tim isporukama na temelju knjigovodstvene i druge dokumentacije, određuje se na godišnjoj razini kao razmjerni dio koji se može odbiti odnosno kao postotak. Iznimno, porezni obveznik može dio pretporeza koji može odbiti utvrđivati odvojeno za svaki dio svog poslovanja, uz uvjet da vodi odvojeno knjigovodstvo i da o tome prethodno obavijesti nadležnu ispostavu Porezne uprave.

(2) Ako će se isporuka kod primatelja u beznačajnom dijelu koristiti za poslovne svrhe, smatra se da je isporuka u cijelosti obavljena u neposlovne svrhe. Nasuprot tome, ako će se isporučeno dobro u cijelosti ili skoro u cijelosti koristiti u poslovne svrhe, smatra se da je isporuka u cijelosti obavljena u poslovne svrhe.

(3) Ako se isporučeno dobro ili usluga koristi u poslovne i neposlovne svrhe, a moguće je odrediti udjel korištenja u neposlovne svrhe, pretporez se mora podijeliti prema svrsi uporabe na dio koji se može i na dio koji se ne može odbiti. Ovaj način razgraničenja provodi se ako se radi o nekretninama, a osobito o pokretnim dobrima koja se u gospodarskom prometu količinski određuju po broju, mjeri ili težini te kod korištenja usluga.

(4) Ako podjela iz stavka 3. ovoga članka nije moguća, a primljena isporuka se prema odluci poreznog obveznika u cijelosti uključuje u poslovne svrhe, u tom slučaju radi se o korištenju dobara poslovne imovine u privatne ili druge neposlovne svrhe, odnosno o uslugama obavljenima uz naknadu koje podliježu oporezivanju u smislu članka 8. stavka 3. Zakona.

Članak 138.

(1) Ako porezni obveznik koristi dobra i usluge u okviru svoje gospodarske djelatnosti za isporuke dobara i obavljanje usluga po kojima je dopušten odbitak pretporeza i za isporuke dobara i usluga po kojima je isključen odbitak pretporeza, tada iznose pretporeza treba podijeliti na dio koji se može odbiti i na dio koje se ne može odbiti.

(2) Podjela pretporeza utvrđuje se ako porezni obveznik ne može iznos pretporeza koji se odnosi na isporuke dobara i usluga za koje je dopušten odbitak pretporeza izravno pripisati tim isporukama na temelju knjigovodstvene i druge dokumentacije.

(3) Podjela pretporeza u smislu stavaka 1. i 2. ovoga članka ne može se izvršiti za one iznose pretporeza koji se po svojoj uporabi mogu podijeliti ali nisu ispunjeni ostali uvjeti za odbitak pretporeza iz članka 57. stavka 2. Zakona.

(4) Povremenom isporukom nekretnine iz članka 62. stavka 3. točke b) Zakona smatraju se dvije isporuke nekretnina koje obavi porezni obveznik u jednoj kalendarskoj godini kojemu isporuka nekretnina nije uobičajena djelatnost koju obavlja. Povremenom financijskom transakcijom iz članka 62. stavka 3. točke c) Zakona smatraju se dvije transakcije iz članka 40. stavka 1. točaka b) do g) Zakona koje porezni obveznik obavi u jednoj kalendarskoj godini.

(5) Iznos odbitka pretporeza koji se usklađuje u prijavi PDV-a koju porezni obveznik podnosi za razdoblje oporezivanja iz članka 85. stavka 7. Zakona ne utječe na visinu troška nabave odnosno proizvodnje dugotrajne imovine u popisu dugotrajne imovine poreznog obveznika.

(6) Ako porezni obveznik izabere način utvrđivanja dijela pretporeza koji može odbiti iz članka 62. stavka 7. Zakona, o tome mora izvijestiti nadležnu ispostavu Porezne uprave i to 15 dana prije početka razdoblja oporezivanja u kojem započinje primjenjivati ovaj način podjele pretporeza. Porezni obveznik mora primjenjivati izabrani način odbitka pretporeza najmanje 2 kalendarske godine o čemu nadležna ispostava Porezne uprave donosi rješenje. Ako porezni obveznik želi promijeniti izabrani način utvrđivanja odbitka pretporeza, mora o tome izvijestiti nadležnu ispostavu Porezne uprave najkasnije 15 dana prije početka kalendarske godine u kojoj počinje primjenjivati postotak za razmjerni odbitak pretporeza.

(7) Porezna uprava može zabraniti poreznom obvezniku način utvrđivanja dijela pretporeza koji se može odbiti propisan u članku 62. stavku 7. Zakona, ako porezni obveznik s izabranim načinom podjele pretporeza ne omogućuje nadzor nad obračunavanjem i plaćanjem PDV-a u skladu s odredbama Zakona.

(8) Porezni obveznici moraju za prvo razdoblje oporezivanja tekuće godine primijeniti novoutvrđeni postotak izračunan na temelju isporuka protekle godine.

(9) Porezni obveznik koji tijekom godine promjeni način vođenja knjigovodstva za utvrđivanje dijela pretporeza koji može odbiti obvezan je odbitak pretporeza, koji je tijekom tekuće godine odbijao na temelju privremeno utvrđenog postotka iz stavka 7. ovoga članka, za ta razdoblja oporezivanja uskladiti u prijavi PDV-a koju podnosi za razdoblje oporezivanja iz članka 85. stavka 7. Zakona.

(10) Porezni obveznik koji obavlja u okviru svoje gospodarske djelatnosti isporuke dobara i usluga po kojima je dopušten odbitak pretporeza i isporuke po kojima je isključen odbitak pretporeza, te počne obavljati samo isporuke po kojima je dopušten odbitak pretporeza ili samo isporuke po kojima je isključen odbitak pretporeza, prestaje primjenjivati podjelu pretporeza u razdoblju oporezivanja u kojem počne obavljati isporuke po kojima je u cijelosti dopušten ili u cijelosti isključen odbitak pretporeza.

(11) Porezni obveznik iz stavka 10. ovoga članka obvezan je utvrditi postotak za izračun prava na odbitak dijela pretporeza i u prijavi PDV-a koju podnosi za razdoblje oporezivanja iz članka 85. stavka 7. Zakona izvršiti usklađenje za kalendarsku godinu u kojoj je primjenjivao podjelu pretporeza.

(12) Porezni obveznik koji u okviru svoje gospodarske djelatnosti obavlja isporuke dobara i usluga po kojima ima pravo na odbitak pretporeza i isporuke po kojima je isključeno pravo na odbitak pretporeza te na temelju izračuna iz članka 62. stavka 2. Zakona utvrdi pravo na odbitak pretporeza najmanje u iznosu od 98% pri odbitku pretporeza za nabavljena dobra i usluge nije obvezan primjenjivati podjelu pretporeza.

(13) Iznimno od stavka 1. ovoga članka porezni obveznik čiji izračun postotka prava na odbitak pretporeza ne odražava stvarni omjer korištenja dobara za isporuke za koje ima pravo na odbitak pretporeza i za isporuke za koje je isključeno pravo na odbitak pretporeza može odbiti pretporez na temelju stvarnog korištenja dobara ili usluga o čemu prethodno mora obavijestiti nadležnu ispostavu Porezne uprave.

5. Ispravak odbitka pretporeza

Članak 139.

(1) Ako se porezna osnovica izmijeni prema članku 33. stavku 7. Zakona ispravci se moraju obaviti u razdoblju oporezivanja u kojem je promijenjena porezna osnovica.

(2) Porezni obveznik nije obvezan izvršiti ispravak pretporeza u slučaju uništenja, gubitka ili krađe dobara ako raspolaže valjanim dokazima kao što su policijski zapisnik, očevidnik nadležnog tijela za utvrđivanje štete ili odgovarajuća dokumentacija o količini i vrsti dobara koja su dana na zbrinjavanje ili uništenje.

(3) Ako se motorno vozilo kategorije N1 prenamjeni u motorno vozilo koje je predmet oporezivanja posebnim porezom na motorna vozila porezni obveznik obvezan je ispraviti odbijeni pretporez koji je viši ili niži od pretporeza koji može odbiti. Obavljeni ispravak pretporeza porezni obveznik iskazuje u prijavi PDV-a koju podnosi za razdoblje oporezivanja iz članka 85. stavka 7. Zakona.

6. Ispravak odbitka pretporeza kod gospodarskih dobara

Članak 140.

(1) Promjenom uvjeta mjerodavnih za ispravak pretporeza smatra se naknadna promjena tih uvjeta koja dovede do većeg ili manjeg prava na odbitak pretporeza u odnosu na godinu u kojoj je gospodarsko dobro nabavljeno, proizvedeno ili u odnosu na godinu u kojoj je nekretnina izgrađena, ako se radi o nekretninama koje je porezni obveznik sam izgradio, a koja dovodi do većeg ili manjeg odbitka pretporeza u odnosu na početno stanje. Ako se ne može utvrditi kada je gospodarsko dobro proizvedeno, u tom slučaju za potrebe ispravka pretporeza uzima se početak uporabe.

(2) Pri ispravku pretporeza polazi se od ukupnog iznosa pretporeza koji se odnosi na nabavu, proizvodnju ili izgradnju gospodarskog dobra. Ispravak pretporeza se provodi za razdoblje nakon promjene uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza.

(3) Godišnji iznos ispravka pretporeza iznosi 1/5 odnosno 1/10 iznosa pretporeza koji je bio odbijen pri nabavi, proizvodnji ili izgradnji gospodarskog dobra.

(4) Ako se naknadno provodi ispravak pretporeza koji se u razdoblju nabave nije mogao odbiti, dopušten je odbitak samo onih iznosa pretporeza koji ispunjavaju uvjete iz članka 60. Zakona.

(5) Prijelaz na oporezivanje prema članku 90. Zakona kao i prestanak obavljanja oporezivih isporuka i početak obavljanja isporuka oslobođenih PDV-a bez prava na odbitak pretporeza iz članaka 39., 40. i 114. Zakona te prestanak obavljanja oslobođenih isporuka iz članaka 39., 40. i 114. Zakona i početak obavljanja oporezivih isporuka smatraju se promjenom uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza.

(6) Promjenom uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza smatra se i prelazak sa oporezivanja prema članku 90. Zakona na redovni postupak oporezivanja.

(7) Promjenom uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza smatra se i promjena postotka iz članka 62. stavka 4. Zakona utvrđenog za odbitak pretporeza za gospodarska dobra koja se koriste za obavljanje oporezivih isporuka.

(8) Ako porezni obveznik koji je bio redovno oporezivan prelazi na oporezivanje prema članku 90. Zakona, mora za sva gospodarska dobra provesti ispravak pretporeza, ako za njih nije isteklo razdoblje ispravka.

(9) Obavljeni ispravak pretporeza prema odredbama ovoga članka porezni obveznik iskazuje u prijavi PDV-a koju podnosi za razdoblje oporezivanja iz članka 85. stavka 7. Zakona. Obavljeni ispravak pretporeza kod isporuke gospodarskih dobara iskazuje se u prijavi PDV-a koja se podnosi za razdoblje oporezivanja u kojem je obavljena isporuka.

Članak 141.

(1) Ako se neko gospodarsko dobro počne koristiti u skladu s napredovanjem gradnje prije nego što je potpuno završeno, tada se za svaki dio gospodarskog dobra koji je odvojeno korišten utvrđuje zasebno razdoblje ispravka pretporeza. Ako se izgrađeno gospodarsko dobro iskorištava samo djelomično ili se ne koristi u potpunosti, utvrđuje se jedinstveno razdoblje ispravka pretporeza za gospodarsko dobro kao cjelinu.

(2) Ako neko gospodarsko dobro postane neuporabljivo prije isteka razdoblja za ispravak pretporeza, tada sa trenutkom kad je dobro postalo neuporabljivo završava i razdoblje ispravka pretporeza.

(3) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka vrijede i za naknadna dugotrajna ulaganja. Radi li se o naknadnom dugotrajnom ulaganju ili o troškovima održavanja utvrđuje se prema standardima financijskog izvješćivanja.

(4) Ako naknadno ulaganje bitno ne mijenja vijek korištenja gospodarskog dobra, tada se ispravak pretporeza za to ulaganje obavlja u razdoblju ispravka pretporeza za dotično gospodarsko dobro.

(5) Ako se radi o naknadnom ulaganju koje bitno mijenja vijek korištenja, ili predstavlja zasebnu cjelinu kao npr. dogradnja već postojeće nekretnine, za to ulaganje utvrđuje se novo (zasebno) razdoblje ispravka pretporeza. Navedeno se primjenjuje i u slučaju rekonstrukcije građevine iz članka 40. stavka 5. Zakona.

(6) Kod prijenosa gospodarske cjeline ili pogona na stjecatelja ne prekida se razdoblje ispravka pretporeza.

(7) Uslugama iz članka 64. stavka 3. Zakona smatraju se koncesije, patenti, licencije, robne i uslužne marke, softver i ostala prava.

Članak 142.

Postupak ispravka pretporeza se ne provodi ako pretporez koji bi se trebao ispraviti po dobru dugotrajne imovine iznosi manje od 1.000,00 kuna.

7. Ispravak odbitka pretporeza za zalihe dobara

Članak 142.a

(1) Porezni obveznik koji prijeđe s redovnog postupka oporezivanja na posebni postupak oporezivanja prema članku 90. Zakona i obrnuto mora ispraviti odbitak pretporeza za zalihe dobara, ako je odbitak viši ili niži od onog na koji je porezni obveznik imao pravo.

(2) Ispravak odbitka pretporeza iz stavka 1. ovoga članka porezni obveznik iskazuje u prijavi PDV-a koju podnosi za razdoblje oporezivanja u kojem je došlo do prelaska s redovnog postupka oporezivanja na posebni postupak oporezivanja prema članku 90. Zakona i obrnuto.

(3) Zalihama dobara u smislu Zakona smatraju se zalihe u skladu s Hrvatskim standardima financijskog izvještavanja, odnosno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja.

(4) Kako bi porezni obveznik mogao obaviti ispravak pretporeza za zalihe dobara u skladu sa stavkom 1. ovoga članka obvezan je za razdoblje oporezivanja u kojem je došlo do prelaska s redovnog postupka oporezivanja na posebni postupak oporezivanja prema članku 90. Zakona i obrnuto popisati zalihe dobara te mora imati račun za zalihe dobara koje je nabavio od drugih poreznih obveznika koji su upisani u registar obveznika PDV-a. Ako je u naknadi za nabavljene zalihe dobara sadržan PDV, iznos PDV-a koji se ispravlja izračunava se preračunanom stopom.

(5) Iznimno od stavka 1. ovoga članka porezni obveznik nije obvezan ispraviti odbitak pretporeza za zalihe dobara u slučaju njihovog uništenja, gubitka ili krađe za što postoje valjani dokazi iz članka 26. ovoga Pravilnika.

XI. POVRAT PDV-a

1. Povrat PDV-a poreznim obveznicima koji nemaju sjedište na području Europske unije

Članak 143.

(1) Porezni obveznik koji nema sjedište na području Europske unije podnosi zahtjev za povrat PDV-a zaračunanog za isporučena pokretna dobra ili obavljene usluge u tuzemstvu, odnosno zaračunanog prilikom uvoza dobara u tuzemstvu, a ta je dobra ili usluge koristio u svrhu obavljanja gospodarske djelatnosti.

(2) Porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvu financija – Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb podnosi zahtjev za povrat PDV-a na Obrascu ZP PDV koji je sastavni dio ovoga Pravilnika, a otisnut je na hrvatskom i engleskom jeziku.

(3) Stalnom poslovnom jedinicom u smislu članka 67. stavka 1. Zakona ne smatra se predstavništvo pravne osobe, registrirano u tuzemstvu prema propisima koji uređuju to područje.

(4) Uzajamnost iz članka 67. stavka 1. Zakona smatra se utvrđenom s datumom koji su razmjenom obavijesti potvrdila porezna tijela Republike Hrvatske i treće zemlje.

Članak 144.

(1) Podnositelj zahtjeva iz članka 143. stavka 1. ovoga Pravilnika svoj porezni status dokazuje potvrdom Porezne uprave države u kojoj je registriran kao porezni obveznik.

(2) Potvrda mora obuhvaćati razdoblje za koje se traži povrat PDV-a i ne smije biti starija od šest mjeseci.

(3) Potvrda o poreznom statusu podnositelja zahtjeva mora sadržavati najmanje sljedeće podatke:

1. naziv i adresu poreznog ureda kod kojeg je podnositelj zahtjeva registriran kao obveznik poreza na promet odnosno PDV-a,

2. ime i prezime ili naziv tvrtke poreznog obveznika, djelatnost te adresu prebivališta odnosno sjedišta poreznog obveznika,

3. očitovanje da je porezni obveznik upisan u registar poreznih obveznika poreza na promet odnosno PDV-a,

4. datum izdavanja potvrde,

5. pečat i potpis.

(4) Zahtjev za povrat PDV-a može u ime poreznog obveznika iz stavka 1. ovoga članka podnijeti i njegov opunomoćenik.

(5) Ako se zahtjev za povrat PDV-a podnosi preko opunomoćenika, zahtjevu je obvezno priložiti punomoć poreznog obveznika.

(6) Opunomoćenik poreznog obveznika mora biti tuzemni porezni obveznik.

Članak 145.

(1) Pri obradi prvog zahtjeva za povrat PDV-a, Ministarstvo financija – Porezna uprava, Područni ured Zagreb podnositelju zahtjeva će odrediti i dodijeliti osobni identifikacijski broj prema odredbama posebnog propisa, ako ga porezni obveznik već ne posjeduje.

(2) Dodijeljeni osobni identifikacijski broj podnositelj zahtjeva odnosno njegov opunomoćenik obvezan je upisati pri podnošenju zahtjeva za povrat PDV-a u obrazac na za to predviđeno mjesto.

Članak 146.

(1) Razdoblje za povrat PDV-a mora obuhvatiti najmanje tri mjeseca zaredom, a može se odnositi najviše na jednu kalendarsku godinu.

(2) Razdoblje za povrat PDV-a može biti i manje od tri mjeseca, ako se odnosi na razdoblje koje obuhvaća kraj kalendarske godine – npr. mjesece studeni i prosinac ili samo mjesec prosinac.

Članak 147.

(1) Zahtjevu za povrat PDV-a prilažu se izvornici računa koji moraju sadržavati sve podatke iz članka 79. stavka 1. Zakona.

(2) Nakon odobrenog povrata PDV-a Porezna uprava poništava izvornike računa pečatom s natpisom »iskorišteno pravo na povrat PDV-a« i vraća ih poreznom obvezniku.

(3) Podnositelj zahtjeva na poleđini zahtjeva sam specificira račune po kojima traži povrat PDV-a.

Članak 148.

(1) Porezna uprava donosi rješenje u roku od 8 mjeseci od primitka zahtjeva za povrat PDV-a i doznačuje traženi iznos PDV-a na bankovni račun podnositelja zahtjeva koji u zahtjevu naznači porezni obveznik odnosno njegov opunomoćenik ili na račun opunomoćenika.

(2) Troškove platnog prometa za doznačeni iznos PDV-a na bankovni račun snosi podnositelj zahtjeva.

(3) Ako Porezna uprava ospori zahtjev u cijelosti ili djelomično, izdaje rješenje o odbijanju zahtjeva za povrat PDV-a ili donosi rješenje o novoutvrđenom iznosu PDV-a za povrat.

(4) Porezni obveznik ima pravo žalbe na rješenje o odbijanju zahtjeva ili na rješenje o novoutvrđenom iznosu za povrat PDV-a.

(5) Ako je PDV vraćen, a naknadno se ispostavi da su podaci iz zahtjeva netočni, porezni obveznik je obvezan vratiti isplaćeni iznos.

(6) Glede žalbenog postupka, obnove postupka, zastare, obračunavanja i naplate PDV-a te provođenja prekršajnog postupka primjenjuju se odredbe Općeg poreznog zakona.

2. Povrat PDV-a tuzemnim poreznim obveznicima u drugim državama članicama

Članak 149.

(1) Zahtjev za povrat PDV-a putem elektroničkog sustava može podnijeti podnositelj zahtjeva, ili njegov opunomoćenik.

(2) Porezni obveznik koji je u prethodnoj kalendarskoj godini podnio najmanje jedan zahtjev za povrat PDV-a u drugoj državi članici, a konačni iznos pretporeza, koji se odnosi na isporuke dobara i usluga za koje je dopušten odbitak, razlikuje se od prvotnog iznosa pretporeza, ispravak iznosa uključuje u zahtjev za povrat u kalendarskoj godini neovisno o tome je li u toj godini podnio zahtjev za povrat.

XII. OBVEZE POREZNIH OBVEZNIKA I POJEDINIH OSOBA KOJE NISU POREZNI OBVEZNICI

1. Obveza plaćanja PDV-a

Članak 150.

(1) Ako usluge iz članka 17. stavka 1. Zakona obavlja porezni obveznik koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu, tada sukladno članku 75. stavku 1. točki 6. Zakona PDV plaća:

a) svaki porezni obveznik uključujući i malog poreznog obveznika,

b) pravna osoba koja nije porezni obveznik, a ima dodijeljen PDV identifikacijski broj.

(2) Svaki porezni obveznik uključujući i malog poreznog obveznika kojemu usluge iz članka 17. stavka 1. Zakona obavlja porezni obveznik koji ima sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u drugoj državi članici obvezan je podnijeti zahtjev za registriranje za potrebe PDV-a radi dodjeljivanja PDV identifikacijskog broja sukladno članku 77. stavku 5. točki d) Zakona. Zahtjev za registriranje za potrebe PDV-a radi dodjeljivanja PDV identifikacijskog broja ne podnosi se u slučaju ako usluge obavlja porezni obveznik koji ima sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u trećoj zemlji.

(3) Ako isporuke dobara i usluga za koje je mjesto oporezivanja u tuzemstvu obavi porezni obveznik koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište i nije registriran za potrebe PDV-a u tuzemstvu, PDV prema članku 75. stavku 2. Zakona plaća primatelj tih isporuka i to:

a) svaki porezni obveznik uključujući i malog poreznog obveznika, neovisno o tome ima li ili nema PDV identifikacijski broj,

b) pravna osoba koja nije porezni obveznik, a ima dodijeljen PDV identifikacijski broj,

c) porezni obveznik koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu, a ima dodijeljen hrvatski PDV identifikacijski broj.

(4) Poreznim obveznikom iz članka 75. stavka 1. točke 6. Zakona koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu smatra se porezni obveznik sa sjedištem, prebivalištem ili uobičajenim boravištem u drugoj državi članici Europske unije ili u trećoj zemlji neovisno o poreznom statusu koji ima u državi u kojoj ima sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište te, neovisno o tome ima li ili nema dodijeljen hrvatski PDV identifikacijski broj.

(5) Poreznim obveznikom iz članka 75. stavka 2. Zakona koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište i nije registriran za potrebe PDV-a u tuzemstvu smatra se porezni obveznik sa sjedištem, prebivalištem ili uobičajenim boravištem u drugoj državi članici Europske unije ili u trećoj zemlji neovisno o poreznom statusu koji ima u državi u kojoj ima sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište te nema dodijeljen hrvatski PDV identifikacijski broj.

(6) Porezni obveznik koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu, a koji ne može prenijeti poreznu obvezu temeljem članka 75. stavka 2. Zakona na primatelja u tuzemstvu obvezan je registrirati se za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj sukladno članku 77. stavku 5. točki a) Zakona i na obavljene oporezive isporuke obračunati i platiti PDV.

Brisano.

Članak 150.a

Brisan.

Članak 151.

(1) Obveznik plaćanja PDV-a temeljem članka 75. stavka 3. Zakona je svaki porezni obveznik primatelj dobara, odnosno usluga, upisan u registar obveznika PDV-a u tuzemstvu kada mu dobra isporuči ili obavi usluge iz članka 75. stavka 3. Zakona porezni obveznik koji je upisan u registar obveznika PDV-a u tuzemstvu.

(2) Odredbe članka 75. stavka 3. Zakona ne primjenjuju se na osobu koja je prešla prag stjecanja ili je od njega odustala te na osobu koja prima usluge od poreznih obveznika koji nemaju sjedište u Republici Hrvatskoj ili obavlja usluge poreznim obveznicima koji nemaju sjedište u Republici Hrvatskoj, a koje nisu upisane u registar obveznika PDV-a. U tom slučaju PDV je obvezan obračunati porezni obveznik koji isporučuje dobra ili obavlja usluge.

Članak 152.

(1) Građevinskim uslugama iz članka 75. stavka 3. točke a) Zakona smatraju se:

a) radovi u okviru građenja (izgradnja, održavanje, rekonstrukcija i uklanjanje građevinskog objekta ili njegovih dijelova) iz Dodatka II. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika,

b) prateći radovi nužni za izvođenje radova iz točke a) koji su zajedno s njima ugovoreni i izvedeni,

c) radovi hortikulturnog uređenja i radovi uređenja okoliša ako se izvode u okviru izgradnje i rekonstrukcije pojedinog građevinskog objekta,

d) usluge koje se obavljaju u okviru arhitektonske, građevinske, geodetske, strojarske, i elektrotehničke djelatnosti ako je obavljanje tih usluga potrebno za obavljanje radova iz točke a) ovoga stavka,

e) usluge stručnog nadzora građenja sukladno propisima kojima se uređuju arhitektonski i inženjerski poslovi i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji,

f) ustupanje osoblja, ako ono obavlja građevinske usluge,

g) iznajmljivanje strojeva i opreme za građenje, s rukovateljem,

h) usluge čišćenja koje se obavljaju u okviru građenja,

i) ugradnja, umjeravanje, probno testiranje, puštanje u rad i slične usluge kada se izvode na uređajima i opremi prilikom izgradnje ili rekonstrukcije građevinskog objekta,

j) usluge koordinatora zaštite na radu u vezi s izvođenjem radova iz točke a) ovoga stavka,

k) geomehanički, geotehnički, geofizički i slični istražni radovi ako je obavljanje tih usluga potrebno za obavljanje radova iz točke a) ovoga stavka,

(2) Građevinskim uslugama iz članka 75. stavka 3. točke a) Zakona osobito se ne smatra sljedeće:

a) ispitivanje određenih dijelova građevine u svrhu provjere ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu,

b) proizvodnja građevinskih proizvoda i dokazivanje uporabljivosti građevinskih proizvoda,

c) periodični ili neperiodični pregled, održavanje, popravak, umjeravanje i ispitivanje već ugrađenih ili montiranih uređaja i opreme,

d) čišćenje ulica, cesta, autocesta i drugih prometnih površina, zatim uređenje parkova, igrališta i sportskih terena te radovi na prometnicama u zimskom razdoblju i slično,

e) čišćenje građevine i slični poslovi koji se ne obavljaju u okviru građenja, primjerice usluge redovitog čišćenja prostorija, pranja prozora, čišćenja odvoda, ventilacijskih i klimatizacijskih sustava, čišćenje u vezi sa sanitarnim prostorima i kanalizacijom i slično,

f) hortikulturno uređenje i uređenje okoliša, osim onog navedenog u stavku 1. točki c) ovoga članka,

g) održavanje zelenih površina, pomorskog dobra, čistoće javnih površina, dimnjačarske usluge i slično,

h) izrada prostornih planova, izdavanje projektne dokumentacije za legalizaciju objekta koja nije u okviru gradnje i slično,

i) energetski pregled građevine, izdavanje energetskih certifikata i slično,

j) usluge vještačenja,

k) prijevoz građevinskog materijala, građevinskih djelatnika i opreme nužne za izvođenje građevinskih radova (skela, kranova, alata i slično).

(3) Isporukom rabljenog materijala i onoga koji se u istom stanju ne može ponovo upotrijebiti već se kao takav koristi kao sirovina u proizvodnji drugih proizvoda ali je izgubio svoju prvobitnu funkciju, kvalitetu, izgled i slično te otpada, industrijskog i neindustrijskog otpada, reciklažnog otpada i djelomično obrađenog otpada osobito se smatra:

a) isporuka željeznog i neželjeznog otpada, metalnih otpadaka i rabljenih materijala, uključujući poluproizvode nastale kod prerade, proizvodnje ili taljenja željeza ili neželjeznih metala i njihovih slitina,

b) isporuka željeznih i neželjeznih poluobrađenih proizvoda, te određene s time povezane usluge obrade,

c) isporuka ostataka i drugog reciklažnog materijala koji se sastoji od željeza i neželjeznih metala, njihovih slitina, troske, pepela, kamenca i industrijskih ostataka koji sadrže metale i njihove slitine, te pružanje usluga sortiranja, rezanja, usitnjavanja i prešanja tih proizvoda,

d) isporuka i određene usluge obrade, željeznog i neželjeznog otpada, strugotina, lomljenog željeza te rabljenog i reciklažnog materijala koji sadrži krhotine, staklo, papir, karton i ljepenku, krpe, kosti, kožu, umjetnu kožu, pergament, sirove kože i krzna, tetive i ligamente, špagu, užad, konopce, kablove, gumu i plastiku,

e) isporuka materijala iz ovog stavka nakon obrade (čišćenje, poliranje, sortiranje, rezanje, usitnjavanje, prešanje ili lijevanje u poluge),

f) isporuke metalnih otpadaka koji nastaju kod obrade sirovina.

(4) Ako isporučitelj dobara i usluga iz članka 75. stavka 3. Zakona izda račun bez PDV-a s napomenom »prijenos porezne obveze« ili ako izda račun sa zasebno iskazanim PDV-om, a primatelj takve isporuke smatra da isporučitelj nije ispravno postupio, tada pisanim putem u roku 8 dana od zaprimanja računa poziva isporučitelja da ispravi račun. U suprotnom smatrat će se da je suglasan s načinom na koji je račun izdan. Isporučitelj u roku 8 dana mora obavijestiti primatelja isporuke je li prihvatio njegov zahtjev za ispravak računa.

(5) Ako isporučitelj ne prihvati prijedlog primatelja isporuke, tada primatelj mora prihvatiti takav račun te o navedenome pisanim putem može obavijestiti nadležnu ispostavu Porezne uprave prema svom sjedištu, prebivalištu ili uobičajenom boravištu.

3. Plaćanje PDV-a

Članak 153.

Ako je u skladu s carinskim propisima moguće da je više osoba određeno kao carinski dužnici koji su obvezni platiti PDV u skladu s člankom 75. stavkom 1. točkom 2. Zakona pri uvozu dobara, te su osobe solidarno odgovorne za plaćanje PDV-a.

4. Registriranje za potrebe PDV-a

Članak 154.

(1) Porezni obveznik koji je upisan u registar obveznika PDV-a
i obavlja transakcije unutar Europske unije obvezan je nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnijeti zahtjev za izdavanje PDV identifikacijskog broja najkasnije 15 dana prije početka obavljanja takvih transakcija. Porezna uprava donosi rješenje o dodjeli PDV identifikacijskog broja najkasnije 8 dana od dana podnošenja zahtjeva.

(2) Osoba iz članka 5. stavka 1. točke b) Zakona čija je ukupna vrijednost stjecanja dobara unutar Europske unije tijekom tekuće kalendarske godine veća od 77.000,00 kuna (prag stjecanja) obvezna je nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnijeti zahtjev za izdavanje PDV identifikacijskog broja 15 dana prije onog stjecanja dobara čijom će ukupnom vrijednosti prijeći propisani iznos. Porezna uprava donosi rješenje o dodjeli PDV identifikacijskog broja najkasnije 8 dana od dana podnošenja zahtjeva.

(3) Porezni obveznik koji u Republici Hrvatskoj obavlja stjecanje dobara unutar Europske unije za potrebe svoje gospodarske djelatnosti koja se obavlja izvan Republike Hrvatske obvezan je Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb podnijeti zahtjev za izdavanje PDV identifikacijskog broja najkasnije 15 dana prije početka obavljanja takvih stjecanja. Porezna uprava rješenje o dodjeli PDV identifikacijskog broja donosi najkasnije 8 dana od dana podnošenja zahtjeva. Navedeno se primjenjuje i u slučaju kada strani porezni obveznik stječe dobra u Republici Hrvatskoj.

(4) Svaki porezni obveznik koji ima sjedište, stalnu poslovnu jedinicu, prebivalište ili uobičajeno boravište u Republici Hrvatskoj i koji obavlja usluge na području druge države članice za koje je primatelj usluga u drugoj državi članici obvezan platiti PDV prema članku 196. Direktive Vijeća 2006/112/EZ i svaki porezni obveznik primatelj usluga iz članka 75. stavka 1. točke 6. Zakona obvezan je Poreznoj upravi podnijeti zahtjev za izdavanje PDV identifikacijskog broja najkasnije 15 dana prije početka obavljanja odnosno primanja takvih usluga. Porezna uprava donosi rješenje o dodjeli PDV identifikacijskog broja najkasnije 8 dana od dana podnošenja zahtjeva.

(5) Pravna osoba, koja nije porezni obveznik i čija ukupna vrijednost stečenih dobara iz drugih država članica tijekom tekuće kalendarske godine nije veća od 77.000,00 kuna, nije obvezna podnijeti zahtjev za izdavanje PDV identifikacijskog broja kad prima usluge iz članka 17. stavka 1. Zakona.

(6) Strani porezni obveznici obvezni su Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb podnijeti Zahtjev za registriranje za potrebe PDV-a za upis u registar obveznika PDV-a prije prve isporuke u tuzemstvu. Porezna uprava, Područni ured Zagreb rješenje o dodjeli PDV identifikacijskog broja donosi odmah, a najkasnije 8 dana od dana podnošenja zahtjeva i ujedno ga upisuje u registar obveznika PDV-a.

(7) Uz Zahtjev za registriranje za potrebe PDV-a porezni obveznik iz stavka 6. ovoga članka mora priložiti potvrdu Porezne uprave države u kojoj ima sjedište da je registriran kao porezni obveznik ili potvrdu o registraciji kod nadležnog tijela te države, izjavu ili drugi dokaz o namjeri obavljanja isporuka dobara i usluga na području Republike Hrvatske te punomoć ili ugovor o poreznom zastupanju u slučaju kada je ugovoreno zastupanje. Izjavu ili drugi dokaz o namjeri obavljanja isporuka i usluga na području Republike Hrvatske nije obvezan podnijeti porezni obveznik koji u Republici Hrvatskoj namjerava obavljati isključivo povremeni međunarodni cestovni prijevoz putnika. Porezni obveznik ne može opunomoćiti više od jednog poreznog zastupnika istovremeno.

(8) Strani porezni obveznik obvezan je Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb podnijeti zahtjev za izdavanje PDV identifikacijskog broja prije početka obavljanja usluga prijevoza putnika na teritoriju Republike Hrvatske. Porezna uprava donosi rješenje o dodjeli PDV identifikacijskog broja najkasnije 8 dana od dana podnošenja zahtjeva.

(9) Ako porezni obveznik iz stavka 6. ovoga članka obavi uvoz dobara, koji je oslobođen plaćanja PDV-a u skladu s člankom 44. stavkom 2. Zakona, podnosi zahtjev za izdavanje PDV identifikacijskog broja, prije podnošenja carinske deklaracije. Neovisno o stavku 7. ovoga članka u ovom slučaju porezni obveznik nije obvezan priložiti izjavu ili drugi dokaz o namjeri obavljanja isporuka dobara i usluga na području Republike Hrvatske. Porezna uprava, Područni ured Zagreb donosi rješenje o dodjeli PDV identifikacijskog broja najkasnije 3 dana od dana podnošenja zahtjeva. Zahtjev za izdavanje PDV identifikacijskog broja nije obvezan podnijeti porezni obveznik koji je imenovao poreznog zastupnika.

(10) Porezni obveznik iz druge države članice u slučaju iz članka 13. stavka 7. Zakona obvezan je Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb podnijeti zahtjev za izdavanje PDV identifikacijskog broja prije one isporuke dobara čijom će ukupnom vrijednosti premašiti propisani iznos od 270.000,00 kuna. Porezna uprava donosi rješenje o dodjeli PDV identifikacijskog broja najkasnije 8 dana od dana podnošenja zahtjeva.

(11) Ako porezni obveznik iz druge države članice ne želi da se na njega primjenjuje prag isporuke iz članka 13. stavka 7. Zakona podnosi Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb zahtjev za izdavanje PDV identifikacijskog broja najkasnije 15 dana prije isporuke dobara za koju ne želi primjenjivati prag isporuke uz pisanu izjavu da odustaje od propisanog praga isporuke. Porezna uprava donosi rješenje o dodjeli PDV identifikacijskog broja najkasnije 8 dana od dana podnošenja zahtjeva.

(12) Ako tuzemni porezni obveznik ne želi da se na njega primjenjuje prag isporuke koji je propisala druga država članica, obvezan je o tome pisanim putem obavijestiti nadležnu ispostavu Porezne uprave najkasnije 15 dana prije isporuke dobara za koju ne želi primjenjivati prag isporuke druge države članice.

(13) Stjecatelj iz članka 5. stavka 4. Zakona koji ne želi da se na njega primjenjuje prag stjecanja mora nadležnoj ispostavi Porezne uprave najkasnije 15 dana prije stjecanja dobara za koje ne želi primjenjivati prag stjecanja uz pisanu izjavu da odustaje od propisanog praga podnijeti zahtjev za izdavanje PDV identifikacijskog broja. Porezna uprava donosi rješenje o dodjeli PDV identifikacijskog broja

(14) Zahtjev za izdavanje PDV identifikacijskog broja iz stavka 1. ovoga članka te zahtjev za upis u registar obveznika PDV-a podnose se putem Zahtjeva za registriranje za potrebe poreza na dodanu vrijednost (Obrazac P-PDV) koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

Članak 155.

U Zahtjevu za registriranje za potrebe poreza na dodanu vrijednost (Obrazac P-PDV) podaci se iskazuju kako slijedi:

1. U redni broj 1. upisuju se opći podaci o podnositelju zahtjeva: naziv, odnosno ime i prezime podnositelja zahtjeva, osobni identifikacijski broj, porezni broj ili PDV identifikacijski broj u državi sjedišta, adresa i država sjedišta, datum početka obavljanja djelatnosti ili predviđeno razdoblje obavljanja isporuka u Republici Hrvatskoj, te broj telefona ili adresa elektroničke pošte podnositelja zahtjeva.

2. U redni broj 2. unose se podaci o poreznom zastupniku kao što su naziv odnosno ime i prezime, osobni identifikacijski broj i adresa.

3. U redni broj 3. unose se podaci o upisu u registar obveznika PDV-a. Podnositelj zahtjeva označava upisuje li se u registar obveznika PDV-a na vlastiti zahtjev ili po sili zakona. Porezni obveznik unosi podatak o isporukama dobara i usluga u prethodnoj godini, podatak o isporukama dobara i usluga u tekućoj godini, datum upisa u registar obveznika PDV-a, oznaku da li primjenjuje postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama, te označava razdoblje oporezivanja (mjesečno ili tromjesečno).

4. U redni broj 4. unose se podaci potrebni za dodjelu PDV identifikacijskog broja tuzemnom poreznom obvezniku. Podnositelj zahtjeva označava razlog radi kojeg traži dodjelu PDV identifikacijskog broja (obavlja transakcije unutar Europske unije, prijeđen prag stjecanja, odustao od praga stjecanja, obavlja ili prima usluge unutar Europske unije, stječe dobra unutar Europske unije koja podliježu trošarinama).

5. U redni broj 5. unose se podaci potrebni za dodjelu PDV identifikacijskog broja stranom poreznom obvezniku. Podnositelj zahtjeva označava razlog radi kojeg traži dodjelu PDV identifikacijskog broja (prijeđen prag isporuke, odustao od praga isporuke, obavlja isporuke u Republici Hrvatskoj, obavlja isključivo povremeni međunarodni cestovni prijevoz putnika u Republici Hrvatskoj). Porezni obveznik unosi brojčanu ili opisnu oznaku, odnosno šifru djelatnosti prema nacionalnoj klasifikaciji te podatke o tome da li je registriran kao trgovačko društvo ili ima neki drugi oblik vlasništva.

Članak 156.

(1) Porezni obveznik koji je upisan u registar obveznika PDV-a i obavlja transakcije unutar Europske unije može nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnijeti zahtjev za ukidanje PDV identifikacijskog broja, ako prestane obavljati takve transakcije. Ukidanje dodijeljenog PDV identifikacijskog broja ne znači i brisanje iz registra obveznika PDV-a.

(2) Osoba iz članka 5. stavka 1. točke b) Zakona koja stječe dobra unutar Europske unije može u tekućoj kalendarskoj godini nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnijeti zahtjev za ukidanje PDV identifikacijskog broja ako je u prethodnoj kalendarskoj godini stekla dobra čije je vrijednost bila manja od 77.000,00 kuna.

(3) Porezni obveznik kojem je Porezna uprava dodijelila PDV identifikacijski broj u skladu s člankom 77. stavkom 5. točkama d) ili e) Zakona može nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnijeti zahtjev za ukidanje PDV identifikacijskog broja, ako više ne postoje razlozi za registriranje za potrebe PDV-a.

(4) Strani porezni obveznik mora obavijestiti Poreznu upravu, Područni ured Zagreb u roku od 8 dana od dana prestanka poslovanja u tuzemstvu. Porezna uprava donosi rješenje o brisanju iz registra obveznika PDV-a te o ukidanju dodijeljenog PDV identifikacijskog broja.

(5) Porezna uprava ukinut će dodijeljeni PDV identifikacijski broj, ako utvrdi da postoje dokazi o zloupotrebi PDV identifikacijskog broja ili ako utvrdi da je porezni obveznik koristio PDV identifikacijski broj tako da je drugim poreznim obveznicima neopravdano omogućio odbitak pretporeza te ako postoji opravdana sumnja na prijevaru.

(6) Porezna uprava ukinut će po službenoj dužnosti dodijeljeni PDV identifikacijski broj i u sljedećim slučajevima:

1. porezni obveznik ne obavlja transakcije unutar Europske unije u razdoblju duljem od jedne kalendarske godine,

2. porezni obveznik je u prethodne 2 kalendarske godine stekao dobra u vrijednosti manjoj od 77.000,00 kuna godišnje,

3. prošlo je više od 2 kalendarske godine od odustajanja od praga stjecanja, a porezni obveznik posluje ispod praga stjecanja i nije podnio novi zahtjev da odustaje od praga stjecanja,

4. porezni obveznik ne prima ili ne obavlja usluge unutar Europske unije u razdoblju duljem od jedne kalendarske godine,

5. strani porezni obveznik posluje ispod praga isporuke u razdoblju duljem od jedne kalendarske godine,

6. prošlo je više od 2 kalendarske godine od odustajanja od praga isporuke, a porezni obveznik posluje ispod praga isporuke i nije podnio novi zahtjev da odustaje od praga isporuke,

7. strani porezni obveznik ne obavlja isporuke u Republici Hrvatskoj u razdoblju duljem od jedne kalendarske godine,

8. porezni obveznik stavio je poslovanje u status mirovanja,

9. porezni obveznik je prestao poslovati.

(7) Ako porezno tijelo u tijeku postupka poreznog nadzora sumnja u opravdanost dodjele PDV identifikacijskog broja, može od poreznog obveznika kojem je PDV identifikacijski broj dodijeljen tražiti podnošenje osiguranja plaćanja PDV-a.

(8) Instrumentom osiguranja plaćanja smatra se neopoziva garancija banke ili druge financijske organizacije ovlaštene za obavljanje platnog prometa.

(9) Na izdavanje instrumenata osiguranja plaćanja iz stavka 8. ovoga članka primjenjuju se opća pravila za njihovo izdavanje i korištenje.

(10) Iznos osiguranja plaćanja određuje se ovisno o još neutvrđenom iznosu obveze PDV-a za koji postoji vjerojatnost da bi porezni obveznik mogao onemogućiti njegovu naplatu.

Članak 156.a

(1) O suspendiranju PDV identifikacijskog broja Porezna uprava će poreznog obveznika obavijestiti putem sustava e-porezna.

(2) U obavijesti o suspendiranju PDV identifikacijskog broja navodi se datum od kojeg je PDV identifikacijski broj suspendiran.

(3) Porezni obveznik koji je primio obavijest o suspendiranju PDV identifikacijskog broja treba se javiti nadležnoj ispostavi Porezne uprave radi otklanjanja razloga suspendiranja.

(4) U razdoblju u kojem je PDV identifikacijski broj suspendiran porezni obveznik ga ne može koristiti na zajedničkom tržištu Europske unije.

(5) Porezna uprava suspendirat će poreznom obvezniku PDV identifikacijski broj osobito kada:

a) ne podnese prijavu PDV-a za tri uzastopna razdoblja oporezivanja,

b) za tri uzastopna razdoblja oporezivanja ne plati PDV iskazan u prijavama PDV-a,

c) dva uzastopna puta ne odaziva se na pisane pozive Porezne uprave,

d) nema otvoren poslovni račun u banci,

e) nije dostavio kontakt podatke.

(6) Porezna uprava bez odgode aktivirat će PDV identifikacijski broj s danom kada je porezni obveznik dostavio dokaze kojima je otklonio razlog suspendiranja.

(7) Porezna uprava ukinut će suspendirani PDV identifikacijski broj ako porezni obveznik u roku od jedne godine od dana suspendiranja ne dostavi dokaz kojim otklanja razlog suspendiranja i o tome donosi rješenje.

XIII. IZDAVANJE RAČUNA I KNJIGOVODSTVENE EVIDENCIJE

1. Obveza izdavanja računa

1.1. Općenito

Članak 157.

(1) Porezni obveznik mora za isporučena dobra i obavljene usluge ispostaviti račun koji sadrži podatke iz članka 79. Zakona. Račun može biti ispostavljen na papiru ili u elektroničkom obliku. Porezni obveznik kupcu dostavlja račun te osigurava primjerak koji služi kao isprava za knjiženje.

(2) Računi poslani telekomunikacijskim uređajem koji nisu ispostavljeni sukladno članku 80. Zakona ne smatraju se računima u smislu Zakona i ovoga Pravilnika.

(3) Ako porezni obveznik izdaje interne račune za isporuke između poslovnih cjelina ili poslovnih jedinica istog poreznog obveznika, takvi računi se ne smatraju računima u smislu Zakona i ne utječu na oporezivanje, što znači da ne utječu na utvrđivanje obveze obračuna PDV-a i odbitak pretporeza.

(4) Iznosi na računima se iskazuju u kunama i uz to mogu biti iskazani u bilo kojoj valuti pod uvjetom da je iznos PDV-a koji treba platiti ili koji se usklađuje iskazan u kunama uz primjenu tečaja iz članka 36. stavka 2. Zakona. Ako se računi izdaju u drugim valutama pojedinačni iznosi u računu mogu biti iskazani u drugoj valuti s tim da ukupni iznos računa i iznos PDV-a koji treba platiti mora biti iskazan u kunama.

Članak 158.

(1) Porezni obveznik isporučitelj i primatelj dobara ili usluga, koji izdaje račun u ime i za račun poreznog obveznika isporučitelja, moraju odrediti uvjete i detalje sporazuma te postupak prihvaćanja svakog računa kod poreznog obveznika koji obavlja isporuku dobara i usluga. Na zahtjev Porezne uprave moraju dokazati postojanje prethodnog sporazuma.

(2) Sporazum iz stavka 1. ovoga članka nije potreban, ako ugovor na temelju kojeg se obavljaju isporuke dobara ili usluga sadržava sve pojedinosti.

Članak 159.

(1) Za primljene predujmove, odnosno uplate koje su izvršene prije isporuke dobra ili obavljene usluge mora se izdati račun u smislu članka 79. stavka 1. Zakona. Izdani račun za predujam je isprava u smislu i za potrebe Zakona.
Iznimno, račun za predujam ne mora sadržavati podatak o količini propisan člankom 79. stavkom 1. točkom 4. Zakona

(2) Pri isporuci dobara odnosno obavljanju usluge izdaje se račun u kojem porezni obveznik od obračunanog PDV-a po tom računu umanjuje poreznu osnovicu i PDV obračunan na primljeni predujam. Na tom računu porezni obveznik navodi i broj izdanog računa za primljeni predujam.

(3) Ako porezni obveznik za isporučena dobra i obavljene usluge primi naknadu u cijelosti ili djelomično od druge osobe a ne od primatelja isporučenih dobara i usluga (naknada od treće osobe), u računu mora biti iskazana ukupna naknada uključujući i naknadu druge osobe, i PDV mora biti obračunan na ukupan iznos naknade.

(4) Porezni obveznik nije obvezan izdati račun za primljeni predujam ako je izdao račun za obavljenu isporuku dobara ili usluga do roka za podnošenje prijave PDV-a za razdoblje oporezivanja u kojem je primio predujam.

(5) Ako obveznik primi predujam za isporuku dobra za koju obračunava i plaća PDV na razliku između prodajne i nabavne cijene, na računu za primljeni predujam obračunava PDV od porezne osnovice koja je jednaka razlici između prodajne cijene koju će zaračunati za to dobro i nabavne cijene toga dobra.

Članak 160.

(1) Izdavatelj računa može ispraviti pogrešno iskazani PDV u računu o isporučenim dobrima i obavljenim uslugama ako primatelj po tom računu još nije iskoristio pravo na odbitak pretporeza. U tom slučaju, izdavatelj računa obvezan je o ispravku računa pisanim putem obavijestiti primatelja računa. Izdavatelju računa u elektroničkom obliku mora biti dostavljena obavijest o storniranju toga računa u elektroničkom obliku na temelju koje će izdavatelj ispravak PDV-a proknjižiti u svom knjigovodstvu. Izdavatelju računa na papiru mora biti vraćen izvornik računa u kojemu je PDV bio pogrešno iskazan, a on ga mora pohraniti u svoju dokumentaciju i ispravak PDV-a proknjižiti u svome knjigovodstvu.

(2) Ako je primatelj računa iz stavka 1. ovoga članka prije ispravka računa već odbio pretporez u svome obračunu PDV-a, ispravak iskazanog i obračunanog PDV-a može se provesti samo pod uvjetima iz članka 33. stavka 7. Zakona. Ovo se ne odnosi na ispravak računa izdanog poreznom obvezniku koji nema pravo na odbitak pretporeza ili krajnjem potrošaču. U tom slučaju obveza obračuna PDV-a može se ispraviti u razdoblju oporezivanja, u kojem je prodajna cijena ili dio prodajne cijene vraćen poreznom obvezniku koji nema pravo na odbitak pretporeza ili krajnjem potrošaču, a porezni obveznik raspolaže s odgovarajućim dokazom o povratu prodajne cijene.

(3) Izdavatelj računa može ispraviti pogrešno iskazane podatke iz članka 79. stavka 1. Zakona i u tom je slučaju obvezan postupiti na način iz stavka 1. i 2. ovoga članka.

(4) Ako porezni obveznik kao izdavatelj računa utvrdi pogrešku na izdanom računu u vezi s više iskazanim PDV-om nakon isteka roka za podnošenje prijave PDV-a, može ispraviti obvezu PDV-a u onom razdoblju oporezivanja, u kojem primi pisanu obavijest primatelja računa o ispravku odbitka pretporeza.

1.2. Računi na papiru i računi u elektroničkom obliku

Članak 161.

(1) Računom se smatra i račun koji se izdaje i zaprima u elektroničkom obliku pod uvjetom da postoji suglasnost primatelja za prihvat takvog računa. Suglasnost za prihvaćanje računa u elektroničkom obliku primatelj daje u pisanom obliku ili dogovorom o obradi ili plaćanju primljenog računa.

(2) Porezni obveznik treba osigurati da podaci iskazani na računu odražavaju stvarnu isporuku, a može birati način kako će to postići.

(3) Porezni obveznik mora osigurati vjerodostojnost podrijetla, cjelovitost sadržaja i čitljivost računa od trenutka izdavanja do kraja razdoblja za pohranu računa neovisno o tome je li račun izdan na papiru ili u elektroničkom obliku. Navedeno je obvezan osigurati porezni obveznik koji obavlja isporuku, kao i porezni obveznik koji prima isporuku.

(4) Porezni obveznik može odabrati na koji će način ispuniti obvezu iz stavka 3. ovoga članka. Osiguranje vjerodostojnosti podrijetla i cjelovitosti sadržaja može se ostvariti na primjer pomoću naprednog elektroničkog potpisa ili elektroničke razmjene podataka (EDI) ili bilo koje metode poslovne kontrole koja omogućuje povezivanje računa s isporukama dobara i usluga. Navedeni primjeri ne ograničavaju primjenu drugih tehnologija ili procedura, ako oni ispunjavaju uvjete za osiguranje vjerodostojnosti podrijetla, cjelovitosti sadržaja i čitljivosti računa.

(5) Čitljivost računa znači da je račun takav da ga se može pročitati te mora takav i ostati sve do kraja razdoblja za pohranu računa. Račun mora biti izrađen tako da su svi podaci o PDV-u iskazani na računu jasno čitljivi, na papiru ili na ekranu. Kod računa u elektroničkom obliku ovaj će se uvjet smatrati ispunjenim ako se račun može, na zahtjev, predočiti u razumnom roku i bez odlaganja i nakon postupka konverzije u obliku pogodnom za čitanje, na ekranu ili ispisan na papiru. Kako bi se do kraja razdoblja za pohranu računa osigurala čitljivost treba biti dostupan primjeren i pouzdan program za prikaz formata računa u elektroničkom obliku. Čitljivost računa u elektroničkom obliku od trenutka izdavanja do kraja razdoblja za pohranu računa može se osigurati na bilo koji način, ali napredni elektronički potpis i EDI sami po sebi nisu dovoljna potvrda čitljivosti.

(6) Kako bi se račun smatrao računom u elektroničkom obliku treba biti izdan, ali i zaprimljen u bilo kojem elektroničkom formatu. To se odnosi na račune kao strukturirane poruke (kao što je XML) ili druge vrste elektroničkih formata (kao što je elektronička pošta s dokumentom u PDF-u u prilogu ili faks primljen u elektroničkom formatu, a ne na papiru). Računi u elektroničkom obliku mogu biti poslani i primljeni u jednom formatu, a zatim konvertirani u neki drugi format.

(7) Računi izrađeni u elektroničkom obliku, pomoću, na primjer, računovodstvenog softvera ili softvera za obradu riječi, poslani i zaprimljeni na papiru ne smatraju se računima u elektroničkom obliku. Međutim, računi izrađeni na papiru, skenirani, poslani i zaprimljeni elektroničkom poštom mogu se smatrati računima u elektroničkom obliku, ako zadovoljavaju uvjete iz stavka 3. ovoga članka.

(8) Račun se smatra izdanim kada isporučitelj, treća osoba u ime isporučitelja ili kupac za račune koje sam izdaje, učini račun dostupnim tako da ga kupac može primiti. U slučaju računa u elektroničkom obliku račun se prenosi izravno kupcu putem elektroničke pošte ili sigurne veze ili neizravno putem jednog ili više pružatelja usluga, ili je učinjen dostupnim i kupac mu može pristupiti preko web-portala ili na neki drugi način.

(9) Vjerodostojnost podrijetla znači osiguranje identiteta isporučitelja ili izdavatelja računa. Isporučitelj mora moći potvrditi da je stvarno izdao račune ili da su oni izdani u njegovo ime, a porezni obveznik koji prima isporuku mora potvrditi da je primljeni račun od isporučitelja ili izdavatelja.

(10) Cjelovitost sadržaja znači da sadržaj utvrđen u skladu sa Zakonom i ovim Pravilnikom nije izmijenjen. Nepromjenjivost sadržaja računa (cjelovitost sadržaja) ne odnosi se na format računa u elektroničkom obliku. Ako sadržaj računa nije izmijenjen, format sadržaja može se konvertirati u druge oblike.

(11) Metoda poslovne kontrole je proces koji kreiraju, provode i ažuriraju odgovorne osobe radi osiguranja financijskog, računovodstvenog i izvještavanja i postupanja u skladu sa zakonskim uvjetima. To osobito znači proces kojim porezni obveznik kreira, provodi i ažurira potrebnu razinu sigurnosti u identitet isporučitelja ili izdavatelja računa (vjerodostojnost podrijetla), nepromjenjivost podataka o PDV-u (cjelovitost sadržaja) i čitljivost računa od trenutka izdavanja do kraja razdoblja za pohranu. Primjer kontrole poslovanja je uparivanje popratne dokumentacije.

2. Obveza vođenja knjigovodstva

2.1. Općenito

Članak 162.

(1) Porezni obveznik mora u svome knjigovodstvu osigurati sve podatke potrebne za točno, pravilno i pravodobno obračunavanje i plaćanje PDV-a.

(2) Temelj za knjigovodstveno evidentiranje porezno značajnih događaja, promjena i činjenica su odgovarajuće isprave kao što su obračuni izvršenih i primljenih isporuka, izdani i primljeni računi, isprave o uvozu i izvozu (carinske deklaracije), isprave o plaćanjima i naplati kao i sve druge isprave bitne za obračun i plaćanje PDV-a i korištenje prava na odbitak pretporeza.

(3) Knjigovodstvo poreznog obveznika i knjige izdanih i primljenih računa kao i evidencije propisane za posebni postupak oporezivanja marže moraju se voditi prema načelima točnosti, urednosti i pravodobnosti prema Zakonu o računovodstvu i drugim propisima koji uređuju vođenje knjiga.

(4) Načelno, PDV obračunan na isporuke dobara i usluga nije prihod poreznog obveznika niti je PDV zaračunan na ulaznim računima – pretporez rashod poreznog obveznika.

(5) Porezni obveznik na zahtjev Porezne uprave ili drugog tijela nadležnog za nadzor mora omogućiti uvid u ispostavljene i primljene račune.

Članak 163.

(1) Porezni obveznik mora u svome knjigovodstvu osigurati sve podatke potrebne za utvrđivanje i plaćanje PDV-a, a naročito:

1. o ukupnom iznosu naknade za isporuke dobara i usluga s PDV-om, iznosu naknade za isporuke dobara i obavljene usluge koje ne podliježu oporezivanju, iznosu naknade za isporuke dobara i usluge koje su oslobođene PDV-a, iznosu naknade za isporuke dobara i usluga koje se oporezuju po propisanim stopama PDV-a,

2. o obračunanom PDV-u po izdanim računima za isporučena dobra i obavljene usluge, razvrstanom po propisanim stopama PDV-a,

3. o ukupnom iznosu naknada za primljena dobra i usluge bez PDV-a, o ukupnom iznosu naknada s PDV-om te iznosu naknada za primljena dobra razvrstanim po stopama PDV-a,

4. o obračunanom PDV-u po računima za primljena dobra i korištene usluge (pretporezu) razvrstanom po stopama PDV-a,

5. o obvezi PDV-a za uplatu i uplati PDV-a,

6. o potraživanju za povrat pretporeza i njegovoj uplati.

(2) Porezni obveznici koji zalihe dobara iskazuju po prodajnim cijenama s uračunanim PDV-om, obvezni su osigurati podatke o uračunanom PDV-u vrijednost te podatke o poreznim osnovicama razvrstanim po stopama PDV-a.

(3) Radi osiguravanja podataka o izdanim i primljenim računima i PDV-u sadržanom u tim računima, porezni obveznik mora voditi posebne evidencije – Knjigu izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA) i Knjigu primljenih (ulaznih) računa (Obrazac U-RA).

(4) Radi osiguravanja podataka o stjecanjima dobara iz drugih država članica, primljenim i obavljenim uslugama u druge države članice kao i u treće zemlje, o primljenim isporukama na koje se primjenjuje prijenos porezne obveze prema članku 75. stavku 2. Zakona i članku 75. stavku 3. Zakona te o PDV-u plaćenom pri uvozu porezni obveznik mora voditi posebnu evidenciju.

(5) Podatke iz stavka 1. i 2. ovoga članka obvezni su na odgovarajući način osigurati i porezni obveznici koji PDV utvrđuju i plaćaju na temelju naplaćenih naknada.

(6) Oblik i sadržaj Obrazaca I-RA i U-RA sastavni su dio ovoga Pravilnika.

2.2. Knjiga izdanih računa

Članak 164.

(1) U Knjigu izdanih (izlaznih) računa upisuju se podaci kako slijedi:

1. redni broj (stupac 1),

2. broj računa (stupac 2),

3. datum izdavanja računa (stupac 3),

4. naziv kupca (primatelja dobara ili usluga), ako se radi o poreznom obvezniku – društvu odnosno ime i prezime ako se radi o kupcu – fizičkoj osobi i sjedište/prebivalište ili uobičajeno boravište (stupac 4),

5. PDV identifikacijski broj ili porezni broj ili osobni identifikacijski broj (OIB) kupca. Ovdje se ne unosi podatak za kupce koji imaju sjedište izvan Europske unije, kao ni kod prodaje krajnjim potrošačima (stupac 5),

6. iznos računa – naknade odnosno naknade s PDV-om (stupac 6). Iznos iz ovog stupca razvrstava se u isporuke koje ne podliježu oporezivanju i isporuke koje su oslobođene PDV-a: tuzemni prijenos porezne obveze (stupac 7), isporuke dobara u drugim državama članicama (stupac 8), isporuke dobara unutar EU (stupac 9), obavljene usluge unutar EU (stupac 10), obavljene isporuke dobara i usluga osobama bez sjedišta u Republici Hrvatskoj (stupac 11), sastavljanje i postavljanje dobara u drugoj državi članici (stupac 12), isporuke novih prijevoznih sredstava (NPS) u EU (stupac 13), isporuke oslobođene PDV-a u tuzemstvu (stupac 14), izvozne isporuke (stupac 15), ostala oslobođenja (stupac 16); isporuke koje se oporezuju po stopi 5% (stupac 17 i 18); isporuke oporezive po stopi 10% i 13% (stupci 19 i 20) i isporuke oporezive po stopi od 25% (stupci 21 i 22).

7. iznos isporuka koje se odnose na tuzemni prijenos porezne obveze (stupac 7),

8. isporuke dobara u drugim državama članicama (stupac 8),

9. isporuke dobara unutar EU (stupac 9),

10. obavljene usluge unutar EU (stupac 10),

11. obavljene isporuke dobara i usluga osobama bez sjedišta u Republici Hrvatskoj (stupac 11),

12. sastavljanje i postavljanje dobara u drugoj državi članici (stupac 12),

13. isporuke novih prijevoznih sredstava (NPS) u EU (stupac 13),

14. iznos računa za ostale isporuke u tuzemstvu oslobođene PDV-a bez prava na odbitak pretporeza (stupac 14). Porezni obveznici koji za isporuke oslobođene PDV-a prema članku 78. stavku 3. Zakona ne moraju izdavati i račune u ovaj stupac unose vrijednost tih isporuka u ukupnom iznosu za pojedino razdoblje oporezivanja,

15. iznos računa za izvozne isporuke. Unose se podaci za obavljene isporuke temeljem carinskih deklaracija (stupac 15),

16. ostala oslobođenja (stupac 16),

17. isporuke koje se oporezuju po stopi od 5% (stupac 17 i 18),

18. oporezive isporuke po stopi od 10% i 13% (stupac 19 i 20),

19. oporezive isporuke po stopi od 25% (stupac 21 i 22).

(2) U Knjigu izdanih računa unose se i:

1. podaci o isporukama iz članka 7. stavka 3. i članka 8. stavka 3. Zakona te podaci o naknadnim ispravcima računa.

2. podaci o dnevnom gotovinskom prometu za koji su izdani računi sukladno Općem poreznom zakonu. U tom slučaju se u stupac 2 unose brojevi računa za gotovinski promet (od __ do __, prema specifikaciji od__ do __ i slično), u stupac 3 datum, u stupac 4 naznaka da se radi o gotovinskim računima kao »gotovinska naplata blagajne br.__« i slično, stupac 5 se ne popunjava. U stupac 6 upisuje se ukupan gotovinski promet s PDV-om, a iznos tih računa razvrstan po stopama PDV-a upisuje se u stupce 17, 18, 19, 20, 21 i 22. U ove stupce porezni obveznik može na temelju isprava o dnevnom gotovinskom prometu upisati u jednom iznosu gotovinski promet za cijelo razdoblje oporezivanja.

3. podaci o gotovinskom prometu bez računa u smislu Općeg poreznog zakona na način da se u stupac 2 unosi oznaka prodajnog mjesta, u stupac 3 datum prometa, a ostali se podaci upisuju na način iz točke 2. ovoga stavka.

(3) U Knjigu izdanih (izlaznih) računa upisuju se i računi za primljene predujmove.

(4) U Knjigu izdanih (izlaznih) računa upisuju se podaci o porezno značajnim stavkama izdanih računa. Ako su u izdanom računu sadržane i prolazne stavke koje ne čine sastavni dio naknade za obavljenu isporuku odnosno poreznu osnovicu, tada se taj dio računa ne iskazuje u stupcu 6. Porezni obveznik za iznose prolaznih stavki sadržanih u izdanom računu može u Knjizi izdanih (izlaznih) računa dodati nove stupce u kojima će ih evidentirati.

2.3. Knjiga primljenih računa

Članak 165.

(1) U Knjigu primljenih (ulaznih) računa upisuju se podaci kako slijedi:

1. redni broj (stupac 1),

2. broj računa (stupac 2),

3. datum računa (stupac 3),

4. naziv – ime i prezime dobavljača odnosno isporučitelja dobara ili usluga i sjedište odnosno prebivalište ili uobičajeno boravište (stupac 4),

5. PDV identifikacijski broj ili porezni broj ili osobni identifikacijski broj dobavljača odnosno isporučitelja (stupac 5),

6. porezna osnovica 5% (stupac 6),

7. porezna osnovica 13% (stupac 7). Tu se upisuje i porezna osnovica za račune koji su oporezivani po stopi 10%,

8. porezna osnovica 25% (stupac 8). Tu se upisuje i porezna osnovica za račune koji su oporezivani po stopama 22% i 23%,

9. u stupac 9 iznos računa (naknade s PDV-om), a iskazani PDV se dalje razvrstava kao pretporez u stupce 11, 12, 13, 14, 15 i 16,

10. pretporez po stopi 5% koji se može odbiti (stupac 11) i pretporez koji se ne može odbiti (stupac 12),

11. pretporez po stopi 13% koji se može odbiti (stupac 13) i pretporez koji se ne može odbiti (stupac 14). Tu se upisuje i pretporez po računima za isporuke koje su bile oporezive po stopi 10%,

12. pretporez po stopi 25% koji se može odbiti (stupac 15) i pretporez koji se ne može odbiti (stupac 16). Tu se upisuje pretporez za račune koji su oporezovani po stopama 22% i 23%.

(2) U Knjigu primljenih računa upisuju se i računi za plaćene predujmove.

(3) U Knjigu primljenih računa unose se i podaci o naknadnim ispravcima pretporeza u smislu odredbe članka 33. stavka 7. Zakona.

(4) U Knjigu primljenih (ulaznih) računa upisuju se podaci o porezno značajnim stavkama računa. Ako su u primljenom računu sadržane i prolazne stavke koje ne čine sastavni dio naknade za obavljenu isporuku odnosno poreznu osnovicu, tada se taj dio računa ne iskazuje u stupcima 6, 7, 8, 9 i 10. Porezni obveznik za iznose prolaznih stavki sadržanih u ulaznom računu može u Knjizi primljenih (ulaznih) računa dodati nove stupce u kojima će ih evidentirati.

(5) Ako je porezni obveznik za nabavljeno dobro odbio pretporez, a zatim to dobro prodaje prema posebnom postupku oporezivanja marže u skladu s člankom 95. Zakona obvezan je u Knjizi primljenih (ulaznih) računa stornirati račun za to dobro i upisati ga u Evidenciju o nabavljenim dobrima u posebnom postupku oporezivanja marže (Obrazac PDV-MU) i obrnuto ako porezni obveznik pri nabavi dobra nije odbio pretporez, a zatim to dobro prodaje po redovnom postupku oporezivanja u Evidenciji o nabavljenim dobrima u posebnom postupku oporezivanja marže (Obrazac PDV-MU) stornirati će račun i upisati ga u Knjigu primljenih (ulaznih) računa (Obrazac U-RA).

2.4. Čuvanje evidencija i dokazi

Članak 166.

(1) Knjige izdanih i primljenih računa zaključuju se za svaku kalendarsku godinu odnosno i pri prestanku poslovanja.

(2) Tijekom godine, za svako razdoblje oporezivanja, iznosi upisani u knjige iz stavka 1. ovoga članka se zbrajaju i koriste za popunjavanje prijave PDV-a.

(3) U Knjigu primljenih (ulaznih) računa i Knjigu izdanih (izlaznih) računa upisuje se i kumulativni iznos PDV-a za razdoblje oporezivanja.

(4) Odredbe stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka odnose se i na evidencije iz članka 189. stavka 4. ovoga Pravilnika.

Članak 167.

Ako porezni obveznik u svome knjigovodstvu osigurava sve podatke potrebne za utvrđivanje porezne osnovice odnosno PDV-a kao i pretporeza, nije obvezan posebno voditi knjige i evidencije propisane ovim Pravilnikom.

Članak 168.

Obrasci i knjige iz ovoga Pravilnika mogu se prilagođavati automatskoj obradi podataka s tim da se moraju osigurati najmanje propisani podaci.

Članak 169.

Porezni obveznik, koji obavlja isporuke dobara u druge države članice, za koje se u skladu s člankom 13. Zakona smatra, da je mjesto obavljene isporuke gdje otprema ili prijevoz završava mora u svom knjigovodstvu osigurati podatke o iznosu godišnjeg prometa, posebno za svaku pojedinu državu članicu odredišta.

Članak 170.

Brisan.

Članak 171.

(1) Evidencija dobara iz članka 83. stavka 2. Zakona mora sadržavati sljedeće podatke:

1. redni broj isporuke,

2. broj i datum isporuke,

3. ukupnu vrijednost dobara u kunama iz isprave,

4. količinu dobara, navedenih u ispravi,

5. opis dobara,

6. vrstu transakcije iz članka 7. stavka 6. točaka d), e) i f) Zakona (u slučaju iz točaka d) i e) vrstu obavljene usluge, u slučaju iz točke f) svrhu privremenog korištenja dobara, kao što su primjerice: sajam, izložba, i slično)

7. državu članica, u koju je dobro otpremljeno ili prevezeno,

8. datum otpreme dobara,

9. datum stvarnog primitka dobara, kada se dobro vraća u Republiku Hrvatsku, ili datum prodaje dobara, ako se dobro ne vrati u Republiku Hrvatsku,

10. količinu dobara i opis dobara, koja se ne vraćaju u Republiku Hrvatsku.

(2) Ako se dobro iz prve države članice otpremi izravno u drugu državu članicu, a još uvijek su ispunjeni uvjeti iz članka 7. stavka 6. točaka d), e) i f) Zakona tada porezni obveznik mora takvu transakciju posebno evidentirati.

Članak 172.

Porezni obveznik, mora u skladu s člankom 83. stavkom 4. Zakona u svom knjigovodstvu osigurati osobito sljedeće podatke:

1. količina i vrijednost primljenih dobara,

2. opis dobara,

3. vrsta obavljene usluge,

4. ime i sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište naručitelja usluge,

5. PDV identifikacijski broj naručitelja usluge,

6. datum primitka dobara iz države članice naručitelja usluge,

7. datum povrata dobara nakon obavljene usluge,

8. količina dobara, koja nisu vraćena naručitelju,

9. opis dobara, koja nisu vraćena naručitelju.

XIV. RAZDOBLJE OPOREZIVANJA, OBRAČUNAVANJE PDV-a, POSTUPAK OPOREZIVANJA I PODNOŠENJE PRIJAVE PDV-a

1. Podnošenje prijave PDV-a

Članak 173.

(1) Porezni obveznik mora za razdoblje oporezivanja utvrditi obvezu PDV-a i iskazati je u prijavi PDV-a u kojoj se navode svi podaci potrebni za obračunavanje PDV-a odnosno ukupna vrijednost oporezivih transakcija i iznos PDV-a i pretporeza po stopama PDV-a te ukupnu vrijednost oslobođenih transakcija i transakcija koje ne podliježu oporezivanju.

(2) Prijavu PDV-a obvezna je podnijeti i osoba koja je obvezna platiti PDV umjesto poreznog obveznika koji nema sjedište u Republici Hrvatskoj, pravna osoba koja nije porezni obveznik i obvezna je platiti PDV na stjecanje dobara unutar Europske unije, osoba koja je registrirana za potrebe PDV-a i stječe novo prijevozno sredstvo te porezni obveznik ili pravna osoba koja nije porezni obveznik, čija ostala stjecanja nisu predmet oporezivanja PDV-om, a koji unutar Europske unije stječe dobra koja podliježu trošarinama. Prijavu PDV-a je obvezan podnijeti i mali porezni obveznik iz članka 90. stavka 1. Zakona kada obavlja usluge poreznim obveznicima iz drugih država članica ili iz trećih zemalja za koje je prema članku 17. stavku 1. Zakona mjesto obavljanja usluge mjesto sjedišta primatelja usluge kao i kad prima usluge od poreznih obveznika koji nemaju sjedište, stalnu poslovnu jedinicu, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu. Navedene osobe koje nisu upisane u registar obveznika PDV-a prijavu PDV-a podnose za ona razdoblja oporezivanja u kojima su stjecale dobra unutar Europske unije, primale usluge za koje su obvezne platiti PDV, odnosno obavljale usluge za koje je primatelj obvezan platiti PDV.

(3) Prijava PDV-a predaje se elektroničkim putem do 20-og dana u mjesecu koji slijedi po završetku razdoblja oporezivanja (mjeseca ili tromjesečja) nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema sjedištu odnosno prebivalištu ili uobičajenom boravištu poreznog obveznika. Prijavu PDV-a u papirnatom obliku može podnijeti porezni obveznik koji nema sjedište, stalnu poslovnu jedinicu, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu i obavlja isključivo povremeni međunarodni cestovni prijevoz putnika na području Republike Hrvatske, mali porezni obveznik koji isključivo prima i obavlja usluge poreznom obvezniku iz trećih zemalja te kada je obvezan platiti PDV prema članku 75. stavku 2. Zakona.

(4) Porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a uz prijavu PDV-a podnosi i posebnu evidenciju o primljenim računima za razdoblje oporezivanja za koje je u prijavi PDV-a iskazan pretporez u točki III.1, III.2 i/ili III.3 elektroničkim putem do 20-og dana u mjesecu koji slijedi po završetku razdoblja oporezivanja (mjeseca ili tromjesečja) nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema sjedištu odnosno prebivalištu ili uobičajenom boravištu poreznog obveznika. Iznimno, posebnu evidenciju o primljenim računima ne podnosi porezni obveznik koji nema sjedište, stalnu poslovnu jedinicu, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu i obavlja isključivo povremeni međunarodni cestovni prijevoz putnika na području Republike Hrvatske te mali porezni obveznik iz članka 90. stavka 1. Zakona. Posebna evidencija o primljenim računima sadrži podatke iz članka 165. ovoga Pravilnika.

(5) Tromjesečni porezni obveznici mogu se odlučiti za podnošenje prijava za razdoblje iz članka 84. stavka 1. Zakona najkasnije do 15. siječnja tekuće godine. Mjesečni porezni obveznici čija je vrijednost isporučenih dobara i usluga uključujući i PDV u prethodnoj kalendarskoj godini manja od 800.000,00 kuna, mogu se odlučiti za podnošenje prijava za razdoblje iz članka 84. stavka 2. Zakona najkasnije do 15. siječnja tekuće godine. Porezni obveznici koji obavljaju transakcije unutar Europske unije ne mogu biti tromjesečni obveznici PDV-a, već isključivo mjesečni obveznici PDV-a. Porezni obveznici koji tijekom godine prestaju obavljati transakcije unutar Europske unije ostaju mjesečni porezni obveznici do kraja tekuće kalendarske godine.

(6) Tromjesečni porezni obveznici koji počinju obavljati transakcije unutar Europske unije tijekom tromjesečja, obvezni su za svaki mjesec tog tromjesečja podnijeti mjesečnu prijavu PDV-a.

(7) Porezni obveznik mora u prijavi PDV-a koju podnosi za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine napraviti sva usklađenja i ispravke za tu kalendarsku godinu.

(8) Ako porezni obveznik prestaje s poslovanjem obvezan je u prijavi PDV-a koju podnosi za posljednje razdoblje oporezivanja u kojem je poslovao napraviti sva usklađenja i ispravke do dana prestanka poslovanja. Navedeno su obvezni napraviti i porezni obveznici koji su obavljali isključivo oporezive isporuke dobara i usluga, a počinju obavljati isključivo isporuke dobara i usluga oslobođene PDV-a u roku iz članka 85. stavka 6. Zakona za ono razdoblje oporezivanja u kojem je došlo do promjene.

(9) Porezni zastupnik za poreznog obveznika kojeg zastupa podnosi prijavu PDV-a na Obrascu PDV Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb do 20-og dana u mjesecu koji slijedi po završetku razdoblja oporezivanja te je u prijavi PDV-a koju podnosi za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine obvezan napraviti sva usklađenja i ispravke za tu kalendarsku godinu. U slučaju prestanka poslovanja stranog poreznog obveznika u tuzemstvu porezni zastupnik obvezan je u prijavi PDV-a koju podnosi za posljednje razdoblje oporezivanja u kojem je poslovao napraviti sva usklađenja i ispravke do dana prestanka poslovanja.

(10) Ako porezni obveznik u propisanom roku ne podnese prijavu PDV-a ili nema propisanu dokumentaciju i porezne evidencije, Porezna uprava može procijeniti obvezu PDV-a na temelju obavljenog nadzora, usporedbom s poreznim obveznikom koji obavlja sličnu djelatnost ili na temelju drugih podataka o poslovanju poreznog obveznika.

(11) Oblik i sadržaj Obrasca PDV sastavni su dijelovi ovoga Pravilnika.

Članak 173.a

(1) Iznimno od članka 85. stavka 6. Zakona strani porezni obveznik koji obavlja isključivo povremeni međunarodni cestovni prijevoz putnika autobusom, mini-busom, kombi vozilom ili taxi službom na području Republike Hrvatske obvezan je podnijeti mjesečne prijave PDV-a za razdoblja oporezivanja u kojima je obavljao usluge međunarodnog cestovnog prijevoza putnika na području Republike Hrvatske.

(2) Strani porezni obveznik obvezan je Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb prije svakog obavljanja usluge međunarodnog cestovnog prijevoza putnika na području Republike Hrvatske podnijeti Prijavu usluga međunarodnog cestovnog prijevoza.

(3) Prijava usluga međunarodnog cestovnog prijevoza putnika iz stavka 2. ovoga članka podnosi se na Obrascu MCP koji je sastavni dio ovoga Pravilnika putem aplikacije za elektroničku predaju Obrasca MCP.

(4) U prijavu iz stavka 2. ovoga članka upisuju se podaci kako slijedi:

1. PDV identifikacijski broj pravne ili fizičke osobe registrirane za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj koja obavlja uslugu povremenog međunarodnog cestovnog prijevoza putnika,

2. naziv, odnosno ime i prezime poreznog obveznika,

3. adresa poreznog obveznika (država, mjesto, ulica i broj),

4. PDV identifikacijski broj poreznog zastupnika koji zastupa poreznog obveznika,

5. ime i prezime odgovorne osobe,

6. redni broj usluge prijevoza na području Republike Hrvatske,

7. datum ili razdoblje obavljanja usluge prijevoza na području Republike Hrvatske,

8. registracijska oznaka prijevoznog sredstva,

9. mjesto ulaska i mjesto izlaska iz Republike Hrvatske/planirana relacija usluge prijevoza na području Republike Hrvatske,

10. ime i prezime osobe koja je sastavila obračun i jamči za istinitost prijavljenih podataka,

11. mjesto i datum,

12. potpis.

(5) U slučaju ispravka podataka iz već podnijete prijave iz stavka 2. ovoga članka, podnosi se nova prijava.

Članak 174.

Pod točkom I. Obrasca PDV iskazuju se podaci o obavljenim transakcijama u razdoblju oporezivanja koje ne podliježu oporezivanju te transakcijama koje su oslobođene PDV-a kako slijedi:

1. pod točkom I.1. iskazuju se podaci iz stupca 7 Knjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), odnosno upisuju se podaci o obavljenim isporukama dobara i usluga u tuzemstvu kod kojih dolazi do prijenosa porezne obveze na poreznog obveznika primatelja isporuke, odnosno za koje je porezni obveznik primatelj isporuke obvezan platiti PDV u skladu s člankom 75. stavkom 3. Zakona. Pod ovim rednim brojem upisuju se i podaci o primljenim predujmovima.

2. pod točkom I.2. iskazuju se podaci iz stupca 8 Knjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), odnosno upisuju se podaci o obavljenim isporukama dobara iz članka 13. stavka 3. i 4. Zakona koja preveze ili otpremi porezni obveznik isporučitelj ili druga osoba za njegov račun iz Republike Hrvatske u drugu državu članicu u kojoj je nastala obveza za obračun PDV-a jer je porezni obveznik isporučitelj prešao prag isporuke koji je propisala ta država članica ili je odustao od praga isporuke u toj državi članici.

3. pod točkom I.3. iskazuju se podaci iz stupca 9 Knjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), odnosno upisuju se podaci o isporukama dobara unutar Europske unije iz članka 41. stavka 1. Zakona, odnosno podaci o oslobođenim isporukama dobara poreznim obveznicima registriranima za potrebe PDV-a u drugim državama članicama. Nadalje upisuju se podaci o isporukama u okviru trostranog posla iz članka 10. Zakona koje obavi prvi isporučitelj, zatim isporuke iz članka 7. stavka 5. Zakona, odnosno premještanje dobara koja su dio poslovne imovine poreznog obveznika koje obavi porezni obveznik, a što se smatra isporukom dobara u druge države članice Europske unije. Također na ovom rednom broju upisuju se i vrijednosti isporuke dobara u druge države članice Europske unije na koja su se primjenjivali carinski postupci 42 i 63, odnosno upisuje se vrijednost oslobođene isporuke dobara u druge države članice, koja su iz trećeg područja ili treće zemlje uvezena u Europsku uniju na područje Republike Hrvatske uz primjenu oslobođenja od plaćanja PDV-a.

4. pod točkom I.4. iskazuju se podaci iz stupca 10 Knjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), odnosno upisuju se podaci o obavljenim uslugama iz članka 17. stavka 1. Zakona za koje je primatelj iz druge države članice Europske unije obvezan obračunati i platiti PDV u svojoj državi članici u skladu s člankom 196. Direktive Vijeća 2006/112/EZ. Podaci iskazani pod ovom točkom iskazuju se i u Zbirnoj prijavi.

5. pod točkom I.5. iskazuju se podaci iz stupca 11 Knjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), odnosno upisuju se podaci o obavljenim isporukama dobara i usluga za koje je primatelj iz druge države članice obvezan obračunati i platiti PDV u skladu s člankom 194. Direktive Vijeća 2006/112/EZ. Ovdje se upisuju i podaci o obavljenim uslugama poreznim obveznicima iz treće zemlje za koje se mjesto obavljanja utvrđuje sukladno odredbama članka 17. stavka 1. Zakona, te podaci o obavljenim isporukama dobara i usluga za koje je primatelj iz treće zemlje obvezan obračunati i platiti PDV. Također, ovdje se upisuju podaci o obavljenim isporukama dobara putem sustava za prirodni plin, električnu energiju, grijanje ili hlađenje za koje primatelj plaća PDV u skladu s člankom 195. Direktive Vijeća 2006/112/EZ.

6. pod točkom I.6. iskazuju se podaci iz stupca 12 Knjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), odnosno upisuju se podaci o obavljenim isporukama dobara iz članka 13. stavka 10. Zakona koja se sastavljaju ili postavljaju u drugoj državi članici u kojoj nastaje obveza za obračun PDV-a.

7. pod točkom I.7. iskazuju se podaci iz stupca 13 Knjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), odnosno upisuju se podaci o obavljenim isporukama novih prijevoznih sredstava u druge države članice Europske unije u smislu članka 41. stavka 1. točke b) Zakona.

8. pod točkom I.8. iskazuju se podaci iz stupca 14 Knjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), odnosno upisuju se podaci o obavljenim isporukama u tuzemstvu koje su oslobođene PDV-a bez prava na odbitak pretporeza prema člancima 39., 40. i 114. Zakona.

9. pod točkom I.9. iskazuju se podaci iz stupca 15 Knjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), odnosno upisuju se podaci o obavljenom izvozu dobara u treće zemlje, te obavljene usluge prijevoza i sve druge otpremne usluge u vezi s izvozom dobara, koje su prema odredbama članka 45. stavka 1. Zakona oslobođene PDV-a s pravom na odbitak pretporeza.

10. pod točkom I.10. iskazuju se podaci iz stupca 16 Knjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), odnosno upisuju se podaci o isporukama iz članaka 43. i 44. stavka 1. točaka 35., 37. i 38. i članaka 46., 47., 48., 49., 51., 52., 53. i 56. Zakona i članka 198. ovoga Pravilnika koje su oslobođene PDV-a s pravom na odbitak pretporeza. Ovdje se upisuju i podaci o isporukama koje su bile oporezive stopom 0%.

Članak 175.

Pod točkom II. Obrasca PDV iskazuju se podaci o ukupno obavljenim oporezivim transakcijama (poreznim osnovicama) i iznosima PDV-a kako slijedi:

1. pod točkom II.1. upisuju se podaci o svim obavljenim isporukama, uključujući i isporuke dobara i usluga obavljene u neposlovne svrhe (izuzimanje dobara i usluga) iz članka 7. stavka 3. i članka 8. stavka 3. Zakona te nezaračunanim isporukama, oporezivim po stopi 5%. Pod ovom točkom iskazuju se podaci po svim izdanim računima bez obzira jesu li isporuke obavljene ili nisu. Podaci koji se ovdje upisuju predstavljaju za to razdoblje zbroj iznosa iz stupaca 17, odnosno 18 Knjige izdanih (izlaznih) računa za isporuke iz članka 4. stavka 1. točaka 1. i 3. Zakona kao i podaci o nezaračunanim isporukama za koje porezni obveznik podatke osigurava na temelju urednih i vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava u svome knjigovodstvu ili izvanknjigovodstvenoj evidenciji. Pod ovim rednim brojem upisuju se i podaci o primljenim predujmovima. Na ovom rednom broju upisuju se i podaci o isporukama dobara na brodovima, u zrakoplovima i vlakovima iz članka 14. Zakona, koje su oporezive po stopi 5%, kada je mjesto početka prijevoza putnika u Republici Hrvatskoj.

2. pod točkom II.2. upisuju se podaci o svim obavljenim isporukama, uključujući i isporuke dobara i usluga obavljene u neposlovne svrhe (izuzimanje dobara i usluga) iz članka 7. stavka 3. i članka 8. stavka 3. Zakona te nezaračunanim isporukama, oporezivim po stopi 13%. Pod ovom točkom iskazuju se podaci po svim izdanim računima bez obzira jesu li isporuke obavljene ili nisu. Podaci koji se ovdje upisuju predstavljaju za to razdoblje zbroj iznosa iz stupaca 19, odnosno 20 Knjige izdanih (izlaznih) računa za isporuke iz članka 4. stavka 1. točaka 1. i 3. Zakona kao i podaci o nezaračunanim isporukama za koje porezni obveznik podatke osigurava na temelju urednih i vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava u svome knjigovodstvu ili izvanknjigovodstvenoj evidenciji. Pod ovim rednim brojem upisuju se i podaci o primljenim predujmovima. Na ovom rednom broju upisuju se i podaci o isporukama dobara na brodovima, u zrakoplovima i vlakovima iz članka 14. Zakona, koje su oporezive po stopi 13%, kada je mjesto početka prijevoza putnika u Republici Hrvatskoj. Ovdje se upisuju i podaci o ranije obavljenim isporukama koje su bile oporezive po stopi 10%.

3. pod točkom II.3. upisuju se podaci o svim obavljenim isporukama, uključujući i isporuke dobara i usluga obavljene u neposlovne svrhe (izuzimanje dobara i usluga) iz članka 7. stavka 3. i članka 8. stavka 3. Zakona te nezaračunanim isporukama, oporezivim po stopi 25%. Pod ovom točkom iskazuju se podaci po svim izdanim računima bez obzira jesu li isporuke obavljene ili nisu. Ovdje se upisuju i podaci o isporukama koje podliježu posebnom postupku oporezivanja marže, zatim podaci o posebnom postupku oporezivanja putničkih agencija, podaci o posebnom postupku za prodaju putem javne dražbe, te podaci o posebnom postupku oporezivanja investicijskog zlata ako je porezni obveznik primijenio redovni postupak oporezivanja. U posebnim postupcima kao porezna osnovica upisuje se samo ostvarena razlika u cijeni. Podaci koji se ovdje upisuju predstavljaju za to razdoblje zbroj iznosa iz stupaca 21, odnosno 22 Knjige izdanih (izlaznih) računa za isporuke iz članka 4. stavka 1. točaka 1. i 3. Zakona, zatim zbroj iznosa iz stupaca 10 odnosno 11 iz Evidencije o prodanim dobrima na koja se primjenjuje posebni postupak oporezivanja marže (Obrazac PDV-MI), kao i podaci o nezaračunanim isporukama za koje porezni obveznik podatke osigurava na temelju urednih i vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava u svome knjigovodstvu ili izvanknjigovodstvenoj evidenciji. Pod ovim rednim brojem upisuju se i podaci o primljenim predujmovima. Ovdje se upisuju i podaci o iznosu PDV-a na vlastitu potrošnju na 30% odnosno 100% iznosa troška amortizacije za osobne automobile ili druga sredstva za osobni prijevoz poduzetnika, poslovodnih, rukovodnih i drugih zaposlenih koji obračunavaju i plaćaju porezni obveznici koji su koristili pravo na odbitak pretporeza pri nabavi tih dobara nabavljenih do 31. prosinca 2009. godine. Porezni obveznik podatke o takvom izračunu vlastite potrošnje osigurava na temelju urednih i vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava u svome knjigovodstvu ili izvanknjigovodstvenoj evidenciji. Ovdje se upisuju i podaci o ranije obavljenim isporukama koje su bile oporezive po stopi 22% i 23%. Na ovom rednom broju upisuju se i podaci o isporukama dobara na brodovima, u zrakoplovima i vlakovima iz članka 14. Zakona, koje su oporezive po stopi 25%, kada je mjesto početka prijevoza putnika u Republici Hrvatskoj.

4. pod točkom II.4. iskazuje se vrijednost primljenih isporuka u tuzemstvu i pripadajućeg PDV-a kod kojih je došlo do prijenosa porezne obveze na primatelja isporuke, pa je primatelj obvezan prema članku 75. stavku 3. Zakona obračunati i platiti PDV. Pod ovim rednim brojem upisuju se i podaci o danim predujmovima.

5. pod točkom II.5. upisuje se vrijednost stečenih dobara unutar Europske unije iz članka 4. stavka 1. točke 2. i članka 9. stavka 4. Zakona i pripadajući iznos PDV-a na stjecanje iz drugih država članica što ga porezni obveznik obračuna po stopi 5%.

6. pod točkom II.6. upisuje se vrijednost stečenih dobara unutar Europske unije iz članka 4. stavka 1. točke 2. i članka 9. stavka 4. Zakona i pripadajući iznos PDV-a na stjecanje iz drugih država članica što ga porezni obveznik obračuna po stopi 13%. Ovdje se upisuju i podaci o stjecanjima koja su bila oporeziva stopom 10%.

7. pod točkom II.7. upisuje se vrijednost stečenih dobara unutar Europske unije iz članka 4. stavka 1. točke 2. i članka 9. stavka 4. Zakona i pripadajući iznos PDV-a na stjecanje iz drugih država članica što ga porezni obveznik obračuna po stopi 25%.

8. pod točkom II.8. upisuje se vrijednost primljene usluge iz druge države članice i iznos PDV-a po stopi 5% koji porezni obveznik primatelj treba obračunati i platiti u skladu s odredbama članka 75. stavka 1. točke 6. Zakona.

9. pod točkom II.9. upisuje se vrijednost primljene usluge iz druge države članice i iznos PDV-a po stopi 13% koji porezni obveznik primatelj treba obračunati i platiti u skladu s odredbama članka 75. stavka 1. točke 6. Zakona. Ovdje se upisuju i podaci o vrijednostima primljenih usluga koje su bile oporezive stopom 10%.

10. pod točkom II.10. upisuje se vrijednost primljene usluge iz druge države članice i iznos PDV-a po stopi 25% koji porezni obveznik primatelj treba obračunati i platiti u skladu s odredbama članka 75. stavka 1. točke 6. Zakona.

11. pod točkom II.11. upisuje se vrijednost isporuka koje poreznom obvezniku obavi porezni obveznik koji nema sjedište u Republici Hrvatskoj (porezni obveznici sa sjedištem u državama članicama Europske unije ili u trećim zemljama), a za koju je porezni obveznik primatelj dobra ili usluge obvezan obračunati i platiti PDV po stopi 5% u skladu s člankom 75. stavkom 2. Zakona. Ovdje se upisuje i vrijednost usluga koje je poreznom obvezniku obavio porezni obveznik za sjedištem u trećoj zemlji, za koje je porezni obveznik primatelj usluge obvezan obračunati i platiti PDV po stopi 5% u skladu s člankom 75. stavkom 1. točkom 6. Zakona. Ovdje se upisuje i vrijednost dobara koja je primatelj oporezive isporuke iz članka 10. stavka 4. Zakona primio u okviru trostranog posla.

12. pod točkom II.12. upisuje se vrijednost isporuka koje poreznom obvezniku obavi porezni obveznik koji nema sjedište u Republici Hrvatskoj (porezni obveznici sa sjedištem u državama članicama Europske unije ili u trećim zemljama), a za koju je porezni obveznik primatelj dobra ili usluge obvezan obračunati i platiti PDV po stopi 13% u skladu s člankom 75. stavkom 2. Zakona. Ovdje se upisuje i vrijednost usluga koje je poreznom obvezniku obavio porezni obveznik za sjedištem u trećoj zemlji, za koje je porezni obveznik primatelj usluge obvezan obračunati i platiti PDV po stopi 13% u skladu s člankom 75. stavkom 1. točkom 6. Zakona. Ovdje se upisuje i vrijednost dobara koja je primatelj oporezive isporuke iz članka 10. stavka 4. Zakona primio u okviru trostranog posla. Ovdje se upisuju i podaci o isporukama koje su bile oporezive stopom 10%.

13. pod točkom II.13. upisuje se vrijednost primljene isporuke koju poreznom obvezniku obavi porezni obveznik koji nema sjedište u Republici Hrvatskoj (porezni obveznici sa sjedištem u državama članicama Europske unije ili u trećim zemljama), a za koju je porezni obveznik primatelj dobra ili usluge obvezan obračunati i platiti PDV po stopi 25% u skladu s člankom 75. stavkom 1. točkom 7. te člankom 75. stavkom 2. Zakona. Ovdje se upisuje i vrijednost usluga koje je poreznom obvezniku obavio porezni obveznik za sjedištem u trećoj zemlji, za koje je porezni obveznik primatelj usluge obvezan obračunati i platiti PDV po stopi 25% u skladu s člankom 75. stavkom 1. točkom 6. Zakona. Ovdje se upisuje i vrijednost dobara koja je primatelj oporezive isporuke iz članka 10. stavka 4. Zakona primio u okviru trostranog posla.

14. pod točkom II.14. upisuju se podaci o naknadnim oslobođenjima izvoza u okviru osobnog putničkog prometa (članak 45. stavak 2. Zakona). Podaci se upisuju iz evidencije PDV-F.

15. pod točkom II.15. upisuju se podaci o vrijednosti uvezenih dobara i obračunanom PDV-u pri uvozu u smislu članka 76. stavka 8. Zakona.

Članak 176.

U Obrascu PDV pod točkom III. iskazuje se ukupna vrijednost primljenih isporuka i obračunani pretporez u primljenim isporukama dobara i usluga kako slijedi:

1. pod točkom III.1. upisuju se podaci o pretporezu sadržanom u primljenim računima od drugih poreznih obveznika za koje su izdani računi prema člancima 79. i 80. Zakona, po kojima se može odbiti pretporez, odnosno upisuju se podaci iz članka 58. stavka 1. Zakona. Podaci se upisuju iz stupca 6 (porezna osnovica) i stupca 11 (pretporez) Knjige primljenih (ulaznih) računa za pojedino razdoblje oporezivanja. U slučaju kad porezni obveznik dijeli ulazni pretporez na dio koji može odbiti i dio koji ne može odbiti, tada u Obrascu PDV iskazuje pripadajući dio porezne osnovice iz stupca 6 Knjige primljenih (ulaznih) računa.

2. pod točkom III.2. upisuju se podaci o pretporezu sadržanom u primljenim računima od drugih poreznih obveznika za koje su izdani računi prema člancima 79. i 80. Zakona, po kojima se može odbiti pretporez, odnosno upisuju se podaci iz članka 58. stavka 1. Zakona. Podaci se upisuju iz stupca 7 (porezna osnovica) i stupca 13 (pretporez) Knjige primljenih (ulaznih) računa za pojedino razdoblje oporezivanja. U slučaju kad porezni obveznik dijeli ulazni pretporez na dio koji može odbiti i dio koji ne može odbiti, tada u Obrascu PDV iskazuje pripadajući dio porezne osnovice iz stupca 7 Knjige primljenih (ulaznih) računa. Ovdje se upisuju podaci o naknadnim ispravcima pretporeza koji se odnose na razdoblje u kojem se primjenjivala stopa PDV-a 10%.

3. pod točkom III.3. upisuju se podaci o pretporezu sadržanom u primljenim računima od drugih poreznih obveznika za koje su izdani računi prema člancima 79. i 80. Zakona, po kojima se može odbiti pretporez, odnosno upisuju se podaci iz članka 58. stavka 1. Zakona. Podaci se upisuju iz stupca 8 (porezna osnovica) i stupca 15 (pretporez) Knjige primljenih (ulaznih) računa za pojedino razdoblje oporezivanja. U slučaju kad porezni obveznik dijeli ulazni pretporez na dio koji može odbiti i dio koji ne može odbiti, tada u Obrascu PDV iskazuje pripadajući dio porezne osnovice iz stupca 8 Knjige primljenih (ulaznih) računa. Ovdje se upisuju podaci o naknadnim ispravcima pretporeza koji se odnose na razdoblje u kojem se primjenjivala stopa PDV-a 22% ili 23%.

4. pod točkom III.4. upisuju se podaci o vrijednosti primljene isporuke i pretporezu što ga je porezni obveznik primatelj isporuke obračunao temeljem članka 75. stavka 3. Zakona.

5. pod točkom III.5. upisuju se podaci iz članka 58. stavka 3. Zakona, odnosno podaci o vrijednosti stečenih dobara unutar Europske unije i iznosu PDV-a što ga je porezni obveznik primatelj obračunao po stopi PDV-a 5% na takvo stjecanje dobara.

6. pod točkom III.6. upisuju se podaci iz članka 58. stavka 3. Zakona, odnosno podaci o vrijednosti stečenih dobara unutar Europske unije i iznosu PDV-a što ga je porezni obveznik primatelj obračunao po stopi PDV-a 13% na takvo stjecanje dobara. Ovdje se upisuju i podaci o vrijednosti stečenih dobara koja su bila oporeziva stopom 10%.

7. pod točkom III.7. upisuju se podaci iz članka 58. stavka 3. Zakona, odnosno podaci o vrijednosti stečenih dobara unutar Europske unije i iznosu PDV-a što ga je porezni obveznik primatelj obračunao po stopi PDV-a 25% na takvo stjecanje dobara.

8. pod točkom III.8. upisuju se podaci iz članka 58. stavka 2. Zakona, odnosno podaci o vrijednosti primljenih usluga od poreznih obveznika iz drugih država članica, kao i o iznosu PDV-a koji porezni obveznik primatelj treba obračunati u skladu s člankom 75. stavkom 1. točkom 6. Zakona po stopi PDV-a 5%.

9. pod točkom III.9. upisuju se podaci iz članka 58. stavka 2. Zakona, odnosno podaci o vrijednosti primljenih usluga od poreznih obveznika iz drugih država članica, kao i o iznosu PDV-a koji porezni obveznik primatelj treba obračunati u skladu s člankom 75. stavkom 1. točkom 6. Zakona po stopi PDV-a 13%. Ovdje se upisuju i podaci o vrijednostima primljenih usluga koje su bile oporezive stopom 10%.

10. pod točkom III.10. upisuju se podaci iz članka 58. stavka 2. Zakona, odnosno podaci o vrijednosti primljenih usluga od poreznih obveznika iz drugih država članica, kao i o iznosu PDV-a koji porezni obveznik primatelj treba obračunati u skladu s člankom 75. stavkom 1. točkom 6. Zakona po stopi PDV-a 25%.

11. pod točkom III.11. upisuju se podaci iz članka 58. stavka 2. Zakona, odnosno podaci o vrijednosti primljenih dobara i usluga od poreznih obveznika koji nemaju sjedište u Republici Hrvatskoj (porezni obveznici sa sjedištem u državama članicama Europske unije ili u trećim zemljama), kao i o iznosu PDV-a koji porezni obveznik primatelj treba obračunati u skladu s člankom 75. stavkom 2. Zakona po stopi PDV-a 5%. Također upisuju se i podaci o vrijednosti primljenih usluga koje su poreznom obvezniku obavili porezni obveznici sa sjedištem u trećoj zemlji i iznosu PDV-a po stopi 5% koji porezni obveznik primatelj treba obračunati u skladu s člankom 75. stavkom 1. točkom 6. Zakona. Ovdje se upisuju i podaci o iznosu PDV-a obračunanog po stopi PDV-a 5% u okviru trostranih poslova iz članka 10. stavka 4. Zakona.

12. pod točkom III.12. upisuju se podaci iz članka 58. stavka 2. Zakona, odnosno podaci o vrijednosti primljenih dobara i usluga od poreznih obveznika koji nemaju sjedište u Republici Hrvatskoj (porezni obveznici sa sjedištem u državama članicama Europske unije ili u trećim zemljama), kao i o iznosu PDV-a koji porezni obveznik primatelj treba obračunati u skladu s člankom 75. stavkom 2. Zakona po stopi PDV-a 13%. Također upisuju se i podaci o vrijednosti primljenih usluga koje su poreznom obvezniku obavili porezni obveznici sa sjedištem u trećoj zemlji i iznosu PDV-a po stopi 13% koji porezni obveznik primatelj treba obračunati u skladu s člankom 75. stavkom 1. točkom 6. Zakona. Ovdje se upisuju i podaci o iznosu PDV-a obračunanog po stopi PDV-a 13% u okviru trostranih poslova iz članka 10. stavka 4. Zakona. Ovdje se upisuju i podaci o vrijednosti primljenih dobara i usluga koji su bili oporezivi stopom 10%.

13. pod točkom III.13. upisuju se podaci iz članka 58. stavka 2. Zakona, odnosno podaci o vrijednosti primljenih dobara i usluga od poreznih obveznika koji nemaju sjedište u Republici Hrvatskoj (porezni obveznici sa sjedištem u državama članicama Europske unije ili u trećim zemljama), kao i o iznosu PDV-a koji porezni obveznik primatelj treba obračunati u skladu s člankom 75. stavkom 1. točkom 7. i člankom 75. stavkom 2. Zakona po stopi PDV-a 25%. Također upisuju se i podaci o vrijednosti primljenih usluga koje su poreznom obvezniku obavili porezni obveznici sa sjedištem u trećoj zemlji i iznosu PDV-a po stopi 25% koji porezni obveznik primatelj treba obračunati u skladu s člankom 75. stavkom 1. točkom 6. Zakona. Ovdje se upisuju i podaci o iznosu PDV-a obračunanog po stopi PDV-a 25% u okviru trostranih poslova iz članka 10. stavka 4. Zakona.

14. pod točkom III.14. upisuju se podaci o vrijednosti uvezenih dobara i obračunanom iznosu PDV-a koji porezni obveznik može odbiti u skladu s člankom 58. stavkom 2. Zakona.

15. pod točkom III.15. upisuju se podaci o ispravcima odbitka pretporeza iz članka 63., 64., 65. i 65.a Zakona. Ako porezni obveznik ima podatak na ovom rednom broju, obvezan je uz prijavu PDV-a priložiti obračun iz kojega je vidljiv ukupan pretporez, iskorišteno (neiskorišteno) pravo na odbitak pretporeza i iznos smanjenja (povećanja) pretporeza. Ako porezni obveznik prema obračunu iskaže obvezu PDV-a u obrascu na ovom rednom broju iskazuje podatak s predznakom minus (-). Kad se radi o pravu na povrat dijela pretporeza tada se u obrascu na ovom rednom broju iskazuje podatak s predznakom plus (+).

Članak 177.

(1) U Obrascu PDV, pod točkom IV. iskazuje se podatak o obvezi PDV-a razdoblja oporezivanja za uplatu ili za povrat. Ako je PDV po obavljenim isporukama pod II. veći od iznosa pretporeza u primljenim isporukama iz točke III. ovoga obrasca iskazuje se obveza za uplatu i obrnuto, ako je iznos pretporeza pod III. veći od iznosa obveze pod II. iskazuje se pravo na povrat PDV-a.

(2) U Obrascu PDV, pod točkom V. iskazuju se podaci o neuplaćenom PDV-u do dana podnošenja prijave PDV-a po prethodnom obračunu odnosno o pretplati PDV-a (poreznom kreditu) iz ranijeg razdoblja oporezivanja.

(3) U Obrascu PDV, pod točkom VI. iskazuju se podaci o ukupnoj razlici PDV-a za uplatu odnosno povrat. Ova razlika rezultat je obračuna PDV-a za razdoblje oporezivanja i prenesene obveze odnosno preplate (kredita) iz prethodne prijave PDV-a. Porezni obveznik može tu razliku tražiti za povrat, koristiti je kao predujam za buduće obveze ili svoje pravo na povrat može ustupiti na način propisan Općim poreznim zakonom. O načinu na koji želi ostvariti povrat PDV-a porezni obveznik se izjašnjava stavljanjem oznake »X« u prijavi PDV-a na za to predviđena mjesta. Porezni obveznik se u okviru iznosa za povrat PDV-a iskazanog u prijavi PDV-a na rednom broju VI. može izjasniti za više načina povrata. Ako porezni obveznik odluči tražiti povrat PDV-a, ne podnosi zahtjev za povrat.

(4) U Obrascu PDV, pod točkom VII. upisuje se postotak prava na odbitak pretporeza izračunanog na temelju isporuka prethodne kalendarske godine.

Članak 178.

(1) U Obrascu PDV pod točkom VIII. upisuju se ostali podaci o promjenama značajnim za utvrđivanje obveze PDV-a na način da se unose samo vrijednosni podaci (neto vrijednost). Ovdje se iskazuju podaci kako slijedi:

1. pod točkom VIII.1. upisuju se podaci o nabavi nekretnina, nabavi osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz, prodaji osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz te nabavi i prodaji ostale dugotrajne imovine. U podacima o nabavi osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz upisuju se isključivo podaci o dijelu vrijednosti (poreznoj osnovici) s osnove koje je odbijeno 50% pretporeza iz članka 61. stavka 2. Zakona uključujući i nabavu dobara i usluga u vezi s time.

2. pod točkom VIII.2. upisuju se podaci o otuđenju, odnosno stjecanju gospodarske cjeline ili pogona.

3. pod točkom VIII.3. upisuju se podaci o isporukama iz članka 40. stavka 1. točaka j) i k) Zakona, isporukama iz članka 40. stavka 4. Zakona, isporukama nekretnina koje su oporezive PDV-om te o broju isporučenih nekretnina.

4. pod točkom VIII.4. upisuju se podaci o ukupno primljenim uslugama od poreznih obveznika bez sjedišta u Republici Hrvatskoj. Ovi se podaci upisuju za svako razdoblje oporezivanja u kojem su takve usluge primljene.

5. pod točkom VIII.5. upisuju se podaci o ukupno obavljenim uslugama poreznim obveznicima bez sjedišta u Republici Hrvatskoj. Ovi se podaci upisuju za svako razdoblje oporezivanja u kojem su takve usluge obavljene.

6. pod točkom VIII.6. upisuju se podaci o primljenim dobrima iz EU u okviru trostranog posla.

7. pod točkom VIII.7. upisuje se podatak o primjeni postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama.

(2) Podaci se u Obrazac PDV unose iz knjigovodstva, Obrazaca I-RA i U-RA, Evidencije o prodanim dobrima na koja se primjenjuje posebni postupak oporezivanja marže (Obrazac PDV-MI), izvanknjigovodstvenih i drugih pomoćnih evidencija te carinskih i drugih knjigovodstvenih isprava, na način propisan za unošenje podataka u Obrazac PDV prema odredbama ovoga Pravilnika.

2. Prijava o tuzemnim isporukama s prijenosom porezne obveze

Članak 179.

(1) Porezni obveznik koji je upisan u registar obveznika PDV-a u tuzemstvu obvezan je popuniti i podnijeti Prijavu o tuzemnim isporukama s prijenosom porezne obveze kada obavlja isporuke dobara i usluga iz članka 75. stavka 3. Zakona. Navedeno se ne odnosi na poreznog obveznika koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu, a registriran je za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj.

(2) Prijava o tuzemnim isporukama s prijenosom porezne obveze podnosi se na Obrascu PPO koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(3) Prijava iz stavka 1. ovoga članka podnosi se u elektroničkom obliku za razdoblje od prvog do posljednjeg dana u tromjesečju razvrstano po mjesecima, najkasnije do 20-og dana u mjesecu koji slijedi po završetku tromjesečja.

(4) Porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a nije obvezan podnijeti prijavu iz stavka 1. ovoga članka ako u razdoblju iz stavka 3. ovoga članka nije obavljao isporuke iz članka 75. stavka 3. Zakona.

(5) U prijavu iz stavka 1. ovoga članka upisuju se podaci kako slijedi:

1. naziv nadležnog područnog ureda Porezne uprave,

2. naziv nadležne ispostave Porezne uprave,

3. osobni identifikacijski broj poreznog obveznika,

4. naziv, odnosno ime i prezime poreznog obveznika,

5. adresa poreznog obveznika (mjesto, ulica i broj),

6. osobni identifikacijski broj poreznog zastupnika,

7. tromjesečje i godina za koje se podnosi,

8. mjesec u kojem je obavljena isporuka,

9. redni broj primatelja isporuke,

10. osobni identifikacijski broj primatelja isporuke,

11. vrijednost obavljenih isporuka u kunama i lipama po pojedinom primatelju isporuke,

12. ukupna vrijednost obavljenih isporuka u kunama i lipama u prvom mjesecu tromjesečja,

13. ukupna vrijednost obavljenih isporuka u kunama i lipama u drugom mjesecu tromjesečja,

14. ukupna vrijednost obavljenih isporuka u kunama i lipama u trećem mjesecu tromjesečja,

15. ukupna vrijednost obavljenih isporuka u kunama i lipama,

16. ime i prezime osobe koja je sastavila obračun i jamči za istinitost prijavljenih podataka,

17. potpis.

(6) U slučaju ispravka podataka iz već podnijete prijave iz stavka 1. ovoga članka podnosi se nova prijava u kojoj su upisani ispravni podaci.

(7) U prijavu iz stavka 1. ovoga članka upisuju se i vrijednosti primljenih predujmova.

Brisan.

Članak 180.

Brisan.

Članak 181.

Brisan.

3. Prijava za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica Europske unije

Članak 182.

(1) Pravna ili fizička osoba koja je upisana u registar obveznika PDV-a odnosno koja je registrirana za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj i ima PDV identifikacijski broj obvezna je popuniti i podnijeti Prijavu za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica Europske unije koje su im obavile pravne i fizičke osobe registrirane za potrebe PDV-a u drugim državama članicama Europske unije.

(2) Prijava za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica Europske unije podnosi se na Obrascu PDV-S koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(3) U prijavu iz stavka 1. ovoga članka ne upisuju se vrijednosti usluga koje su oslobođene PDV-a u tuzemstvu, a koje su pravnim ili fizičkim osobama upisanim u registar obveznika PDV-a odnosno registriranima za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj i imaju PDV identifikacijski broj obavile pravne i fizičke osobe registrirane za potrebe PDV-a u drugim državama članicama Europske unije.

(4) Razdoblje oporezivanja za podnošenje prijave iz stavka 1. ovoga članka je od prvog do posljednjeg dana u mjesecu, a podnosi se u elektroničkom obliku najkasnije do 20 dana u mjesecu koji slijedi po završetku razdoblja oporezivanja.

(5) Pravna ili fizička osoba koja je upisana u registar obveznika PDV-a odnosno koja je registrirana za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj i ima PDV identifikacijski broj nije obvezna podnijeti prijavu iz stavka 1. ovoga članka ako u razdoblju oporezivanja nije stekla dobra i primila usluge iz drugih država članica Europske unije.

(6) U prijavu iz stavka 1. ovoga članka upisuju se podaci kako slijedi:

1. naziv nadležnog područnog ureda Porezne uprave,

2. naziv nadležne ispostave Porezne uprave,

3. PDV identifikacijski broj pravne ili fizičke osobe registrirane za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj,

4. naziv, odnosno ime i prezime poreznog obveznika,

5. adresa poreznog obveznika (mjesto, ulica i broj),

6. PDV identifikacijski broj poreznog zastupnika koji zastupa poreznog obveznika,

7. mjesec i godina za koje se podnosi,

8. redni broj isporuke,

9. kôd države članice Europske unije u kojoj je isporučitelj dobara i usluga pravna ili fizička osoba registrirana za potrebe PDV-a,

10. PDV identifikacijski broj isporučitelja, pravne ili fizičke osobe registrirane za potrebe PDV-a u državi članici sjedišta, bez kôda države članice,

11. vrijednost stečenih dobara iz druge države članice Europske unije u kunama i lipama po pojedinom isporučitelju dobara. Tu se upisuje vrijednost stečenih dobara iz druge države članice koje podliježu oporezivanju PDV-om u Republici Hrvatskoj,

12. vrijednost primljenih usluga iz druge države članice Europske unije u kunama i lipama po pojedinom isporučitelju, a za koje je primatelj obvezan platiti PDV u Republici Hrvatskoj u skladu s člankom 75. stavkom 1. točkom 6. Zakona,

13. upisuje se ukupan zbroj vrijednosti svih stečenih dobara iskazanih u polju (11),

14. upisuje se ukupan zbroj vrijednosti svih primljenih usluga iskazanih u polju (12),

15. ime i prezime osobe koja je sastavila obračun i jamči za istinitost prijavljenih podataka

16. potpis,

17. broj telefona, telefaxa i e-mail putem kojeg se može kontaktirati sa (ili u vezi s) poreznim obveznikom.

(7) U slučaju ispravka podataka iz već podnijete prijave iz stavka 1. ovoga članka, podnosi se nova prijava u kojoj su upisani ispravni podaci.

4. Prijava za isporuku novih prijevoznih sredstava

Članak 183.

(1) Porezni obveznik koji obavlja isporuku novog prijevoznog sredstva osobi koja nije registrirana za potrebe PDV-a ili porezni obveznik iz članka 6. stavka 4. Zakona, kod isporuke novog prijevoznog sredstva u drugu državu članicu, mora podnijeti Prijavu za isporuke novih prijevoznih sredstava (Obrazac – Isporuka NPS) najkasnije 10 dana od dana isporuke novog prijevoznog sredstva.

(2) Prijava za isporuku novih prijevoznih sredstava ne podnosi se za isporuke novih prijevoznih sredstava u tuzemstvu i u treće zemlje, odnosno treća područja.

(3) Prijava za isporuku novih prijevoznih sredstava podnosi se u roku iz stavka 1. ovoga članka Carinskoj upravi.

(4) U Prijavu za isporuku novih prijevoznih sredstava upisuje se podaci o isporučitelju novog prijevoznog sredstva, kupcu/stjecatelju novog prijevoznog sredstva, o novom prijevoznom sredstvu, zatim podaci o nabavi/uvozu/stjecanju novog prijevoznog sredstva te podaci o zahtjevu za povrat plaćenog PDV-a.

(5) Obrazac – Isporuka NPS podnosi se u tri primjerka i sastavni je dio ovoga Pravilnika.

(6) Porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a koji obavlja isporuku novog prijevoznog sredstva osobi koja nije registrirana za potrebe PDV-a navedenu isporuku iskazuje i u prijavi PDV-a.

5. Prijava za stjecanje novih prijevoznih sredstava

Članak 184.

(1) Kupci/stjecatelji koji stječu nova prijevozna sredstva unutar Europske unije sukladno članku 4. stavku 1. točki 2.b) Zakona, moraju podnijeti Prijavu za stjecanje novih prijevoznih sredstava (Obrazac – Stjecanje NPS) najkasnije 10 dana od dana stjecanja novog prijevoznog sredstva.

(2) Prijavu za stjecanje novih prijevoznih sredstava ne podnosi porezni obveznik koji nova prijevozna sredstva koristi za daljnju prodaju.

(3) Prijava za stjecanje novih prijevoznih sredstava podnosi se u roku iz stavka 1. ovoga članka Carinskoj upravi.

(4) U Prijavu za stjecanje novih prijevoznih sredstava upisuju se podaci o stjecatelju/kupcu novog prijevoznog sredstva, isporučitelju novog prijevoznog sredstva, o novom prijevoznom sredstvu te podaci potrebni za obračun i plaćanje PDV-a u Republici Hrvatskoj.

(5) Obrazac – Stjecanje NPS podnosi se u tri primjerka i sastavni je dio ovoga Pravilnika.

(6) Porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a ili porezni obveznik koji ima dodijeljen PDV identifikacijski broj koji stječe novo prijevozno sredstvo te porezni obveznik iz stavka 2. ovoga članka, takvo stjecanje iskazuje u prijavi PDV-a i Prijavi za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica Europske unije.

6. Zbirna prijava

Članak 185.

(1) Pravna ili fizička osoba koja je upisana u registar obveznika PDV-a odnosno koja je registrirana za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj popunjava i podnosi Zbirnu prijavu za isporuke dobara i obavljene usluge u druge države članice Europske unije pravnim i fizičkim osobama registriranima za potrebe PDV-a u drugim državama članicama Europske unije te za dobra koja se otpremaju ili prevoze u okviru aranžmana za premještanje dobara u skladu s uvjetima iz članka 7.a Zakona.

(2) Zbirna prijava podnosi se na Obrascu ZP koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(3) Zbirna prijava ne podnosi se u slučaju da pravna ili fizička osoba registrirana za potrebe PDV-a u razdoblju oporezivanja nije isporučivala dobara i usluge u druge države članice Europske unije, nije otpremala ili prevozila dobra u okviru aranžmana za premještanje dobara niti je došlo do izmjene dostavljenih podataka o dobrima koja se otpremaju ili prevoze u okviru aranžmana za premještanje.

(4) U Zbirnu prijavu ne upisuju se usluge koje su oslobođene PDV-a u državi članici gdje je transakcija oporeziva.

(5) U polja Zbirne prijave upisuje se:

1. naziv nadležnog područnog ureda Porezne uprave,

2. naziv nadležne ispostave Porezne uprave,

3. PDV identifikacijski broj pravne ili fizičke osobe registrirane za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj,

4. naziv, odnosno ime i prezime poreznog obveznika,

5. adresa poreznog obveznika (mjesto, ulica i broj),

6. PDV identifikacijski broj poreznog zastupnika koji zastupa poreznog obveznika,

7. mjesec i godina za koje se podnosi,

8. redni broj isporuke,

9. kôd države članice Europske unije u kojoj je primatelj dobara i usluga pravna ili fizička osoba registrirana za potrebe PDV-a, odnosno u okviru carinskih postupaka 42 i 63 te trostranog posla kôd države članice Europske unije u kojoj je primatelj ili stjecatelj dobara registriran za potrebe PDV-a,

10. PDV identifikacijski broj primatelja dobara i usluga, pravne ili fizičke osobe registrirane za potrebe PDV-a, bez kôda države članice, odnosno u okviru carinskih postupaka 42 i 63 te trostranog posla PDV identifikacijski broj primatelja/stjecatelja dobara pravne ili fizičke osobe registrirane za potrebe PDV-a, bez kôda države članice,

11. vrijednost isporuke dobara u druge države članice Europske unije u kunama i lipama po pojedinom primatelju/stjecatelju dobara. Ovdje se upisuje i vrijednost isporuke dobara u okviru trostranog posla u druge države članice Europske unije u kunama i lipama po pojedinom primatelju/stjecatelju dobara (popunjava prvi porezni obveznik u okviru trostranog posla). Ovdje se upisuje vrijednost isporuke dobara u druge države članice koja ne podliježe oporezivanju PDV-om u Republici Hrvatskoj ako je obavljena primatelju/stjecatelju dobara registriranom za potrebe PDV-a u drugoj državi članici kao i vrijednost oslobođene isporuke u okviru trostranog posla temeljem isprave koju isporučitelj dobara prvi porezni obveznik u trostranom poslu izdaje poreznom obvezniku stjecatelju dobara u okviru trostranog posla,

12. vrijednost isporuke dobara u druge države članice Europske unije u kunama i lipama po pojedinom primatelju/stjecatelju dobara u okviru carinskih postupaka 42 i 63. Tu se upisuje vrijednost oslobođene isporuke dobara u druge države članice, koja su iz trećeg područja ili treće zemlje uvezena u Republiku Hrvatsku uz primjenu oslobođenja od plaćanja PDV-a,

13. vrijednost isporuke dobara u okviru trostranog posla u kunama i lipama po pojedinom primatelju/stjecatelju dobara u okviru trostranog posla (popunjava drugi porezni obveznik u okviru trostranog posla) za razdoblje oporezivanja, odnosno tu se upisuje vrijednost oslobođene isporuke u okviru trostranog posla koju je stjecatelj (drugi porezni obveznik u trostranom poslu) koji je registriran za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj isporučio primatelju dobara u okviru trostranog posla,

14. vrijednost usluga obavljenih u druge države članice Europske unije u kunama i lipama po pojedinom primatelju usluga,

15. upisuje se ukupan zbroj vrijednosti svih isporuka dobara iskazanih u polju (11),

16. upisuje se ukupan zbroj vrijednosti svih isporuka dobara u okviru carinskih postupaka 42 i 63 iskazanih u polju (12),

17. upisuje se ukupan zbroj vrijednosti svih isporuka u okviru trostranog posla iskazanih u polju (13),

18. upisuje se ukupan zbroj vrijednosti svih obavljenih usluga iskazanih u polju (14),

19. redni broj prijenosa dobara u okviru aranžmana za premještanje dobara,

20. kôd države članice Europske unije u kojoj je potencijalni primatelj dobara u okviru aranžmana za premještanje dobara,

21. PDV identifikacijski broj potencijalnog primatelja dobra u okviru aranžmana za premještanje dobara bez kôda države članice,

22. PDV identifikacijski broj potencijalnog primatelja koji je zamijenjen u okviru aranžmana za premještanje dobara bez kôda države članice,

23. povrat dobara u okviru aranžmana za premještanje dobara,

24. ime i prezime osobe koja je sastavila obračun i jamči za istinitost prijavljenih podataka,

25. potpis,

26. broj telefona, telefaxa i e-mail putem kojeg se može kontaktirati sa (ili u vezi s) poreznim obveznikom.

(6) U slučaju ispravka podataka iz već podnijetih Zbirnih prijava, podnosi se nova Zbirna prijava.

(7) Razdoblje oporezivanja za podnošenje Zbirne prijave je od prvog do posljednjeg dana u mjesecu, a podnosi se u elektroničkom obliku najkasnije do 20. dana u mjesecu koji slijedi po završetku razdoblja oporezivanja.

XV. POSEBNI POSTUPCI OPOREZIVANJA

1. Posebni postupak oporezivanja za male porezne obveznike

Članak 186.

(1) Porezni obveznik iz članka 6. stavka 1. Zakona koji ima sjedište, stalnu poslovnu jedinicu, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu i u prethodnoj ili tekućoj kalendarskoj godini je obavio isporuke dobara i usluga iznad propisanog iznosa iz članka 90. stavka 1. Zakona, upisuje se u registar obveznika PDV-a od 1. siječnja tekuće godine, odnosno od 1. dana u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojem je obavio isporuke dobara i usluga iznad propisanog iznosa iz članka 90. stavka 1. Zakona.

(2) Porezni obveznik koji želi da se na njega primjenjuju odredbe članka 90. stavka 3. Zakona nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnosi zahtjev za registriranje za potrebe PDV-a radi upisa u registar obveznika PDV-a i obračunava PDV od dana navedenog u zahtjevu koji ne može biti prije dana podnošenja zahtjeva. Smatrat će se da je zahtjev usvojen ako Porezna uprava u roku od 8 dana od dana primitka zahtjeva ne donese rješenje o odbijanju zahtjeva te ga Porezna uprava upisuje u registar obveznika PDV-a od dana navedenog u zahtjevu. Porezna uprava zahtjev za upis u registar obveznika PDV-a može odbiti osobito kada porezni obveznik nije dostupan nadležnoj ispostavi Porezne uprave ili se ne nalazi na adresi koja je navedena u zahtjevu.

(3) O činjenici da je u prethodnoj ili tekućoj kalendarskoj godini obavio isporuke iz članka 90. stavka 5. Zakona u iznosu većem od 300.000,00 kuna i time postao obvezan upisati se u registar obveznika PDV-a, porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka obavještava nadležnu ispostavu Porezne uprave prema svome sjedištu odnosno prebivalištu ili uobičajenom boravištu podnošenjem Zahtjeva za registriranje za potrebe PDV-a radi upisa u registar obveznika PDV-a najkasnije do 15. siječnja tekuće godine odnosno do 15-og dana u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojem je obavio isporuke iz članka 90. stavka 5. Zakona u iznosu većem od 300.000,00 kuna.

(4) Poreznog obveznika iz stavka 1. ovoga članka koji ne podnese Zahtjev za registriranje za potrebe PDV-a radi upisa u registar obveznika PDV-a u roku iz stavka 3. ovoga članka, nadležna ispostava Porezne uprave upisuje u registar obveznika PDV-a po službenoj dužnosti s tekućim danom o čemu donosi rješenje, a žalba ne odgađa izvršenje rješenja. Nadležna ispostava Porezne uprave po službenoj dužnosti u registar obveznika PDV-a upisuje i stečajnu masu ili likvidacijski masu koja je ostala iza društva u stečaju odnosno likvidaciji koje je bilo upisano u registar obveznika PDV-a s danom upisa u sudski registar o čemu donosi rješenje, a žalba ne odgađa izvršenje rješenja.

(5) Porezni obveznik koji je po sili zakona bio obvezan upisati se u registar obveznika PDV-a, o činjenici da je u prethodnoj kalendarskoj godini ostvario promet manji od iznosa propisanog u članku 90. stavku 1. Zakona i da ne želi i dalje biti upisan u registar obveznika PDV-a, podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave pisani zahtjev do 15. siječnja tekuće godine.

(6) Porezni obveznik koji ne obavlja gospodarsku djelatnost u razdoblju duljem od 1 kalendarske godine brisat će se po službenoj dužnosti iz registra obveznika PDV-a. Iznimno, Porezna uprava može brisati poreznog obveznika i u kraćem roku ako porezni obveznik sudjeluje u prijevarnim radnjama.

(7) Trgovački sud ili mjerodavno tijelo obvezno je u roku 8 dana od dana upisa u svoj registar izvijestiti ispostavu Porezne uprave nadležnu prema sjedištu poreznog obveznika o obavljenom upisu poreznog obveznika u taj registar. Obveza prijave upisa poreznog obveznika ne postoji, ako se podaci o upisu razmjenjuju s Poreznom upravom putem sustava OIB-a.

(8) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, poreznog obveznika koji počinje s obavljanjem djelatnosti i nije upisan u registar obveznika PDV-a, a na obavljene isporuke obračunavao je PDV i podnio je prijavu PDV-a za razdoblje oporezivanja u propisanom roku za njeno podnošenje, Porezna uprava upisat će u registar obveznika PDV-a od prvog dana razdoblja oporezivanja na koje se prijava PDV-a odnosi, a porezni obveznik upisuje se u registar obveznika PDV-a na vlastiti zahtjev. Porezna uprava u roku od 8 dana od dana primitka prijave može donijeti rješenje o odbijanju zahtjeva za upis u registar obveznika PDV-a u slučajevima iz stavka 2. ovoga članka.

(9) Porezni obveznik koji je bio obvezan 3 kalendarske godine primjenjivati redovni postupak oporezivanja, nakon isteka navedenog roka u slučaju da je vrijednost njegovih isporuka obavljenih u prethodnoj kalendarskoj godini manja od iznosa propisanog u članku 90. stavku 1. Zakona nije obvezan i dalje primjenjivati redovni postupak oporezivanja PDV-om. U slučaju da je vrijednost isporuka obavljenih u prethodnoj kalendarskoj godini veća od iznosa propisanog u članku 90. stavku 1. Zakona porezni obveznik obvezan je i dalje primjenjivati redovni postupak oporezivanja PDV-om.

(10) Porezni obveznik koji je bio obvezan 3 kalendarske godine primjenjivati redovni postupak oporezivanja, nakon isteka navedenog roka može podnijeti zahtjev za izlazak iz registra obveznika PDV-a ako vrijednost njegovih isporuka dobara ili obavljenih usluga u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila veća od iznosa propisanog u članku 90. stavku 1. Zakona. Porezni obveznik zahtjev za izlazak iz registra obveznika PDV-a podnosi Poreznoj upravi najkasnije do 15. siječnja tekuće godine.

(11) Zahtjev za upis u registar obveznika PDV-a podnosi se na Obrascu P-PDV, a uz njega se podnosi Obrazac prijava činjenica bitnih za oporezivanje iz Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona.

(12) Ako je porezni obveznik iz članka 90. stavka 2. Zakona prije prijelaza na redovno oporezivanje primio predujmove, primjenjuje se sljedeće:

1. ako se nakon prijelaza PDV obračunava prema obavljenim isporukama, isporuke za koje su prije prijelaza na redovni postupak oporezivanja primljeni predujmovi u cijelosti se oporezuju u razdoblju oporezivanja u kojem su obavljene,

2. ako porezni obveznik nakon prijelaza obračunava PDV prema naplaćenim naknadama, predujmovi za isporuke, koje je porezni obveznik primio prije prijelaza na redovno oporezivanje, oporezuju se u prvom razdoblju oporezivanja nakon prijelaza,

(13) Pri prijelazu s redovnog oporezivanja na način iz stavka 1. ovoga članka za isporuke koje porezni obveznik naplati nakon prijelaza primjenjuje se sljedeće:

1. ako je porezni obveznik prije prijelaza obračunavao PDV prema obavljenim isporukama, isporuke koje su obavljene prije prijelaza ne oporezuju se nakon prijelaza,

2. ako je porezni obveznik prije prijelaza obračunavao PDV prema naplaćenim naknadama, isporuke obavljene, a nenaplaćene prije prijelaza uključuju se u prijavu PDV-a koja se podnosi za razdoblje oporezivanja iz članka 85. stavka 7. Zakona kao naplaćene.

(14) Pri prijelazu s redovnog oporezivanja na posebni postupak oporezivanja prema stavku 1. ovoga članka i obrnuto, mora se voditi računa da pojedine isporuke ne ostanu neoporezive ili da se ne oporezuju dvostruko.

2. Posebni postupak oporezivanja usluga putničkih agencija

Članak 187.

(1) Posebni postupak oporezivanja putničkih agencije primjenjuje se ako porezni obveznik u svoje ime obavlja uslugu organizacije putovanja. Organizator putovanja je osoba koja pribavlja usluge kupcu koje se sastoje od prijevoza, smještaja ili drugih turističkih usluga. Za primjenu posebnog postupka oporezivanja bitno je da se obavlja jedna od usluga vezana uz putovanje kao što su smještaj ili prijevoz.

(2) Ako organizator putovanja obavlja uslugu organizacije putovanja koja se sastoji od dijela usluga koje obavlja sam organizator putovanja, a dio usluga se koristi od drugih poreznih obveznika, posebni postupak oporezivanja primjenjuje se samo na dio usluge koje organizator koristi od drugih poreznih obveznika.

(3) Posebni postupak oporezivanja putničkih agencija primjenjuje se i ako porezni obveznik u svoje ime obavlja uslugu organizacije putovanja kojom pribavlja kupcu usluge koje se sastoje od prijevoza ili drugih turističkih usluga, ali ne uključuju noćenje (izlet).

(4) Kupcem se smatra svaka osoba kojoj putnička agencija obavlja usluge.

(5) Putnička agencija je obvezna na primljeni predujam obračunati PDV na način da u računu za primljeni predujam obračunava PDV od porezne osnovice koja je jednaka razlici između prodajne cijene koju će zaračunati i nabavne cijene. Ako u trenutku primanja predujma agencija ne raspolaže s točnim podatkom o razlici u cijeni koju će ostvariti, obvezu PDV-a utvrđuje polazeći od očekivane razlike u cijeni.

3. Posebni postupak oporezivanja marže za rabljena dobra, umjetnička djela, kolekcionarske i antikne predmete

3.1. Općenito

Članak 188.

(1) Poreznu osnovicu kod posebnog postupka oporezivanja marže čini razlika između prodajne i nabavne cijene (marža) isporučenih dobara umanjena za iznos PDV-a koji je sadržan u toj marži. Iznos PDV-a obračunava se preračunatom stopom iz članka 47. stavka 5. ovoga Pravilnika.

(2) Ako se dobro koje podliježe posebnom postupku oporezivanja marže popravlja, vrijednost dobra koje se ugrađuje ili usluge popravka ne uključuje se u nabavnu vrijednost već u razliku u cijeni odnosno maržu. U tom slučaju za nabavljena dobra ili usluge korištene za popravak preprodavatelj ima pravo na odbitak pretporeza u skladu s člankom 58. Zakona.

(3) Ako je nabavna cijena veća od prodajne cijene za dobra na koja se primjenjuje posebni postupak oporezivanja marže smatra se da je porezna osnovica nula.

(4) Preprodavatelj iz članka 97. Zakona koji se odlučio za primjenu posebnog postupka oporezivanja marže, a zatim na isporuku pojedinog dobra primjeni redovni postupak oporezivanja pretporez može odbiti u razdoblje oporezivanja u kojem prodaje dobra po redovnom postupku oporezivanja.

3.2. Vođenje evidencija

Članak 189.

(1) Preprodavatelj koji u isto vrijeme primjenjuje posebni postupak oporezivanja marže i redovni postupak oporezivanja PDV-om obvezan je voditi odvojene evidencije za svaki postupak iz kojih će se moći nedvojbeno utvrditi što se odnosi na pojedinu djelatnost.

(2) Preprodavatelj iz stavka 1. ovoga članka za redovni postupak oporezivanja PDV-om mora voditi Knjigu izlaznih računa (Obrazac I-RA) i Knjigu ulaznih računa (Obrazac U-RA).

(3) Preprodavatelj koji primjenjuje posebni postupak oporezivanja marže za rabljena dobra, umjetnička djela, kolekcionarske i antikne predmete obvezan je u svom knjigovodstvu osigurati sve potrebne podatke o nabavi i prodaji navedenih dobara. Podaci se upisuju u Evidenciju o prodanim dobrima na koja se primjenjuje posebni postupak oporezivanja marže (Obrazac PDV-MI) i Evidenciju o nabavljenim dobrima u posebnom postupku oporezivanja marže (Obrazac PDV-MU).

(4) Oblik i sadržaj Obrazaca PDV-MI i PDV-MU sastavni su dio ovoga Pravilnika.

Članak 190.

U Obrazac PDV-MI upisuju se podaci kako slijedi:

1. redni broj (stupac 1),

2. broj računa (stupac 2),

3. datum izdavanja računa (stupac 3),

4. naziv – ime i prezime i sjedište odnosno prebivalište ili uobičajeno boravište kupca (stupac 4), a u slučaju da je kupac krajnji potrošač preprodavatelj nije obvezan upisati taj podatak,

5. PDV identifikacijski broj / osobni identifikacijski broj kupca (stupac 5), a u slučaju da je kupac krajnji potrošač preprodavatelj nije obvezan upisati taj podatak,

6. naziv prodanog dobra (stupac 6),

7. nabavna cijena prodanog dobra (stupac 7),

8. prodajna cijena dobra (stupac 8),

9. iznos marže (stupac 9),

10. iznos marže umanjen za PDV (stupac 10),

11. iznos PDV-a (stupac 11).

Članak 191.

U Obrazac PDV-MU upisuju se podaci kako slijedi:

1. redni broj (stupac 1),

2. broj računa (stupac 2), a u slučaju da je dobavljač osoba koja nije porezni obveznik, porezni obveznik upisuje redni broj odgovarajuće isprave. Preprodavatelj iz članka 95. Zakona pri nabavi dobara od osoba koje nisu obvezne izdavati račune, obvezan je sastaviti odgovarajuću ispravu s podacima o nabavi dobara i evidentirati svaku takvu nabavu u svojim poslovnim evidencijama,

3. datum izdavanja računa (stupac 3), a u slučaju da je dobavljač osoba koja nije poduzetnik, porezni obveznik upisuje datum odgovarajuće isprave,

4. naziv – ime i prezime i sjedište odnosno prebivalište ili uobičajeno boravište dobavljača odnosno isporučitelja dobra (stupac 4), a u slučaju da je dobavljač osoba koja nije porezni obveznik preprodavatelj nije obvezan upisati taj podatak,

5. PDV identifikacijski broj/osobni identifikacijski broj dobavljača odnosno isporučitelja dobra (stupac 5), a u slučaju da je dobavljač osoba koja nije porezni obveznik preprodavatelj nije obvezan upisati taj podatak,

6. naziv nabavljenog dobra (stupac 6),

7. nabavna cijena dobra (stupac 7).

3.3. Pravo izbora na oporezivanje kod investicijskog zlata

Članak 192.

(1) Investicijskim zlatom u smislu članka 113. stavka 1. Zakona ne smatra se monetarno zlato.

(2) Europska komisija svake godine u Službenom listu Europske unije objavljuje popis zlatnih kovanica koje se u svim državama članicama smatraju investicijskim zlatom.

Članak 193.

(1) Porezni obveznik iz članka 115. stavka 2. Zakona te posrednik iz članka 114. točke b) Zakona imaju pravo izbora za oporezivanje isporuka investicijskog zlata ako o tome prethodno obavijeste nadležnu ispostavu Porezne uprave.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka imaju pravo na oporezivanje isporuka investicijskog zlata od prvog dana mjeseca nakon mjeseca u kojem je obavijestio nadležnu ispostavu Porezne uprave.

(3) Račun izdan drugom poreznom obvezniku ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik, osim podataka navedenih u članku 79. Zakona mora sadržavati sljedeće podatke:

1. opis isporučenog zlata,

2. za zlato u obliku štapića ili pločica: oblik, težinu i čistoću, i druga svojstva (uključujući oznaku vlasništva, žig i serijski broj, ako postoji),

3. za zlatne kovanice, vrste kovanica, država podrijetla i izjava da zlatne kovanice jesu, odnosno nisu na popisu zlatnih kovanica iz članka 192. ovoga Pravilnika.

4. Posebni postupci oporezivanja za telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljene usluge osobama koje nisu porezni obveznici

4.1. Primjena posebnih postupaka oporezivanja

Članak 193.a

(1) Porezni obveznik koji obavlja telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljene usluge na području Europske unije ima pravo izbora za primjenu posebnih postupaka iz članaka 118. do 125.h Zakona.

(2) Ako porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka nije izabrao primjenu posebnih postupaka iz članaka 118. do 125.h Zakona, obvezan je registrirati se za potrebe PDV-a u državi članici u kojoj obavlja telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja ili elektronički obavljene usluge osobama koje nisu porezni obveznici. Ako je ta država članica Republika Hrvatska, primjenjuju se odredbe članka 77. Zakona.

4.2. Prijava Poreznoj upravi za primjenu posebnih postupaka oporezivanja

Članak 193.b

(1) Porezni obveznik koji izabere primjenu posebnog postupka oporezivanja iz članka 119.a ili članka 125.b Zakona u Republici Hrvatskoj Poreznoj upravi elektroničkim putem podnosi prijavu za primjenu posebnog postupka oporezivanja. U tom slučaju Republika Hrvatska je država članica prijave.

(2) U prijavi iz stavka 1. ovoga članka porezni obveznik mora navesti sljedeće podatke: ime i prezime (naziv), poštansku adresu, elektroničku adresu odnosno adresu elektroničke pošte, uključujući internetske stranice ako ih posjeduje, PDV identifikacijski broj iz članka 77. Zakona (u slučaju posebnog postupka iz članka 125.b Zakona), odnosno nacionalni porezni broj (u slučaju posebnog postupka iz članka 119.a Zakona), podatke o bankovnom računu (uključujući IBAN i BIC), podatke o prethodnim registracijama za posebni postupak u državama članicama, podatke o stalnim poslovnim jedinicama u drugim državama članicama, ako ih posjeduje, izjavu da nema sjedište, stalnu poslovnu jedinicu, prebivalište ili uobičajeno boravište na području EU, a ako je usluga već obavljena, datum prve isporuke.

(3) Porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka ne može primjenjivati posebni postupak oporezivanja iz članka 119.a ili članka 125.b Zakona u Republici Hrvatskoj ako primjenjuje posebni postupak oporezivanja za telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljene usluge u drugoj državi članici o čemu Poreznoj upravi daje izjavu elektroničkim putem.

(4) Ako porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka ispunjava uvjete za primjenu posebnog postupka oporezivanja, Porezna uprava u roku 8 dana od dana prijave obavijestit će elektroničkim putem poreznog obveznika o odobrenju primjene posebnog postupka.

(5) Ako porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka ne ispunjava uvjete za primjenu posebnog postupka oporezivanja, Porezna uprava u roku 8 dana od dana prijave izdat će poreznom obvezniku rješenje o odbijanju primjene posebnog postupka oporezivanja.

4.3. Brisanje iz evidencije

Članak 193.c

Porezna uprava brisat će iz evidencije poreznog obveznika koji primjenjuje posebni postupak oporezivanja iz članka 119.a ili članka 125.b Zakona u bilo kojem od slučajeva iz članka 121. i članka 125.d Zakona o čemu donosi rješenje.

5. Postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama

Članak 193.d

(1) Trenutkom naplate smatra se:

1. kod doznaka u korist transakcijskog računa, trenutak naplate na račun,

2. kod primljenih mjenica, trenutak naplate ili prijenosa (indosiranja) mjenice,

3. kod čeka, trenutak primitka čeka,

4. kod kreditnih kartica, trenutak naplate na račun,

5. kod prijeboja, asignacija, cesija i preuzimanja duga, kada su se stekli propisani uvjeti odnosno trenutak potpisa odgovarajućih ugovora ili drugih isprava.

(2) Ako porezni obveznici koji plaćaju PDV prema naplaćenim naknadama koriste dobra i usluge u skladu s člankom 7. stavkom 3. i člankom 8. stavkom 3. Zakona, za takve isporuke porezna obveza nastaje istekom razdoblja oporezivanja u kojemu su dobra izuzeta ili usluge obavljene.

5.1. Promjena načina obračunavanja PDV-a

Članak 193.e

(1) Porezni obveznik koji dostavi izjavu iz članka 125.k stavka 1. Zakona može primjenjivati postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama od 1. siječnja sljedeće kalendarske godine te je obvezan primjenjivati taj postupak 3 kalendarske godine.

(2) Ako nakon proteka roka iz stavka 1. ovoga članka porezni obveznik ne obavijesti nadležnu ispostavu Porezne uprave najkasnije do kraja tekuće kalendarske godine o promjeni načina obračuna PDV-a, smatrat će se da i dalje primjenjuje postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama pod uvjetom da vrijednost njegovih isporuka dobara i usluga u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila veća od iznosa propisanog u članku 125.i stavku 1. Zakona.

(3) Ako porezni obveznik koji počinje s obavljanjem djelatnosti podnese zahtjev za registriranje za potrebe PDV-a u kojem je izabrao postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama primjenjuje taj postupak od dana navedenog u zahtjevu te je obvezan primjenjivati taj postupak 3 kalendarske godine.

(4) U slučaju da nadležna ispostava Porezne uprave utvrdi da je porezni obveznik koji primjenjuje postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama u prethodnoj kalendarskoj godini ostvario vrijednost isporuka veću od iznosa propisanog u članku 125.i stavku 1. Zakona izdaje rješenje o zabrani primjene postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama, pri čemu žalba ne odgađa izvršenje rješenja. Taj porezni obveznik mora od 1. siječnja tekuće kalendarske godine obračunavati PDV prema obavljenim isporukama te mora ispraviti račune u kojima je naveo napomenu »obračun prema naplaćenim naknadama«.

(5) Porezni obveznik koji PDV obračunava i plaća prema obavljenim isporukama pri prijelazu na oporezivanje prema naplaćenim naknadama, za isporučena dobra i usluge obavljene prije prijelaza, a naplaćene poslije promjene načina obračunavanja poreza, ne iskazuje poreznu obvezu.

(6) Porezni obveznik koji mijenja način obračunavanja PDV-a treba voditi računa o tome da se isporuke ne smiju dvostruko oporezivati niti smiju ostati neoporezive.

(7) Porezni obveznik tijekom jedne kalendarske godine ne može promijeniti način obračuna PDV-a.

XVI. POREZNI ZASTUPNIK

Članak 194.

(1) Porezni obveznik koji u tuzemstvu nema sjedište, ali ima sjedište u drugoj državi članici, može imenovati poreznog zastupnika kao osobu koja je obvezna platiti PDV.

(2) Porezni obveznik koji nema sjedište u tuzemstvu niti na području Europske unije, ali ima sjedište u trećoj zemlji ili na trećem području, mora imenovati poreznog zastupnika kao osobu koja je obvezna platiti PDV, osim u slučaju kada obavlja isključivo usluge prema posebnom postupku oporezivanja za telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja ili elektronički obavljene usluge osobama koje nisu porezni obveznici, a imaju sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u bilo kojoj državi članici ili kada obavlja isključivo povremeni međunarodni cestovni prijevoz putnika na području Republike Hrvatske.

(3) Porezni zastupnik koji zastupa poreznog obveznika iz stavaka 1. i 2. ovoga članka mora biti registriran u tuzemstvu kao obveznik PDV-a. Porezni zastupnik ne može biti podružnica niti poslovna jedinica strane pravne osobe.

(4) Porezni zastupnik mora biti opunomoćen za zaprimanje pismena, podnošenje prijave PDV-a i obavljanja svih poslova u vezi s utvrđivanjem i plaćanjem PDV-a poreznog obveznika iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.

(5) Porezni zastupnik podnosi Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb zahtjev za izdavanje rješenja o poreznom zastupanju poreznog obveznika iz stavaka 1. i 2. ovoga članka i u njegovo ime podnosi Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb zahtjev za registriranje za potrebe PDV-a najkasnije 15 dana prije početka obavljanja djelatnosti tog poreznog obveznika u tuzemstvu. Porezna uprava, Područni ured Zagreb najkasnije 8 dana od dana podnošenja zahtjeva izdaje poreznom zastupniku rješenje kojim se odobrava porezno zastupanje uz uvjet da zastupnik zadovoljava propisane uvjete za obavljanje poslova poreznog zastupanja. Navedeno se ne primjenjuje u slučaju poreznog zastupanja kod uvoza dobara iz članka 44. stavka 1. točke 26. Zakona.

(6) Porezna uprava odbit će zahtjev za izdavanje rješenja za porezno zastupanje ili ukinuti već izdano rješenje ako je porezni zastupnik kažnjen na temelju pravomoćnog rješenja za prekršaj odnosno ako je dužnik poreza ili drugih javnih davanja.

(7) Porezni zastupnik odgovara kao jamac platac za plaćanje PDV-a, kazni i zateznih kamata u vezi s poreznim dugom poreznog obveznika iz stavaka 1. i 2. ovoga članka. Porezni obveznik i porezni zastupnik solidarno su odgovorni za obračunavanje i plaćanje PDV-a.

(8) Porezni zastupnik iz stavka 3. ovoga članka mora obavijestiti Poreznu upravu, Područni ured Zagreb o datumu prestanka obavljanja isporuka poreznog obveznika kojeg zastupa u tuzemstvu.

Brisan

Članak 194.a

Brisan.

Članak 194.b

(1) Iznos osiguranja za ispunjenje obveze PDV-a iz članka 127.b stavka 1. Zakona koja proizlazi iz stjecanja rabljenog prijevoznog sredstva određuje se u visini PDV-a koji bi trebao biti obračunan na stjecanje rabljenog prijevoznog sredstva.

(2) Utvrđeni iznos osiguranja porezni obveznik obvezan je položiti Poreznoj upravi ili Carinskoj upravi prije registracije stečenog rabljenog prijevoznog sredstva.

(3) Utvrđeni iznos osiguranja iz stavka 1. ovoga članka moguće je osigurati:

1. polaganjem bankovne garancije

2. polaganjem gotovine.

(4) Iznos osiguranja u obliku gotovinskog pologa polaže se u kunama na evidentni račun nadležnog područnog carinskog ureda.

(5) Na položeni iznos gotovinskog pologa ne plaćaju se kamate.

(6) Za korištenje gotovinskog pologa kao iznosa osiguranja za ispunjenje obveze PDV-a iz članka 127.b stavka 1. Zakona podnosi se pisani zahtjev nadležnom carinskom uredu uz istovremenu uplatu iznosa pologa na račun iz stavka 4. ovoga članka.

(7) Zahtjev iz stavka 6. ovoga članka podnosi se na Obrascu ZGP koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(8) Na temelju podnesenog zahtjeva nadležni carinski ured provjerava izvršenu uplatu te izdaje potvrdu o korištenju gotovinskog pologa kao instrumenta osiguranja plaćanja obveze PDV-a iz članka 127.b stavka 1. Zakona.

(9) Potvrda iz stavka 8. ovoga članka izdaje se na Obrascu GP koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(10) Na polaganje bankovne garancije primjenjuju se odredbe Pravilnika o trošarinama.

XVIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 195.

Usluge putničkih agencija i organizatora putovanja koje su ugovorene, plaćene ili djelomično plaćene do 1. srpnja 2013. godine, a obavljene nakon 1. srpnja 2013. godine oporezivat će se prema odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost koji je bio na snazi do 1. srpnja 2013. godine.

Članak 196.

Porezni obveznici koji zalihe dobara iskazuju po prodajnim cijenama s uračunanim PDV-om, pri smanjenju, povećanju ili ukidanju PDV-a, obvezni su na dan početka primjene propisa kojim se povećava, smanjuje ili ukida PDV, obaviti popis dobara na zalihama i utvrditi cijene s uračunanim PDV-om po novim stopama PDV-a.

Članak 197.

(1) Za poreznog obveznika koji je obveznik poreza na dohodak obveza obračuna PDV-a do 31. prosinca 2014. godine nastaje kada je primljena ili naplaćena naknada za isporučena dobra i obavljene usluge, osim za isporuke dobara unutar Europske unije, za stjecanje dobara unutar Europske unije, za isporuke ili premještanje dobara iz članka 30. stavaka 8. i 9. Zakona, za usluge iz članka 17. stavka 1. Zakona i isporuke dobara, za koje je primatelj obvezan platiti PDV prema članku 75. stavku 1. točki 6. i članku 75. stavcima 2. i 3. Zakona i u slučaju iz članka 7. stavka 9. Zakona.

(2) Naknadom se kod obračuna na temelju primljene ili naplaćene naknade iz članka 139. Zakona, smatra sve ono što primatelj dobara ili usluga da ili plati za isporučena dobra ili usluge, osim PDV-a. U poreznu osnovicu ulazi i sve ono što neka druga osoba, a ne primatelj dobara ili usluga, da ili plati odnosno treba dati ili platiti poreznom obvezniku za isporučena dobra ili obavljene usluge.

(3) PDV se kod prijenosa gospodarske cjeline uvijek obračunava prema izdanim računima neovisno o tome je li stjecatelju dopušteno oporezivanje prema primljenim (naplaćenim) naknadama.

(4) Porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka mora na računima navesti oznaku R-2, a pretporez može odbiti u razdoblju oporezivanja u kojem je račun plaćen.

(5) Porezni obveznici iz stavka 1. ovoga članka obvezni su u knjigovodstvu osigurati sve podatke potrebne za utvrđivanje i plaćanje PDV-a na način propisan člankom 168. ovoga Pravilnika.

Članak 198.

(1) Isporuke dobara i usluga te stjecanje dobara koja se financiraju iz pretpristupnih programa i Programa Unije sklopljenima prije 1. srpnja 2013., godine oslobođene su plaćanja PDV-a. Oslobođenje od plaćanja PDV-a za projekte iz komponenata IPA II. Prekogranična suradnja programi sa Slovenijom i Mađarskom, IPA lll. – Regionalni razvoj te IPA IV. – Razvoj ljudskih potencijala primjenjuje se na sve postupke nabave koje je provedbeno tijelo (provedbena agencija) pokrenula do 30. lipnja 2013. te na sve postupke nabave koje provodi korisnik projekta temeljem glavnog ugovora sklopljenog sa provedbenim tijelom.

(2) Oslobođenje od plaćanja PDV-a iz stavka 1. ostvaruje se temeljem Okvirnog sporazuma između Europske komisije i Vlade Republike Hrvatske u svezi sudjelovanja Republike Hrvatske u programima pomoći Europske zajednice za projekte koji se financiraju iz potpore Europske zajednice (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, br. 8/02 i 11/02), Okvirnog sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Komisije europskih zajednica o pravilima za suradnju u svezi financijske pomoći Europske zajednice Republici Hrvatskoj u provedbi pomoći u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, br. 10/07) i drugih programa koji se financiraju iz sredstava Europske zajednice u vezi financijske pomoći Republici Hrvatskoj provodi se na način kako slijedi.

Državno tijelo nadležno za projekt obvezno je korisniku projekta dati jedan primjerak ovjerenog preslika stranica ugovora iz kojih se vide podaci o potpisniku ugovora, naziv projekta, broj ugovora, iznos i namjena potpore – financijske pomoći.

Korisnik projekta preslik tih ovjerenih stranica ugovora ovjerava svojim pečatom i daje isporučitelju pri nabavi dobara i usluga. Navedeni ovjereni preslik će isporučitelju biti dokaz da ima pravo ne zaračunati PDV pri isporuci dobara i usluga u skladu s odredbom članka 13. točka 4. Dodatka A Okvirnog sporazuma između Europske komisije i Vlade Republike Hrvatske u svezi sudjelovanja Republike Hrvatske u programima pomoći Europske zajednice za projekte koji se financiraju iz potpore Europske zajednice i odredbom članka 26. stavak 2. točka b) Okvirnog sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Komisije europskih zajednica o pravilima za suradnju u svezi financijske pomoći Europske zajednice Republici Hrvatskoj u provedbi pomoći u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA), te u skladu s odredbama o oslobođenju od PDV-a drugih programa koji se financiraju iz sredstava Europske zajednice u svezi financijske pomoći Republici Hrvatskoj.

Ako je državno tijelo nadležno za projekt ujedno i korisnik projekta, tada ono kao korisnik projekta daje ovjereni preslik stranica ugovora isporučitelju dobara radi ostvarivanja prava na oslobođenje od plaćanja PDV-a.

Državno tijelo nadležno za projekt obvezno je Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb, do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu, dostaviti izvješće o ostvarenim oslobođenjima od plaćanja PDV-a pri nabavi robe i usluga u tuzemstvu na Obrascu »Izvješće o ostvarenim oslobođenjima od plaćanja PDV-a« koji je sastavni dio ovoga Pravilnika, po svakom korisniku projekta i ugovoru unutar projekta koje se financira iz potpore – financijske pomoći Europske zajednice.

Državno tijelo nadležno za projekt obvezno je voditi evidencije o ostvarenim oslobođenjima pri nabavi robe i usluga u tuzemstvu po korisnicima projekta.

Korisnik projekta obvezan je voditi evidenciju o ostvarenim oslobođenjima pri nabavi robe i usluga u tuzemstvu po isporučiteljima dobara i usluga koja mora sadržavati podatke o nazivu projekta, broj ugovora i podatke o isporučiteljima (naziv, adresu, osobni identifikacijski broj, odnosno porezni broj stranog isporučitelja), broj računa i iznos naknade za isporučena dobra i obavljene usluge.

(3) Ovjeren preslik stranica ugovora iz stavka 2. ovoga članka podnosi se i nadležnoj carinarnici, radi oslobađanja od plaćanja PDV-a, kada se radi provedbe programa pomoći – financijske potpore obavlja uvoz dobara.

Članak 199.

(1) U skladu s odredbama članka 137. Zakona odredbe Zakona o porezu na dodanu vrijednost koje su na snazi do dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji u vrijeme kada su dobra podvrgnuta postupcima privremenog uvoza s potpunim oslobođenjem od plaćanja uvozne carine ili jednom od postupaka iz članka 51. stavka 1. Zakona (unesena su i smještena u slobodnu zonu, stavljena u postupak carinskog skladištenja, podvrgnuta postupcima privremenog uvoza s potpunim oslobođenjem od plaćanja uvozne carine ili su podvrgnuta tim postupcima prilikom ulaska u Republiku Hrvatsku ili carinskom postupku provoza, odnosno sličnim postupcima), a ti se postupci nisu prestali primjenjivati na ta dobra prije dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji primjenjuju se i nakon dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji sve dok se na ta dobra ne prestanu primjenjivati ti postupci u skladu s carinskim propisima.

(2) Ako se dobra iz stavka 1. ovoga članka stavljaju u slobodan promet podliježu oporezivanju PDV-om u skladu s odredbama Zakona. Ako se pri unosu dobara u Europsku uniju primjenjuje jedan od postupaka iz članka 51. stavka 1. i članka 55. stavaka 2. i 3. Zakona ili postupak privremenog uvoza s potpunim oslobođenjem od carine ili postupak provoza strane robe, u skladu s carinskim propisima, oporezivi događaj i obveza obračuna PDV-a nastaje kada dobra prestanu biti predmetom tih postupaka kako je propisano člankom 32. stavkom 2. Zakona.

(3) Ako se utvrdi da su dobra iz stavka 1. ovoga članka bila u slobodnom prometu u Republici Hrvatskoj ili na području Europske unije, a nisu bila uvezena u Republiku Hrvatsku smatra se da je došlo do izuzimanja tih dobara iz navedenih postupaka kojima su bila podvrgnuta prije dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, pa će se to smatrati uvozom tih dobara u smislu članka 11. Zakona.

(4) Danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji dobra zatečena u postupku carinskog skladištenja za koja je u skladu s carinskim propisima utvrđen status dobara Europske unije moći će se staviti u postupak puštanja u slobodan promet ili ponovno izvesti u treće zemlje ili staviti u provozni postupak do druge države članice u skladu s carinskim propisima.

Članak 200.

Obrazac PDV-K propisan ovim Pravilnikom podnosi se za cijelu 2013. godinu.

Članak 201.

Ovaj Pravilnik objavit će se u »Narodnim novinama« i stupa na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.

DODATAK I.

VIDEO I AUDO MATERIJALI OBRAZOVNE, ZNANSTVENE ILI KULTURNE NARAVI

DODATAK II

Radovi iz članka 152. stavka 1. točke a) Pravilnika:

1. Izvođenje građevinskih konstrukcija (armirano betonske, metalne, drvene i zidane konstrukcije, njihova sanacija i ojačanje te antikorozijska zaštita s pripremom podloge),

2. Izvođenje hidroizolacijskih i drugih zaštitnih sustava (izrada hidroizolacija, zaštite tla folijama i slično),

3. Izvođenje kolnika, aerodromske piste (izrada nosive podloge, asfaltni i betonski slojevi, sanacija nakon iskopa za polaganje vodova, održavanje i slično),

4. Izvođenje željezničkih i tramvajskih kolnika (radovi na donjem i gornjem ustroju, popravci i održavanje gornjeg i donjeg pružnog ustroja i slično),

5. Opremanja cesta i drugih prometnica te njihovih dijelova (zaštitna odbojna ograda, vjetrobrani, zaštita od buke, vertikalna signalizacija, horizontalna signalizacija, svjetlosna signalizacija, ventilacija, protupožarni i drugi sustavi i slično),

6. Izvođenje radova na podzemnim građevinama (bušenje sa strojevima za bušenje, bušenje s eksplozivom, ugradnja zaštite, rad s pneumatskim strojevima i slično),

7. Izvođenje hidroradova (vađenje šljunka i pijeska – regulacijski radovi, hidraulička ispuna i melioracija, zaštita od erozije, osiguranje obala, te odgovarajući radovi na izvođenju brana, nasipa, obala, luka i ustava i slično),

8. Izvođenje podvodnih radova,

9. Izvođenje radova na distribucijskim sustavima i cjevovodima (radovi na izradi cijevnih vodova: plinovoda, vodovoda, naftovoda, produktovoda, vodozahvata za vodoopskrbu, sustava za odvodnju i kanalizaciju i slično),

10. Izvođenje zemljanih radova (iskop, premještanje zemlje, nasipavanje, zasipavanje, zemljani radovi na stijenama kod kojih se koristi eksploziv, rad s pneumatskim strojevima i slično),

11. Izvođenje geotehničkih radova (izvođenje temeljenja na pilotima, izvođenje potpornih zidova, izvođenje ankera, stabilizacija tla, odvodnja, podupiranje temelja, dijafragme, injektiranje, čelične zavjese, mikropilotiranje, ugradnja mlaznog betona, zaštitne mreže i barijere, bušenje bunara i slično),

12. Izvođenje elektroinstalacijskih i komunikacijskih radova (izvođenje instalacija i vodova, ugradnja opreme i postrojenja uključujući prateće sustave, pomoćne uređaje, instalacije i pripadajuće dijelove elektrotehničke opreme i komunikacijske opreme, ako se izvode prilikom popravka, izgradnje ili rekonstrukcije),

13. Izvođenje strojarskih instalacija i konstrukcija (izvođenje instalacija, ugradnja opreme i postrojenja uključujući prateće sustave, pomoćne uređaje, instalacije i pripadajuće dijelove, strojarske konstrukcije i strojarske opreme ako se izvode prilikom popravka, izgradnje ili rekonstrukcije građevine),

14. Izvođenje privremenih građevinskih radova koji zahtijevaju specijalno izvođenje i opremu (montažni radovi – montaža tračnica za dizalice i postava, postavljanje skela, dizala na gradilištu, platforme i podesti i slično),

15. Manje složeni zemljani radovi (iskopi do dubine od 1 m od razine okolnog tla, iskopi do 30 m³ i slično),

16. Izvedba sportskih terena i parkirališta,

17. Manje složeni podvodni radovi (ronilačka pripomoć kod sanacije obala u podvodnom dijelu, podvodne ugradnje betona, tesarskih i armiračkih radova, kod postavljanja podvodnih instalacija, podvodni ručni iskop refulerima, podvodno rezanje i varenje i slično),

18. Zidarski radovi (zidanje zidova, žbukanje, fasade, fasadni toplinski sustavi, sanacija betona, priprema podloge za završne obloge, suhi estrih, industrijski podovi, podne cementne glazure i slično),

19. Izolaterski radovi,

20. Tesarski radovi,

21. Ugradnja stolarije i bravarije,

22. Krovopokrivački radovi,

23. Vodoinstalaterski radovi i slični radovi (sanitarni uređaji, instalacije vodovoda i kanalizacije, mokri dio instalacije protupožarne zaštite, uređaji za uklanjanje otpada, razvodi za navodnjavanje i slično),

24. Radovi ugradnje instalacija grijanja i hlađenja (instalacije grijanja i hlađenja, ventilacije i klima uređaja i slično),

25. Radovi ugradnje liftova i eskalatora (ugradnja liftova, eskalatori, kosih i vertikalnih podiznih platformi, industrijskih pretovarnih platformi, hidrauličnih rampi i slično),

26. Plinoinstalaterski radovi,

27. Radovi ugradnje instalacija bazenske tehnike,

28. Manje složeni elektroinstalaterski i komunikacijski radovi (elektro-instalacije i instalacije komunikacija),

29. Staklarski radovi,

30. Limarski radovi,

31. Stolarski radovi,

32. Parketarski i slični radovi,

33. Podopolagački radovi i radovi oblaganja (kamenarski, kamenorezački, keramičarski),

34. Radovi završne obrade podova (teracerski, kulir, dekorativni beton i slično),

35. Soboslikarski i ličilački radovi (priprema podloge, ličenje, bojanje, postavljanje tapeta),

36. Gipsarski radovi, štukatura i slično,

37. Radovi strojnog bušenja i rezanja uključujući horizontalno bušenje ispod prometnica,

38. Izvođenje okana (šahtova) na distribucijskim sustavima, cjevovodima, prometnicama i slično,

39. Izvođenje rekreacijskih terena i pješačkih površina (staza, nogostupa i slično).

OBRASCI

P-PDV - Zahtjev za registriranje za potrebe PDV-a

I-RA - Knjiga izdanih (izlaznih) računa

U-RA - Knjiga primljenih (ulaznih) računa

PDV - Prijava poreza na dodanu vrijednost za razdoblje

PDV-S - Prijava za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica Europske unije

ZP - Zbirna prijava za isporuke dobara i usluge u druge države članice Europske unjie

ISPORUKA NPS - Prijava za isporuke novog prijevoznog sredstva iz RH u drugu državu članicu

Stjecanje NPS - Prijava za stjecanje novog prijevoznog sredstva iz druge države članice EU

PDV-P - Zahtjev za povrat PDV-a

PDV-F - Evidencija računa o prodanim dobrima radi povrata PDV-a u okviru putničkog prometa

PDV-H - Zahtjev za povrat poreza ovlaštenim tijelima za izvezena dobra

PDV-MI - Evidencija o prodanim dobrima na koje se primjenjuje poseban postupak oporezivanja marže

ZP-PDV - Zahtjev za povrat (tax refund form)

PDV-MU - Evidencija o nabavljenim dobrima u posebnom postupku oporezivanja marže

Izvješće PDV - Izvješće o ostvarenim oslobođenjima od plaćanja PDV-a

PPO - Pregled tuzemnih isporuka s prijenosom porezne obveze

Porezno zastupanje - Prijava isporuka dobara u druge države članice EU prethodno uvezenih u okviru postupka 42 i 63

DONH (20.6.2016.) - Izvješće o obavljenim donacijama hrane

MCP - Prijava međunarodnog cestovnog prijevoza putnika

GP - Potvrda o korišenju gotovinskog pologa kao instrumenta osiguranja obveze PDV-a iz članka 127.b stavak 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost

ZGP - Zahtjev za korištenje gotovinskog pologa kao instrumenta osiguranja za ispunjenje obveze PDV-a iz članka 127.b stavak 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost

Napomena, NN 160/13

Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost

Članak 74.

Porezni obveznik, koji PDV obračunava prema izdanim računima može odbiti PDV sadržan u računima s oznakom R-2 izdanima nakon 1. srpnja 2013. neovisno o tome je li takav račun dobavljaču platio ili nije.

Članak 75.

(1) Knjiga izdanih (izlaznih) računa Obrazac I-RA, Knjiga primljenih (ulaznih) računa Obrazac U-RA, Obrazac PDV, Obrazac PDV-K i Obrazac PDV-P, mijenjaju se i sastavni su dio ovoga Pravilnika.

(2) Obrazac PDV za posljednje obračunsko razdoblje 2013. i Obrazac PDV-K za 2013. podnosi se na obrascima koji su sastavni dio Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (»Narodne novine«, broj 79/2013 i 85/2013 – ispravak).

Članak 76.

Ovaj Pravilnik objavljuje se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2014. godine.

Napomena, NN 35/14

Pravilnik o izmjenama Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost

Članak 3.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Napomena, NN 157/14

Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o porezu na dodanu vrijednost

Članak 62.

Obrazac PDV-K propisan Pravilnikom o porezu na dodanu vrijednost (»Narodne novine«, broj 79/13, 85/13, 160/13 i 35/14) podnosi se za 2014. godinu prema odredbama toga Pravilnika.

Članak 63.

U cijelom tekstu Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (»Narodne novine«, broj 79/13, 85/13, 160/13 i 35/14) riječi: »obračunsko razdoblje« u bilo kojem broju ili padežu zamjenjuju se riječima: »razdoblje oporezivanja« u odgovarajućem broju i padežu.

Članak 64.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu prvog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Napomena, NN 130/15

Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o porezu na dodanu vrijednost

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 9.

Iznimno od odredbi članka 1. stavka 2. ovoga Pravilnika Obrazac DONH podnosi se za 2015. godinu do 20. lipnja 2016. godine. Porezni obveznici čija su razdoblja oporezivanja od prvog do posljednjeg dana u mjesecu obvezni su do 20. lipnja 2016. godine podnijeti Obrazac DONH za prvih pet mjeseci 2016. godine za svako razdoblje oporezivanja pojedinačno. Porezni obveznici čija su razdoblja oporezivanja od prvog do posljednjeg dana u tromjesečju u istom roku podnose Obrazac DONH za prvo tromjesečje 2016. godine.

Članak 10.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Napomena, NN 1/17

Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 40.

Obrazac P-PDV, Obrazac PDV-P, Obrazac PDV-F, Obrazac ZP-PDV, Obrazac PDV-H, Obrazac – Isporuka NPS, Obrazac – Stjecanje NPS te Izvješće o ostvarenim oslobođenjima od plaćanja PDV-a, mijenjaju se i sastavni su dio ovoga Pravilnika.

Članak 41.

Ovaj Pravilnik objavljuje se u »Narodnim novinama« i stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama« osim odredbi članka 22., članka 24. te članka 38. stavka 1. ovoga Pravilnika koje stupaju na snagu 2. siječnja 2018. godine.

Napomena, NN 41/17

Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 9.

Na usluge iznajmljivanja plovila iz članka 1. ovoga Pravilnika za koje su do 30. travnja 2017. sklopljeni ugovori primjenjuju se odredbe Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 79/13, 85/13, 160/13, 35/14, 157/14, 130/15 i 1/17).

Članak 10.

Obrazac PDV-P i Obrazac ZP-PDV mijenjaju se i sastavni su dio ovoga Pravilnika.

Članak 11.

Ovaj Pravilnik objavljuje se u Narodnim novinama i stupa na snagu 1. svibnja 2017.

Napomena, NN 128/17

Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost

Članak 6.: Ovaj Pravilnik objavljuje se u »Narodnim novinama« i stupa na snagu 1. siječnja 2018.

Napomena, NN 1/19

Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost

Članak 24.. Ovaj Pravilnik stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Napomena, NN 1/20

Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 17. :Obrazac P-PDV, Obrazac ZP i Obrazac PDV-P mijenjaju se i sastavni su dio ovoga Pravilnika.

Članak 18.: Ovaj Pravilnik objavljuje se u »Narodnim novinama« i stupa na snagu dan nakon objave u »Narodnim novinama«.