ZAKON O POREZU NA DOHODAK
(Redakcijski pročišćeni tekst, 'Narodne novine' br. 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, Odluka USRH - 120/13,125/13, 148/13, Odluka USRH - 83/14, 143/14, 136/15)
Na snazi i primjenjuje se od
1. siječnja 2016.
I. TEMELJNE ODREDBE
1. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
(1) Porez na dohodak utvrđuje se i plaća prema
odredbama ovoga Zakona.
(2) Raspodjela prihoda od poreza na dohodak
utvrđuje se posebnim zakonom.
2. POREZNI OBVEZNIK
2.1. Pojam poreznog obveznika
Članak 2.
(1) Porezni obveznik je fizička osoba koja
ostvaruje dohodak.
(2) Ako više fizičkih osoba zajednički ostvaruje
dohodak, porezni obveznik je svaka fizička osoba zasebno i to za svoj udio u
zajednički ostvarenom dohotku.
(3) Porezni obveznik je i nasljednik za sve
porezne obveze koje proizlaze iz dohotka što ga je ostavitelj ostvario do svoje
smrti. Nasljednik je istodobno i porezni obveznik za dohodak koji mu pritječe
iz naslijeđenih izvora dohotka.
2.2. Rezident
Članak 3.
(1) Rezident je fizička osoba koja u Republici
Hrvatskoj ima prebivalište ili uobičajeno boravište.
(2) Rezident je i fizička osoba koja u Republici
Hrvatskoj nema prebivalište ni uobičajeno boravište, a zaposlen je u državnoj
službi Republike Hrvatske i po toj osnovi prima plaću.
2.3. Nerezident
Članak 4.
Nerezident je fizička osoba koja u Republici
Hrvatskoj nema ni prebivalište ni uobičajeno boravište, a u Republici Hrvatskoj
ostvaruje dohodak koji se oporezuje prema odredbama ovoga Zakona.
3. IZVORI DOHOTKA
Članak 5.
(1) Izvori dohotka su primici ostvareni od
nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava,
kapitala, osiguranja i drugih primitaka.
(2) Dohodak koji se oporezuje prema odredbama
ovoga Zakona, prema izvoru dohotka iz stavka 1. ovoga članka, jest:
1. dohodak od nesamostalnog rada,
2. dohodak od samostalne djelatnosti,
3. dohodak od imovine i imovinskih prava,
4. dohodak od kapitala,
5. dohodak od osiguranja,
6. drugi dohodak.
4. POREZNA OSNOVICA
Članak 6.
(1) Osnovica poreza na dohodak rezidenta je
ukupni iznos dohotka od nesamostalnog rada, dohotka od samostalne djelatnosti
prema stavku 3. ovoga članka, dohotka od imovine i imovinskih prava, dohotka od
kapitala, dohotka od osiguranja i drugog dohotka, koji rezident ostvari u
tuzemstvu i u inozemstvu (načelo svjetskog dohotka), a umanjen za osobni
odbitak iz članka 36. i/ili članka 54. ovoga Zakona.
(2) Osnovica poreza na dohodak nerezidenta je
ukupni iznos dohotka od nesamostalnog rada, dohotka od samostalne djelatnosti
prema stavku 3. ovoga članka, dohotka od imovine i imovinskih prava, dohotka od
kapitala, dohotka od osiguranja i drugog dohotka, koji nerezident ostvari u
tuzemstvu (načelo tuzemnog dohotka), a umanjen za osobni odbitak iz članka 36. stavka 1., 11. i 12. ovoga Zakona,
odnosno umanjen za osobni odbitak iz članka 36. ovoga Zakona za fizičke osobe koje
su rezidenti država članica Europske unije i Europskog gospodarskog prostora,
osim Republike Hrvatske, sukladno sčlankom 36. stavkom 14. ovoga Zakona.
(3) Dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 18. ovoga Zakona, koji rezident
ostvari u tuzemstvu i inozemstvu, a nerezident u tuzemstvu, umanjuje se:
1. za iznos plaća novozaposlenih osoba iz članka 56. stavka 1. ovoga Zakona,
2. za iznos državne potpore za obrazovanje i
izobrazbu te iznos potpore male vrijednosti za izvođenje praktične nastave i
vježbe naukovanja u sustavu vezanih obrta prema posebnim propisima,
3. za iznos izdataka za istraživanje i razvoj
iz članka 57. stavka 1. ovoga Zakona,
4. i za preneseni gubitak iz članka 35. ovoga Zakona, nakon umanjenja iz točke
1., 2. i 3. ovoga stavka, koji je rezident po osnovi obavljanja samostalne
djelatnosti iz članka 18. ovoga Zakona ostvario u tuzemstvu
i inozemstvu, a nerezident u tuzemstvu.
5. POREZNO RAZDOBLJE
Članak 7.
(1) Porez na dohodak utvrđuje se i plaća za
kalendarsku godinu (porezno razdoblje).
(2) Porezno razdoblje može biti kraće od
kalendarske godine u sljedećim slučajevima:
1. ako rezident tijekom iste kalendarske godine
postane nerezident ili obratno, u kojem slučaju porezno razdoblje obuhvaća
razdoblje u kojemu je fizička osoba bila rezident ili nerezident,
2. rođenja ili smrti poreznog obveznika.
(3) U slučajevima iz stavka 2. ovoga članka
prava iz ovoga Zakona računaju se u korist poreznog obveznika, na pune
mjesece.
6. POREZNE STOPE
Članak 8.
(1) Porez na dohodak plaća se po stopi od 12% na
poreznu osnovicu do visine 2.200,00 kuna, po stopi od 25% na razliku porezne
osnovice između 2.200,00 kuna i 13.200,00 kuna te po stopi od 40% na poreznu
osnovicu iznad 13.200,00 kuna.
(2) Porez na dohodak prema stavku 1. ovoga
članka uvećava se za prirez porezu na dohodak koji uvedu jedinice lokalne
samouprave prema posebnim zakonima, a umanjuje se ako jedinice lokalne
samouprave propišu niži udio u porezu na dohodak od onog koji im pripada po
posebnom zakonu.
7. PRIMICI KOJI SE NE SMATRAJU DOHOTKOM
Članak 9.
(1) Dohotkom se ne smatraju:
1. izravne uplate premije osiguranja za dokup
dijela doživotne mirovine određene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju kojeg
bi osiguranik ostvario da je navršio određenu starosnu dob i/ili određeni
mirovinski staž te uplate sredstava u okviru programa mirovinske rente prema
posebnim propisima, a koje uplaćuju poslodavci za svoje radnike u vrijeme
njihovog umirovljenja,
2. obiteljske mirovine koje djeca ostvaruju
nakon smrti roditelja prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i Zakonu o pravima
hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji,
3. državne nagrade ustanovljene propisima koje
donosi Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske, nagrade jedinica lokalne i
područne (regionalne) samouprave propisane statutom tih jedinica i novčane
nagrade za osvojenu medalju na olimpijskim igrama, paraolimpijskim igrama i
olimpijskim igrama gluhih te svjetskim i europskim prvenstvima planirane za te
namjene u državnom proračunu Republike Hrvatske i proračunima jedinica lokalne
i područne (regionalne) samouprave,
4. primici koje fizičke osobe ostvaruju po
osnovi darovanja pravnih i fizičkih osoba, a za zdravstvene potrebe (operativne
zahvate, liječenja, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala), rješavanje kojih
nije plaćeno osnovnim, dopunskim, dodatnim i privatnim zdravstvenim osiguranjem
niti na teret sredstava fizičke osobe, a pod uvjetom da je darovanje, odnosno
plaćanje nastalih izdataka za tu namjenu obavljeno na žiroračun primatelja dara
ili zdravstvene ustanove te na temelju vjerodostojnih isprava.
(2) Dohotkom se ne smatraju ni :
2.1. primici po posebnim propisima:
2.1.1. potpore zbog zbrinjavanja ratnih invalida
i članova obitelji smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih hrvatskih
branitelja iz Domovinskog rata,
2.1.2. socijalne potpore,
2.1.3. doplatak za djecu i novčani primici za
opremu novorođenog djeteta. Dohotkom se ne smatraju primici po osnovi potpora
za novorođenče, odnosno potpora za opremu novorođenog djeteta koje isplaćuju
ili daju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, na temelju svojih
općih akata i za koje su sredstva planirana u proračunima tih jedinica,
2.1.4. primici osoba s invaliditetom, osim plaća
i mirovina,
2.1.5. potpore zbog uništenja i oštećenja
imovine zbog elementarnih nepogoda,
2.2. potpore zbog uništenja i oštećenja imovine
zbog ratnih događaja,
2.3. nasljedstva i darovi,
2.4. primici od otuđenja osobne imovine, osim
imovine iz članka 27.a ovoga Zakona,
2.5. odštete koje nisu u svezi s gospodarstvenom
djelatnošću,
2.6. primici ostvareni na nagradnim natječajima
ili natjecanjima, raspisanim pod jednakim uvjetima uz mogućnost sudjelovanja
svih osoba i igrama na sreću prema posebnom zakonu,
2.7. novčani dodaci uz mirovinu koje
umirovljenicima isplaćuju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave,
na temelju svojih općih akata i za koje su sredstva planirana u proračunima tih
jedinica,
2.8. potpore koje djeci u slučaju smrti
roditelja isplaćuju ili daju jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave na temelju svojih općih akata te pravne i fizičke osobe.
(3) Dohotkom se ne smatraju ni primici po osnovi
osiguranja stvari, odgovornosti, života i imovine. Primici po osnovi životnog
osiguranja i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja smatraju se dohotkom ako su
premije toga osiguranja bile porezno priznati izdatak.
(4) Ako su primici iz stavka 2. i 3. ovoga
članka u svezi s ostvarivanjem dohotka iz članka 5. stavka 2. ovoga Zakona, smatraju se
oporezivim dohotkom.
(5) Dohotkom se u smislu ovoga Zakona ne
smatraju primici koji se ostvaruju u okviru djelatnosti koja se oporezuje
prema Zakonu o porezu na
dobit.
8. PRIMICI NA KOJE SE NE PLAĆA POREZ NA DOHODAK
Članak 10.
Porez na dohodak ne plaća se na:
1. naknadu razlike plaće za vrijeme vojne službe u Oružanim snagama
Republike Hrvatske,
2. naknadu plaće pripadnicima civilne zaštite i drugim osobama za djelatnost
u okviru civilne zaštite i zaštite od elementarnih nepogoda,
3. naknadu plaće za vrijeme privremene nezaposlenosti i spriječenosti za
rad isplaćenu na teret sredstava obveznih osiguranja,
4. nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja do
propisanog iznosa,
5. nagrade učenicima i studentima osvojene na natjecanjima u okviru
obrazovnog sustava i organiziranim školskim i sveučilišnim natjecanjima,
6. primitke učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko
učeničkih i studentskih udruga, po posebnim propisima, a do propisanog
iznosa,
7. naknade štete zbog posljedica nesreće na radu prema odluci suda ili
nagodbi u tijeku sudskog postupka, ako je naknada određena u jednokratnom
iznosu,
8. naknade i nagrade koje osuđene osobe primaju za rad u
kazneno-popravnim ustanovama i domovima za preodgoj,
9. primitke radnika i fizičkih osoba iz članka 14. stavka 1.
ovoga Zakona po osnovi naknada, potpora i nagrada koje im isplaćuje poslodavac
i isplatitelj primitka, odnosno plaće, do propisanih iznosa,
10. primitke po osnovi naknada, potpora i nagrada osoba koje obavljaju
samostalne djelatnosti iz članka 18. ovoga
Zakona i drugih djelatnosti koje se oporezuju na način propisan za samostalnu
djelatnost, do propisanih iznosa,
11. primitke po osnovi službenih putovanja fizičkih osoba koje ne ostvaruju
primitke po osnovi nesamostalnog rada iz članka 14. ovoga
Zakona ili primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak iz članka 32. ovoga
Zakona, u neprofitnim organizacijama uz naknadu, a do propisanog iznosa,
12. stipendije učenicima i studentima za redovno školovanje na srednjim, višim
i visokim školama i fakultetima, ukupno do propisanog iznosa,
13. stipendije studenata za redovno školovanje na višim i visokim školama i
fakultetima i poslijediplomanata te poslijedoktoranata za koje su sredstva
planirana u državnom proračunu Republike Hrvatske i stipendije koje se
isplaćuju, odnosno dodjeljuju iz proračuna Europske unije, uređene posebnim
međunarodnim sporazumima i to studentima za redovno školovanje na visokim
učilištima,
14. sportske stipendije koje se prema posebnim propisima isplaćuju sportašima
za njihovo sportsko usavršavanje, do propisanog iznosa,
15. sindikalne socijalne pomoći koje se isplaćuju iz sredstava sindikalne
članarine članovima sindikata,
16. nagrade za sportska ostvarenja i naknade sportašima amaterima prema
posebnim propisima, do propisanih iznosa,
17. premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja koje poslodavac uplaćuje u
korist svojeg radnika, uz njegov pristanak, tuzemnom dobrovoljnom mirovinskom
fondu, koji je registriran u skladu s propisima koji uređuju dobrovoljno
mirovinsko osiguranje, do visine 500,00 kuna za svaki mjesec poreznog
razdoblja, odnosno ukupno do 6.000,00 kuna godišnje,
18. stipendije studentima izabranima na javnim natječajima kojima mogu
pristupiti svi studenti pod jednakim uvjetima, za redovno školovanje na visokim
učilištima koje isplaćuju, odnosno dodjeljuju zaklade, fundacije, ustanove i
druge institucije registrirane u Republici Hrvatskoj za odgojno-obrazovne ili
znanstveno-istraživačke svrhe, koje djeluju u skladu s posebnim propisima,
osnovane s namjenom stipendiranja.
19. novčanu pomoć polaznicima stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja
radnog odnosa,
20. primitke koji se kao bespovratna sredstva isplaćuju iz fondova i programa
Europske unije putem tijela akreditiranih u skladu s pravilima Europske unije u
Republici Hrvatskoj za provedbu aktivnosti mobilnosti u okviru programa i
fondova Europske unije, a u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja, u skladu
s financijskom uredbom Europske komisije, do propisanih iznosa,
21. primitke u visini razlike između primljenih bespovratnih sredstava
isplaćenih iz fondova Europske unije i državnog proračuna Republike Hrvatske za
provedbu mjere trajne obustave ribolovne aktivnosti uz uništenje plovila i
knjigovodstvene vrijednosti tog plovila,
22. stipendije studenata na poslijediplomskim studijima u skladu s točkama 12.,
13. i 18. ovoga članka te primitke, osim primitaka iz članka 5. ovoga Zakona, koji
se isplaćuju poslijediplomantima, poslijedoktorandima, istraživačima i
znanstvenicima u skladu s točkama 13. i 18. ovoga članka odnosno iz fondova i
programa Europske unije i drugih međunarodnih fondova i programa uređenih
posebnim propisima i međunarodnim sporazumima, za pokriće troškova školovanja,
usavršavanja i znanstvenih istraživanja, odobrenih na temelju javnih natječaja,
vjerodostojnih isprava i do propisanih iznosa. Ministar financija pravilnikom
će propisati visine neoporezivih iznosa i vrste porezno priznatih troškova,
vjerodostojne isprave na temelju kojih se odobravaju troškovi te oblik i
sadržaj evidencija i izvješća o ostvarenim primicima namijenjenih pokriću
troškova.
9. OSOBNA OSLOBOĐENJA
Članak 11.
Fizičke osobe koje u Republici Hrvatskoj
obavljaju diplomatsko-konzularne dužnosti ne plaćaju porez na dohodak na tako
ostvaren dohodak i to:
1. šefovi inozemnih diplomatskih misija
akreditiranih u Republici Hrvatskoj i diplomatsko osoblje inozemnih
diplomatskih misija u Republici Hrvatskoj, a i članovi njihove uže obitelji,
ako ti članovi nisu hrvatski državljani ili nemaju prebivalište u Republici
Hrvatskoj,
2. šefovi inozemnih konzulata u Republici
Hrvatskoj i konzularni dužnosnici te članovi njihove uže obitelji, ako ti
članovi nisu hrvatski državljani ili nemaju prebivalište u Republici
Hrvatskoj,
3. dužnosnici UN i njihovih posebnih agencija,
stručnjaci tehničke pomoći UN i njihovih posebnih agencija,
4. fizičke osobe zaposlene kod inozemnih
diplomatskih misija, konzulata i međunarodnih organizacija, fizičke osobe
zaposlene kod šefova diplomatskog osoblja inozemnih diplomatskih misija i
međunarodnih organizacija u Republici Hrvatskoj, ako nisu hrvatski državljani
ili nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj,
5. počasni konzularni dužnosnici inozemnih
konzulata u Republici Hrvatskoj za primitke što ih ostvaruju od države koja ih
je imenovala za obavljanje konzularnih poslova.
II. UTVRĐIVANJE DOHOTKA
1. OPĆE ODREDBE O UTVRĐIVANJU DOHOTKA
Članak 12.
(1) Dohodak je razlika između primitaka priteklih u poreznom
razdoblju i izdataka nastalih u istom poreznom razdoblju.
(2) Primici su sva dobra (novac, stvari, materijalna prava, usluge i drugo)
koja su poreznom obvezniku pritekla u poreznom razdoblju.
(3) Izdacima se smatraju svi odljevi dobara s novčanom vrijednošću izvršeni
radi ostvarivanja ili osiguranja primitaka iz stavka 2. ovoga članka.
(4) Primici i izdaci utvrđuju se primjenom načela blagajne.
(5) Primici se pripisuju onoj osobi koja ih je ostvarila. U slučaju prestanka
porezne obveze primici se pripisuju onoj osobi kojoj se na temelju njihovog
priljeva povećava gospodarstvena snaga (pravnom sljedniku).
(6) Izdaci se pripisuju onoj fizičkoj osobi kojoj se pripisuju i primici od
gospodarstvene djelatnosti prema stavku 5. ovoga članka, bez obzira tko ih je
učinio.
(7) Primici i izdaci koji su nastali u ime i za račun drugoga (prolazne stavke)
ne smatraju se ni primitkom ni izdatkom i ne utječu na visinu dohotka.
(8) Izdacima se ne smatraju ni oni izdaci koji se ne mogu jasno odvojiti od
osobnih izdataka niti izdaci koji su uzrokovani osobnim potrebama poreznog
obveznika ili nisu nastali s namjerom ostvarivanja oporezivih primitaka, kao
što su:
1. porez na dohodak, porez na nasljedstva i darove i drugi osobni porezi,
2. izdaci za novčane kazne i prekršaje, izdaci za troškove sudskog ili upravnog
postupka u osobnim predmetima i kamate na zakašnjela plaćanja osobnih
izdataka.
(9) Pri utvrđivanju oporezivih dohodaka, odredbe ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i višestranih međudržavnih ugovora ili sporazuma imaju prednost pred odredbama tuzemnog Zakona. Ako porezni obveznik rezident sukladno s ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja po osnovi primitka ostvarenog iz inozemstva ili u inozemstvu u tijeku poreznog razdoblja predujam poreza na dohodak plaća u inozemstvu iz tog primitka, nije obvezan plaćati predujam poreza na dohodak u tuzemstvu, o čemu je obvezan izvijestiti Poreznu upravu, ali je u tom slučaju obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu prema članku 39. stavku 2. ovoga Zakona, osim ako Republika Hrvatska u skladu s ugovorom izuzima taj dohodak od oporezivanja. Isto se primjenjuje i za primitke rezidenata izaslanih na rad u inozemstvo po nalogu tuzemnog poslodavca, kao i za primitke rezidenata ostvarene radom u svojstvu zastupnika u Europskom parlamentu.
2. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD NESAMOSTALNOG RADA
2.1. Dohodak od nesamostalnog rada
Članak 13.
Dohodak od nesamostalnog rada je razlika između
primitaka priteklih u poreznom razdoblju u skladu s odredbamačlanka 14. ovoga Zakona i izdataka nastalih u istom
razdoblju u skladu s odredbama članka 16. ovoga Zakona.
2.2. Primici po osnovi nesamostalnog rada
Članak 14.
(1) Primicima po osnovi nesamostalnog rada
(plaćom) smatraju se:
1. svi primici koje poslodavac u novcu ili u
naravi isplaćuje ili daje radniku po osnovi radnog odnosa, prema propisima koji
uređuju radni odnos, a to su:
1.1. plaća koju poslodavac isplaćuje radnicima u
svezi sa sadašnjim radom, prijašnjim radom po osnovi prijašnjeg radnog odnosa
ili budućim radom po osnovi sadašnjeg radnog odnosa,
1.2. primici po osnovi naknada, potpora, nagrada
i drugog, koje poslodavac isplaćuje ili daje radnicima iznad propisanih
iznosa,
1.3. plaća koju radniku umjesto poslodavca
isplati druga osoba,
1.4. premije osiguranja koje poslodavci plaćaju
za svoje radnike po osnovi životnog osiguranja, dopunskog, dodatnog i
privatnoga zdravstvenog osiguranja, dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja iznad
propisanog iznosa i osiguranja njihove imovine,
1.5 svi drugi primici koje poslodavac isplaćuje
ili daje radniku za obavljeni rad po osnovi ugovora o radu ili drugog akta
kojim se uređuje radni odnos,
2. poduzetnička plaća koja ulazi u rashod pri
utvrđivanju poreza na dobit,
3. primici (plaća) fizičkih osoba izaslanih na
rad u Republiku Hrvatsku po nalogu inozemnog poslodavca u tuzemna društva za
rad u tim društvima,
4. primici (plaća) članova predstavničkih i
izvršnih tijela državne vlasti i jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave koji im se isplaćuju za rad u tim tijelima i jedinicama,
5. naknade plaće osobama koje pružaju njegu i
pomoć hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata I. skupine, prema
posebnom propisu.
(2) Primicima po osnovi nesamostalnog rada
smatraju se i:
1. mirovine ostvarene na temelju prijašnjih
uplata doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje,
2. mirovine koje isplaćuju osiguravatelji na
temelju prijašnjih uplata poslodavca za dokup dijela mirovine, ako su te uplate
bile oslobođene oporezivanja,
3. mirovinske rente koje isplaćuju
osiguravatelji na temelju prijašnjih uplata poslodavca, ako su te uplate bile
oslobođene oporezivanja,
4. mirovine koje se isplaćuju poduzetnicima koji
su obavljali samostalnu djelatnost, poduzetnicima koji su plaćali porez na
dobit i drugim osobama na temelju prijašnjih uplata doprinosa u propisano
obvezno osiguranje, a koji su bili porezno dopustivi izdatak ili
rashod,
5. mirovine rezidenata ostvarene u
inozemstvu.
(3) Primicima u naravi smatraju se korištenje
zgrada, prometnih sredstava, povoljnije kamate pri odobravanju kredita, dodjela
ili opcijska kupnja vlastitih dionica po povoljnijim uvjetima i druge
pogodnosti koje poslodavci i isplatitelji primitka, odnosno plaće iz stavka 1.
i 2. ovoga članka daju radnicima i fizičkim osobama koje ostvaruju primitke iz
stavka 1. i 2. ovoga članka. Primitkom po osnovi povoljnijih kamata smatra se
razlika između ugovorene niže i stope kamate od 3% godišnje, osim kamata po
kreditima koji se daju ili subvencioniraju iz proračuna, ali ne radnicima
uprave.
(4) Radnicima, u smislu stavka 1. točke 1. ovoga
članka, smatraju se i službenici, namještenici i druge osobe koje su u radnom
odnosu, prema propisima koji uređuju radni odnos.
2.3. Primici koji se ne smatraju primicima od nesamostalnog rada
Članak 15.
(1) Primicima od nesamostalnog rada ne smatraju se primici koje
poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće iz članka 14. stavka 1. ovoga
Zakona omogućuje radnicima i fizičkim osobama koje ostvaruju primitke iz članka
14. stavka 1. ovoga Zakona u interesu obavljanja djelatnosti poslodavca i
isplatitelja primitka odnosno plaće, a osobito:
1. uređenje i opremanje radnih prostora i prostora za odmor i prehranu,
2. posebna radna odjeća obilježena nazivom ili znakom poslodavca ili
isplatitelja primitka odnosno plaće iz članka 14. stavka 1. ovoga Zakona,
3. obvezni liječnički pregledi prema posebnim propisima,
4. sistematski kontrolni liječnički pregledi ako su omogućeni svim radnicima i
fizičkim osobama koje ostvaruju primitke iz članka 14. stavka 1. ovoga
Zakona,
5. obrazovanje i izobrazba koje su u svezi s djelatnosti poslodavca i
isplatitelja primitka, odnosno plaće iz članka 14. stavka 1. ovoga Zakona,
6. Članarine po osnovi članstva u strukovnim komorama koje je, prema posebnim
propisima, obvezno za radnike pri obavljanju određenih poslova za poslodavaca i
isplatitelja primitka odnosno plaće iz članka 14. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se iznosi koje isplaćuje
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i to:
1. naknada plaće hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata prema posebnom zakonu
od dana stjecanja prava na profesionalnu rehabilitaciju, za vrijeme
profesionalne rehabilitacije i od završene profesionalne rehabilitacije do
zaposlenja, a najduže 12 mjeseci od dana završetka profesionalne
rehabilitacije,
2. zaštitni dodatak uz mirovinu planiran u državnom proračunu ili proračunu
jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,
3. novčana naknada zbog tjelesnog oštećenja,
4. doplatak za pomoć i njegu druge osobe,
5. naknada plaće invalidu rada s pravom na profesionalnu rehabilitaciju, od dana
nastanka invalidnosti do najduže 24 mjeseca od dana završetka profesionalne
rehabilitacije,
6. dodatak na mirovinu isplaćen sukladno Zakonu o dodatku na mirovine ostvarene
prema Zakonu o mirovinskom osiguranju koji korisniku mirovine pripada za razdoblje
do 31. prosinca 2011.
(3) Ako poslodavac i isplatitelj primitka, odnosno plaće i mirovine iz članka
14. ovoga Zakona isplaćuje radniku i fizičkim osobama te umirovljenicima plaću
ili mirovinu po sudskoj presudi, propisane zatezne kamate isplaćene po toj
osnovi ne smatraju se primitkom od nesamostalnog rada i ne podliježu
oporezivanju.
2.4. Izdaci po osnovi nesamostalnog rada
Članak 16.
Izdacima koji se oduzimaju od primitaka iz članka 14. ovoga Zakona pri utvrđivanju dohotka od
nesamostalnog rada, smatraju se uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja iz
primitka.
3. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI
3.1. Dohodak od samostalne djelatnosti
Članak 17.
Dohotkom od samostalne djelatnosti smatra se
dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, dohodak od slobodnih
zanimanja i dohodak od poljoprivrede i šumarstva.
3.2. Samostalne djelatnosti
Članak 18.
(1) Obrtom i s obrtom izjednačenim djelatnostima (obrtničkim
djelatnostima), u smislu ovoga Zakona, smatraju se:
1. djelatnosti u smislu članka 1. Zakona o obrtu i sve druge posebno nenavedene
gospodarstvene djelatnosti,
2. ustup uz naknadu ili konačna prodaja imovinskih prava u okviru obrtničke
djelatnosti ili djelatnosti slobodnog zanimanja iz stavka 2. ovoga
članka.
(2) Djelatnostima slobodnih zanimanja smatraju se profesionalne djelatnosti
fizičkih osoba koje su po toj osnovi obvezno osigurane prema propisima koji
uređuju obvezna osiguranja, odnosno djelatnosti fizičkih osoba kojima su to
osnovne djelatnosti i koje su po toj osnovi upisane u registar poreznih
obveznika poreza na dohodak. Djelatnostima slobodnih zanimanja osobito se
smatraju:
1. samostalna djelatnost zdravstvenih djelatnika, veterinara, odvjetnika,
javnih bilježnika, revizora, inženjera, arhitekata, poreznih savjetnika,
stečajnih upravitelja, tumača, prevoditelja, turističkih djelatnika i druge
slične djelatnosti,
2. samostalna djelatnost znanstvenika, književnika, izumitelja i druge slične
djelatnosti,
3. samostalna predavačka djelatnost, odgojna djelatnost i druge slične
djelatnosti,
4. samostalna djelatnost novinara, umjetnika i sportaša,
(3) Djelatnost poljoprivrede i šumarstva obuhvaća korištenje prirodnih
bogatstava zemlje i prodaju, odnosno zamjenu od tih djelatnosti dobivenih
proizvoda u neprerađenom stanju. Fizičke osobe su po osnovi djelatnosti
poljoprivrede i šumarstva obveznici poreza na dohodak, ako su po toj osnovi
obveznici poreza na dodanu vrijednost prema posebnom zakonu, ako po toj osnovi
u poreznom razdoblju ostvare ukupni godišnji primitak veći od 35% iznosa
propisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost te
ako ostvaruju poticaje na način i pod uvjetima propisanim posebnim
zakonima.
3.3. Utvrđivanje dohotka od samostalne djelatnosti
Članak 19.
(1) Dohodak od samostalnih djelatnosti je
razlika između poslovnih primitaka i poslovnih izdataka nastalih u poreznom
razdoblju.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka i članka 23. stavka 1. ovoga Zakona, porezni
obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost novinara, umjetnika i sportaša
iz članka 18. stavka 2. točke 4. ovoga Zakona, mogu utvrđivati dohodak i
plaćati predujam poreza na dohodak po osnovi tih djelatnosti u skladu s člankom 32. i člankom 48. ovoga Zakona.
3.4. Primici po osnovi samostalnih djelatnosti
Članak 20.
(1) Poslovni primici su sva dobra (novac,
stvari, materijalna prava, usluge i drugo) koja su poreznom obvezniku u okviru
njegove samostalne djelatnosti pritekla u poreznom razdoblju.
(2) Primici iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju
se prema njihovoj tržišnoj vrijednosti.
(3) U poslovne primitke ulaze i primici
ostvareni od prodaje i izuzimanja stvari i prava koja služe za obavljanje
samostalne djelatnosti i koja se vode ili su se trebala voditi u popisu
dugotrajne imovine, kao i primici ostvareni od otuđenja ili likvidacije
djelatnosti. Ako stjecatelj cijele djelatnosti nastavlja poduzetničku djelatnost,
primici od otuđenja se ne oporezuju ukoliko je osigurano kasnije oporezivanje
skrivenih pričuva.
(4) Poslovnim primicima smatraju se i izuzimanja
osim izuzimanja financijske imovine.
(5) Poslovnim primicima smatraju se manjkovi
dobara u smislu propisa o porezu na dodanu vrijednost iznad visine utvrđene
odlukom Hrvatske obrtničke komore te pripadajući porezi zaračunati prilikom
nabave dobara za koja je utvrđen manjak.
(6) Poslovnim primicima smatraju se i primici po
osnovi kamata iz članka 30. ovoga Zakona ako su ostvareni od
financijskih transakcija koje čine osnovnu djelatnost poreznog obveznika.
(7) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, poslovne
primitke poreznog razdoblja po osnovi državnih pomoći, poticaja i potpora
namijenjenih za nabavu dugotrajne imovine koja podliježe amortizaciji,
uključuje se u poreznu osnovicu u iznosima evidentiranih izdataka nastalih
temeljem amortizacije te dugotrajne imovine u istom poreznom razdoblju.
(8) U slučaju primjene stavka 7. ovoga članka
porezni obveznik je obvezan voditi evidenciju o primljenim državnim potporama i
poticajima za nabavu dugotrajne imovine i iznosima obračunate amortizacije.
3.5. Izdaci po osnovi samostalnih djelatnosti
Članak 21.
(1) Poslovni izdaci su svi odljevi dobara
poreznog obveznika tijekom poreznog razdoblja radi stjecanja, osiguranja i
očuvanja poslovnih primitaka. U poslovne izdatke poreznih obveznika koji obavljaju
samostalne djelatnosti izčlanka 18. ovoga Zakona ulaze oni izdaci koji
su izravno vezani za obavljanje djelatnosti.
(2) U poslovne izdatke ulaze i knjigovodstvene
vrijednosti pojedinačno ili ukupno prodanih ili izuzetih dobara dugotrajne
imovine koja su se vodila ili trebala voditi u popisu dugotrajne imovine.
Poslovnim izdacima smatraju se i troškovi otuđenja i likvidacije.
(3) Poslovnim izdacima smatraju se i ulaganja
osim ulaganja financijske imovine i ulaganja u dugotrajnu imovinu.
(4) Primljeni krediti i zajmovi nisu poslovni
primitak, a otplate kredita i zajmova nisu poslovni izdatak.
(5) Plaćene kamate po kreditima i zajmovima za
obavljanje djelatnosti smatraju se poslovnim izdacima, a naplaćene kamate po
sredstvima i plasmanima sredstava koja služe za obavljanje djelatnosti smatraju
se poslovnim primicima, ako nisu oporezive po odbitku u skladu sa člankom 30. i člankom 51. stavkom 2. ovoga
Zakona.
(6) Izdacima koji se priznaju pri utvrđivanju
dohotka od samostalne djelatnosti iz članka 18. ovoga Zakona, smatraju se i uplaćeni
doprinosi za obvezna osiguranja prema posebnim propisima.
(7) Izdaci za materijal, robu, proizvode,
energiju i usluge, koji služe za stjecanje dohotka, priznaju se u visini cijene
nabave ili troška proizvodnje.
(8) Izdacima se smatraju izdaci za plaće i
obvezni doprinosi na plaću radnika i fizičkih osoba koje ostvaruju primitke
iz članka 14. stavka 1. ovoga Zakona (plaće s porezima
i doprinosima) u visini stvarnih isplata.
(9) Izdacima poslovanja smatraju se i otpisi
prema članku 24. stavku 4. ovoga Zakona na način i prema
stopama propisanim Zakonom o porezu na
dobit.
(10) Izdacima otpisa ne
smatraju se otpisi povećane vrijednosti dugotrajne imovine zbog
revalorizacije.
(11) Izdacima se smatraju i premije
dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja uplaćene u korist radnika i/ili osobno
poreznog obveznika koji obavlja samostalnu djelatnost iz članka 18. ovoga Zakona, tuzemnom
dobrovoljnom mirovinskom fondu, koji je registriran u skladu s propisima koji
uređuju dobrovoljno mirovinsko osiguranje, na koje se ne plaća porez na dohodak
sukladnočlanku 10. točki 17. ovoga Zakona.
3.5.1. Izdaci koji se porezno ne priznaju
Članak 22.
(1) Pri utvrđivanju dohotka od samostalne
djelatnosti ne odbijaju se sljedeći izdaci:
1. 70% izdataka reprezentacije (ugošćenja,
darova s ili bez utisnutog znaka tvrtke ili proizvoda, izdataka za odmor,
sport, rekreaciju i razonodu, izdataka za korištenje osobnih motornih vozila,
plovila, zrakoplova, kuća za odmor i drugih sličnih izdataka), u visini
troškova nastalih iz poslovnih odnosa s poslovnim partnerom,
2. porez na dodanu vrijednost na vlastitu
potrošnju, a i besplatne isporuke i drugi izdaci,
3. primici poduzetnika koji obavljaju samostalnu
djelatnost po osnovi naknada, potpora i nagrada, iznad propisanih iznosa,
4. dnevnica i troškova službenog putovanja
poduzetnika koji obavljaju samostalnu djelatnost, iznad propisanih
iznosa,
5. 30% izdataka u svezi s vlastitim ili
unajmljenim osobnim motornim vozilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz
poduzetnika, poslovodnih i drugih zaposlenih osoba, ako se po osnovi korištenja
tih sredstava za osobni prijevoz ne utvrđuje plaća ili drugi dohodak.
(2) Iznimno od stavka 1. točke 5. ovoga članka
poslovnim izdacima smatraju se ukupno nastali izdaci za osiguranje osobnih
motornih vozila i drugih prijevoznih sredstava.
(3) Kao poslovni izdaci ne mogu se odbiti ni
drugi izdaci koji nisu u izravnoj svezi s obavljanjem samostalne
djelatnosti.
3.6. Poslovne knjige i evidencije
Članak 23.
(1) Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu
djelatnost iz članka 18. ovoga Zakona dužni su upisati se u
registar poreznih obveznika poreza na dohodak i utvrđivati dohodak na temelju
podataka iz poslovnih knjiga i evidencija.
(2) Poslovne knjige i evidencije iz stavka 1.
ovoga članka su knjiga primitaka i izdataka, popis dugotrajne imovine, knjiga
prometa i evidencija o tražbinama i obvezama.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, porezni
obveznici nisu obvezni voditi knjigu prometa, ako podatke o dnevnom gotovinskom
prometu osiguravaju u knjizi primitaka i izdataka ili u evidencijama propisanim
drugim zakonima te ako se te evidencije vode na mjestu gdje se ostvaruju
gotovinski primici.
(4) Za svaku prodaju, odnosno obavljenu uslugu,
mora se izdati račun.
(5) Porezni obveznici koji obavljaju samostalne
djelatnosti iz članka 18. ovoga Zakona, vode jedne poslovne knjige.
3.6.1. Popis dugotrajne imovine
Članak 24.
(1) U popis dugotrajne imovine unose se stvari i
prava, ako su njihove nabavne cijene, odnosno troškovi proizvodnje (nabavna
vrijednost) veći od 3.500,00 kuna i ako je njihov vijek trajanja dulji od
godinu dana. Prava ulaze u popis dugotrajne imovine samo ako je kod njihove
nabave plaćena naknada.
(2) Popis dugotrajne imovine služi za
utvrđivanje izdataka otpisa (amortizacije) dugotrajne imovine. Dugotrajna se
imovina i nakon što je u cijelosti otpisana zadržava u popisu dugotrajne
imovine do trenutka prodaje, darovanja ili drugog načina otuđenja ili
uništenja.
(3) U popis dugotrajne imovine unose se
pojedinačna nabavna vrijednost dobara dugotrajne imovine, vijek trajanja
(korištenja), knjigovodstvena vrijednost i otpisi.
(4) Nabavna vrijednost dobara dugotrajne
imovine, koja su unesena u popis dugotrajne imovine, otpisuje se u skladu
sa Zakonom o porezu na
dobit. Ako se dobro
dugotrajne imovine zbog uništenja više ne može koristiti ili ako se proda,
izuzme ili na drugi način otuđi, tada se njegova knjigovodstvena vrijednost
otpisuje u cijelosti.
3.7. Način ostvarivanja dohotka od samostalne djelatnosti
Članak 25.
Dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 18. ovoga Zakona porezni obveznik može
ostvarivati sam, kao supoduzetnik ili u nekom drugom obliku sudjelovanja u
dohotku od samostalne djelatnosti.
3.8. Promjena načina oporezivanja
Članak 26.
(1) Porezni obveznik iz članka 18. ovoga Zakona može na vlastiti
zahtjev plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak ili je obvezan plaćati
porez na dobit umjesto poreza na dohodak ako ispunjava zakonske uvjete za
oporezivanje dobiti, na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o porezu na
dobit. U slučaju supoduzetnišva ili drugog oblika zajedničkog dohotka pisani
zahtjev podnose i potpisuju svi supoduzetnici.
(2) Pisani zahtjev iz stavka 1. ovoga članka
kojim se na vlastiti zahtjev traži promjena načina oporezivanja dostavlja se
nadležnoj ispostavi Porezne uprave do kraja tekuće godine za iduću kalendarsku
godinu.
(3) Promjena načina oporezivanja na temelju
podnesenog zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka obvezuje poreznog obveznika
sljedeće tri godine.
(4) U opravdanim slučajevima i na temelju
pisanog zahtjeva poreznog obveznika Porezna uprava može odobriti i kraći rok
prelaska s plaćanja poreza na dohodak na porez na dobit i obratno, o čemu
donosi rješenje.
(5) Opravdanim slučajevima iz stavka 4. ovoga
članka osobito se smatraju cjelovita promjena djelatnosti koju obavlja porezni
obveznik te značajno izmijenjeni uvjeti (više od 50%), zbog kojih je porezni
obveznik promijenio način oporezivanja.
4. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD IMOVINE I IMOVINSKIH PRAVA
4.1. Dohodak od imovine i imovinskih prava
Članak 27.
(1) Dohotkom od imovine i imovinskih prava
smatra se razlika između primitaka po osnovi najamnine, zakupnine, iznajmljivanja
stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova,
primitaka od vremenski ograničenog ustupa autorskih prava, prava industrijskog
vlasništva i drugih imovinskih prava, primitaka od otuđenja nekretnina i
imovinskih prava i izdataka koji su poreznom obvezniku u poreznom razdoblju
nastali u svezi s tim primicima.
(2) Kod dohotka od imovine na temelju najma ili
zakupa pokretnina i nekretnina priznaju se izdaci u visini 30% od ostvarene
najamnine ili zakupnine.
(3) Iznimno od stavka 1. i 2. ovoga članka,
poreznom obvezniku koji ostvaruje dohodak od iznajmljivanja stanova, soba i
postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova, a nije obveznik poreza
na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost i dohodak ne
utvrđuje prema članku 19. do 24.ovoga Zakona odnosno na temelju
poslovnih knjiga, porez na dohodak od iznajmljivanja stanova, soba i postelja
putnicima i turistima i organiziranja kampova, utvrđuje se u paušalnom iznosu
prema članku 44. ovoga Zakona.
(4) Kod ostvarivanja dohotka od imovinskih prava
izdaci se utvrđuju u visini stvarno nastalih izdataka, za koje porezni obveznik
posjeduje uredne i vjerodostojne isprave. Izdaci se tijekom poreznog razdoblja
ne priznaju, već se uzimaju u obzir tek pri utvrđivanju godišnjeg poreza na
dohodak od imovinskih prava.
(5) Dohotkom iz stavka 1. ovoga članka smatra se
i dohodak koji porezni obveznik ostvari od otuđenja nekretnina i imovinskih
prava. Otuđenjem se smatra prodaja, zamjena i drugi prijenos. Dohodak čini
razlika između primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti nekretnine ili
imovinskog prava koje se otuđuje i nabavne vrijednosti uvećane za rast
proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda. Troškovi otuđenja mogu se odbiti
kao izdaci.
(6) Dohodak od otuđenja nekretnine iz stavka 5.
ovoga članka ne oporezuje se ako je nekretnina služila za stanovanje poreznom
obvezniku ili uzdržavanim članovima njegove uže obitelji iz članka 36. stavak
7. ovoga Zakona, a i u slučaju ako je nekretnina ili imovinsko pravo otuđeno nakon
tri godine od dana nabave.
(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka dohodak od
otuđenja nekretnina i imovinskih prava oporezuje se ako je otuđeno (prodaja,
zamjena i drugi prijenos) više od tri nekretnine iste vrste ili više od tri
imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina, osim ako se nekretnine
izvlašćuju na temelju posebnog zakona te ako se otuđuju zemljišta čija je
pojedinačna površina do 250 m2, a ukupno do 1000 m2. Ako se otuđuje zgrada s
više stanova ili poslovnih prostora ili građevinsko zemljište ili više
zemljišnih čestica, jednom nekretninom smatra se svaki stan, poslovni prostor,
gradilište ili zemljišna čestica. Dohodak čini razlika između ukupnog iznosa
primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti nekretnina ili imovinskih prava koji
se otuđuju u razdoblju od pet godina i njihove nabavne vrijednosti uvećane za
rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda te za troškove ulaganja za
koje porezni obveznik posjeduje vjerodostojne isprave.
(8) Dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih
prava iz stavka 5. i 7. ovoga članka ne oporezuje se ako je otuđenje izvršeno
između bračnih drugova i srodnika u prvoj liniji i drugih članova uže obitelji
izčlanka 36. stavak 7. ovoga Zakona te između
razvedenih bračnih drugova ako je otuđenje u neposrednoj svezi s razvodom braka
te nasljeđivanjem nekretnina i imovinskih prava.
(9) Ako je nekretnina iz stavka 5., 6. i 8.
ovoga članka stečena darovanjem i otuđena u roku od tri godine od dana njezine
nabave od strane darovatelja, otuđitelju se utvrđuje dohodak od imovine i
imovinskih prava na način iz stavka 5. ovoga članka. U slučaju stjecanja
nekretnine darovanjem, danom nabave nekretnine smatra se dan nabave
darovatelja, a nabavnu vrijednost čini tržišna vrijednost u trenutku
nabave.
(10) Ako su nekretnine i imovinska prava iz
stavka 7. ovoga članka stečena darovanjem i otuđena u roku od pet godina od
dana njihove nabave od strane darovatelja, darovatelju se utvrđuje dohodak od
imovine i imovinskih prava na način iz stavka 7. ovoga članka.
(11) Gubici od otuđenja nekretnina i imovinskih
prava mogu se odbiti samo od dohotka od otuđenja nekretnina i imovinskih prava
koji je ostvaren u istoj kalendarskoj godini.
(12) Dohodak od imovine i imovinskih prava
oporezuje se samo ako se ne radi o dohotku koji se oporezuje kao dohodak od
samostalne djelatnosti.
4.2. Dohodak po osnovi otuđenja posebnih vrsta imovine
Članak 27.a
(1) Dohodak od imovine utvrđuje se i po osnovi primitaka
od otuđenja posebnih vrsta imovine.
(2) Posebnom vrstom imovine iz stavka 1. ovoga članka smatra se otpad u skladu
s posebnim propisima. U smislu ovoga Zakona otpadom se ne smatra povratna
ambalaža niti otpad prikupljen u okviru organiziranih akcija i aktivnosti u
svrhu zaštite okoliša.
(3) Pri utvrđivanju dohotka od imovine iz stavka 1. ovoga članka ne priznaju se
izdaci.
(4) Odredbe o promjeni načina utvrđivanja dohotka od imovine iz članka 29. ovoga
Zakona primjenjuju se i na dohodak po osnovi otuđenja posebnih vrsta imovine iz
ovoga članka.
4.3. Procjena dohotka od imovine
Članak 28.
Ako pri utvrđivanju dohotka iz članka 27. stavka
1. ovoga Zakona, zakupnina, najamnina, primitak od imovinskih prava te primitak
od otuđenja nekretnina i imovinskih prava nije prijavljen ili nije prijavljen u
tržišnom iznosu, dohodak će utvrditi Porezna uprava prema tržišnim cijenama u
mjestu u kojemu se nekretnina nalazi, mjestu u kojemu se imovinsko pravo daje
na korištenje odnosno u mjestu u kojemu se imovinsko pravo otuđuje ili prema
naputku o osnovama i mjerilima za utvrđivanje tržišnih cijena koje donosi
ministar financija.
4.4. Promjena načina utvrđivanja dohotka od imovine
Članak 29.
(1) Porezni obveznik koji dohodak od imovine
ostvaruje izdavanjem u najam ili zakup nekretnina i pokretnina, iznajmljivanjem
stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranjem kampova, a
obveznik je poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na
dodanu vrijednost ili
po osnovi obavljenih usluga od te imovine, koje su oslobođene plaćanja poreza
na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, u poreznom
razdoblju ostvaruje ukupne primitke veće od iznosa propisanog za obvezni ulazak
u sustav poreza na dodanu vrijednost utvrđuje dohodak od imovine u skladu
sa člancima 19. –
24. ovoga Zakona,
odnosno na način propisan za samostalne djelatnosti.
(2) Porezni obveznik koji dohodak od imovine
ostvaruje izdavanjem u najam ili zakup nekretnina i pokretnina, iznajmljivanjem
stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranjem kampova, a nije
obveznik poreza na dodanu vrijednost, može na vlastiti zahtjev utvrđivati
dohodak od imovine u skladu sa člancima 19. –
24. ovoga Zakona,
odnosno na način propisan za samostalne djelatnosti.
(3) U slučajevima iz stavka 1. i 2. ovoga članka
porezni obveznik može plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak u skladu
s odredbama članka 26. ovoga Zakona.
5. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD KAPITALA
Članak 30.
(1) Dohotkom od kapitala smatraju se primici po osnovi kamata,
izuzimanja imovine i korištenja usluga na teret dobiti tekućeg razdoblja,
kapitalni dobici i udjeli u dobiti ostvareni dodjelom ili opcijskom kupnjom
vlastitih dionica, a koji su ostvareni u poreznom razdoblju.
(2) Izuzimanjima imovine i korištenjem usluga iz stavka 1. ovoga članka
smatraju se izuzimanja imovine i korištenje usluga od strane članova trgovačkih
društava za njihove privatne potrebe (skrivene isplate dobiti) izvršeni tijekom
poreznog razdoblja na teret dobiti tekućeg razdoblja, te izuzimanja fizičkih
osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 18. ovoga Zakona od koje se
plaća porez na dobit.
(3) Kamatama iz stavka 1. ovoga članka smatraju se primici od potraživanja
svake vrste, a osobito:
1. primici od kamata na kunsku i deviznu štednju (po viđenju, oročenu ili
rentnu štednju, uključujući i prinos, nagradu, premiju i svaku drugu naknadu
ostvarenu iznad visine uloženih sredstava),
2. primici od kamata po vrijednosnim papirima,
3. primici od kamata po osnovi danih zajmova,
4. primici ostvareni na temelju podjele prihoda investicijskog fonda u obliku
kamata, ako se ne oporezuju kao udjeli u dobiti na temelju podjele dobiti ili
prihoda investicijskog fonda.
(4) Dohotkom iz stavka 1. ovoga članka smatraju se i primici u naravi po osnovi
udjela u dobiti članova uprave trgovačkih društava koje ostvaruju putem dodjele
ili opcijske kupnje vlastitih dionica.
(5) Dohodak od kapitala po osnovi opcijske kupnje dionica iz stavka 4. ovoga
članka utvrđuje se kao razlika između tržišne vrijednosti dionice i opcijskim
ugovorom utvrđene cijene dionica, ako je tržišna vrijednost viša u trenutku
realizacije prava iz opcije.
(6) Realizacijom prava iz opcije u smislu stavka 5. ovoga članka smatra se
trenutak kupnje dionica društva od strane vlasnika opcije (članova uprave
društva) ili trenutak prijenosa prava na kupnju dionica društva na treću osobu.
(7) Dohodak od kapitala po osnovi opcijske kupnje vlastitih dionica utvrđuje se
poreznom obvezniku koji je vlasnik opcije u trenutku realizacije prava iz
opcije prema stavku 6. ovoga članka.
(8) Primici po osnovi udjela u dobiti koje članovi uprave trgovačkih društava
ostvaruju dodjelom vlastitih dionica tih društava utvrđuju se u visini tržišne
vrijednosti ili razlike između tržišne vrijednosti dodijeljenih dionica i
plaćene naknade, ako se dionice stječu uz djelomičnu naknadu.
(9) Dohodak od kapitala prema stavcima 5., 6., 7. i 8. ovoga članka utvrđuje se
samo ako vlastite dionice društva u trenutku dodjele tih dionica ili
realizacije prava iz opcije kotiraju na burzi ili uređenim javnim tržištima u
skladu s posebnim zakonom. Ako ovaj uvjet nije ispunjen po toj osnovi utvrđuje
se drugi dohodak iz članka 32. ovoga Zakona.
(10) Pri utvrđivanju dohotka od kapitala ne priznaju se izdaci.
(11) Dohotkom od kapitala smatraju se i primici od dividendi i udjela u dobiti
na temelju udjela u kapitalu.
(12) Dohodak od kapitala ne utvrđuje se po osnovi primitaka iz stavka 11. ovoga
članka, ako su ti primici ostvareni u okviru ESOP programa, odnosno po osnovi
radničkog dioničarstva ili su ostvareni od ulaganja Fonda hrvatskih branitelja
iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji te su namijenjeni i dijele se
članovima tog fonda. Ministar financija pravilnikom će propisati način
ostvarivanja prava na neoporezivu isplatu navedenih primitaka.
(13) Dohodak od kapitala ne utvrđuje se po osnovi dividendi i udjela u dobiti,
ako su dividende i ti udjeli iskorišteni za uvećanje temeljnog kapitala
društva.
(14) Dohotkom od kapitala po osnovi izuzimanja iz stavka 2. ovoga članka smatra
se i razlika primitka koja nastaje kada se tijekom poreznog razdoblja poreznom
obvezniku isplati predujam udjela u dobiti, a istekom tog poreznog razdoblja
ostvarena dobit nije dostatna za pokriće takvog predujma.
(15) Kamatama iz stavaka 1. i 3. ovoga članka ne smatraju se:
1. zatezne kamate,
2. naplaćene kamate po sudskim rješenjima i rješenjima tijela lokalne i
područne (regionalne) samouprave,
3. kamate na pozitivno stanje na žiroračunu, tekućem i deviznom računu koje su
ostvarene od banaka, štedionica i drugih financijskih institucija i to najviše
u visini koju ti isplatitelji plaćaju za pologe po viđenju. Navedeno izuzeće se
primjenjuje ako je kamata za pologe po viđenju manja od najmanje kamate za
oročenu štednju, odnosno ako iznosi najviše do 0,5% godišnje,
4. primici od kamata ostvarenih ulaganjem u obveznice, neovisno o izdavatelju i
vrsti obveznica,
5. primici po osnovi prinosa na životno osiguranje s obilježjem štednje
(isplaćena naknada iznad uplaćenih premija osiguranja) i prinosa po osnovi
dobrovoljnog mirovinskog osiguranja.
(16) Dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka iz stavka 1. ovoga
članka čini razlika između ugovorene prodajne cijene odnosno primitka utvrđenog
prema tržišnoj vrijednosti financijske imovine koja se otuđuje i nabavne
vrijednosti.
(17) Primicima iz stavka 16. ovoga članka smatraju se primici od otuđenja
financijskih instrumenata i strukturiranih proizvoda (u daljnjem tekstu:
financijska imovina) odnosno primici od:
1. prenosivih vrijednosnih papira i strukturiranih proizvoda, uključivo i
udjela u kapitalu trgovačkih društava i drugih vrsta udruživanja čiji je način
raspolaganja udjelima usporediv s takvim društvima,
2. instrumenata tržišta novca,
3. jedinica u subjektima za zajednička ulaganja,
4. izvedenica,
5. razmjernog dijela likvidacijske mase u slučaju likvidacije investicijskog
fonda te ostali primici ostvareni od vlasničkih udjela u slučaju likvidacije,
prestanka ili istupa.
(18) Otuđenjem financijske imovine iz stavka 17. ovoga članka smatra se
prodaja, zamjena, darovanje i drugi prijenos.
(19) Otuđenjem iz stavka 18. ovoga članka ne smatra se:
1. prijenos udjela iz jednog u drugi dobrovoljni mirovinski fond,
2. zamjena vrijednosnih papira s istovrsnim papirima istog izdavatelja pri čemu
se ne mijenjaju odnosi među članovima i kapital izdavatelja kao i zamjena vrijednosnih
papira, odnosno financijskih instrumenata drugim ili drugima vrijednosnim
papirima, odnosno financijskim instrumentima te stjecanja vrijednosnih papira,
odnosno financijskih instrumenata u slučajevima statusnih promjena pri čemu u
svim slučajevima nema novčanog tijeka i pod uvjetom da je osiguran slijed
stjecanja financijske imovine,
3. podjela dionica istog izdavatelja pri čemu ne dolazi do promjene temeljnog
kapitala niti novčanog tijeka,
4. zamjena udjela između investicijskih pod-fondova unutar istog krovnog fonda,
odnosno zamjena udjela između investicijskih fondova kojima upravlja isto
društvo za upravljanje, pod uvjetom da je osiguran slijed stjecanja financijske
imovine,
5. otkup udjela u Fondu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova
njihovih obitelji.
(20) U slučaju otuđenja financijske imovine iz stavka 19. točaka 2. i 4. ovoga
članka kao nabavna vrijednost uzima se vrijednost utvrđena na dan prvog
stjecanja financijske imovine.
(21) Dohodak od kapitala po osnovi primitaka ostvarenih od jedinica u
subjektima za zajednička ulaganja utvrđuje se u visini ostvarenih, odnosno
realiziranih prinosa umanjenih za troškove upravljanja investicijama, odnosno
troškove upravljanja imovinom investicijskog fonda (netoprinos), odnosno kod diskontnih
vrijednosnih papira i obveznica bez kupona, u visini razlike između otkupne
vrijednosti pri emisiji i realizirane vrijednosti pri dospijeću ako otkupitelj
drži vrijednosni papir do njegova dospijeća. Dohodak od kapitala po osnovi
kapitalnih dobitaka ostvarenih od ulaganja financijske imovine u portfelje,
sukladno propisu koji uređuje tržište kapitala, utvrđuje se u trenutku
realizacije prinosa iz portfelja umanjenog za troškove upravljanja portfeljem
(neto prinos).
(22) Dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka ne oporezuje se ako je
otuđenje izvršeno između bračnih drugova i srodnika u prvoj liniji i drugih
članova uže obitelji iz članka 36. stavka 7.
ovoga Zakona, između razvedenih bračnih drugova ako je otuđenje u neposrednoj
svezi s razvodom braka, nasljeđivanjem financijske imovine te u slučaju ako je
financijska imovina otuđena nakon tri godine od dana nabave odnosno stjecanja
te imovine.
(23) Ako je financijska imovina stečena darovanjem i otuđena u roku od tri
godine od dana nabave, otuđitelju se utvrđuje dohodak od kapitala na način iz
stavka 16. ovoga članka. U slučaju stjecanja financijske imovine darovanjem, danom
nabave financijske imovine smatra se dan nabave darovatelja, a nabavnu
vrijednost čini tržišna vrijednost u trenutku nabave.
(24) Kapitalni gubici mogu se odbiti samo od dohotka od kapitalnih dobitaka
koji je ostvaren u istoj kalendarskoj godini. Kapitalni gubitak iskazuje se
najviše do visine porezne osnovice.
(25) Odredbe stavka 24. ovoga članka primjenjuju se i u slučajevima iz članka 27. stavka
11. ovoga Zakona.
(26) Dohodak od kapitala ostvaren u stranoj valuti preračunava se u kunsku
protuvrijednost primjenom srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke na dan
isplate.
6. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD OSIGURANJA
Članak 31.
(1) Dohotkom od osiguranja smatraju se primici u
visini uplaćenih i porezno priznatih premija životnog osiguranja s obilježjem
štednje i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja, a u slučaju otkupa polica
životnog i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja ili prestanka osiguranja
dohotkom se smatra iznos primitka, ako je manji od uplaćenih premija
osiguranja.
(2) Pri utvrđivanju dohotka prema stavku 1.
ovoga članka ne priznaju se izdaci.
(3) Uplaćene premije osiguranja od kojih se
utvrđuje dohodak od osiguranja iskazuju se s valutnom klauzulom i u trenutku
isplate osigurane svote preračunavaju u kunsku protuvrijednost primjenom
srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke na dan isplate.
(4) Poslodavci, isplatitelji i porezni obveznici
dužni su o uplaćenim porezno priznatim premijama osiguranja, odnosno premijama
osiguranja na koje se ne plaća porez na dohodak sukladno članku 10.točki 17. ovoga Zakona i isplaćenom
dohotku od osiguranja voditi i dostavljati propisane evidencije i
izvješća.
(5) Dohotkom od osiguranja smatraju se i primici
u visini uplaćenih premija dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja, a koje su bile
oslobođene od plaćanja poreza na dohodak sukladno članku 10. točki 17. ovoga Zakona te su poslodavcu
ili osobno poreznom obvezniku koji obavlja samostalnu djelatnost izčlanka 18. ovoga Zakona, bile porezno priznati
rashod, odnosno izdatak.
7. UTVRĐIVANJE DRUGOG DOHOTKA
7.1. Drugi dohodak
Članak 32.
(1) Drugi dohodak je razlika između svakoga
pojedinačnog primitka prema stavku 2., odnosno stavku 3. ovoga članka umanjen
za propisane izdatke iz stavka 4. i 5. ovoga članka.
(2) Drugi dohodak ostvaruje se po osnovi
primitaka koji se ne smatraju primicima određenim po osnovi:
1. nesamostalnog rada iz članka 14. ovoga Zakona,
2. samostalne djelatnosti iz članka 18. ovoga Zakona,
3. imovine i imovinskih prava iz članka 27. ovoga Zakona,
4. kapitala iz članka 30. ovoga Zakona,
5. osiguranja iz članka 31. ovoga Zakona.
(3) Primicima prema stavku 1. i 2. ovoga članka
osobito se smatraju:
1. primici po osnovi djelatnosti članova
skupština i nadzornih odbora trgovačkih društava, upravnih odbora, upravnih
vijeća i drugih njima odgovarajućih tijela drugih pravnih osoba, članova
povjerenstava i odbora koje imaju ta tijela i sudaca porotnika koji nemaju
svojstvo djelatnika u sudu,
2. autorske naknade isplaćene prema
posebnom zakonu kojim se uređuju autorska i srodna prava,
3. primici po osnovi djelatnosti
sportaša,
4. primici po osnovi djelatnosti
trgovačkih putnika, agenta, akvizitera, sportskih sudaca i delegata, tumača,
prevoditelja, turističkih djelatnika, konzultanata, sudskih vještaka te druge
slične djelatnosti,
5. primici u naravi – korištenje zgrada,
prometnih sredstava, povoljnije kamate pri odobravanju kredita i druge
pogodnosti prema članku 14. stavku 3. ovoga Zakona, a koje davatelji
tih primitaka daju fizičkim osobama koje nisu njihovi radnici i osobe koje
ostvaruju primitke iz članka 14. ovoga Zakona,
6. nagrade učenicima za vrijeme praktičnog
rada i naukovanja iz članka 10. točke 4. ovoga Zakona, iznad propisanog
iznosa,
7. primici učenika i studenata na redovnom
školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga prema posebnim propisima
iz članka 10. točke 6. ovoga Zakona, iznad
propisanog iznosa,
8. stipendije učenicima i studentima za
redovno školovanje na srednjim, višim i visokim školama i fakultetima iz članka 10. točke 12. ovoga Zakona, iznad
propisanog iznosa,
9. sportske stipendije koje se prema
posebnim propisima isplaćuju sportašima amaterima za njihovo sportsko
usavršavanje iz članka 10. točke 14. ovoga Zakona, iznad
propisanog iznosa,
10. nagrade za sportska ostvarenja i naknade
sportašima amaterima prema posebnim propisima izčlanka 10. točke 16. ovoga Zakona, iznad propisanih
iznosa,
11. ostali posebno nenavedeni primici koje
fizičkim osobama isplaćuju ili daju pravne i fizičke osobe (obveznici poreza na
dobit i obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti) i
drugi isplatitelji i davatelji.
(4) Izdacima koji se priznaju pri utvrđivanju
drugog dohotka iz stavka 1. ovoga članka smatraju se uplaćeni doprinosi za
obvezna osiguranja iz primitaka, prema posebnim propisima.
(5) Iznimno, pri utvrđivanju drugog dohotka iz
stavka 1. ovoga članka izdaci se, prije izdataka iz stavka 4. ovoga članka ako
su obračunani i plaćeni prema posebnim propisima, priznaju u visini 30 %
ostvarenih primitaka fizičkim osobama po osnovi:
1. autorskih naknada isplaćenih prema posebnom
zakonu kojim se uređuju autorska i srodna prava uključujući i naknade za
isporučeno umjetničko djelo osobama koje obavljaju umjetničku i kulturnu
djelatnost,
2. profesionalnih djelatnosti novinara,
umjetnika i sportaša koji su osigurani po toj osnovi i doprinose za obvezna
osiguranja plaćaju prema rješenju,
3. primitaka nerezidenata za obavljanje
umjetničke, artističke, zabavne, sportske, književne i likovne djelatnosti te djelatnosti
u svezi s tiskom, radijem i televizijom te zabavnim priredbama.
(6) Porezni obveznik koji ostvaruje drugi
dohodak iz stavka 1. ovoga članka po osnovi djelatnosti može na vlastiti
zahtjev, upisom u registar poreznih obveznika, utvrđivati dohodak u skladu
sa člancima 19. do
24. ovoga Zakona
odnosno na način propisan za samostalne djelatnosti. Zahtjev za promjenom
načina utvrđivanja i oporezivanja dohotka porezni obveznik obvezan je podnijeti
na početku ostvarivanja dohotka, na početku obavljanja djelatnosti ili do kraja
tekuće godine za iduću godinu.
(7) Porezni obveznik koji prema stavku 6. ovoga
članka utvrđuje dohodak u skladu sa člankom 19. – 24.ovoga Zakona, ne može koristiti izdatke
iz stavka 5. ovoga članka.
(8) Izdaci iz stavka 5. ovoga članka priznaju se
pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od drugog dohotka.
7.2. Drugi dohodak po osnovi povrata doprinosa
Članak 33.
(1) Drugim dohotkom smatra se i primitak po
osnovi povrata doprinosa iz stavka 2. ovoga članka.
(2) Primitkom po osnovi povrata doprinosa smatra
se iznos vraćenog doprinosa iz osnovice za obvezno mirovinsko osiguranje na
temelju generacijske solidarnosti, a koji je, za određeno razdoblje obračuna
doprinosa, obračunan i uplaćen iz iznosa koji prelazi iznos najviše godišnje
osnovice prema Zakonu o
doprinosima.
(3) Pri utvrđivanju drugog dohotka po osnovi
povrata doprinosa ne priznaju se izdaci.
7.3. Drugi dohodak po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena
Članak 33.a
(1) Drugim dohotkom smatra se i primitak utvrđen kao
razlika između vrijednosti stečene imovine i dokazane visine sredstava za
njezino stjecanje.
(2) Drugi dohodak iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se na način propisan člankom 63. ovoga
Zakona.
8. ZAJEDNIČKI DOHODAK
Članak 34.
(1) Ako više fizičkih osoba ostvaruje dohodak
zajedničkim obavljanjem samostalne djelatnosti (supoduzetništvo), svaka fizička
osoba (supoduzetnik) plaća porez na dio dohotka koji joj pripada od zajedničke
samostalne djelatnosti.
(2) Dohodak ostvaren obavljanjem zajedničke
samostalne djelatnosti iz članka 18. ovoga Zakona, utvrđuje se kao
jedinstveni dohodak u skladu s odredbama članka 19. – 24. ovoga Zakona. Zajednički ostvaren
dohodak ili gubitak dijeli se na pojedine supoduzetnike prema ugovoru. Ako
ugovor nije sklopljen dohodak ili gubitak se dijeli na jednake dijelove.
(3) Dijelu dohotka ili gubitka svakog
supoduzetnika utvrđenog prema stavku 2. ovoga članka, dodaju se primici koje
pojedini supoduzetnik ostvari za svoj rad ili druge naknade, a koji su kao
poslovni izdaci smanjili dohodak od zajedničke djelatnosti. Od dijela dohotka
ili gubitka svakog supoduzetnika utvrđenog prema stavku 2. ovoga članka
odbijaju se izdaci koji su nastali pojedinom supoduzetniku, a kao poslovni
izdaci nisu smanjili dohodak od zajedničke djelatnosti.
(4) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka odnose
se i na slučajeve kada više fizičkih osoba zajednički ostvaruje dohodak od
imovine i imovinskog prava (suvlasnici i supoduzetnici).
(5) Zajednički dohodak od imovine i imovinskih
prava utvrđuje se prema odredbama članka 27. i 28.ovoga Zakona.
(6) Supoduzetnici koji ostvaruju zajednički
dohodak iz stavka 1. i 4. ovoga članka obvezni su imenovati nositelja
zajedničke djelatnosti, koji je prvenstveno odgovoran za vođenje poslovnih
knjiga, plaćanje poreznih i drugih obveza, podnošenje prijava i izvješća i
izvršavanje drugih propisanih obveza koje proizlaze iz zajedničke djelatnosti i
zajedničke imovine i imovinskih prava. Nerezident ne može biti imenovan
nositeljem zajedničke djelatnosti. Ako supoduzetnici ne imenuju nositelja
zajedničke djelatnosti, imenovat će ga Porezna uprava.
(7) Nositelj zajedničke djelatnosti iz stavka 6.
ovoga članka obvezan je po isteku poreznog razdoblja (kalendarske godine)
ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svome prebivalištu ili uobičajenom
boravištu podnijeti prijavu o utvrđenom dohotku od zajedničke
djelatnosti.
(8) Prijava o utvrđenom dohotku od zajedničke
djelatnosti podnosi se do kraja mjeseca siječnja tekuće za proteklu
godinu.
III. POREZNI GUBITAK
Članak 35.
(1) Porezni gubitak može se utvrditi po osnovi
obavljanja samostalnih djelatnosti iz članka 18. ovoga Zakona i ostalih djelatnosti
od kojih se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalne djelatnosti,
odnosno na temelju poslovnih knjiga prema članku 19. –
24. ovoga
Zakona.
(2) Porezni gubitak iz stavka 1. ovoga članka
može se nadoknaditi (odbiti) samo od dohotka po osnovi kojega je i
utvrđen.
(3) Porezni gubitak koji se ne može nadoknaditi
(odbiti) u poreznom razdoblju u kojemu je nastao, prenosi se i nadoknađuje
umanjenjem dohotka po osnovi kojega je utvrđen, u sljedećih pet poreznih
razdoblja.
(4) Porezni obveznik gubi pravo na odbitak
poreznog gubitka iz stavka 1. ovoga članka istekom petoga poreznog
razdoblja.
(5) Odbitak gubitka je dopušten u tekućem
poreznom razdoblju ako se nije mogao odbiti (nadoknaditi) u prethodnim poreznim
razdobljima. Preneseni se gubici nadoknađuju prema redoslijedu njihova
nastanka.
IV. OSOBNI ODBITAK ILI NEOPOREZIVI DIO DOHOTKA
Članak 36.
(1) Rezidentima se ukupan iznos ostvarenog dohotka prema članku 5. ovoga
Zakona, umanjuje za osnovni osobni odbitak u visini 2.600,00 kuna i to za svaki
mjesec poreznog razdoblja za koji se utvrđuje porez. Rezidentima se kod
ostvarene mirovine na temelju prijašnjih uplata obveznih doprinosa za
mirovinsko osiguranje i na temelju prijašnjih uplata premija osiguranja za
dokup dijela mirovine na teret poslodavca te kod ostvarene mirovinske rente na
temelju prijašnjih uplata sredstava na teret poslodavca, priznaje osobni
odbitak u visini ukupne mirovine i mirovinske rente ostvarene u poreznom
razdoblju, najmanje 2.600,00 kuna, a najviše do 3.800,00 kuna mjesečno.
(2) Rezidenti mogu uvećati osobni odbitak iz stavka 1. ovoga članka u
visini:
1. 0,5 osnovnoga osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji te bivšega
bračnog druga za kojeg plaćaju alimentaciju,
2. za uzdržavanu djecu: 0,5 osnovnoga osobnog odbitka za prvo dijete, 0,7 za
drugo, 1,0 za treće, 1,4 za četvrto, 1,9 za peto, a za svako daljnje dijete
faktor osnovnoga osobnog odbitka progresivno se uvećava i to za 0,6, 0,7, 0,8,
0,9, 1,0… više u odnosu prema faktoru osnovnoga osobnog odbitka za prethodno dijete,
3. 0,3 osnovnoga osobnog odbitka za poreznog obveznika, svakog uzdržavanog
člana uže obitelji i svako dijete, ako su osobe s invaliditetom.
4. 1,0 osnovnoga osobnog odbitka za poreznog obveznika, svakog uzdržavanog
člana uže obitelji i svako dijete, ako su osobe kojima je rješenjem, na temelju
posebnih propisa, utvrđena invalidnost po jednoj osnovi 100% i/ili koji radi
invalidnosti imaju, na temelju posebnih propisa, pravo na doplatak za pomoć i
njegu. U tom slučaju porezni obveznik za sebe osobno i za istu osobu koju
uzdržava ne može koristiti osobni odbitak iz točke 3. ovoga stavka.
(3) Tijekom poreznog razdoblja, pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od
nesamostalnog rada prema članku 45. ovoga
Zakona, rezidentu se priznaju osobni odbici iz stavka 1. i 2. ovoga članka
odnosno nerezidentu osnovni osobni odbitak iz stavka 1. ovoga članka, a na
temelju porezne kartice izčlanka 46. ovoga
Zakona.
(4) Uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom smatraju se fizičke
osobe čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici
koji se u smislu ovoga Zakona ne smatraju dohotkom, ne prelaze iznos
peterostrukoga osnovnoga osobnog odbitka iz stavka 1. ovoga članka, na
godišnjoj razini.
(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, pri utvrđivanju prava na osobni odbitak
za uzdržavane članove uže obitelji i djecu ne uzimaju se u obzir primici prema
posebnim propisima po osnovi socijalnih potpora, doplatka za djecu, potpora za
novorođenče, odnosno primitaka za opremu novorođenog djeteta i obiteljskih
mirovina nakon smrti roditelja.
(6) Ako više osoba uzdržava člana ili članove uže obitelji i djecu, osobni
odbitak za te osobe ravnomjerno se raspoređuje na sve koji te članove i djecu
uzdržavaju, osim ako se ne sporazume drukčije.
(7) Djecom u smislu stavka 2. ovoga članka smatraju se djeca koju roditelji,
skrbnici, usvojitelji, poočimi i pomajke uzdržavaju. Djecom se smatraju i djeca
nakon završetka redovnog školovanja do prvog zapošljavanja ako su prijavljena
Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Drugim uzdržavanim članovima uže obitelji u
smislu stavka 2. ovoga članka smatraju se bračni i izvanbračni drug, odnosno
životni partner i neformalni životni partner poreznog obveznika, roditelji
poreznog obveznika i roditelji njegovoga bračnog i izvanbračnog druga, odnosno
životnog partnera i neformalnog životnog partnera, preci i potomci u izravnoj
liniji, maćehe odnosno očusi koje punoljetno pastorče uzdržava, bivši bračni i
izvanbračni drugovi, odnosno životni partneri i neformalni životni partneri za
koje porezni obveznik plaća uzdržavanje i punoljetne osobe kojima je porezni
obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu.
(8) Osobama s invaliditetom u smislu ovoga Zakona smatraju se fizičke osobe –
porezni obveznik i/ili uzdržavani članovi njegove uže obitelji i uzdržavana
djeca iz stavka 7. ovoga članka kojima je rješenjem donesenim prema propisima o
mirovinskom osiguranju, zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, socijalnoj
skrbi, odgoju i obrazovanju te prema drugim posebnim propisima utvrđena
invalidnost ili tjelesno oštećenje.
(9) U slučaju promjena tijekom mjeseca u kojem se koriste osobni odbici prema
stavku 3. ovoga članka, osobni odbitak zaokružuje se u korist poreznog
obveznika na pune mjesece.
(10) Rezidentima se osobni odbitak uvećava i za iznose plaćene za obvezno
zdravstveno osiguranje ako porezni obveznik nije drukčije osiguran, do visine
propisanoga obveznog doprinosa za zdravstveno osiguranje.
(11) Nerezidenti mogu u poreznom razdoblju odbiti osobni odbitak u visini osnovnoga
osobnog odbitka iz stavka 1. ovoga članka i plaćene doprinose za obvezno
zdravstveno osiguranje u tuzemstvu do visine zakonom propisanih obveznih
doprinosa.
(12) Porezni obveznici mogu uvećati osobni odbitak za darovanja dana u
tuzemstvu u naravi i u novcu doznačenim na žiroračun, a u kulturne,
odgojno-obrazovne, znanstvene, zdravstvene, humanitarne, sportske i vjerske
svrhe, udrugama i drugim osobama koje te djelatnosti obavljaju u skladu s
posebnim propisima, do visine 2% primitaka za koje je u prethodnoj godini
podnesena godišnja porezna prijava i utvrđen godišnji porez na dohodak.
Iznimno, osobni odbitak se uvećava za darovanja dana iznad propisane visine,
pod uvjetom da su dana prema odlukama nadležnih ministarstava o provedbi i
financiranju posebnih programa i akcija, ali ne i za redovnu djelatnost
primatelja darovanja.
(13) Osobni odbitak prema stavcima 10., 11. i 12. ovoga članka priznaje se
nakon osobnog odbitka iz stavka 1. i 2. ovoga članka, a u godišnjem obračunu
poreza na dohodak na temelju podnesene godišnje porezne prijave.
(14) Iznimno od stavka 11. ovoga članka, fizička osoba koja je rezident države članice Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora, osim Republike Hrvatske i u Republici Hrvatskoj ostvari dohodak prema članku 5. ovoga Zakona, može u godišnjem obračunu poreza na dohodak na temelju podnesene godišnje porezne prijave koristiti i osobni odbitak iz stavka 2. ovoga članka, uz uvjet da vjerodostojnim ispravama dokaže da navedeni dohodak ostvaren u Republici Hrvatskoj čini najmanje 90% njezina ukupnog (svjetskog) dohotka ostvarenog u poreznom razdoblju i da je isti izuzet ili oslobođen oporezivanja u državi članici čiji je rezident.
V. POSTUPAK ZA UTVRĐIVANJE I NAPLATU GODIŠNJEG POREZA
1. UTVRĐIVANJE GODIŠNJEG POREZA
1.1. Godišnji porez na dohodak
Članak 37.
(1) Porez na dohodak za koji se podnosi godišnja
porezna prijava obračunava se godišnje.
(2) Porez na dohodak obračunava se po stopi od
12% na poreznu osnovicu do visine 2.200,00 kuna, po stopi od 25% na razliku
porezne osnovice između 2.200,00 kuna i 13.200,00 kuna te po stopi od 40% na
poreznu osnovicu iznad 13.200,00 kuna.
(3) Godišnji porez na dohodak utvrđuje se prema
poreznoj osnovici iz članka 6. ovoga Zakona, a od utvrđenoga godišnjeg
poreza odbijaju se iznosi plaćenog predujma poreza po svim iskazanim dohocima
prema članku 5. ovoga Zakona te utvrđuje razlika
za uplatu ili povrat poreza.
(4) Ako je rezident ostvario dohodak u
inozemstvu (inozemni dohodak) i ako je taj dohodak oporezivan u inozemstvu
porezom koji odgovara tuzemnom porezu na dohodak, porez plaćen u inozemstvu
uračunava se na propisani način u tuzemni porez na dohodak.
(5) Obveznicima poreza na dohodak porez se
utvrđuje poreznim rješenjem, osim ako ovim Zakonom nije drukčije uređeno.
(6) Porez na dohodak po godišnjoj poreznoj
prijavi plaća se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja poreznom obvezniku.
Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost plaćaju porez na dohodak
po godišnjoj poreznoj prijavi s danom podnošenja godišnje porezne prijave.
(7) Ako je porezni obveznik tijekom poreznog
razdoblja platio veći predujam od poreza na dohodak utvrđenog rješenjem, više plaćeni
porez vraća se poreznom obvezniku. Iznimno, poreznim obveznicima koji ostvaruju
dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 18. ovoga Zakona i poreznim
obveznicima koji dohodak utvrđuju na način propisan za samostalne djelatnosti
prema člancima 19. – 24. ovoga Zakona, više plaćeni porez
vraća se na njihov zahtjev ili im se uračunava u predujam za iduće razdoblje.
1.2. Utvrđivanje godišnjeg poreza na dohodak od nesamostalnog rada
Članak 38.
(1) Poslodavac i isplatitelj primitaka i
mirovina iz članka 14. ovoga Zakona obvezan je za radnike i
druge fizičke osobe iz članka 14. ovoga Zakona izvršiti godišnji obračun poreza
na dohodak i prireza porezu na dohodak sa zadnjom isplatom dohotka od
nesamostalnog rada u toj godini, ako tijekom godine dohodak od nesamostalnog
rada nije redovito mjesečno isplaćivan pa nije iskorišten osobni odbitak
iz članka 36.stavka 1. i 2. ovoga Zakona ili je po
toj osnovi porezno opterećenje u pojedinim mjesecima bilo različito pa je porez
uplaćen u većem iznosu.
(2) Poslodavac i isplatitelj primitaka i
mirovina iz članka 14. ovoga Zakona obvezan je izvršiti
godišnji obračun iz stavka 1. ovoga članka za radnike i fizičke osobe koje
ostvaruju primitke iz članka 14. ovoga Zakona koji su kod njega ostvarivali
plaću, mirovinu ili primitke iz članka 14. ovoga Zakona u cijelom poreznom
razdoblju, a nisu mijenjali prebivalište ili uobičajeno boravište između
gradova i općina koje su propisale plaćanje prireza porezu na dohodak.
(3) Na način iz stavka 1. i 2. ovoga članka
obvezan je postupiti i poslodavac i isplatitelj primitaka ako je radnik i druga
fizička osoba koja ostvaruje primitke iz članka 14. stavka 1. i 3. ovoga Zakona u
tijeku poreznog razdoblja koristila pravo na rodiljni, roditeljski ili
posvojiteljski dopust, bolovanje iznad 42 dana ili drugi dopust za koji se
prema posebnim propisima isplaćuje naknada plaće na teret sredstava obveznih
osiguranja, osim ako je to pravo koristila svih 12 mjeseci poreznog razdoblja,
odnosno u svim ostalim slučajevima kada je porezno opterećenje u poreznom
razdoblju bilo različito te bi na temelju godišnjeg obračuna radnik i druga
fizička osoba ostvarila razliku za povrat preplaćenog poreza ili za uplatu
manje uplaćenog poreza zbog ravnomjernoga godišnjeg oporezivanja, odnosno
izravnanja porezne osnovice.
2. GODIŠNJA POREZNA PRIJAVA
2.1. Porezni obveznici koji obvezno podnose godišnju poreznu prijavu
Članak 39.
(1) Godišnju poreznu prijavu obvezno podnosi
porezni obveznik ako u poreznom razdoblju ostvari:
1. dohodak od nesamostalnog rada iz članka 14. ovoga Zakona kod dva ili više
poslodavca istodobnou tijeku istog mjeseca poreznog razdoblja i/ili,
2. dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 18. ovoga Zakona i djelatnosti po
osnovi kojih se dohodak utvrđuje i oporezuje kao dohodak od samostalne
djelatnosti prema člancima 19. –
24. ovoga
Zakona.
(2) Godišnju poreznu prijavu obvezno podnosi
rezident ako dohodak iz stavka 1. ovoga članka ostvari izravno iz inozemstva
i/ili ako dohodak iz članka 5. ovoga Zakona ostvari izravno iz
inozemstva pri čemu predujmovi poreza na dohodak od tog dohotka nisu u
tuzemstvu plaćeni i/ili su u tuzemstvu plaćeni u iznosu manjem od iznosa koji
bi se obračunao prema odredbama ovoga Zakona, osim ako u skladu s ugovorom o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja Republika Hrvatska izuzima taj dohodak od
oporezivanja.
(3) Godišnju poreznu prijavu obvezno podnosi i
porezni obveznik ako je Porezna uprava zatražila da naknadno plati porez na
dohodak.
(4) Porezni obveznik obvezan je podnijeti
godišnju poreznu prijavu ako poslodavac, isplatitelj primitka ili sam porezni
obveznik nije obračunao, obustavio i uplatio predujam poreza na dohodak i
prirez porezu na dohodak.
(5) Porezni obveznik iz stavka 1., 2., 3. i 4.
ovoga članka obvezan je u godišnjoj poreznoj prijavi iskazati dohodak za koji
je obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu i dohodak od nesamostalnog rada
izčlanka 14. ovoga Zakona, osim dohotka koji
Republika Hrvatska u skladu s ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
izuzima od oporezivanja. Ako uz dohodak za koji je obvezan podnijeti godišnju
poreznu prijavu i dohodak od nesamostalnog rada porezni obveznik iskaže i
dohodak iz ostalih izvora izčlanka 5. ovoga Zakona, obvezan je iskazati
ukupno ostvareni dohodak u poreznom razdoblju, a prema članku 5. ovoga
Zakona.
(6) Obveznicima poreza na dohodak koji su
obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu, a istu ne podnesu ili ako su podaci
iz godišnje porezne prijave netočni ili nepotpuni, porez na dohodak utvrđuje se
procjenom. Ako porezni obveznik u godišnjoj poreznoj prijavi nije iskazao
dohodak za koji Porezna uprava nije imala saznanja, a koji je bio obvezan
iskazati sukladno propisima važećima za to porezno razdoblje, te je doneseno
rješenje o utvrđenom godišnjem dohotku i porezu na dohodak za to porezno
razdoblje, protiv kojeg se ne može izjaviti žalba, Porezna uprava će po
službenoj dužnosti bez vremenskog ograničenja pokrenuti obnovu postupka u roku
od 30 dana od dana kada, temeljem novih saznanja, utvrdi dohodak koji je
porezni obveznik bio obvezan iskazati.
2.2. Porezni obveznici koji nisu obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu
Članak 40.
(1) Godišnju poreznu prijavu nije obvezan podnijeti porezni
obveznik ako u poreznom razdoblju ostvari:
1. dohodak od nesamostalnog rada iz članka 14. ovoga
Zakona samo kod jednog tuzemnog poslodavca ili više tuzemnih poslodavaca,
odnosno isplatitelja primitka, ali ne istodobno, i/ili
2. dohodak od imovine i imovinskih prava iz članka 27. ovoga
Zakona i/ili,
3. dohodak od kapitala iz članka 30. ovoga
Zakona i/ili,
4. dohodak od osiguranja iz članka 31. ovoga
Zakona i/ili,
5. drugi dohodak iz članka 32. ovoga
Zakona,
a pod uvjetom da nije obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu prema članku 39. ovoga
Zakona.
(2) Ako je porezni obveznik tijekom poreznog razdoblja ostvario samo dohotke iz
stavka 1. ovoga članka, može za te dohotke podnijeti godišnju poreznu prijavu
radi:
1. ostvarivanja prava na neiskorišteni osobni odbitak iz članka 36. i članka 54. ovoga
Zakona,
2. prava na ravnomjerno godišnje oporezivanje odnosno godišnje izravnanje
porezne osnovice,
3. drugih prava propisanih zakonima.
(3) Ako porezni obveznik podnese godišnju poreznu prijavu radi ostvarivanja
prava iz stavka 2. ovoga članka, obvezan je u godišnjoj poreznoj prijavi
iskazati ukupno ostvareni dohodak u poreznom razdoblju, a prema članku 5. ovoga
Zakona.
2.3. Porezni obveznici koji ne mogu podnijeti godišnju poreznu prijavu
Članak 41.
Godišnju poreznu prijavu ne može podnijeti porezni
obveznik:
1. za drugi dohodak po osnovi povrata doprinosa prema članku 33. ovoga
Zakona,
2. za dohodak koji se u poreznom razdoblju oporezuje u paušalnom iznosu
prema članku 44. ovoga
Zakona,
3. za drugi dohodak po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava
kojima je stečena premačlanku 33.a ovoga
Zakona.
2.4. Rok za podnošenje godišnje porezne prijave
Članak 42.
(1) Obveznici poreza na dohodak dužni su nakon
isteka poreznog razdoblja (kalendarske godine) podnijeti godišnju poreznu
prijavu propisanog oblika i sadržaja.
(2) Godišnja porezna prijava podnosi se do kraja
veljače tekuće godine za prethodnu godinu.
2.5. Podnošenje godišnje porezne prijave
Članak 43.
(1) Rezident podnosi godišnju poreznu prijavu
ispostavi područnog ureda Porezne uprave koja je mjesno nadležna prema mjestu
njegovog prebivališta ili uobičajenog boravišta.
(2) Nerezident podnosi godišnju poreznu prijavu
ispostavi područnog ureda Porezne uprave koja je mjesno nadležna prema sjedištu
isplatitelja primitaka ili većeg dijela njegove imovine, odnosno prema mjestu u
kojem je pretežno obavljao djelatnost ili mjestu u kojemu su se koristila
imovinska prava od kojih je ostvario dohodak.
2.6. Poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak
Članak 43.a
(1) Posebnim postupkom utvrđivanja godišnjeg poreza na
dohodak i prireza porezu na dohodak smatra se postupak čijom primjenom porezni
obveznici koji u poreznom razdoblju ostvare dohodak iz članaka 39. i 40. ovoga Zakona,
nemaju obvezu podnošenja godišnje porezne prijave prema člancima 42. i 43.ovoga Zakona, već tu
obvezu preuzima Porezna uprava.
(2) Poseban postupak iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se ako:
1. porezni obveznik u poreznom razdoblju ostvari dohodak iz članka 39. stavka 1.
točke 2. ovoga Zakona,
2. Porezna uprava ne raspolaže podacima o ostvarenom dohotku poreznog obveznika
u poreznom razdoblju i to samo kada Porezna uprava, u okviru svojeg djelokruga
prema posebnim propisima, nije odgovorna za neraspoloživost podataka,
3. porezni obveznik nema obvezu podnošenja porezne prijave prema članku 40.
Zakona, a ostvaruje razliku godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na
dohodak za uplatu.
(3) Porezni obveznici na koje se, u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, ne
primjenjuje poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza
porezu na dohodak, podnose godišnju poreznu prijavu prema člancima 42. i 43.
ovoga Zakona, ovisno imaju li, sukladno članku 39. ovoga Zakona, obvezu
podnošenja godišnje porezne prijave ili godišnju poreznu prijavu dobrovoljno
podnose u skladu s člankom 40. ovoga Zakona.
(4) Porezna uprava, primjenjujući poseban postupak iz stavka 1. ovoga članka,
obvezna je, na temelju evidencija i podataka kojima raspolaže, utvrditi poreznom
obvezniku godišnji dohodak ostvaren u poreznom razdoblju te razliku poreza na
dohodak i prireza porezu na dohodak za uplatu ili za povrat, o čemu izdaje
privremeno porezno rješenje.
(5) Privremeno porezno rješenje o utvrđenom godišnjem dohotku ostvarenom u
poreznom razdoblju te razlici poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za
uplatu ili za povrat Porezna uprava dostavit će poreznom obvezniku prema adresi
njegova prebivališta iz službenih evidencija kojima raspolaže i to najkasnije
do 30. lipnja tekuće za prethodnu godinu. Dostavom privremenog poreznog
rješenja na navedenu adresu smatra se da je, u smislu ovoga Zakona, izvršena
osobna dostava.
(6) Protiv privremenog poreznog rješenja iz stavka 4. ovoga članka donesenog na
temelju izračuna godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak od
strane Porezne uprave porezni obveznik može podnijeti prigovor najkasnije do
31. srpnja tekuće za prethodnu godinu, ako smatra da su podaci iz privremenog
poreznog rješenja nepotpuni ili netočni.
(7) O prigovoru iz stavka 6. ovoga članka odlučuje prvostupanjsko porezno
tijelo rješenjem u roku od 30 dana od dana zaprimanja prigovora.
(8) Prigovor iz stavka 6. ovoga članka odgađa izvršenje privremenog poreznog
rješenja do donošenja rješenja po prigovoru.
(9) Ako prvostupanjsko porezno tijelo po podnesenom prigovoru, a nakon izvršene
provjere podataka iskazanih u privremenom poreznom rješenju, utvrdi da postoji
osnova za izmjenu privremenog poreznog rješenja u skladu s navodima iz
prigovora, donosi se porezno rješenje protiv kojeg nije dopuštena žalba, a
porezna obveza utvrđena poreznim rješenjem smatra se konačno utvrđenom poreznom
obvezom.
(10) Ako prvostupanjsko porezno tijelo po podnesenom prigovoru, a nakon
izvršene provjere podataka iskazanih u privremenom poreznom rješenju, utvrdi da
navodi iz prigovora nisu osnovani, donosi se porezno rješenje kojim se odbija
prigovor te se protiv takvog rješenja može izjaviti žalba u roku od 30 dana od
dana dostave rješenja.
(11) Za porezne obveznike koji ne postupe na način i u roku propisanom stavkom
6. ovoga članka, obveza utvrđena privremenim poreznim rješenjem iz stavka 4.
ovoga članka smatra se konačno utvrđenom poreznom obvezom te će Porezna uprava
temeljem dostavljenih privremenih poreznih rješenja izvršiti zaduženje poreznih
obveznika za utvrđenu razliku poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za
uplatu ili poreznim obveznicima izvršiti povrat ako porezni obveznik ispunjava
uvjete za povrat preplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sukladno
ovom Zakonu i Općem poreznom zakonu.
(12) Porezni obveznik kojem je na način propisan stavkom 9. ovoga članka
izvršeno zaduženje poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, obvezan je
dužnu razliku uplatiti u skladu s člankom 37.stavkom 6.
ovoga Zakona.
(13) Porezni obveznik kojem je na način propisan stavkom 11. ovoga članka
izvršeno zaduženje poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, obvezan je
dužnu razliku uplatiti najkasnije do 31. srpnja tekuće za prethodnu godinu.
(14) U slučaju provedbe posebnog postupka iz stavka 1. ovoga članka kojim je
utvrđeno da bi troškovi utvrđivanja i naplate poreza bili nerazmjerni naplaćenom
porezu na dohodak i prirezu porezu na dohodak, Porezna uprava neće poreznim
obveznicima dostavljati privremeno porezno rješenje.
(15) Oblik i sadržaj privremenog poreznog rješenja iz stavka 4. ovoga članka te
način dostave podataka iz stavka 5. ovoga članka propisuje pravilnikom ministar
financija.
3. UTVRĐIVANJE PAUŠALNOG POREZA
Članak 44.
(1) Poreznom obvezniku koji obavlja djelatnost
iz članka 18. stavka 1. i 3. ovoga Zakona, a
nije obveznik poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu
vrijednost, te koji po osnovi te djelatnosti u poreznom razdoblju ne ostvaruje
ukupni godišnji primitak veći od 65% iznosa propisanog za obvezni ulazak u
sustav poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost,
dohodak i porez na dohodak može se utvrđivati i u paušalnom iznosu.
(2) Poreznom obvezniku koji ostvaruje dohodak
iz članka 27. stavka 3. ovoga Zakona
(iznajmljivanje stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranje
kampova), a nije obveznik poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na
dodanu vrijednost i dohodak ne utvrđuje prema članku 19. do 24.ovoga Zakona, dohodak i porez na dohodak
utvrđuje se u paušalnom iznosu.
(3) Porezni obveznik iz stavka 1. i 2. ovoga
članka koji porez na dohodak plaća u paušalnom iznosu ne vodi poslovne knjige
iz članka 23. stavka 2. ovoga Zakona, osim evidencije
o prometu.
(4) Samostalne djelatnosti i djelatnosti
iznajmljivanja i organiziranja kampova prema stavku 1. i 2. ovoga članka koje
će se paušalno oporezivati i visinu paušalnog dohotka i poreza na dohodak
te evidencije i izvješća u svezi paušalnog oporezivanja, utvrđuje ministar
financija.
(5) Godišnji porez u paušalnom iznosu utvrđuje
Porezna uprava rješenjem. Rješenje o utvrđenom godišnjem porezu vrijedi do
izmjene. Razlika godišnjeg paušalnog poreza za uplatu ili za povrat, koji
ostvaruju obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti, utvrđuje se na
temelju izvješća iz stavka 4. ovoga članka, koje porezni obveznik podnosi
Poreznoj upravi najkasnije u roku od 15 dana od dana isteka godine za koju se
izvješće podnosi. Porezni obveznik obvezan je razliku godišnjeg paušalnog
poreza uplatiti s danom podnošenja izvješća.
(6) Porezna uprava može na temelju obavljenog
nadzora i prikupljenih podataka o ostvarenom prometu, ukinuti rješenje iz
stavka 5. ovoga članka i donijeti rješenje o plaćanju predujma poreza u skladu
sačlankom 47. stavkom 1. ovoga Zakona, ako
utvrdi da je porezni obveznik ostvario primitke iznad iznosa propisanog za
obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost odnosno iznad iznosa iz
stavka 1. ovoga članka.
(7) U slučaju iz stavka 6. ovoga članka porezni
obveznik je obvezan prijeći na utvrđivanje dohotka od samostalne djelatnosti na
način propisan odredbama članaka 19. –
24. ovoga
Zakona.
VI. UTVRĐIVANJE I PLAĆANJE PREDUJMA POREZA
1. UTVRĐIVANJE PREDUJMA POREZA NA DOHODAK OD NESAMOSTALNOG RADA
Članak 45.
(1) Kod dohotka od nesamostalnog rada iz članka 14. ovoga
Zakona predujam poreza obračunava, obustavlja i uplaćuje poslodavac i
isplatitelj primitka ili plaće odnosno mirovine iz članka 14. ovoga Zakona ili
sam porezni obveznik.
(2) Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada se obračunava, obustavlja
i uplaćuje prilikom svake isplate prema propisima koji važe na dan
isplate.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, obračun poreza na dohodak od ostvarene
mirovine ili razlike mirovina iz članka 14. stavka 2. ovoga Zakona koje
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ili isplatitelj inozemnih mirovina iz
sustava socijalnog osiguranja isplaćuje u tijeku kalendarskog mjeseca za više
proteklih mjeseci, odnosno poreznih razdoblja obavlja se na način:
1. u slučaju isplata za više proteklih mjeseci istoga poreznog razdoblja
primjenjuju se propisi koji važe na dan isplate i osobni odbitak za svaki
mjesec za koji se obavlja isplata, utvrđen prema propisima koji su važili u
mjesecu kada je mirovina ili razlika mirovine trebala biti isplaćena,
2. u slučaju isplate mirovina ili razlike mirovina koje se odnose na protekla
porezna razdoblja (kalendarske godine), kod obračuna se primjenjuju propisi
koji su važili na dan kada je isplata trebala biti obavljena, odnosno kada je
mirovina prema rješenju dospjela za isplatu.
(4) Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se od porezne
osnovice koju čini iznos svih primitaka od nesamostalnog rada prema članku 14.
ovoga Zakona ostvarenih tijekom jednog mjeseca, umanjen za izdatke prema članku 16. ovoga
Zakona koji su uplaćeni i umanjen za iznos mjesečnoga osobnog odbitka iz članka 36. stavka 1.
i 2. ovoga Zakona.
(5) Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se po stopi od
12% od mjesečne porezne osnovice do visine 2.200,00 kuna, po stopi od 25% na
razliku mjesečne porezne osnovice između 2.200,00 kuna i 13.200,00 kuna te po
stopi od 40% na poreznu osnovicu iznad 13.200,00 kuna.
(6) Inozemna organizacija, koja ne uživa diplomatski imunitet u Republici
Hrvatskoj i službenici te organizacije sa sjedištem, odnosno prebivalištem u
Republici Hrvatskoj dužni su pri isplati dohotka od nesamostalnog rada
radnicima i fizičkim osobama koje ostvaruju primitke iz članka 14. stavka 1.
ovoga Zakona obračunati, obustaviti i uplatiti porez na dohodak prema stavcima
1., 2., 4. i 5. ovoga članka.
(7) Porezni obveznik zaposlen u diplomatskom ili konzularnom predstavništvu
strane države, u međunarodnoj organizaciji ili u predstavništvu ili
organizaciji koja na teritoriju Republike Hrvatske ima diplomatski imunitet,
kada je porezni obveznik i po ovom Zakonu, dužan je sam obračunati predujam
poreza od nesamostalnog rada na način iz stavaka 1., 2., 4. i 5. ovoga članka i
uplatiti ga u roku od osam dana od dana isplate.
(8) Iznimno od stavka 7. ovoga članka, diplomatsko ili konzularno predstavništvo strane države, međunarodna organizacija ili predstavništvo ili organizacija koja na teritoriju Republike Hrvatske ima diplomatski imunitet može za svoje radnike i fizičke osobe koje ostvaruju primitke od nesamostalnog rada iz članka 14. stavka 1. ovoga Zakona, na vlastiti zahtjev, preuzeti obvezu obračunavanja, obustavljanja i plaćanja predujmova poreza na dohodak prema stavcima 1., 2., 4. i 5. ovoga članka.
(9) Porezni obveznici koji dohodak od nesamostalnog rada prema članku 14. stavku 1.
ovoga Zakona ostvare izravno iz inozemstva, dužni su na taj dohodak sami
obračunati predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada na način iz stavaka
1., 2., 4. i 5. ovoga članka i uplatiti ga u roku od osam dana od dana primitka
dohotka.
(10) Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada iz članka 14. stavka 2.
točke 5. ovoga Zakona obračunava i uplaćuje sam porezni obveznik na način i u
roku iz stavka 9. ovoga članka.
Iznimno, porezni obveznici mogu na vlastiti zahtjev predujam poreza na dohodak
plaćati prema rješenju Porezne uprave, mjesečno, do posljednjeg dana u mjesecu
za tekući mjesec, odnosno tromjesečno, do posljednjeg dana svakog tromjesečja
ako je utvrđeni mjesečni predujam poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak
do 100,00 kuna.
1.1. Porezna kartica
Članak 46.
(1) Osobni odbitak pri utvrđivanju predujma
poreza na dohodak od nesamostalnog rada priznaje se i utvrđuje na temelju
porezne kartice koju za radnika, umirovljenika i fizičke osobe koje ostvaruju
primitke iz članka 14. ovoga Zakona imaju poslodavci i
isplatitelji primitka, odnosno plaće i mirovina. Poreznu karticu besplatno
izdaje Porezna uprava, a poslodavci i isplatitelji primitka, odnosno plaće i
mirovina iz članka 14. ovoga Zakona dužni su je čuvati dok radnik, umirovljenik
i fizička osoba koja ostvaruje primitak iz članka 14. ovoga Zakona kod njih
radi, odnosno dok se isplaćuje mirovina ili primitak po osnovi nesamostalnog
rada.
(2) Osobni odbitak iz članka 36. stavka 1. i 2. ovoga Zakona radnik,
umirovljenik i fizička osoba koja ostvaruje primitak iz članka 14. ovoga Zakona može tijekom poreznog
razdoblja koristiti ako je poslodavcu ili isplatitelju primitka odnosno plaće
ili mirovine predao poreznu karticu.
(3) Radnik, umirovljenik i fizička osoba koja
ostvaruje primitak iz članka 14. ovoga Zakona obvezni su svaku
promjenu u svezi s uzdržavanim članovima uže obitelji i djece, promjenu
prebivališta ili uobičajenog boravišta i drugo, koja utječe na osobni odbitak,
odnosno neoporezivi dio dohotka, prijaviti ispostavi Porezne uprave prema svom
prebivalištu, odnosno uobičajenom boravištu i dostaviti joj vjerodostojne
isprave u roku od trideset (30) dana od dana nastanka promjene.
(4) Podatke o isplaćenim primicima odnosno
plaćama i mirovinama iz članka 14. ovoga Zakona i obustavljenom i
uplaćenom porezu na dohodak od nesamostalnog rada radnika, umirovljenika i
fizičkih osoba koji ostvaruju primitke iz članka 14. ovoga Zakona, poslodavac i
isplatitelj primitka, odnosno plaće ili mirovine ili sam porezni obveznik
dostavlja Poreznoj upravi u propisanom roku na propisanom obrascu.
(5) Poslodavci i isplatitelji primitka, odnosno
plaće i mirovina iz članka 14. ovoga Zakona i sam porezni
obveznik obvezni su o isplaćenom dohotku od nesamostalnog rada i uplaćenom
porezu na dohodak sastavljati i Poreznoj upravi dostavljati i druge propisane
evidencije.
2. UTVRĐIVANJE PREDUJMA POREZA NA DOHODAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI
Članak 47.
(1) Kod dohotka od samostalne djelatnosti
iz članka 18. i dohotka koji se oporezuje na
način propisan za samostalne djelatnosti prema člancima 19. –
24. ovoga Zakona,
mjesečni predujam se utvrđuje i plaća na temelju podataka u podnesenoj
godišnjoj prijavi poreza na dohodak..
(2) Mjesečni predujam poreza na dohodak od
samostalne djelatnosti utvrđen na način iz stavka 1. ovoga članka porezni
obveznici plaćaju za mjesece koji slijede iza mjeseca u kojemu je istekao rok
za podnošenje godišnje porezne prijave do podnošenja sljedeće godišnje porezne
prijave.
(3) Porezna uprava može, na zahtjev poreznog
obveznika, izmijeniti visinu predujma. Zahtjev se temelji na podnesku koji
sadrži sve bitne sastojke iz porezne prijave.
(4) Obveznik koji počinje obavljati samostalnu
djelatnost ne plaća predujmove poreza na dohodak do podnošenja prve godišnje
porezne prijave.
(5) Predujmovi poreza na dohodak iz stavka 1.
ovoga članka plaćaju se mjesečno do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni
mjesec i to na osnovi podataka iskazanih u godišnjoj poreznoj prijavi za
prethodno porezno razdoblje tako da se porezna obveza za koju se utvrđuje
predujam dijeli s brojem mjeseci istog razdoblja u kojem se samostalna
djelatnost obavljala. Ako porezni obveznik u godišnjoj poreznoj prijavi uz
dohodak od samostalne djelatnosti iskaže i dohodak iz ostalih izvora, predujam
poreza za iduće razdoblje utvrđuje se samo od porezne obveze proizašle od obavljanja
samostalne djelatnosti. Način izračuna tako utvrđenog predujma poreza na
dohodak od samostalne djelatnosti pravilnikom propisuje ministar financija.
(6) Porezna uprava može na temelju obavljenog
očevida i inspekcijskog nadzora, podataka iz obrađenih godišnjih poreznih
prijava ili drugih podataka o poslovanju poreznog obveznika s kojima raspolaže,
izmijeniti rješenje o plaćanju predujmova ako je doneseno, odnosno donijeti
rješenje i utvrditi nove iznose mjesečnih predujmova.
3. UTVRĐIVANJE PREDUJMA POREZA NA DOHODAK OD DRUGOG DOHOTKA
3.1. Utvrđivanje predujma poreza na dohodak od drugog dohotka
Članak 48.
(1) Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka
prema članku 32. stavku 1. ovoga Zakona plaća se po
odbitku, po stopi od 25% bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 36. ovoga Zakona.
(2) Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka
iz stavka 1. ovoga članka, obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji
prilikom svake isplate i istodobno s isplatom. Na isti način isplatitelji
obračunavaju i obustavljaju predujam poreza na dohodak koji ostvare nerezidenti
obavljanjem djelatnosti iz članka 18. stavka 2. ovoga Zakona.
(3) Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka
iz stavka 1. ovoga članka obračunava i uplaćuje porezni obveznik u roku od osam
dana, kao porez po odbitku, ako je dohodak ostvario izravno u inozemstvu bez
posredovanja tuzemnog isplatitelja. Inozemni dohodak preračunava se u kunsku
protuvrijednost primjenom srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke na dan kad je
dohodak ostvaren.
(4) Isplatitelji primitaka i sam porezni
obveznik obvezni su za primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak i uplaćeni
porez na dohodak dostavljati Poreznoj upravi propisano izvješće.
3.2. Utvrđivanje poreza na dohodak od drugog dohotka po osnovi povrata doprinosa
Članak 49.
Porez na dohodak po osnovi povrata doprinosa
prema članku 33. ovoga Zakona obračunava,
obustavlja i uplaćuje Porezna uprava nadležna prema mjestu prebivališta ili
uobičajenog boravišta poreznog obveznika, kao porez po odbitku i to iz iznosa
vraćenih doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske
solidarnosti prema Zakonu o doprinosima po stopi od 40% bez priznavanja osobnog
odbitka iz članka 36. ovoga Zakona.
3.3. Utvrđivanje poreza na dohodak od drugog dohotka po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena
Članak 49.a
(1) Porez na dohodak od drugog dohotka po osnovi primitka
utvrđenog kao razlika između vrijednosti imovine i dokazane visine sredstava za
njezino stjecanje iz članka 33.a ovoga
Zakona, obračunava Porezna uprava po stopi od 40% bez priznavanja osobnog
odbitka iz članka 36. ovoga
Zakona.
(2) O utvrđenom i obračunatom porezu na dohodak iz stavka 1. ovoga članka
Porezna uprava izdaje porezno rješenje.
(3) Porezni obveznik kojem je utvrđen i obračunat drugi dohodak iz stavka 1.
ovoga članka obvezan je isti uplatiti u roku od 15 dana od dana dostave
poreznog rješenja iz stavka 2. ovoga članka.
4. UTVRĐIVANJE PREDUJMA POREZA NA DOHODAK OD IMOVINE I IMOVINSKIH PRAVA
Članak 50.
(1) Kod dohotka od imovine ostvarenog od
najamnine i zakupnine, osim dohotka ostvarenog iznajmljivanjem stanova soba i
postelja putnicima i turistima i organiziranjem kampova iz članka 44.ovoga Zakona, predujmovi poreza plaćaju
se prema rješenju Porezne uprave i to do posljednjeg dana u mjesecu za tekući
mjesec. Pri utvrđivanju predujma poreza ne uzima se u obzir osobni odbitak
poreznog obveznika iz članka 36. ovoga Zakona. Predujam poreza na
dohodak plaća porezni obveznik po postupku i na način iz članka 47. ovoga Zakona, a po stopi od 12 %.
(2) Predujam poreza na dohodak od imovinskih
prava obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji primitka kao predujam
poreza po odbitku istodobno s isplatom primitka i to od ukupne naknade
primjenom stope od 25%, bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 36. ovoga Zakona.
(3) Predujam poreza na dohodak od otuđenja
nekretnina i imovinskih prava plaćaju porezni obveznici prema rješenju Porezne
uprave jednokratno na pojedinačno ostvareni primitak i to u roku od 15 dana od
dana primitka rješenja Porezne uprave o utvrđenom porezu na dohodak. Predujam
se utvrđuje od porezne osnovice iz članka 27. stavka 5. ovoga Zakona primjenom stope
od 25%.
(4) Predujam poreza na dohodak od otuđenja više
od tri nekretnine iste vrste ili više od tri imovinska prava iste vrste u
razdoblju od pet godina plaćaju porezni obveznici prema rješenju Porezne uprave
jednokratno u roku od 15 dana od dana primitka rješenja Porezne uprave o
utvrđenom porezu na dohodak, na ukupno ostvareni primitak od otuđenja
nekretnina iste vrste ili imovinskih prava iste vrste u tom razdoblju, a koje
se donosi nakon otuđenja četvrte nekretnine iste vrste ili četvrtog imovinskog
prava iste vrste. Za svako daljnje otuđenje nekretnine iste vrste ili
imovinskog prava iste vrste u razdoblju od pet godina u kojem je već utvrđen
dohodak od otuđenja nekretnina iste vrste ili imovinskih prava iste vrste,
donosi se novo rješenje za tu nekretninu ili imovinsko pravo koje se otuđuje.
Predujam se utvrđuje od porezne osnovice iz članka 27. stavka 7. ovoga Zakona primjenom
stope od 25%.
(5) Ranije plaćeni porez na dohodak iz stavka 3.
ovoga članka po osnovi otuđenja nekretnine ili imovinskog prava iste vrste uračunava
se u poreznu obvezu utvrđenu po osnovi stavka 4. ovoga članka.
(6) Predujam poreza na dohodak od posebnih vrsta
imovine iz članka 27.a ovoga Zakona obračunava, obustavlja i
uplaćuje isplatitelj primitka kao predujam poreza po odbitku najkasnije do
kraja tekućeg mjeseca za tekući mjesec. Predujam poreza plaća se po stopi od
12% bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 36. ovoga Zakona. Isplatitelji
primitaka od kojih se utvrđuje dohodak od posebnih vrsta imovine dužni su o
isplaćenim primicima podnositi izvješća u skladu sa stavkom 7. ovoga članka.
(7) Isplatitelji primitaka i sam porezni
obveznik obvezni su za primitke od kojih se utvrđuje dohodak od imovinskih
prava i dohodak od posebnih vrsta imovine te za uplaćeni porez na dohodak
dostavljati Poreznoj upravi propisano izvješće.
5. UTVRĐIVANJE PREDUJMA POREZA NA DOHODAK OD KAPITALA
Članak 51.
(1) Predujam poreza na dohodak od izuzimanja imovine i
korištenja usluga iz članka 30. stavka 2.
ovoga Zakona obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji istodobno s
isplatom primitka, kao porez po odbitku, po stopi od 40%, bez priznavanja
osobnog odbitka iz članka 36. ovoga
Zakona.
(2) Predujam poreza na dohodak od kamata iz članka 30. stavka 3.
ovoga Zakona obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji istodobno s
isplatom ili pripisom primitka kao porez po odbitku, po stopi od 12%, bez
priznavanja osobnog odbitka iz članka 36. ovoga
Zakona.
(3) Predujam poreza na dohodak po osnovi primitaka po osnovi dodjele ili
opcijske kupnje vlastitih dionica iz članka 30. stavka 4.
ovoga Zakona plaća se po odbitku, po stopi od 25%, bez priznavanja osobnog
odbitka iz članka 36. ovoga
Zakona.
(4) Predujam poreza na dohodak po osnovi primitaka od dividendi ili udjela u
dobiti na temelju udjela u kapitalu iz članka 30. stavka
11. ovoga Zakona plaća se po odbitku, po stopi od 12%, bez priznavanja osobnog
odbitka iz članka 36. ovoga
Zakona.
(5) Predujam dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu iz članka 30. stavka
11. ovoga Zakona oporezuje se pri isplati na način propisan stavkom 4. ovoga
članka.
(6) Predujam poreza na dohodak od kapitala po osnovi izuzimanja iz članka 30. stavka
14. ovoga Zakona plaća se po odbitku na način propisan stavkom 1. ovoga članka
i to do trenutka podnošenja prijave poreza na dobit.
(7) Isplatitelji primitaka i sam porezni obveznik obvezni su za primitke od
kojih se utvrđuje dohodak od kapitala i za uplaćeni porez na dohodak
dostavljati Poreznoj upravi propisano izvješće.
(8) Porezni obveznik – imatelj financijske imovine obvezan je predujam poreza
na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka iz članka 30. stavaka
16. i 17. ovoga Zakona, osim kapitalnih dobitaka po osnovi otuđenja udjela u
trgovačkim društvima, obračunati, obustaviti i uplatiti do 31. siječnja tekuće
godine za sve kapitalne dobitke ostvarene u prethodnoj godini umanjene za
ostvarene kapitalne gubitke iz članka 30. stavka 24. ovoga Zakona po stopi od
12% bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 36.ovoga Zakona.
(9) Porezni obveznik iz stavka 8. ovoga članka obvezan je voditi evidenciju
istovrsne financijske imovine po metodi uzastopnih cijena (FIFO).
(10) Iznimno od stavka 8. ovoga članka, za porezne obveznike koji su ostvarili
dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka obvezu obračuna, obustave i
uplate predujma poreza na dohodak mogu preuzeti društva za upravljanje i osobe
koje temeljem ugovornog odnosa upravljaju financijskom imovinom poreznog
obveznika.
(11) Predujam poreza na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka od
otuđenja udjela u kapitalu iz članka 30. stavka
16. ovoga Zakona porezni obveznik plaća po rješenju Porezne uprave u roku od 15
dana od dana dostave rješenja, po stopi od 12% bez priznavanja osobnog odbitka
iz članka 36. ovoga
Zakona. Otuđenje financijske imovine po osnovi udjela u kapitalu porezni
obveznik obvezan je prijaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svojem
prebivalištu ili uobičajenom boravištu najkasnije u roku od osam dana od dana
otuđenja.
(12) Ako dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka iz članka 30. stavaka
16. i 17. ovoga Zakona nije utvrđen ili nije prijavljen po tržišnim cijenama,
dohodak će utvrditi Porezna uprava prema tržišnim cijenama.
(13) Oblik i sadržaj evidencije iz stavka 9. ovoga članka propisuje pravilnikom
ministar financija.
6. UTVRĐIVANJE PREDUJMA POREZA NA DOHODAK OD OSIGURANJA
Članak 52.
(1) Predujam poreza na dohodak od osiguranja
obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji primitka, istodobno s
isplatom, kao porez po odbitku.
(2) Predujam poreza plaća se od osnovice
primitka u visini uplaćenih porezno priznatih premija osiguranja, odnosno u
visini isplaćene svote ako je manji od uplaćenih premija osiguranja te u visini
uplaćenih premija osiguranja na koje se ne plaća porez na dohodak
sukladno članku 10. točki 17 ovoga Zakona, po stopi od 12%,
bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 36. ovoga Zakona.
VII. POSEBNE OLAKŠICE, OSLOBOĐENJA I POTICAJI
1. Oslobođenja za hrvatske ratne vojne invalide iz Domovinskog rata i članove obitelji smrtno stradalog, zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata
Članak 53.
(1) Fizičke osobe kojima je po posebnom propisu
rješenjem utvrđen status hrvatskoga ratnoga vojnog invalida iz Domovinskog
rata, ne plaćaju porez na dohodak od nesamostalnog rada i mirovina razmjerno
stupnju utvrđene invalidnosti.
(2) Fizičke osobe – članovi obitelji smrtno
stradalog, zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ne
plaćaju porez na dohodak od obiteljske mirovine odnosno novčane naknade u
visini obiteljske mirovine ostvarene prema Zakonu o pravima hrvatskih
branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.
2. Olakšice za potpomognuta područja i područje Grada Vukovara
Članak 54.
(1) Rezidentima koji imaju prebivalište i borave na području
jedinica lokalne samouprave razvrstanih u potpomognuta područja prema posebnom
propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i na području Grada Vukovara
utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara, iznimno
od članka 36. stavka 1.
ovoga Zakona, osnovni osobni odbitak utvrđuje se u visini:
1. 3.500,00 kuna mjesečno, za porezne obveznike koji imaju prebivalište i
borave na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po
stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike
Hrvatske i na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi
i razvoju Grada Vukovara,
2. 3.000,00 kuna mjesečno, za porezne obveznike koji imaju prebivalište i
borave na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u II. skupinu po
stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske.
(2) Rezidentima se osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji i djecu
utvrđuje prema osnovnom osobnom odbitku iz stavka 1. ovoga članka primjenom
faktora iz članka 36. stavka 2.
točke 1. i 2. ovoga članka, ako ti članovi uže obitelji i djeca imaju
prebivalište i borave na potpomognutim područjima i području Grada Vukovara iz
stavka 1. ovoga članka.
(3) Rezidentima se osobni odbitak za vlastitu invalidnost i/ili invalidnost
uzdržavanih članova uže obitelji i/ili djece, ako imaju prebivalište i borave
na potpomognutim područjima i području Grada Vukovara iz stavka 1. ovoga
članka, utvrđuje prema osnovnom osobnom odbitku iz stavka 1. ovoga članka
primjenom faktora iz članka 36. stavka 2.
točke 3. i 4. ovoga Zakona.
(4) Osobni odbitak prema stavku 1., 2. i 3. ovoga članka priznaje se u
godišnjem obračunu poreza na dohodak na temelju podnesene godišnje porezne
prijave, a tijekom poreznog razdoblja pri utvrđivanju predujma dohotka od
nesamostalnog rada priznaje se osobni odbitak iz članka 36. stavka 1.
i 2. ovoga Zakona.
Članak 55.
(1) Obveznici poreza na dohodak koji obavljaju
samostalnu djelatnost iz članka 18. ovoga Zakona na području jedinica
lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema
posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i na području Grada
Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara, a
koji zapošljavaju više od dva radnika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme,
pri čemu više od 50% radnika ima prebivalište i borave na potpomognutim područjima
jedinica lokalne samouprave, odnosno na području Grada Vukovara, oslobođeni su
plaćanja poreza na dohodak od tih djelatnosti na tim područjima.
(2) Obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju
samostalnu djelatnost iz članka 18. ovoga Zakona na području jedinica
lokalne samouprave razvrstanih u II. skupinu po stupnju razvijenosti prema
posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, a koji zapošljavaju
više od dva radnika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50%
radnika ima prebivalište i borave na potpomognutim područjima jedinica lokalne
samouprave, odnosno na području Grada Vukovara, utvrđeni porez na dohodak od
tih djelatnosti na tim područjima umanjuje se za 50%.
(3) Iznos oslobođenja od plaćanja poreza na
dohodak iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, utvrđuje se u skladu s odgovarajućim
pravilima o potporama male vrijednosti.
(4) Smatra se da porezni obveznik iz stavaka 1.
i 2. ovoga članka zapošljava na neodređeno vrijeme radnika ako je radnik proveo
u radnom odnosu kod poreznog obveznika i imao prebivalište i boravio na
potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave, odnosno na području Grada
Vukovara, najmanje devet mjeseci u poreznom razdoblju.
(5) Način ostvarivanja porezne olakšice iz
stavaka 1. i 2. ovoga članka utvrđuje se u skladu s Pravilnikom o načinu
ostvarivanja poreznih olakšica od obavljanja djelatnosti na potpomognutim
područjima donesenim na temelju Zakona o porezu na
dobit.
3. Poticaji zapošljavanja
Članak 56.
(1) Obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju
samostalne djelatnosti iz članka 18. ovoga Zakona, dohodak od samostalne
djelatnosti može se u poreznom razdoblju dodatno umanjiti za iznos isplaćenih
plaća i uplaćenih doprinosa na plaću novim radnicima.
(2) Novim radnicima u smislu stavka 1. ovoga
članka smatraju se radnici s kojima je sklopljen ugovor o radu na neodređeno
vrijeme, a zaposlenje je kod poreznog obveznika uslijedilo nakon najmanje
jednomjesečne prijave kod Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i trajanja probnog
rada ako je ugovoren. Novim radnicima smatraju se i osobe zaposlene nakon
odustanka od korištenja prava na mirovinu ili osobe koje se prvi put
zapošljavaju, a i osobe zaposlene na određeno vrijeme kao pripravnici,
vježbenici, stažisti i slično.
(3) Ako porezni obveznik tijekom poreznog
razdoblja sklopi ugovor o radu s novim radnicima iz stavka 2. ovoga članka, a u
istom poreznom razdoblju raskine ugovor o radu s određenim brojem radnika,
dohodak se umanjuje za razliku između obračunanih i isplaćenih plaća novim
radnicima i obračunanih plaća koje bi u istom poreznom razdoblju primili
radnici s kojima je raskinut ugovor o radu.
(4) Porezni obveznik može pravo na umanjenje
dohotka za isplaćene plaće i doprinose na plaću novih radnika koristiti godinu
dana od dana njihovog zaposlenja.
(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, porezni
obveznik može pravo na umanjenje dohotka za isplaćene plaće i doprinose na
plaću novih radnika – osoba s invaliditetom koristiti tri godine računajući od
dana njihova zaposlenja.
(6) Obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju
samostalne djelatnosti iz članka 18. ovoga Zakona dohodak od samostalne
djelatnosti može se dodatno umanjiti i za iznos državne potpore za obrazovanje
i izobrazbu te iznos potpore male vrijednosti za izvođenje praktične nastave i
vježbe naukovanja u sustavu vezanih obrta, prema posebnim propisima.
4. Poticaji istraživanja i razvoja
Članak 57.
(1) Obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju
samostalne djelatnosti iz članka 18. ovoga Zakona, dohodak od
samostalne djelatnosti može se u poreznom razdoblju dodatno umanjiti po osnovi
izdataka za istraživanje i razvoj i to u visini 100% nastalih i u poslovnim
knjigama iskazanih izdataka.
(2) Istraživanjem se u smislu stavka 1. ovoga
članka smatra izvorno i planirano ispitivanje poduzeto radi stjecanja novih
znanstvenih i tehničkih spoznaja i razumijevanja, a uključuje temeljno
istraživanje i primijenjeno istraživanje. Temeljnim istraživanjem smatra se
teorijski ili pokusni rad poduzet radi stjecanja novih znanja bez konkretne
praktične primjene, a primijenjenim istraživanjem teorijski ili pokusni rad
poduzet radi stjecanja novih znanja i usmjeren na ostvarivanje praktičnog cilja.
Razvojem se smatra sustavni rad koji se temelji na rezultatima znanstvenog
istraživanja i praktičnog iskustva, usmjeren stvaranju novih materijala,
proizvoda i sustava te uvođenju novih procesa, sustava i usluga ili znatnom
poboljšanju postojećih.
(3) Istraživanjem i razvojem u smislu stavka 1.
ovoga članka ne smatra se kontrola kvalitete, rutinsko testiranje proizvoda,
prikupljanje podataka koje nije dijelom istraživačkoga razvojnog procesa,
istraživanje učinkovitosti, upravljačka studija, istraživanje tržišta i
promotivna prodaja.
(4) Izdacima za istraživanje i razvoj iz stavka
1. ovoga članka smatraju se osobito:
1. plaće i ostali odnosni troškovi osoba koje
sudjeluju u istraživanju i razvoju,
2. izdaci za materijal i usluge korištene u djelatnosti
istraživanja i razvoja,
3. izdaci otpisa nekretnina, postrojenja i
opreme u razmjernom dijelu u kojem se ova sredstva koriste za istraživanje i
razvoj,
4. opći izdaci koji se odnose na istraživanje i
razvoj, osim općih administrativnih izdataka,
5. izdaci za istraživanje i razvoj koje je za
poreznog obveznika obavila osoba registrirana za obavljanje istraživanja i
razvoja,
6. amortizacija patenata i licencija u
razmjernom dijelu u kojem se koriste za istraživanje i razvoj.
VIII. DOSTAVLJANJE IZVJEŠĆA I DRUGE OBVEZE
1. DOSTAVLJANJE PODATAKA OD POREZNIH OBVEZNIKA
Članak 58.
(1) Porezni obveznici koji počinju obavljati samostalnu
djelatnost iz članka 18. ovoga Zakona,
porezni obveznici koji počinju davati u najam i zakup pokretnine, stvari i
nekretnine i porezni obveznici koji počinju ostvarivati dohodak izravno iz
inozemstva dužni su Poreznoj upravi prijaviti početak obavljanja djelatnosti,
iznajmljivanja i ostvarivanja dohotka, u roku od 8 dana od dana početka
obavljanja djelatnosti, odnosno od dana početka ostvarivanja dohotka.
(2) U roku iz stavka 1. ovoga članka porezni obveznici koji počinju obavljati
samostalnu djelatnost izčlanka 18. ovoga
Zakona, dužni su nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svome prebivalištu
ili uobičajenom boravištu dati podatke o osobi koja im vodi poslovne
knjige.
(3) Porezna uprava može temeljem prikupljenih podataka o dohotku
od nesamostalnog rada, obveznim doprinosima i predujmu poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak koje porezni obveznici dostavljaju na propisanom
izvješću, na svojim mrežnim stranicama objaviti popis poreznih
obveznika/poslodavaca koji ne isplaćuju plaću svojim radnicima, odnosno koji su
na dostavljenim izvješćima tri mjeseca uzastopno ili tri mjeseca u vremenskom
razdoblju od šest mjeseci iskazali samo obračun doprinosa sukladno s člankom 24. stavkom 2. Zakona o
doprinosima. Popis sadrži: ime i prezime ili naziv poslodavca,
godinu rođenja fizičke osobe poslodavca, mjesto prebivališta ili boravišta
fizičke osobe ili sjedišta pravne osobe poslodavca, broj radnika kojima na
izvješću nije iskazana isplata plaće i razdoblje na koje se ta izvješća odnose.
Na zahtjev osobe koja dokaže pravni interes, Porezna uprava popis može dopuniti
i drugim podacima potrebnim radi nespornog utvrđivanja identiteta pojedinačnog
poreznog obveznika s ovoga popisa, kao što su: datum i mjesec rođenja fizičke
osobe poslodavca i ime roditelja fizičke osobe poslodavca.
(4) Porezni obveznici obvezni su za potrebe utvrđivanja porezne obveze
prijaviti dohodak iz članka 5.ovoga Zakona u
propisanim rokovima i na propisani način. Ako to ne učine, a Porezna uprava u
tijeku prikupljanja podataka sukladno s člankom 63. ovoga Zakona utvrdi dohodak
kao razliku između vrijednosti imovine i dokazane visine sredstava za njezino
stjecanje, Porezna uprava može, u godini u kojoj doneseno rješenje postane
izvršno, na svojim mrežnim stranicama objaviti popis tih poreznih obveznika.
Popis sadrži: ime i prezime i godinu rođenja poreznog obveznika, razdoblje u
kojem je navedeni dohodak ostvaren te iznos utvrđenog dohotka po toj osnovi. Na
zahtjev osobe koja dokaže pravni interes, Porezna uprava popis može dopuniti i
drugim podacima potrebnim radi nespornog utvrđivanja identiteta pojedinačnog
poreznog obveznika s ovoga popisa, kao što su: datum i mjesec rođenja te ime
roditelja poreznog obveznika.
2. DOSTAVLJANJE PODATAKA OD NADLEŽNIH DRŽAVNIH TIJELA
Članak 59.
(1) Nadležna tijela državne uprave, odnosno
druge nadležne organizacije dužne su Poreznoj upravi dostaviti sva odobrenja za
obavljanje djelatnosti obrta i slobodnih zanimanja, te rješenja o privremenoj
obustavi i prestanku djelatnosti, odnosno slobodnih zanimanja istodobno s
dostavom odobrenja, odnosno rješenja poreznom obvezniku.
(2) Podaci iz stavka 1. ovoga članka mogu se
dostaviti i elektroničkim putem odnosno na nosačima podataka.
3. DOSTAVLJANJE PODATAKA OD DRUGIH PRAVNIH I FIZIČKIH OSOBA
Članak 60.
(1) Pravne i fizičke osobe te druge organizacije
dužne su Poreznoj upravi na njezin zahtjev dostaviti podatke o isporučenoj robi
i uslugama što su im obavili obveznici poreza na dohodak te druge propisane
podatke o isplaćenim plaćama, mirovinama i drugim primicima po osnovi
nesamostalnog rada i djelatnosti, za godinu za koju se utvrđuje porez na
dohodak.
(2) Banke i druge financijske organizacije koje
obavljaju poslove platnog prometa dužne su Poreznoj upravi na njezin zahtjev
dostaviti podatke o prometu preko računa obveznika poreza na dohodak. Na
zahtjev Porezne uprave dužne su te podatke za pojedine obveznike poreza na
dohodak dostaviti i tijekom godine.
(3) Osobe i organizacije iz stavka 1. i 2. ovoga
članka dužni su Poreznoj upravi omogućiti uvid u poslovne knjige i evidencije
radi utvrđivanja podataka potrebnih za utvrđivanje poreza.
(4) Podaci iz stavka 1. i 2. ovoga članka mogu
se dostaviti i elektroničkim putem odnosno na nosačima podataka.
(5) Osobe i organizacije iz stavka 1. i 2. ovoga
članka dužne su Poreznoj upravi u propisanom roku na propisanom obrascu
dostavljati i podatke o isplaćenim propisanim primicima na koje se ne plaća
porez na dohodak i o drugim propisanim primicima koji se u smislu ovoga Zakona
ne smatraju dohotkom.
4. OBVEZA ISPLATE NA RAČUN
Članak 61.
Tijela državne uprave i sudbene vlasti i druga
državna tijela, tijela i službe jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave, zavodi, neprofitne organizacije, poduzetnici – pravne i fizičke
osobe, obavljaju isplate primitaka koji se smatraju dohotkom obveznicima poreza
na dohodak te isplate primitaka koji se ne smatraju dohotkom, odnosno na koje
se ne plaća porez na dohodak fizičkim osobama na žiroračun kod banke, a iznimno
i na ostale račune sukladno posebnim propisima te u gotovom novcu na propisan
način.
5. REGISTAR POREZNIH OBVEZNIKA
Članak 62.
(1) Radi osiguranja podataka potrebnih za
utvrđivanje poreza, porezni obveznici odnosno opunomoćenici dužni su ispostavi
Porezne uprave nadležnoj prema njihovom prebivalištu ili uobičajenom boravištu
podnijeti prijavu radi upisa u registar obveznika poreza na dohodak.
(2) Prijava radi upisa u registar poreznih
obveznika podnosi se za dohodak:
1. od obrtničke djelatnosti, djelatnosti
slobodnih zanimanja, djelatnosti poljoprivrede i šumarstva te druge djelatnosti
koje se oporezuju kao obrtničke prema članku 18. ovoga Zakona,
2. od imovine prema članku 27. ovoga Zakona,
3. od nesamostalnog rada ostvarenog izravno iz
inozemstva i u diplomatskom odnosno konzularnom predstavništvu strane države i
međunarodnoj organizaciji ili u predstavništvu ili organizaciji koja na
teritoriju Republike Hrvatske ima diplomatski imunitet,
4. od samostalne djelatnosti iz
inozemstva,
5. od imovine i imovinskih prava iz
inozemstva,
6. od kapitala i drugog dohotka iz
inozemstva,
7. od obrtničke djelatnosti i djelatnosti
iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja
kampova za koje se počinje paušalno utvrđivati dohodak prema članku 44. ovoga Zakona,
8. od djelatnosti slobodnih zanimanja iz članka 18. stavka 2. točke 4. Zakona koje se
oporezuju premačlanku 32. ovoga Zakona.
(3) Prijava se podnosi u roku od osam dana od
dana početka obavljanja djelatnosti, od dana dostavljanja pisanog zahtjeva za
prelazak na utvrđivanje paušalnog dohotka ili prelaska na oporezivanje po
odbitku, odnosno početka ostvarivanja primitaka.
(4) Porezni obveznici dužni su pri prestanku
obavljanja samostalne djelatnosti i/ili prestanku ostvarivanja dohotka iz
inozemstva i/ili prelasku s utvrđivanja paušalnog dohotka prema članku 44. ovoga Zakona na utvrđivanje dohotka od
samostalne djelatnosti na temelju propisanih poslovnih knjiga i/ili prestanku
utvrđivanja dohotka od imovine i drugog dohotka na temelju podataka iz
propisanih poslovnih knjiga, nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnijeti
prijavu o prestanku obavljanja djelatnosti, prestanku utvrđivanja dohotka na
temelju podataka iz propisanih poslovnih knjiga i prestanku ostvarivanja
dohotka, i to u roku iz stavka 3. ovoga članka.
6. PRIKUPLJANJE I USPOREDBA PODATAKA BITNIH ZA OPOREZIVANJE
Članak 63.
(1) Radi pravilnog utvrđivanja obveze poreza na
dohodak i drugih poreza, Porezna uprava je dužna tijekom godine prikupljati
podatke o oporezivim primicima fizičkih osoba, pratiti promet dobara i
obavljati sve druge potrebne radnje.
(2) Porezna uprava je dužna dohodak po osnovi
nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, od kapitala,
od osiguranja i drugog dohotka, a i druge neoporezive primitke i potraživanja,
uspoređivati s podacima o nabavljenoj nepokretnoj, pokretnoj i drugoj imovini
te drugim izdacima fizičkih osoba i njihovim obvezama tijekom poreznog
razdoblja. Usporedbu obavlja na temelju podataka s kojima raspolaže, podataka
koje priopći porezni obveznik i podataka iz drugih izvora.
(3) Ako Porezna uprava u tijeku prikupljanja
podataka i njihove usporedbe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka utvrdi da izvori
za imovinu fizičkih osoba nisu dokazani, utvrdit će po toj osnovi drugi dohodak
u skladu sčlankom 33.a ovoga Zakona.
(4) Za svrhe iz stavka 1. i 2. ovoga članka
Porezna uprava je obvezna ustrojiti evidencije o imovini poreznih obveznika na
temelju podataka iz svojih evidencija, evidencija tijela državne uprave i
evidencija jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(5) U postupku ispitivanja izvora imovine
ispitivat će se izvor cjelokupne imovine fizičke osobe stečene od 1. siječnja
2005.
7. OVLASTI MINISTRA FINANCIJA
Članak 64.
Ministar financija se posebno ovlašćuje da
provedbenim propisima propiše:
1. neoporezive iznose nagrada učenicima za
vrijeme praktičnog rada i naukovanja te uvjete pod kojima se mogu isplatiti (članak 10. točka 4.),
2. neoporezive iznose učenika i studenata
na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga prema
posebnim propisima (članak 10. točka 6.),
3. neoporezive iznose naknada, potpora,
nagrada i drugih primitaka po osnovi nesamostalnog rada koje poslodavci
isplaćuju radnicima i drugim osobama iz članka 14. stavka 1. ovoga Zakona i neoporezive
iznose naknada, potpora, nagrada i drugih primitaka poduzetnika te uvjete pod
kojima se mogu isplatiti (članak 10. točka 9. i 10.),
4. neoporezive iznose po osnovi službenih
putovanja fizičkih osoba koje ne ostvaruju primitke po osnovi nesamostalnog
rada iz članka 14. ovoga Zakona ili primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak
iz članka 32. ovoga Zakona, u neprofitnim
organizacijama uz naknadu (članak 10. točka 11.),
5. neoporezive iznose stipendija učenicima
i studentima za redovno školovanje na srednjim, višim i visokim školama i
fakultetima (članak 10. točka 12.),
6. neoporezive iznose sportskih stipendija
koje se prema posebnim propisima isplaćuju sportašima za njihovo sportsko
usavršavanje (članak 10. točka 14.),
7. neoporezive iznose nagrada za sportska
ostvarenja i naknada sportašima amaterima prema posebnim propisima (članak 10.
točka 16.),
8. neoporezive iznose primitaka koji se kao
bespovratna sredstva isplaćuju iz fondova i programa Europske unije putem
tijela akreditiranih u skladu s pravilima Europske unije u Republici Hrvatskoj
za provedbu aktivnosti mobilnosti u okviru programa i fondova Europske unije, a
u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja, u skladu s financijskom uredbom
Europske komisije, te način i uvjete pod kojima se mogu isplatiti (članak 10.
točka 20.),
9. oblik i sadržaj poslovnih knjiga i
računa te način vođenja poslovnih knjiga fizičkih osoba koje obavljaju
samostalnu djelatnost (članak 23., u svezi sa člankom 18.),
10. osnove i mjerila za utvrđivanje tržišnih
cijena (članak 28.),
11. oblik i sadržaj izvješća o uplaćenim porezno
priznatim premijama životnog osiguranja s obilježjem štednje, dopunskog i
privatnog zdravstvenog osiguranja i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja (članak 31. stavak 4.),
12. oblik i sadržaj prijave o utvrđenom dohotku
od zajedničke djelatnosti (članak 34. stavak 7.),
13. mogućnosti i načine korištenja osobnog
odbitka za poreznog obveznika i uzdržavane članove njegove uže obitelji (članak 36.),
14. način uračunavanja inozemnog poreza u
tuzemni porez na dohodak (članak 37. stavak 4.),
15. oblik i sadržaj godišnje porezne prijave
(članak 42. stavak 1.), oblik i sadržaj privremenog poreznog rješenja te način
dostave podataka (članak 43.a stavak 15.),
16. način utvrđivanja i plaćanja predujma poreza
na dohodak (članci 45. do 52.),
17. oblik i sadržaj porezne kartice (članak 46. stavak 1.),
18. uz suglasnost ministra rada i mirovinskoga
sustava, oblik, sadržaj, rokove te način dostavljanja podataka o isplaćenim
primicima i uplaćenom predujmu poreza za potrebe Porezne uprave i Središnjeg
registra osiguranika (članak 31. stavak 4., članak 46. stavak 4. i 5., članak 48. stavak 4., članak 50. stavak 7., članak 51. stavak 7., članak 60. stavak 5.),
19. oblik i sadržaj prijave o početku obavljanja
samostalne djelatnosti, iznajmljivanja i ostvarivanja inozemnog dohotka (članak 58. stavak 1. u svezi sa člankom 62.),
20. isplate koje se obveznicima poreza na
dohodak mogu izvršiti na ostale račune sukladno posebnim propisima te u gotovom
novcu (članak 61.).
IX. POSTUPOVNA ODREDBA
Članak 65.
Glede utvrđivanja, naplate, povrata poreza,
žalbenog postupka, zastare i prekršajnog postupka primjenjuju se odredbe Općega poreznog
zakona i Prekršajnog zakona.
X. PREKRŠAJNE ODREDBE
Članak 66.
Novčanom kaznom od 2.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za
prekršaj:
1. porezni obveznik koji u propisanom roku ne uplati ili uplati manji porez po
godišnjoj poreznoj prijavi (članak 37. stavak
6., u svezi sa člankom 37. stavkom 3.),
2. porezni obveznik koji ne uplati mjesečni, tromjesečni, odnosno jednokratni
predujam poreza po rješenju Porezne uprave u utvrđenoj visini i u propisanom
roku (članak 44. stavak
5., članak 45. stavak
10., članak 47. stavak 5.
i članak 50. stavci
1., 3. i 4.),
3. porezni obveznik koji u propisanom roku ne uplati ili uplati
manji predujam poreza na dohodak (članak 45. stavci
7., 9. i 10. te članak 48. stavak
3.),
4. porezni obveznik koji u propisanom roku ne prijavi početak obavljanja
djelatnosti, iznajmljivanja i/ili ostvarivanja dohotka (članak 58. stavak
1.).
Članak 67.
(1) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se
za prekršaj:
1. pravne i fizičke osobe koje za svoje radnike i fizičke osobe iz članka 14.
ovoga Zakona ne izvrše godišnji obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada
(članak 38.),
2. pravne i fizičke osobe koje Poreznoj upravi ne dostave ili ne dostave u roku
podatke o isplaćenim primicima i uplaćenom porezu na dohodak i prirezu (članak 31. stavak
4., članak 46. stavak 4. i
5., članak 48. stavak
4., članak 50. stavak
6., članak 51. stavak
7., članak 60. stavak
5., u svezi sa člankom 64. točkom 17.),
3. pravne i fizičke osobe, isplatitelji primitka, koji u
propisanom roku ne uplate ili uplate manji predujam poreza na dohodak (članak 45. stavci 1. do
5. i stavak 8., članak 48. stavak
2., članak 50. stavak 2.,članak 51. i članak 52.),
4. pravne i fizičke osobe koje isplate građanima ne obavljaju preko žiroračuna,
odnosno iznimno kod ostalih računa sukladno posebnim propisima, kod banke (članak 61.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka odgovorna osoba u pravnoj osobi
kaznit će se novčanom kaznom od 2.000,00 do 20.000,00 kuna.
XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 68.
(1) Dohodak ostvaren do dana početka primjene
ovoga Zakona oporezivat će se po propisima koji su do tada bili na snazi.
(2) Porezni obveznik može koristiti oslobođenje
ili umanjenje dohotka od samostalne djelatnosti koju obavlja na područjima
posebne državne skrbi iz članka 55. ovoga Zakona idućih deset godina
od dana početka primjene ovoga Zakona, neovisno o prije korištenim propisanim
olakšicama za te namjene.
Članak 69.
(1) Danom početka primjene ovoga Zakona prestaje
važiti Zakon o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 127/00., 150/02.,
163/03. i 30/04.).
(2) Danom početka primjene ovoga Zakona prestaju
važiti:
1. članak 21. Zakona o pravima samostalnih
umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva (»Narodne novine«,
br. 43/96. i 44/96. ispravak),
2. članak 13., 40. i 41. Zakona o sportu
(»Narodne novine«, br. 111/97., 24/01. i 13/98. ispravak).
Članak 70.
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«,
a stupa na snagu 1. siječnja 2005.
NAPOMENA, NN 73/08
Zakon o izmjeni Zakona o porezu na dohodak
Članak 2.
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«,
a stupa na snagu 1. srpnja 2008.
NAPOMENA, NN 80/10
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na
dohodak
Članak 33.:
(1) Iznimno od članka 4. stavka 3. ovoga Zakona,
premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja koje poslodavac uplaćuje u korist
svojeg radnika, uz njegov pristanak, tuzemnom dobrovoljnom mirovinskom fondu,
koji je registriran u skladu s propisima koji uređuju dobrovoljno mirovinsko
osiguranje, za 2010. godinu oslobođene su oporezivanja ukupno do 3.000,00 kuna
na godišnjoj razini, za uplate izvršene u 2010. godini, a nakon stupanja na
snagu ovoga Zakona.
(2) Dohodak od osiguranja iz članka 31. stavka
1. Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 177/04. i 73/08.) utvrđuje
se od primitaka po osnovi premija životnog osiguranja s obilježjem štednje i
dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja koje su uplaćene i porezno priznate do
dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) Za 2010. godinu uvećanje osobnog odbitka iz
članka 36. stavaka 12. do 25. Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br.
177/04. i 73/08.) i izdatke iz članka 12. stavka 9. toga Zakona, porezni
obveznik rezident može koristiti u godišnjem obračunu poreza na dohodak na
temelju podnesene godišnje porezne prijave u ukupnom iznosu do najviše 6.000,00
kuna godišnje i to za uplate izvršene do dana stupanja na snagu ovoga
Zakona.
(4) Godišnji porez na dohodak iz članka 37.
Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 177/04. i 73/08.) za koji se
podnosi godišnja porezna prijava, za 2010. godinu obračunava se po stopi od
13,5% od godišnje porezne osnovice do visine dvostrukog iznosa osnovnoga
osobnog odbitka, po stopi od 25% na razliku godišnje porezne osnovice između
dvostrukog i peterostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka, po stopi od 30% na
razliku godišnje porezne osnovice između peterostrukog i šesterostrukog iznosa
osnovnoga osobnog odbitka, po stopi od 37,5% na razliku godišnje porezne
osnovice između šesterostrukog i 14-erostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka
i po stopi od 42,5% na iznos porezne osnovice koji prelazi iznos 14-erostrukog
osnovnoga osobnog odbitka.
(5) Godišnji porez na dohodak od nesamostalnog
rada iz članka 38. Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 177/04. i
73/08.) za 2010. godinu obračunava se prema stavku 4. ovoga članka.
(6) Ovlašćuje se ministar financija da donosi
podrobnije propise za provedbu ovoga Zakona te da najkasnije u roku od tri
mjeseca od dana njegova stupanja na snagu propiše:
1. vjerodostojne isprave i vođenje evidencije za
darovanja dana za zdravstvene potrebe iz članka 3. stavka 1. ovoga
Zakona,
2. vođenje i sadržaj evidencije o dodijeljenim
stipendijama iz članka 4. stavka 3. ovoga Zakona,
3. vođenje i sadržaj evidencije o uplaćenim
premijama dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja na koje se ne plaća porez na
dohodak iz članka 4. stavka 3., članka 9. stavka 1. i članka 12. ovoga
Zakona.
(7) Ovlašćuje se ministar financija uskladiti
provedbene propise iz članka 64. Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«,
br. 177/04. i 73/08.) s odredbama ovoga Zakona u roku od četiri mjeseca od dana
njegova stupanja na snagu.
Članak 34.:
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«,
a stupa na snagu 1. srpnja 2010.
NAPOMENA, NN 114/11
Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o porezu na
dohodak
Članak 4.:
(1) Ovlašćuje se ministar financija da
najkasnije u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona propiše
sadržaj evidencije, te oblik i sadržaj izvješća o obračunanim i isplaćenim
dividendama i udjelima u dobiti na temelju udjela u kapitalu, te način i rokove
dostavljanja tog izvješća.
(2) Ovlašćuje se ministar financija uskladiti
provedbene propise iz članka 64. Zakona o porezu na dohodak s odredbama ovoga
Zakona u roku od tri mjeseca od dana njegova stupanja na snagu.
Članak 5.:
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana
objave u »Narodnim novinama«.
NAPOMENA, NN 22/12
ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK
Članak 16.
(1) Godišnji porez na dohodak iz članka 37. Zakona o porezu na dohodak
(»Narodne novine«, br. 177/04., 73/08., 80/10. i 114/11.) za koji se podnosi
godišnja porezna prijava, za 2012. godinu obračunava se po stopi od 12% od
godišnje porezne osnovice do visine 26.400,00 kuna, po stopi od 22,83% na
razliku godišnje porezne osnovice između 26.400,00 kuna i 43.200,00 kuna, po
stopi od 25% na razliku godišnje porezne osnovice između 43.200,00 kuna i
105.600,00 kuna, po stopi od 37,5% na razliku godišnje porezne osnovice između
105.600,00 kuna i 129.600,00 kuna i po stopi od 40% na iznos porezne osnovice
koji prelazi iznos 129.600,00 kuna.
(2) Godišnji porez na dohodak od nesamostalnog rada iz članka 38. Zakona o
porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 177/04., 73/08., 80/10. i 114/11.) za
2012. godinu obračunava se prema stavku 1. ovoga članka. Iznimno, ako bi se na
temelju godišnjeg obračuna za 2012. godinu ostvarila razlika poreza za uplatu
isključivo zbog promjene poreznih razreda, odnosno primjene poreznih stopa iz stavka
1. ovoga članka, poslodavac nije obvezan izvršiti godišnji obračun poreza na
dohodak od nesamostalnog rada.
(3) Ukida se prema Odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske
(U-I-4763/2012 i U-I-1342/2013 od 18. rujna 2013.) objavljenoj u NN 120/13
Članak 17.
Ovlašćuje se ministar financija da uskladi provedbene propise iz članka 44.
stavka 4. i članka 64. Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br.
177/04., 73/08., 80/10. i 114/11.) s odredbama ovoga Zakona u roku od tri
mjeseca od dana njegova stupanja na snagu.
Članak 18.
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. ožujka
2012., osim članka 6. i članka 10. ovoga Zakona koji stupaju na snagu 1.
siječnja 2013.
NAPOMENA, NN 144/12
ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA
DOHODAK
Članak 18.: Ovlašćuje se ministar financija
uskladiti provedbene propise iz članka 64. Zakona o porezu na dohodak (»Narodne
novine«, br. 177/04., 73/08., 80/10., 114/11. i 22/12.) s odredbama ovoga
Zakona u roku od trideset dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 19.: Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim
novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2013.
NAPOMENA NN 125/13
ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK
Članak 8. - ukinut
Iznimno od članka 6. ovoga Zakona i članka 51. stavka 4. Zakona o porezu na
dohodak (»Narodne novine«, br. 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12. i
144/12.), ako je odluka o isplati dividende i udjela u dobiti na temelju udjela
u kapitalu donesena, u skladu s posebnim propisima, prije stupanja na snagu
ovoga Zakona, a isti nisu isplaćeni do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, pri
isplati te dividende i udjela u dobiti primijenit će se propisi koji su bili na
snazi na dan kada je ta odluka donesena, što isplatitelj dokazuje vjerodostojnim
ispravama.
NAPOMENA: Članak 8. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (NN 125/13) ukida se prema Odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-5294/2013 i dr. od 18. lipnja 2014. (NN 83/14).
Članak 9.
Ovlašćuje se ministar financija da uskladi provedbene propise iz članka 64.
Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 177/04., 73/08., 80/10.,
114/11., 22/12. i 144/12.) s odredbama ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana
njegova stupanja na snagu.
Članak 10.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim
novinama"
NAPOMENA, NN 148/13
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak
Članak 10.: Odredbe o olakšicama za područje posebne
državne skrbi i brdsko-planinska područja iz članaka 54. i 55. Zakona o porezu
na dohodak (»Narodne novine«, br. 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12.,
144/12., 120/13. i 125/13.) primjenjuju se za 2013. godinu, pri podnošenju
godišnje porezne prijave za 2013. godinu.
Članak 11.: Ovlašćuje se ministar financija uskladiti provedbene propise iz
članka 64. Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 177/04., 73/08.,
80/10., 114/11., 22/12., 144/12., 120/13. i 125/13.) s odredbama ovoga Zakona u
roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 12.: Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim
novinama«, osim članaka 6. i 7. koji stupaju na snagu 1. siječnja 2014.
NAPOMENA, NN 143/14
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak
Članak 28.
(1) Na kamate iz članka 11. ovoga Zakona obračunate do 31. prosinca 2014.
primjenjuju se odredbe Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br.
177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., 120/13., 125/13., 148/13. i
83/14.).
(2) Odredbe članaka 12., 21. i 26. ovoga Zakona primjenjuju se na postupke
započete od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Postupci utvrđivanja dohotka
započeti do dana stupanja na snagu ovoga Zakona završit će se prema odredbama
Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 177/04., 73/08., 80/10.,
114/11., 22/12., 144/12., 120/13., 125/13., 148/13. i 83/14.).
(3) Na postupke podnošenja i obrade prijave poreza na dohodak za 2014. godinu,
utvrđivanje i plaćanje razlike paušalnog poreza na dohodak za 2014. godinu,
utvrđivanje i plaćanje predujmova poreza na dohodak od samostalne djelatnosti
koji se u 2015. godini utvrđuju na temelju ostvarenog dohotka u 2014. godini,
primjenjuju se odredbe Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br.
177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., 120/13., 125/13., 148/13. i
83/14.).
Članak 29.
Porez na dohodak ne plaća se pri isplati dividendi i udjela u dobiti iz članka
11. ovoga Zakona ako se isplaćuju iz dobiti ostvarene do 29. veljače 2012.,
osim dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu koji su ostvareni
u razdoblju od 1. siječnja 2001. do 31. prosinca 2004., a isplaćuju se nakon
stupanja na snagu ovoga Zakona te se oporezuju stopom predujma poreza na
dohodak od 12%.
Članak 30.
Odredbe članka 11. ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na oporezivanje
kapitalnih dobitaka primjenjuju se pri otuđenju financijske imovine stečene od
1. siječnja 2016.
Članak 31.
Ovlašćuje se ministar financija uskladiti provedbene propise iz članka 64.
Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 177/04., 73/08., 80/10.,
114/11., 22/12., 144/12., 120/13., 125/13., 148/13. i 83/14.) s odredbama ovoga
Zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 32.
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja
2015., osim članka 11. ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na oporezivanje
kapitalnih dobitaka, a koji stupa na snagu 1. siječnja 2016.
NAPOMENA, NN 136/15
Uredba o izmjenama Zakona o porezu na dohodak
Članak 4.: Ova Uredba objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1.
siječnja 2016. godine.