Zakon o porezu na dohodak
„Narodne novine“ br. 115/16, 106/18
Na snazi i primjenjuje se od 1. siječnja 2019.
DIO PRVI - TEMELJNE ODREDBE
POGLAVLJE I. - OPĆE ODREDBE
Članak 1.
(1) Porez na dohodak utvrđuje se i plaća prema odredbama
ovoga Zakona.
(2) Porez na dohodak iz stavka 1. ovoga članka uvećava se za prirez porezu na
dohodak koji uvedu jedinice lokalne samouprave prema posebnim zakonima.
(3) Raspodjela prihoda od poreza na dohodak utvrđuje se posebnim zakonom.
POGLAVLJE II. - POREZNI OBVEZNIK
Pojam poreznog obveznika
Članak 2.
(1) Porezni obveznik je fizička osoba koja ostvaruje
dohodak.
(2) Ako više fizičkih osoba zajednički ostvaruje dohodak, porezni obveznik je
svaka fizička osoba zasebno i to za svoj udio u zajednički ostvarenom dohotku.
(3) Porezni obveznik je i nasljednik za sve porezne obveze koje proizlaze iz
dohotka što ga je ostavitelj ostvario do svoje smrti. Nasljednik je istodobno i
porezni obveznik za dohodak koji mu pritječe iz naslijeđenih izvora dohotka.
Predujam poreza na dohodak odnosno porez na dohodak nasljedniku se utvrđuje po
istom izvoru dohotka koji se utvrđivao ostavitelju.
Rezident
Članak 3.
(1) Rezident je fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj
ima prebivalište ili uobičajeno boravište.
(2) Rezident je i fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj nema prebivalište ni
uobičajeno boravište, a zaposlen je u državnoj službi Republike Hrvatske i po
toj osnovi prima plaću.
Nerezident
Članak 4.
Nerezident je fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj nema ni prebivalište ni uobičajeno boravište, a u Republici Hrvatskoj ostvaruje dohodak koji se oporezuje prema odredbama ovoga Zakona.
POGLAVLJE III. - IZVORI DOHOTKA
Članak 5.
(1) Izvori dohotka su primici ostvareni od nesamostalnog
rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, kapitala i
drugih primitaka.
(2) Dohodak koji se oporezuje prema odredbama ovoga Zakona, prema izvoru
dohotka iz stavka 1. ovoga članka, jest:
1. dohodak od nesamostalnog rada
2. dohodak od samostalne djelatnosti
3. dohodak od imovine i imovinskih prava
4. dohodak od kapitala i/ili
5. drugi dohodak.
POGLAVLJE IV. - OPSEG POREZNE OBVEZE
Članak 6.
(1) Oporezivi dohodak rezidenta čini dohodak od
nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti, dohodak od imovine i
imovinskih prava, dohodak od kapitala i drugi dohodak iz članka 5. ovoga
Zakona, koji rezident ostvari u tuzemstvu i u inozemstvu (načelo svjetskog
dohotka).
(2) Oporezivi dohodak nerezidenta čini dohodak iz stavka 1. ovoga članka, koji
nerezident ostvari u tuzemstvu (načelo tuzemnog dohotka).
(3) Po osnovi primitaka koje ostvare fizičke
osobe – nerezidenti u svojstvu izvođača (umjetnika, zabavljača, športaša) ne
postoji obveza obračuna, obustave i uplate predujma poreza na dohodak odnosno
poreza na dohodak kada se za njihove nastupe prema ugovoru s inozemnom osobom
koja nije fizička osoba plaća naknada toj inozemnoj osobi te se na iste naknade
(plaćanja), sukladno propisima o oporezivanju dobiti, plaća porez po
odbitku.
POGLAVLJE V. - POREZNO RAZDOBLJE
Članak 7.
(1) Porez na dohodak utvrđuje se i plaća za kalendarsku godinu (dalje u tekstu:
porezno razdoblje), osim ako je ovim Zakonom drukčije uređeno.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, porezno razdoblje može biti kraće od
kalendarske godine u sljedećim slučajevima:
1. ako rezident tijekom iste kalendarske godine postane nerezident ili obratno,
u kojem slučaju porezno razdoblje obuhvaća razdoblje u kojemu je fizička osoba
bila rezident ili nerezidenti i/ili
2. rođenja ili smrti poreznog obveznika.
(3) U slučajevima iz stavka 2. ovoga članka prava iz ovoga Zakona računaju se u
korist poreznog obveznika, na pune mjesece.
POGLAVLJE VI. - PRIMICI KOJI SE NE SMATRAJU DOHOTKOM
Članak 8.
(1) Dohotkom se ne smatraju:
1. izravne uplate premije osiguranja za dokup dijela doživotne mirovine
određene prema zakonu kojim se uređuje mirovinsko osiguranje koji bi osiguranik
ostvario da je navršio određenu starosnu dob i/ili određeni mirovinski staž, a
koje se određuju i isplaćuju u mjesečnim obrocima, kao dokupljena mirovina
2. obiteljske mirovine i invalidnine koje djeca ostvaruju nakon smrti roditelja
prema zakonu kojim se uređuje mirovinsko osiguranje i zakonu kojim se uređuju
prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji
3. državne nagrade ustanovljene propisima koje donosi Hrvatski sabor i Vlada
Republike Hrvatske, nagrade jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
propisane statutom tih jedinica i novčane nagrade za osvojenu medalju na
olimpijskim igrama, paraolimpijskim igrama i olimpijskim igrama gluhih te
svjetskim i europskim prvenstvima planirane za te namjene u državnom proračunu Republike
Hrvatske i proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
i/ili
4. primici koje fizičke osobe ostvaruju po osnovi darovanja pravnih i fizičkih
osoba, a za zdravstvene potrebe (operativne zahvate, liječenja, nabavu lijekova
i ortopedskih pomagala te troškove prijevoza i smještaja u zdravstvene
ustanove), rješavanje kojih nije plaćeno obveznim, dopunskim, dodatnim i
privatnim zdravstvenim osiguranjem niti na teret sredstava fizičke osobe, a pod
uvjetom da je darovanje, odnosno plaćanje nastalih izdataka za tu namjenu
obavljeno na žiroračun primatelja dara ili zdravstvene ustanove te na temelju
vjerodostojnih isprava.
(2) Dohotkom se ne smatraju niti:
1. primici po posebnim propisima:
a) potpore zbog zbrinjavanja ratnih invalida i članova obitelji smrtno
stradalih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata
b) socijalne potpore
c) doplatak za djecu i novčani primici za opremu novorođenog djeteta. Dohotkom
se ne smatraju primici po osnovi potpora za novorođenče, odnosno potpora za
opremu novorođenog djeteta koje isplaćuju ili daju jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave, na temelju svojih općih akata i za koje su sredstva
planirana u proračunima tih jedinica
d) primici osoba s invaliditetom, osim plaća i mirovina
e) potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog elementarnih nepogoda
2. potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog ratnih događaja
3. nasljedstva i darovi, osim ako je ovim Zakonom drukčije uređeno
4. primici od otuđenja osobne imovine, osim imovine iz članka 59. ovoga
Zakona
5. odštete koje nisu u svezi s gospodarskom djelatnošću. Pod odštetom se
smatraju i isplate po osnovi osiguranja stvari, odgovornosti i imovine
6. primici ostvareni na nagradnim natječajima ili natjecanjima, raspisanim pod
jednakim uvjetima uz mogućnost sudjelovanja svih osoba i dozvoljenim igrama na
sreću prema posebnom zakonu
7. novčani dodaci uz mirovinu koje umirovljenicima isplaćuju jedinice lokalne i
područne (regionalne) samouprave, na temelju svojih općih akata i za koje su
sredstva planirana u proračunima tih jedinica, te jednokratni novčani dodaci
koji se isplaćuju uz mirovine na temelju Odluke Vlade Republike Hrvatske ili na
temelju posebnog propisa
8. jednokratne potpore koje djeci u slučaju smrti roditelja isplaćuju ili daju
jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na temelju svojih općih
akata te pravne i fizičke osobe
9. pomoći i potpore koje neprofitne organizacije isplaćuju svim svojim
članovima pod istim uvjetima iz sredstava prikupljenih članarinama koja nisu
ostvarena obavljanjem djelatnosti koja podliježe obvezi plaćanja poreza na
dobit, a temeljem statuta i odluka nadležnih tijela neprofitnih organizacija,
uz uvjet da se za isplaćene primitke ne traži niti ne daje protučinidba odnosno
da se ne radi o primicima iz članka 5. ovoga Zakona
10. udžbenici, radne bilježnice i bilježnice koje jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave daju učenicima osnovnih i srednjih škola na redovitom školovanju odnosno novčane naknade koje isplaćuju za te svrhe na temelju svojih općih akata i za koje su sredstva planirana u proračunima tih jedinica i/ili
11. formalni i neformalni programi obrazovanja nezaposlenih
osoba i drugih socijalno ugroženih skupina koje bez naplate organiziraju pravne
i/ili fizičke osobe, a koji se financiraju iz državnog proračuna i/ili
proračuna lokalne i područne (regionalne) samouprave i/ili iz fondova i
programa Europske unije i drugih međunarodnih fondova.
(3) Dohotkom se ne smatraju niti primici po osnovi ugovora o osiguranju života
i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja.
(4) Ako su primici iz stavaka 2. i 3. ovoga članka u svezi s ostvarivanjem
dohotka iz članka 5. stavka
2. ovoga Zakona, smatraju se oporezivim dohotkom.
(5) Dohotkom se u smislu ovoga Zakona ne smatraju primici koji se ostvaruju u
okviru djelatnosti koja se oporezuje prema zakonu kojim se uređuje porez na
dobit.
POGLAVLJE VII. - PRIMICI NA KOJE SE NE PLAĆA POREZ NA DOHODAK
Članak 9.
(1) Porez na dohodak ne plaća se na:
1. naknadu razlike plaće za vrijeme vojne službe u Oružanim snagama Republike
Hrvatske
2. naknadu plaće pripadnicima civilne zaštite i drugim osobama za djelatnost u
okviru civilne zaštite i zaštite od elementarnih nepogoda
3. naknadu plaće zbog privremene spriječenosti za rad isplaćenu na teret
Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, državnog proračuna i centara za
socijalnu skrb
4. nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja do propisanog
iznosa
5. nagrade učenicima i studentima osvojene na natjecanjima u okviru obrazovnog
sustava i organiziranim školskim i sveučilišnim natjecanjima
6. primitke učenika i studenata na redovitom školovanju za rad preko učeničkih
i studentskih udruga, po posebnim propisima, a do propisanog iznosa
7. naknade štete zbog posljedica nesreće na radu prema odluci suda ili nagodbi
u tijeku sudskog postupka, ako je naknada određena u jednokratnom iznosu
8. naknade i nagrade koje osuđene osobe primaju za rad u kazneno-popravnim
ustanovama i domovima za preodgoj
9. primitke radnika i fizičkih osoba iz članka 21. ovoga
Zakona po osnovi naknada, potpora i nagrada koje im isplaćuje poslodavac i
isplatitelj primitka, odnosno plaće, do propisanih iznosa, te primitke bivših
radnika i nasljednika bivših radnika po osnovi naknada, potpora i nagrada koje
isplaćuje poslodavac i isplatitelj primitka, odnosno plaće, a koje su dospjele
na isplatu za vrijeme trajanja radnog odnosa ili je pravo na isplatu nastalo za
vrijeme trajanja radnog odnosa do propisanih iznosa
10. primitke po osnovi naknada, potpora i nagrada osoba koje obavljaju
samostalne djelatnosti iz članka 29. ovoga
Zakona i drugih djelatnosti koje se oporezuju na način propisan za samostalnu
djelatnost, do propisanih iznosa
11. primitke po osnovi službenih putovanja fizičkih osoba koje do trenutka
isplate navedenih primitaka u istom poreznom razdoblju nisu ostvarile primitke
po osnovi nesamostalnog rada iz članka 21. ovoga
Zakona ili primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak iz članka 39. ovoga
Zakona, u neprofitnim organizacijama uz naknadu, a do propisanog iznosa
12. primitke po osnovi službenih putovanja po osnovi prijevoza i noćenja koje
isplatitelji – neprofitne organizacije isplaćuju fizičkim osobama koje za te
organizacije obavljaju poslove iz njihovoga djelokruga odnosno za njihove
potrebe i uz naknadu, a pod uvjetom da računi o obavljenim uslugama prijevoza i
noćenja glase na isplatitelja – neprofitnu organizaciju
13. potpora djetetu za školovanje do 15. godine života odnosno do završetka
osnovnoškolskog obrazovanja, koju poslodavac isplaćuje djetetu umrlog radnika
ili djetetu bivšeg radnika kod kojeg je nastupio potpuni gubitak radne
sposobnosti, uz uvjet da bivši radnik ne ostvaruje primitke iz članka 21. ovoga
Zakona, ukupno do propisanog iznosa
14. stipendije učenicima i studentima za redovito školovanje na srednjim
školama, preddiplomskim, diplomskim ili integriranim preddiplomskim i
diplomskim sveučilišnim studijima, odnosno preddiplomskim ili specijalističkim
diplomskim stručnim studijima, ukupno do propisanog iznosa
15. stipendije studenata za redovito školovanje na preddiplomskim, diplomskim
ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijima, odnosno
preddiplomskim ili specijalističkim diplomskim stručnim studijima i
poslijediplomanata te poslijedoktoranata za koje su sredstva planirana u
državnom proračunu Republike Hrvatske i stipendije koje se isplaćuju, odnosno
dodjeljuju iz proračuna Europske unije, uređene posebnim međunarodnim
sporazumima, i to studentima za redovito školovanje na visokim učilištima
16. športske stipendije koje se prema posebnim propisima isplaćuju športašima
za njihovo športsko usavršavanje, do propisanog iznosa
17. nagrade za športska ostvarenja i naknade športašima amaterima prema
posebnim propisima, do propisanih iznosa
18. premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja koje poslodavac uplaćuje u
korist svojeg radnika, uz njegov pristanak, tuzemnom dobrovoljnom mirovinskom
fondu, koji je registriran u skladu s propisima koji uređuju dobrovoljno
mirovinsko osiguranje, do visine 500,00 kuna za svaki mjesec poreznog
razdoblja, odnosno ukupno do 6000,00 kuna godišnje
19. stipendije studentima izabranima na javnim natječajima kojima mogu
pristupiti svi studenti pod jednakim uvjetima, za redovito školovanje na
visokim učilištima koje isplaćuju, odnosno dodjeljuju zaklade, fundacije,
ustanove i druge institucije registrirane u Republici Hrvatskoj za odgojno-obrazovne
ili znanstvenoistraživačke svrhe, koje djeluju u skladu s posebnim propisima,
osnovane s namjenom stipendiranja
20. novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti, novčane pomoći i naknade
troškova prijevoza koje isplaćuje Hrvatski zavod za zapošljavanje prema
propisima o zapošljavanju
21. primitke koji se kao bespovratna sredstva isplaćuju iz fondova i programa
Europske unije putem tijela akreditiranih u skladu s pravilima Europske unije u
Republici Hrvatskoj za provedbu aktivnosti mobilnosti u okviru programa i
fondova Europske unije, a u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja, u skladu
s financijskom uredbom Europske komisije, do propisanih iznosa
22. primitke u visini razlike između primljenih bespovratnih sredstava
isplaćenih iz fondova Europske unije i državnog proračuna Republike Hrvatske za
provedbu mjere trajne obustave ribolovne aktivnosti uz uništenje plovila i
knjigovodstvene vrijednosti tog plovila i/ili
23. stipendije studenata na poslijediplomskim studijima u skladu s točkama 14.,
15. i 19. ovoga stavka te primitke, osim primitaka iz članka 5. ovoga
Zakona, koji se isplaćuju poslijediplomantima, poslijedoktorandima,
istraživačima i znanstvenicima u skladu s točkama 15. i 19. ovoga stavka
odnosno iz fondova i programa Europske unije i drugih međunarodnih fondova i
programa uređenih posebnim propisima i međunarodnim sporazumima, za pokriće
troškova školovanja, usavršavanja i znanstvenih istraživanja, odobrenih na
temelju javnih natječaja, vjerodostojnih isprava i do propisanih iznosa.
(2) Ministar financija pravilnikom propisuje visine neoporezivih iznosa i vrste
porezno priznatih troškova, vjerodostojne isprave na temelju kojih se
odobravaju troškovi te oblik i sadržaj evidencija i izvješća o ostvarenim
primicima namijenjenih pokriću troškova iz stavka 1. točaka 4., 6., 9., 10.,
11., 13., 14., 16., 17., 21. i 23. ovoga članka.
POGLAVLJE VIII. - OSOBNA OSLOBOĐENJA
Članak 10.
Fizičke osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju
diplomatsko-konzularne dužnosti ne plaćaju porez na dohodak na tako ostvaren
dohodak, i to:
1. šefovi inozemnih diplomatskih misija akreditiranih u Republici Hrvatskoj i
diplomatsko osoblje inozemnih diplomatskih misija u Republici Hrvatskoj, a i
članovi njihove uže obitelji, ako ti članovi nisu hrvatski državljani ili
nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj
2. šefovi inozemnih konzulata u Republici Hrvatskoj i konzularni dužnosnici te
članovi njihove uže obitelji, ako ti članovi nisu hrvatski državljani ili
nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj
3. dužnosnici Ujedinjenih naroda i njihovih specijaliziranih agencija,
stručnjaci na zadatku za Ujedinjene narode i njihove specijalizirane agencije
4. fizičke osobe zaposlene kod inozemnih diplomatskih misija, konzulata i
međunarodnih organizacija, fizičke osobe zaposlene kod šefova diplomatskog osoblja
inozemnih diplomatskih misija i međunarodnih organizacija u Republici
Hrvatskoj, ako nisu hrvatski državljani ili nemaju prebivalište u Republici
Hrvatskoj i/ili
5. počasni konzularni dužnosnici inozemnih konzulata u Republici Hrvatskoj za
primitke što ih ostvaruju od države koja ih je imenovala za obavljanje
konzularnih poslova.
POGLAVLJE IX. - OPĆE ODREDBE O UTVRĐIVANJU DOHOTKA
Primici i izdaci
Članak 11.
(1) Primici su sva dobra (novac, stvari, materijalna
prava, usluge i drugo) koja su poreznom obvezniku pritekla u poreznom
razdoblju.
(2) Izdacima se smatraju svi odljevi dobara s novčanom vrijednošću izvršeni
radi ostvarivanja ili osiguranja primitaka iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Primici i izdaci utvrđuju se primjenom načela blagajne.
(4) Primici se pripisuju onoj osobi koja ih je ostvarila. U slučaju prestanka
porezne obveze primici se pripisuju onoj osobi kojoj se na temelju njihovog
priljeva povećava gospodarska snaga (pravnom sljedniku).
(5) Izdaci se pripisuju onoj fizičkoj osobi kojoj se pripisuju i primici od
gospodarske djelatnosti prema stavku 4. ovoga članka, bez obzira tko ih je
učinio.
(6) Primici i izdaci koji su nastali u ime i za račun drugoga (prolazne stavke)
ne smatraju se ni primitkom ni izdatkom i ne utječu na visinu dohotka.
(7) Izdacima se ne smatraju ni oni izdaci koji se ne mogu jasno odvojiti od
osobnih izdataka niti izdaci koji su uzrokovani osobnim potrebama poreznog
obveznika ili nisu nastali s namjerom ostvarivanja oporezivih primitaka, kao
što su:
1. porez na dohodak, porez na nasljedstva i darove i drugi osobni porezi i/ili
2. izdaci za novčane kazne i prekršaje, izdaci za troškove sudskog ili upravnog
postupka u osobnim predmetima i kamate na zakašnjela plaćanja osobnih izdataka.
(8) Ako se porezni obveznik iz osobnih razloga odrekne tražbine po osnovi
prodane robe ili obavljenih usluga koja bi u poreznomu razdoblju u kojemu se
odrekao tražbine ili kasnijim poreznim razdobljima dovela do primitaka, tada se
iznos tražbine utvrđuje kao primitak u godini u kojoj je donesena odluka o
odricanju od tražbine. Po osnovi tražbina koja su se pokazala nenaplativima
nakon provedenoga sudskog postupka ili drugog postupka sukladno posebnim
propisima ne utvrđuje se primitak. Primitak se ne utvrđuje po osnovi
otpisanih potraživanja koja su potvrđena u skladu s posebnim propisom o stečaju
potrošača i posebnim propisom o postupku izvanredne uprave u trgovačkim
društvima od sistemskog značaja.
(9) Ako se porezni obveznik odrekne tražbine za naknadu iz koje se predujam
poreza plaća po odbitku (naknade po osnovi rada, djelatnosti, usluga i drugog),
u korist neke druge osobe (fizičke ili pravne), smatra se da je primitak
ostvaren u trenutku kada je donio odluku o odricanju, pa isplatitelji primitka
imaju obvezu, ovisno o izvorima toga primitka, obračunati, obustaviti i
uplatiti predujam poreza na dohodak na način propisan ovim Zakonom.
Dohodak
Članak 12.
(1) Dohodak je razlika između primitaka priteklih u
poreznom razdoblju i izdataka nastalih u istom poreznom razdoblju, osim ako je
ovim Zakonom drukčije uređeno.
(2) Dohodak iz članka 5. ovoga
Zakona utvrđuje se kao:
1. godišnji dohodak ili
2. konačan dohodak.
(3) Godišnjim dohotkom iz stavka 2. točke 1. ovoga članka smatra se dohodak
koji ima izvor u primicima od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti i
drugim primicima koji se ne smatraju konačnim.
(4) Konačnim dohotkom iz stavka 2. točke 2. ovoga članka smatra se dohodak koji
ima izvor u primicima od imovine i imovinskih prava i kapitala te drugim
primicima koji se smatraju konačnim.
(5) Dohodak se može utvrđivati i u paušalnom iznosu te se tako utvrđeni dohodak
smatra konačnim.
(6) Dohodak se može utvrđivati zajedničkim obavljanjem samostalne djelatnosti
ili zajedničkim korištenjem imovine i imovinskih prava.
(7) Inozemni dohodak je dohodak iz članka 5. ovoga
Zakona koji rezident ostvari u inozemstvu ili iz inozemstva.
(8) Dohodak ostvaren u stranoj valuti preračunava se u kunsku protuvrijednost
primjenom srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke na dan isplate.
DIO DRUGI - UTVRĐIVANJE GODIŠNJEG DOHOTKA
POGLAVLJE I. - OPĆA ODREDBA
Članak 13.
Godišnjim dohotkom smatra se ukupan dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti te drugi dohodak koji se ne smatra konačnim koji porezni obveznik ostvari u poreznom razdoblju i koji se obračunava na temelju godišnje porezne prijave ili u posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak.
POGLAVLJE II. - OSOBNI ODBITAK ILI NEOPOREZIVI DIO DOHOTKA
Utvrđivanje osobnog odbitka
Članak 14.
(1) Osnovica osobnog odbitka iznosi 2500,00 kuna.
(2) Osnovni osobni odbitak i dijelovi osobnog odbitka za uzdržavane članove uže
obitelji i djecu te invalidnost/tjelesno oštećenje izračunavaju se primjenom
propisanih koeficijenata i osnovice iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Poreznom obvezniku se ostvareni dohodak iz članka 13. ovoga
Zakona umanjuje za osnovni osobni odbitak u visini 3800,00 kuna, izračunat kao
koeficijent 1,5 osnovice osobnog odbitka iz stavka 1. ovoga članka zaokruženo
na stoticu, i to za svaki mjesec poreznog razdoblja za koji se utvrđuje porez
na dohodak.
(4) Rezident može uvećati osnovni osobni odbitak iz stavka 2. ovoga članka u
visini:
R. |
Osnova za uvećanje osnovnog osobnog odbitka |
Koeficijent |
Mjesečni iznos (u kunama i lipama) |
1 |
2 |
3 |
4 |
1. |
Uzdržavani članovi uže obitelji |
0,7 |
1.750,00 |
2. |
Prvo uzdržavano dijete |
0,7 |
1.750,00 |
3. |
Drugo uzdržavano dijete |
1,0 |
2.500,00 |
4. |
Treće uzdržavano dijete |
1,4 |
3.500,00 |
5. |
Četvrto uzdržavano dijete |
1,9 |
4.750,00 |
6. |
Peto uzdržavano dijete |
2,5 |
6.250,00 |
7. |
Šesto uzdržavano dijete |
3,2 |
8.000,00 |
8. |
Sedmo uzdržavano dijete |
4,0 |
10.000,00 |
9. |
Osmo uzdržavano dijete |
4,9 |
12.250,00 |
10. |
Deveto uzdržavano dijete |
5,9 |
14.750,00 |
11. |
Za svako daljnje uzdržavano dijete koeficijent osnovnoga osobnog odbitka progresivno se uvećava se za 1,1 … više u odnosu prema koeficijentu za prethodno dijete |
||
12. |
Invalidnost poreznog obveznika, svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svakog uzdržavanog djeteta |
0,4 |
1.000,00 |
13. |
Invalidnost utvrđena po jednoj osnovi 100% i/ili korištenje, na temelju posebnih propisa, prava na doplatak za pomoć i njegu poreznog obveznika odnosno prava na osobnu invalidninu, svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svakog uzdržavanog djeteta. Korištenje uvećanja osnovnog osobnog odbitka po ovoj osnovi isključuje korištenje uvećanja osnovnog osobnog odbitka iz r. br. 12. |
1,5 |
3.750,00 |
(5) Djecom se u smislu stavka 4. ovoga članka smatraju djeca
koju roditelji, maćehe odnosno očusi, posvojitelji, udomitelji i skrbnici
uzdržavaju. Djecom se smatraju i djeca nakon završetka redovnog školovanja do
prvog zapošljavanja.
(6) Uzdržavanim članovima uže obitelji u smislu stavka 4. ovoga članka smatraju
se bračni drug, roditelji poreznog obveznika, maćehe odnosno očusi koje
punoljetno pastorče uzdržava, djeca nakon prvog zaposlenja te punoljetne
osobe kojima je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu.
(7) Osobama s invaliditetom u smislu stavka 4. ovoga članka smatraju se fizičke
osobe – porezni obveznik i/ili uzdržavani članovi njegove uže obitelji i
uzdržavana djeca kojima je rješenjem donesenim prema propisima o mirovinskom osiguranju,
zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, socijalnoj skrbi, odgoju i obrazovanju
te prema drugim posebnim propisima utvrđena invalidnost ili tjelesno oštećenje.
(8) Osobni odbitak poreznog obveznika čini osnovni osobni odbitak uvećan za
dijelove i iznose osobnog odbitka na koje porezni obveznik ostvaruje pravo pod
uvjetima propisanim ovim Zakonom.
Dio osobnog odbitka za dana darovanja i doprinose za zdravstveno osiguranje
Članak 15.
(1) Poreznom obvezniku se osobni odbitak uvećava i za
iznose plaćene za obvezno zdravstveno osiguranje ako porezni obveznik nije
drukčije osiguran, do visine propisanoga obveznog doprinosa za zdravstveno
osiguranje.
(2) Porezni obveznik može uvećati osobni odbitak za darovanja dana u tuzemstvu
u naravi i u novcu doznačenim na žiroračun, a u kulturne, odgojno-obrazovne,
znanstvene, zdravstvene, humanitarne, športske i vjerske svrhe, udrugama i
drugim osobama koje te djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, do
visine 2% primitaka za koje je u tekućoj godini podnesena godišnja porezna
prijava i utvrđen godišnji porez na dohodak ili je proveden poseban postupak
utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, osobni odbitak se uvećava za darovanja
dana iznad propisane visine, pod uvjetom da su dana prema odlukama nadležnih
ministarstava o provedbi i financiranju posebnih programa i akcija, ali ne i za
redovitu djelatnost primatelja darovanja.
Osobni odbitak nerezidenta
Članak 16.
(1) Nerezidentu se ostvareni dohodak iz članka 13. ovoga
Zakona umanjuje za osnovni osobni odbitak iz članka 14. stavka 3.
ovoga Zakona za mjesece u kojima ostvaruje dohodak u tuzemstvu.
(2) Nerezidentu se osobni odbitak može uvećati i za dio osobnog odbitka za dana
darovanja i doprinose za zdravstveno osiguranje na način i pod uvjetima
propisanim člankom 15. ovoga Zakona.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, rezident države članice Europske unije
ili Europskog gospodarskog prostora, osim Republike Hrvatske koji u Republici
Hrvatskoj ostvari dohodak prema članku 5. ovoga Zakona,
može u godišnjem obračunu poreza na dohodak na temelju podnesene godišnje
porezne prijave ili u posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak
koristiti i osobni odbitak iz članka 14.stavka
4. ovoga Zakona za cijelo porezno razdoblje, uz uvjet da vjerodostojnim
ispravama dokaže da navedeni dohodak ostvaren u Republici Hrvatskoj čini
najmanje 90% njegova ukupnog (svjetskog) dohotka ostvarenog u poreznom
razdoblju i da je isti izuzet ili oslobođen oporezivanja u državi članici čiji
je rezident.
Uvjeti za priznavanje osobnog odbitka
Članak 17.
(1) U smislu ovoga Zakona, uzdržavanim članovima uže
obitelji i uzdržavanom djecom (dalje u tekstu: uzdržavani članovi) smatraju se
fizičke osobe čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi
primici koji se u smislu ovoga Zakona ne smatraju dohotkom, ne prelaze iznos od
15.000,00 kuna na godišnjoj razini izračunan kao šesterostruki iznos osnovice
osobnog odbitka.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, pri utvrđivanju prava na osobni odbitak
za uzdržavane članove ne uzimaju se u obzir:
1. primici prema posebnim propisima po osnovi socijalnih potpora
2. doplatak za djecu
3. novčane potpore utvrđene u iznosu koji je zakonom kojim se uređuju rodiljne
i roditeljske potpore propisan kao iznos ispod kojeg se ne može isplatiti
novčana potpora
4. potpore za novorođenče, odnosno primitak za opremu novorođenog djeteta
5. obiteljske mirovine djece nakon smrti roditelja
6. primici koji po svojoj prirodi predstavljaju samo uzdržavanje od roditelja
ili članova uže obitelji
7. darovanja od pravnih i fizičkih osoba za zdravstvene potrebe do visine
stvarno nastalih izdataka za tu namjenu, prema članku 8. stavku 1.
točki 4. ovoga Zakona i/ili
8. naknada troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim i međumjesnim javnim
prijevozom i naknada troškova službenog putovanja do propisanih iznosa na koje
se sukladno odredbama ovoga Zakona ne plaća porez na dohodak,
9. odštete od osiguranja isplaćene zbog teške ozljede i priznate invalidnosti
10. stipendije, nagrade za izvrsnost učenika i studenata isplaćene iz proračuna i bespovratna sredstva koja se isplaćuju iz proračuna, fondova i programa Europske unije i drugih međunarodnih fondova i programa uređenih posebnim propisima i međunarodnim sporazumima, u svrhu obrazovanja i stručnog usavršavanja
11. potpore djetetu za školovanje do 15. godine života odnosno do završetka osnovnoškolskog obrazovanja, koje poslodavac isplaćuje djetetu umrlog radnika ili djetetu bivšeg radnika kod kojeg je nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti, uz uvjet da bivši radnik ne ostvaruje primitke iz članka 21.ovoga Zakona.
(3) Osobni odbitak prema članku 15. ovoga
Zakona priznaje se nakon osobnog odbitka iz članka 14.stavaka 3. i 4.
ovoga Zakona, a u godišnjem obračunu poreza na dohodak na temelju podnesene
godišnje porezne prijave ili na temelju podnesenog zahtjeva za priznavanjem
prava u posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza
porezu na dohodak.
(4) U slučaju promjena tijekom mjeseca u kojem se koristi osobni odbitak isti
se zaokružuje u korist poreznog obveznika na pune mjesece.
(5) Ako više osoba uzdržava člana ili članove, osobni odbitak za te osobe
ravnomjerno se raspoređuje na sve koji te članove uzdržavaju, osim ako se
sporazume drukčije.
(6) Ako u tijeku poreznog razdoblja uzdržavani član za kojeg porezni obveznik u
istom poreznom razdoblju koristi dio osobnog odbitka prema članku 14. stavku 4.
ovoga Zakona ostvari primitke iz stavka 1. ovoga članka u iznosu većem od
15.000,00 kuna godišnje, porezni obveznik koji je po toj osnovi koristio osobni
odbitak obvezan je podnijeti godišnju poreznu prijavu ili će se izvršiti
poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak.
(7) U slučaju iz stavka 6. ovoga članka, porezni obveznik nema pravo u godišnjoj
poreznoj prijavi ili posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza koristiti
osobni odbitak za tog uzdržavanog člana, a uzdržavani član koji je ostvario
oporezive primitke od kojih se prema članku 5. ovoga
Zakona utvrđuje dohodak može, u skladu s ovim Zakonom, u navedenim postupcima
godišnjeg obračuna koristiti osobni odbitak iz članka 14. ovoga Zakona.
(8) Ako u tijeku poreznog razdoblja uzdržavani član za kojeg porezni obveznik u
istom poreznom razdoblju koristi dio osobnog odbitka prema članku 14. stavku 4.
ovoga Zakona ostvari primitke iz stavka 1. ovoga članka, u godišnjem iznosu od
15.000,00 kuna ili manjem, godišnju poreznu prijavu za to porezno razdoblje
može podnijeti, odnosno bit će obuhvaćen posebnim postupkom utvrđivanja
godišnjeg poreza, u skladu s ovim Zakonom, i to:
1. porezni obveznik – uzdržavatelj po osnovi ostvarenog dohotka iz članka 5. ovoga
Zakona i koristiti osobni odbitak za tog uzdržavanog člana i
2. porezni obveznik – uzdržavani član po osnovi ostvarenog dohotka iz članka 5. ovoga
Zakona i koristiti pravo na osobni odbitak iz članaka 14. – 16. ovoga
Zakona.
(9) Ministar financija pravilnikom propisuje načine korištenja i vjerodostojne
isprave za korištenje osobnog odbitka za poreznog obveznika i uzdržavane
članove.
POGLAVLJE III. - GODIŠNJA POREZNA OSNOVICA
Članak 18.
(1) Godišnju osnovicu poreza na dohodak čini ukupan iznos
dohotka od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti prema stavku 2. ovoga
članka i drugog dohotka koji se ne smatra konačnim, a umanjen za osobni odbitak
iz članaka 14. – 16. ovoga
Zakona, osim ako je ovim Zakonom drukčije uređeno.
(2) Dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 28. ovoga Zakona,
koji rezident ostvari u tuzemstvu i inozemstvu, a nerezident u tuzemstvu,
umanjuje se za:
1. iznos plaća novozaposlenih osoba iz članka 44. stavka 1.
ovoga Zakona
2. iznos državne potpore za obrazovanje i izobrazbu te iznos potpore male
vrijednosti za izvođenje praktične nastave i vježbe naukovanja u sustavu
vezanih obrta prema posebnim propisima
3. iznos izdataka za istraživanje i razvoj iz članka 45. stavka 1.
ovoga Zakona i/ili
4. preneseni gubitak iz članka 38. ovoga Zakona,
nakon umanjenja iz točaka 1. – 3. ovoga stavka, koji je rezident po osnovi
obavljanja samostalne djelatnosti iz članka 29. ovoga
Zakona ostvario u tuzemstvu i inozemstvu, a nerezident u tuzemstvu.
POGLAVLJE IV. - GODIŠNJE POREZNE STOPE
Članak 19.
(1) Godišnji porez na dohodak plaća se po stopi od 24% na
poreznu osnovicu do visine 360.000,00 kuna te po stopi od 36% na dio porezne
osnovice koji prelazi iznos od 360.000,00 kuna.
(2) Godišnja porezna osnovica za primjenu stope od 24% iz stavka 1. ovoga
članka uvećava se za ostvareni iznos drugog dohotka iz članka 39. ovoga
Zakona uz uvjet da iznos tako ostvarenog dohotka godišnje ne prelazi
peterostruki iznos osnovice osobnog odbitka.
POGLAVLJE V. - UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD NESAMOSTALNOG RADA
Dohodak od nesamostalnog rada
Članak 20.
Dohodak od nesamostalnog rada je razlika između primitaka priteklih u poreznom razdoblju u skladu s odredbama članka 21. ovoga Zakona i izdataka nastalih u istom razdoblju u skladu s odredbama članka 23. ovoga Zakona.
Primici po osnovi nesamostalnog rada
Članak 21.
(1) Primicima po osnovi nesamostalnog rada (plaćom)
smatraju se:
1. svi primici koje poslodavac u novcu ili u naravi isplaćuje ili daje radniku
po osnovi radnog odnosa, prema propisima koji uređuju radni odnos, a to su:
a) plaća koju poslodavac isplaćuje radnicima u svezi sa sadašnjim radom,
prijašnjim radom po osnovi prijašnjeg radnog odnosa bez obzira na sadašnji
status te osobe – umirovljenik ili neki drugi status, i to ako se radi o plaći
za rad koji je obavljen za vrijeme radnog odnosa i možebitne druge isplate na
koje je radnik imao pravo u vrijeme toga radnog odnosa neovisno kada je u toj
godini prestao radni odnos, odnosno raskinut ugovor o radu ili budućim radom po
osnovi sadašnjeg radnog odnosa
b) primici po osnovi naknada, potpora, nagrada i drugog, koje poslodavac
isplaćuje ili daje radnicima iznad propisanih iznosa
c) plaća koju radniku umjesto poslodavca isplati druga osoba
d) naknada članu uprave i/ili izvršnom direktoru koji kao radnik u radnom
odnosu obavlja određene poslove za poslodavca sukladno zakonu kojim se uređuju
radni odnosi
e) premije osiguranja koje poslodavci plaćaju za svoje radnike po osnovi
životnog osiguranja, dopunskog, dodatnog i privatnoga zdravstvenog osiguranja,
dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja iznad propisanog iznosa i osiguranja
njihove imovine
f) svi drugi primici koje poslodavac isplaćuje ili daje radniku vezano uz radni
odnos i odnos poslodavca i radnika bez obzira na oblik i način isplate ili
temelja za isplatu, osim ako je ovim Zakonom drukčije uređeno
2. poduzetnička plaća koja ulazi u rashod pri utvrđivanju poreza na dobit
3. primici (plaća) fizičkih osoba izaslanih na rad u Republiku Hrvatsku po
nalogu inozemnog poslodavca u tuzemna društva za rad u tim društvima
4. primici (plaća) članova predstavničkih i izvršnih tijela državne vlasti i
jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji im se isplaćuju za rad
u tim tijelima i jedinicama i/ili
5. naknade plaće osobama koje pružaju njegu i pomoć hrvatskim ratnim vojnim
invalidima iz Domovinskog rata I. skupine, prema posebnom propisu.
(2) Primicima po osnovi nesamostalnog rada smatraju se i:
1. mirovine ostvarene na temelju prijašnjih uplata doprinosa za obvezno
mirovinsko osiguranje
2. mirovine koje isplaćuju osiguravatelji na temelju prijašnjih uplata
poslodavca za dokup dijela mirovine svojim radnicima u vrijeme njihovog
umirovljenja, ako su te uplate bile oslobođene oporezivanja
3. mirovine koje se isplaćuju poduzetnicima koji su obavljali samostalnu djelatnost,
poduzetnicima koji su plaćali porez na dobit i drugim osobama na temelju
prijašnjih uplata doprinosa u propisano obvezno osiguranje, a koji su bili
porezno dopustivi izdatak ili rashod i/ili
4. mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu.
(3) Primicima u naravi smatraju se korištenje zgrada, prometnih sredstava,
povoljnije kamate pri odobravanju kredita i druge pogodnosti koje
poslodavci i isplatitelji primitka, odnosno plaće iz stavaka 1. i 2. ovoga
članka daju radnicima i fizičkim osobama koje ostvaruju primitke iz stavaka 1.
i 2. ovoga članka. Primitkom po osnovi povoljnijih kamata smatra se razlika
između ugovorene niže i stope kamate od 2% godišnje, osim kamata po kreditima
koji se daju ili subvencioniraju iz proračuna, ali ne radnicima uprave.
(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, primicima od nesamostalnog rada (plaćom)
ne smatraju se primici koje poslodavci i isplatitelji tih primitaka isplaćuju
svojim radnicima i drugim fizičkim osobama koje ostvaruju primitke (plaću), i
to:
1. primici po osnovi autorskih naknada pod uvjetom da se autorske naknade
isplaćuju na temelju ugovora o autorskim pravima i srodnim pravima sklopljenih
između poslodavca/isplatitelja primitaka od nesamostalnog rada (plaće) i tih
osoba za autorsko djelo i drugim uvjetima u skladu s propisima koji uređuju
autorska i srodna prava te pod uvjetom da autorsko djelo nije stvoreno radom u
radnom odnosu izvršavajući svoje obveze prema ugovoru o radu, pravilniku o
radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu
2. primici po osnovi rada članova skupština i nadzornih odbora trgovačkih
društava, upravnih odbora, upravnih vijeća i drugih njima odgovarajućih tijela
drugih pravnih osoba, pod uvjetom da radnik istodobno nije član uprave ili
izvršni direktor kod poslodavca ili isplatitelja te da je primitak ostvaren
temeljem rada predstavnika radnika u organu poslodavca sukladno odredbama
zakona kojim se uređuju radni odnosi i drugih posebnih propisa i/ili
3. primici u naravi po osnovi dodjele ili opcijske kupnje
vlastitih dionica po povoljnijim uvjetima koje poslodavci i isplatitelji
primitka odnosno plaće iz stavaka 1. i 2. ovoga članka daju radnicima i
fizičkim osobama koje ostvaruju primitke iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
(5) Primici iz stavka 4. ovoga članka smatraju se drugim dohotkom prema članku 39. ovoga
Zakona, osim primitaka iz stavka 4. točke 3. ovoga članka koji se smatraju
dohotkom od kapitala iz članka 68. stavka 2. ovoga Zakona.
(6) Radnicima, u smislu stavka 1. točke 1. ovoga članka, smatraju se i
službenici, namještenici i druge osobe koje su u radnom odnosu, prema propisima
koji uređuju radni odnos.
Primici koji se ne smatraju primicima od nesamostalnog rada
Članak 22.
(1) Primicima od nesamostalnog rada ne smatraju se
primici koje poslodavac i isplatitelj primitka odnosno, plaće omogućuje
radnicima i fizičkim osobama koje ostvaruju primitke iz članka 21. stavka 1.
ovoga Zakona, te fizičkim osobama koje se stručno osposobljavaju za rad bez
zasnivanja radnog odnosa u interesu obavljanja djelatnosti poslodavca i isplatitelja
primitka, odnosno plaće, i to:
1. uređenje i opremanje radnih prostora i prostora za odmor i prehranu
2. posebna radna odjeća obilježena nazivom ili znakom poslodavca ili
isplatitelja primitka, odnosno plaće, u skladu s posebnim propisima o zaštiti
na radu te odjeća određena prema posebnim pravilima poslodavca
3. obvezni liječnički pregledi prema posebnim propisima
4. sistematski kontrolni liječnički pregledi ako su omogućeni svim radnicima i
fizičkim osobama koje ostvaruju primitke iz članka 21. stavka 1.
ovoga Zakona
5. obrazovanje i izobrazba koje su u svezi s djelatnosti poslodavca i
isplatitelja primitka, odnosno, plaće i/ili
6. članarine po osnovi članstva u strukovnim komorama koje je, prema posebnim
propisima, obvezno za radnike pri obavljanju određenih poslova za poslodavaca i
isplatitelja primitka, odnosno plaće.
(2) Primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se iznosi koje isplaćuje
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, i to:
1. naknada plaće hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata prema posebnom zakonu
od dana stjecanja prava na profesionalnu rehabilitaciju, za vrijeme
profesionalne rehabilitacije i od završene profesionalne rehabilitacije do
zaposlenja, a najduže 12 mjeseci od dana završetka profesionalne rehabilitacije
2. zaštitni dodatak uz mirovinu planiran u državnom proračunu ili proračunu
jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
3. novčana naknada zbog tjelesnog oštećenja
4. doplatak za pomoć i njegu druge osobe
5. naknada plaće invalidu rada s pravom na profesionalnu rehabilitaciju, od
dana nastanka invalidnosti do najduže 24 mjeseca od dana završetka
profesionalne rehabilitacije i/ili
6. dodatak na mirovinu isplaćen sukladno Zakonu o dodatku na mirovine ostvarene
prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, br. 79/07. i 114/11.)
koji korisniku mirovine pripada za razdoblje do 31. prosinca 2011.
(3) Ako poslodavac i isplatitelj primitka, odnosno plaće i mirovine iz članka 21. ovoga
Zakona isplaćuje radniku i fizičkim osobama te umirovljenicima plaću ili
mirovinu po sudskoj presudi, sudskoj nagodbi ili izvansudskoj nagodbi,
propisane zatezne kamate isplaćene po toj osnovi ne smatraju se primitkom od
nesamostalnog rada i ne podliježu oporezivanju. Primicima po osnovi
nesamostalnog rada ne smatraju se niti zatezne kamate isplaćene na temelju
arbitražnih odluka u skladu s posebnim propisom, zatezne kamate isplaćene prema
rješenju službeničkih sudova te zatezne kamate isplaćene na temelju nagodbi
sklopljenih u postupcima za mirno rješenje spora do visine zakonske stope
zateznih kamata.
Izdaci po osnovi nesamostalnog rada
Članak 23.
Izdacima koji se oduzimaju od primitaka iz članka 21. ovoga Zakona pri utvrđivanju dohotka od nesamostalnog rada smatraju se uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja iz primitka ili doprinosi za mirovinska osiguranja ako su sukladno odredbama zakona kojim se uređuju doprinosi za obvezna osiguranja propisani kao doprinosi koji se utvrđuju na osnovicu, a porezni obveznik je sam za sebe obveznik tako utvrđenih doprinosa.
Utvrđivanje predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada
Članak 24.
(1) Kod dohotka od nesamostalnog rada predujam poreza
obračunava, obustavlja i uplaćuje poslodavac i isplatitelj primitka ili plaće,
odnosno mirovine ili sam porezni obveznik, prilikom svake isplate prema
propisima koji važe na dan isplate.
(2) Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se od porezne
osnovice koju čini iznos svih primitaka od nesamostalnog rada ostvarenih
tijekom jednog mjeseca, umanjen za izdatke prema članku 23. ovoga
Zakona koji su uplaćeni i umanjen za iznos mjesečnog osobnog odbitka: za
rezidenta u skladu s člankom 14. stavcima
3. i 4. ovoga Zakona, odnosno za nerezidenta u skladu s člankom 16. stavkom
1. ovoga Zakona, a na temelju porezne kartice iz članka 26. ovoga
Zakona.
(3) Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se po stopi od
24% od mjesečne porezne osnovice do visine 30.000,00 kuna te po stopi od 36% na
poreznu osnovicu iznad 30.000,00 kuna.
(4) Na način propisan stavcima 1. – 3. ovoga članka, dužna je postupiti i
inozemna organizacija, koja ne uživa diplomatski imunitet u Republici Hrvatskoj
i službenici te organizacije sa sjedištem, odnosno prebivalištem u Republici
Hrvatskoj pri isplati primitaka od nesamostalnog rada radnicima i fizičkim
osobama koje ostvaruju te primitke.
(5) Obračunani predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada iz stavaka 2. i
3. ovoga Zakona umanjuje se za 50% umirovljenicima po osnovi ostvarenog dohotka
od mirovine ili poreznim obveznicima koji imaju prebivalište i borave na
području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju
razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i
na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju
Grada Vukovara.
Posebni slučajevi utvrđivanja predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada
Članak 25.
(1) Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje obvezan je
obračunani i obustavljen predujam poreza na dohodak iz mirovina uplatiti
najkasnije do posljednjeg dana u mjesecu za svaki mjesec.
(2) Predujam poreza na dohodak od ostvarene mirovine ili razlike mirovina
iz članka 21. stavka 2.
ovoga Zakona koje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ili isplatitelj
inozemnih mirovina iz sustava socijalnog osiguranja isplaćuje u tijeku
kalendarskog mjeseca za više proteklih mjeseci, odnosno poreznih razdoblja
obavlja se na način:
1. u slučaju isplata za više proteklih mjeseci istoga poreznog razdoblja
primjenjuju se propisi koji važe na dan isplate i osobni odbitak za svaki
mjesec za koji se obavlja isplata, utvrđen prema propisima koji su važili u
mjesecu kada je mirovina ili razlika mirovine trebala biti isplaćena i/ili
2. u slučaju isplate mirovina ili razlike mirovina koje se odnose na protekla
porezna razdoblja (kalendarske godine), kod obračuna se primjenjuju propisi
koji su važili na dan kada je isplata trebala biti obavljena, odnosno kada je
mirovina prema rješenju dospjela za isplatu.
(3) Iz primitaka od nesamostalnog rada ostvarenih u naravi iz članka 21. stavka 3.
ovoga Zakona, predujam poreza na dohodak plaća se najkasnije do 15. dana u
mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojem je primitak ostvaren.
(4) Porezni obveznik zaposlen u diplomatskom ili konzularnom predstavništvu
strane države, u međunarodnoj organizaciji ili u predstavništvu ili
organizaciji koja na teritoriju Republike Hrvatske ima diplomatski imunitet,
kada je porezni obveznik i po ovom Zakonu, dužan je sam obračunati predujam
poreza od nesamostalnog rada na način iz članka 24. ovoga Zakona i
uplatiti ga u roku od 30 dana od dana isplate. Na isti način postupaju i
navedeni isplatitelji primitaka ako na vlastiti zahtjev preuzmu obvezu
obračunavanja, obustavljanja i uplate predujma poreza na dohodak za svoje
radnike.
(5) Prema primitku od kojeg se prema odredbama ovoga Zakona utvrđuje dohodak od
nesamostalnog rada, a poslodavac ili isplatitelj primitka ili plaće iz članka 21. stavka 1.
ovoga Zakona na dan dospjelosti primitak nije isplatio, a istodobno je,
sukladno odredbama zakona kojim se uređuju radni odnosi, obvezan dostaviti
radniku obračun iznosa koje je bio dužan isplatiti, predujam poreza na dohodak
od nesamostalnog rada obračunava se i dospijeva na naplatu istodobno s
nastankom obveze dostave obračuna radniku o dospjelom, a neisplaćenom primitku.
(6) Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada po osnovi primitka (plaće)
iz članka 21. stavka
1. ovoga Zakona, ostvarenog u proteklim poreznim razdobljima, a koji se
isplaćuje po sudskoj presudi prema članku 433.a Zakona o parničnom postupku
(»Narodne novine«, br. 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03.,
88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13. i 89/14.), nagodbi u
tijeku sudskog postupka, nagodbi sklopljenoj s nadležnim državnim odvjetništvom
u postupcima za mirno rješenje spora ili nagodbi sklopljenoj u postupku mirenja
u individualnim radnim sporovima prema zakonu kojim je uređen postupak mirenja,
kao i u postupcima pred nadležnim službeničkim sudovima, obračunava, obustavlja
i uplaćuje isplatitelj primitka prema propisima koji su važili na dan kada je
isplata trebala biti obavljena, uz primjenu godišnjeg obračuna poreza na
dohodak od nesamostalnog rada i prireza porezu na dohodak i uz korištenje
podataka dostavljenih od Porezne uprave o iskorištenom iznosu osobnog odbitka i
primijenjenim poreznim stopama na godišnjoj razini, pod uvjetom da utuženi
iznos primitka (plaće), odnosno iznos primitka utvrđen nagodbom sadržava iznos
doprinosa za obvezna osiguranja iz primitka prema posebnim propisima, porez na
dohodak i prirez porezu na dohodak. Ako se isplata provede u ovršnom postupku
na način da je poreznom obvezniku isplaćen ukupan primitak, porezni obveznik
obvezan je uplatiti porez na dohodak i prirez porezu na dohodak.
(7) Ministar financija pravilnikom propisuje način provedbe ovoga članka.
Porezna kartica
Članak 26.
(1) Osobni odbitak iz članka 14. ovoga
Zakona, pripadnost općini/gradu i ostali podaci bitni za utvrđivanje predujma
poreza na dohodak, odnosno poreza na dohodak od nesamostalnog rada priznaje se
i utvrđuje isključivo na temelju porezne kartice koju za radnika, umirovljenika
i fizičku osobu koja ostvaruje primitke iz članka 21. ovoga Zakona imaju
poslodavci i isplatitelji primitka, odnosno plaće i mirovine ili sam porezni
obveznik.
(2) Poreznu karticu iz stavka 1. ovoga članka, poslodavcu i isplatitelju plaće
ili mirovine ili samom poreznom obvezniku dostavlja elektroničkim putem Porezna
uprava na njegov zahtjev i uz suglasnost radnika, odnosno fizičke osobe koja
ostvaruje primitke od nesamostalnog rada, dok za umirovljenika – korisnika
mirovine koju isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje podatke bitne
za utvrđivanje predujma poreza na dohodak Porezna uprava dostavlja
elektroničkim putem po službenoj dužnosti.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ako poslodavac i isplatitelj plaće ili
mirovine ili sam porezni obveznik nije korisnik sustava ePorezna ili ne ishodi
suglasnost radnika ili umirovljenika, poreznu karticu može besplatno izdati
Porezna uprava u papirnatom obliku, a poslodavci i isplatitelj plaće ili
mirovine dužni su je čuvati dok radnik, umirovljenik i fizička osoba koja
ostvaruje primitak od nesamostalnog rada kod njih radi, odnosno dok se
isplaćuje mirovina ili primitak po osnovi nesamostalnog rada.
(4) Radnik, umirovljenik i fizička osoba koja ostvaruje primitke iz članka 21. ovoga
Zakona obvezni su svaku promjenu u svezi s uzdržavanim članovima, promjenu
prebivališta ili uobičajenog boravišta i drugo, koja utječe na osobni odbitak,
odnosno neoporezivi dio dohotka, prijaviti Poreznoj upravi, u roku od 30 dana
od dana nastanka promjene, putem svog poslodavca ili izravno putem sustava
e-građani ili iznimno putem nadležne ispostave Porezne uprave i dostaviti
vjerodostojne isprave.
(5) Prihvaćene i evidentirane promjene iz stavka 4. ovoga članka poslodavac i
isplatitelj plaće, mirovine ili sam porezni obveznik primjenjuje pri sljedećim
isplatama plaća i mirovina.
(6) Ministar financija pravilnikom propisuje oblik i sadržaj porezne kartice iz
stavka 1. ovoga članka.
Evidencije i izvješća
Članak 27.
(1) Poslodavci, isplatitelji ili sami porezni obveznici
dužni su voditi propisane evidencije o isplaćenim primicima po osnovi
nesamostalnog rada (plaća i mirovina) iz članka 21. ovoga
Zakona i obustavljenom i uplaćenom predujmu porezu na dohodak, te dostavljati
Poreznoj upravi izvješća u propisanom roku na propisanom obrascu.
(2) Ministar financija pravilnikom propisuje oblik, sadržaj, rokove te način
dostavljanja podataka o isplaćenim primicima i uplaćenom porezu za potrebe
Porezne uprave i Središnjeg registra osiguranika.
POGLAVLJE VI. - UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI
Dohodak od samostalne djelatnosti
Članak 28.
Dohotkom od samostalne djelatnosti smatra se dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, dohodak od slobodnih zanimanja i dohodak od poljoprivrede i šumarstva.
Samostalne djelatnosti
Članak 29.
(1) Samostalnom djelatnosti obrta i s obrtom izjednačenih
djelatnosti (obrtničke djelatnosti), u smislu ovoga Zakona, smatraju se:
1. djelatnosti u smislu zakona kojim se uređuje obavljanje obrta i sve druge
posebno nenavedene gospodarstvene djelatnosti i/ili
2. ustup uz naknadu ili konačna prodaja imovinskih prava u okviru obrtničke
djelatnosti ili djelatnosti slobodnog zanimanja iz stavka 2. ovoga članka.
(2) Djelatnostima slobodnih zanimanja smatraju se profesionalne djelatnosti
fizičkih osoba koje su po toj osnovi obvezno osigurane prema propisima koji
uređuju obvezna osiguranja, odnosno djelatnosti fizičkih osoba kojima su to
osnovne djelatnosti i koje su po toj osnovi upisane u registar poreznih
obveznika poreza na dohodak. Djelatnostima slobodnih zanimanja osobito se
smatraju:
1. samostalna djelatnost zdravstvenih djelatnika, veterinara, odvjetnika,
javnih bilježnika, revizora, inženjera, arhitekata, poreznih savjetnika,
stečajnih upravitelja, tumača, prevoditelja, turističkih djelatnika i druge
slične djelatnosti
2. samostalna djelatnost znanstvenika, književnika, izumitelja i druge slične
djelatnosti
3. samostalna predavačka djelatnost, odgojna djelatnost i druge slične
djelatnosti i/ili
4. samostalna djelatnost novinara, umjetnika i športaša.
(3) Djelatnost poljoprivrede i šumarstva obuhvaća korištenje prirodnih
bogatstava zemlje i prodaju, odnosno zamjenu od tih djelatnosti dobivenih
proizvoda u neprerađenom stanju. Fizičke osobe su po osnovi djelatnosti
poljoprivrede i šumarstva obveznici poreza na dohodak, ako su po toj osnovi obveznici
poreza na dodanu vrijednost prema posebnom zakonu ili ako po toj osnovi u
poreznom razdoblju ostvare ukupni godišnji primitak veći od 80.500,00 kuna.
Utvrđivanje dohotka od samostalne djelatnosti
Članak 30.
(1) Dohodak od samostalnih djelatnosti je razlika između
poslovnih primitaka i poslovnih izdataka nastalih u poreznom razdoblju.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka i članka 34. stavka 1.
ovoga Zakona, porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost novinara,
umjetnika i športaša iz članka 29. stavka 2.
točke 4. ovoga Zakona mogu utvrđivati dohodak i plaćati predujam poreza na
dohodak po osnovi tih djelatnosti u skladu s člancima 39. i 40. ovoga
Zakona.
Primici po osnovi samostalnih djelatnosti
Članak 31.
(1) Primici po osnovi samostalnih djelatnosti (dalje u
tekstu: poslovni primici) su sva dobra (novac, stvari, materijalna prava,
usluge i drugo) koja su poreznom obvezniku u okviru njegove samostalne
djelatnosti pritekla u poreznom razdoblju.
(2) Poslovni primici iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se prema njihovoj tržišnoj
vrijednosti.
(3) U poslovne primitke ulaze i primici ostvareni od prodaje i izuzimanja
stvari i prava koja služe za obavljanje samostalne djelatnosti i koja se vode
ili su se trebala voditi u popisu dugotrajne imovine, kao i primici ostvareni
od otuđenja ili likvidacije djelatnosti. Ako stjecatelj cijele djelatnosti
nastavlja poduzetničku djelatnost, primici od otuđenja se ne oporezuju ako je
osigurano kasnije oporezivanje skrivenih pričuva.
(4) Poslovnim primicima smatraju se i izuzimanja osim izuzimanja financijske
imovine.
(5) Poslovnim primicima smatraju se manjkovi dobara u smislu propisa o porezu
na dodanu vrijednost iznad visine utvrđene odlukom Hrvatske obrtničke komore te
pripadajući porezi zaračunati prilikom nabave dobara za koja je utvrđen manjak.
(6) Poslovnim primicima smatraju se i primici po osnovi kamata iz članka 65. ovoga
Zakona ako su ostvareni od financijskih transakcija koje čine osnovnu
djelatnost poreznog obveznika.
(7) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, poslovne primitke poreznog razdoblja po
osnovi državnih pomoći, poticaja i potpora namijenjenih za nabavu dugotrajne
imovine koja podliježe amortizaciji, uključuje se u poreznu osnovicu u iznosima
evidentiranih izdataka nastalih temeljem amortizacije te dugotrajne imovine u
istom poreznom razdoblju.
(8) U slučaju primjene stavka 7. ovoga članka porezni obveznik je obvezan
voditi evidenciju o primljenim državnim potporama i poticajima za nabavu
dugotrajne imovine i iznosima obračunane amortizacije.
Izdaci po osnovi samostalnih djelatnosti
Članak 32.
(1) Izdaci po osnovi samostalnih djelatnosti (dalje u
tekstu: poslovni izdaci) su svi odljevi dobara poreznog obveznika tijekom
poreznog razdoblja radi stjecanja, osiguranja i očuvanja poslovnih primitaka. U
poslovne izdatke poreznih obveznika koji obavljaju samostalne djelatnosti ulaze
oni izdaci koji su izravno vezani za obavljanje djelatnosti.
(2) U poslovne izdatke ulaze i knjigovodstvene vrijednosti pojedinačno ili
ukupno prodanih ili izuzetih dobara dugotrajne imovine koja su se vodila ili
trebala voditi u popisu dugotrajne imovine. Poslovnim izdacima smatraju se i
troškovi otuđenja i likvidacije.
(3) Poslovnim izdacima smatraju se i ulaganja osim ulaganja financijske imovine
i ulaganja u dugotrajnu imovinu.
(4) Primljeni krediti i zajmovi nisu poslovni primitak, a otplate kredita i
zajmova nisu poslovni izdatak.
(5) Plaćene kamate po kreditima i zajmovima za obavljanje djelatnosti smatraju
se poslovnim izdacima, a naplaćene kamate po sredstvima i plasmanima sredstava
koja služe za obavljanje djelatnosti smatraju se poslovnim primicima, ako nisu
oporezive po odbitku u skladu s člankom 65. i člankom 70. stavkom
1. ovoga Zakona.
(6) Poslovnim izdacima koji se priznaju pri utvrđivanju dohotka od samostalne
djelatnosti smatraju se i uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja prema
posebnim propisima.
(7) Poslovni izdaci za materijal, robu, proizvode, energiju i usluge, koji
služe za stjecanje dohotka, priznaju se u visini cijene nabave ili troška
proizvodnje.
(8) Poslovnim izdacima se smatraju izdaci za plaće i obvezni doprinosi na plaću
radnika i fizičkih osoba koje ostvaruju primitke iz članka 21. stavka 1.
ovoga Zakona (plaće s porezima i doprinosima) u visini stvarnih isplata.
(9) Poslovnim izdacima smatraju se i otpisi prema članku 35. stavku 4.
ovoga Zakona na način i prema stopama propisanim zakonom kojim se uređuje porez
na dobit.
(10) Poslovnim izdacima po osnovi otpisa ne smatraju se otpisi povećane
vrijednosti dugotrajne imovine zbog revalorizacije.
(11) Poslovnim izdacima se smatraju i premije dobrovoljnoga mirovinskog
osiguranja uplaćene u korist radnika i/ili osobno poreznog obveznika koji
obavlja samostalnu djelatnost, tuzemnom dobrovoljnom mirovinskom fondu, koji je
registriran u skladu s propisima koji uređuju dobrovoljno mirovinsko
osiguranje, na koje se ne plaća porez na dohodak sukladno članku 9. točki
18. ovoga Zakona.
(12) Poslovnim izdacima se smatraju proizvodi i roba iz asortimana poreznog
obveznika prilagođeni za te svrhe s oznakom »nije za prodaju« te drugi reklamni
predmeti s nazivom tvrtke, proizvoda i drugog oblika reklame (čaše, pepeljare,
stolnjaci, podmetači, olovke, rokovnici, privjesci i slično) dani za uporabu u
prodajnom prostoru kupca, a ako se daju potrošačima, smatraju se izdatkom ako
je njihova pojedinačna vrijednost bez poreza na dodanu vrijednost do 160,00
kuna.
Izdaci koji se porezno ne priznaju
Članak 33.
(1) Izdaci koji se porezno ne priznaju pri utvrđivanju
dohotka od samostalne djelatnosti su:
1. 50% izdataka reprezentacije (ugošćenja, darova s ili bez utisnutog znaka
tvrtke ili proizvoda, izdataka za odmor, šport, rekreaciju, izdataka za
korištenje osobnih motornih vozila, plovila, zrakoplova, kuća za odmor), u
visini troškova nastalih iz poslovnih odnosa s poslovnim partnerom
2. porez na dodanu vrijednost na vlastitu potrošnju, a i besplatne isporuke i
drugi izdaci
3. primici poduzetnika koji obavljaju samostalnu djelatnost po osnovi naknada, potpora
i nagrada, iznad propisanih iznosa
4. dnevnica i troškova službenog putovanja poduzetnika koji obavljaju
samostalnu djelatnost, iznad propisanih iznosa i/ili
5. 50% izdataka u svezi s vlastitim ili unajmljenim osobnim motornim vozilima i
drugim sredstvima za osobni prijevoz poduzetnika, poslovodnih i drugih
zaposlenih osoba, ako se po osnovi korištenja tih sredstava za osobni prijevoz
ne utvrđuje plaća ili drugi dohodak.
(2) Iznimno od stavka 1. točke 5. ovoga članka, poslovnim izdacima smatraju se
ukupno nastali izdaci za osiguranje osobnih motornih vozila i drugih
prijevoznih sredstava.
(3) Kao poslovni izdaci ne mogu se odbiti ni drugi izdaci koji nisu u izravnoj
svezi s obavljanjem samostalne djelatnosti.
Poslovne knjige i evidencije
Članak 34.
(1) Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu
djelatnost iz članka 29. ovoga
Zakona dužni su upisati se u registar poreznih obveznika poreza na dohodak i
utvrđivati dohodak na temelju podataka iz poslovnih knjiga i evidencija.
(2) Poslovne knjige i evidencije iz stavka 1. ovoga članka su knjiga primitaka
i izdataka, popis dugotrajne imovine, knjiga prometa i evidencija o tražbinama
i obvezama.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, porezni obveznici nisu obvezni voditi
knjigu prometa ako podatke o dnevnom gotovinskom prometu osiguravaju u knjizi
primitaka i izdataka ili u evidencijama propisanim drugim zakonima te ako se te
evidencije vode na mjestu gdje se ostvaruju gotovinski primici.
(4) Porezni obveznik za svaku prodaju, odnosno obavljenu uslugu, mora izdati
račun, osim ako je zakonom kojim je uređen opći porezni postupak i zakonom koji
uređuje fiskalizaciju propisano drukčije.
(5) Porezni obveznici koji obavljaju samostalne djelatnosti vode jedne poslovne
knjige.
(6) Ministar financija pravilnikom propisuje oblik i sadržaj poslovnih knjiga i
računa te način vođenja poslovnih knjiga fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu
djelatnost.
Popis dugotrajne imovine
Članak 35.
(1) Popis dugotrajne imovine služi za utvrđivanje
izdataka otpisa (amortizacije) dugotrajne imovine. Dugotrajna se imovina i
nakon što je u cijelosti otpisana zadržava u popisu dugotrajne imovine do
trenutka prodaje, darovanja ili drugog načina otuđenja ili uništenja.
(2) U popis dugotrajne imovine unose se stvari i prava, ako su njihove nabavne
cijene, odnosno troškovi proizvodnje (nabavna vrijednost) veći od 3500,00 kuna
i ako je njihov vijek trajanja dulji od godinu dana. Prava ulaze u popis
dugotrajne imovine samo ako je kod njihove nabave plaćena naknada.
(3) U popis dugotrajne imovine unosi se pojedinačna nabavna vrijednost dobara
dugotrajne imovine, vijek trajanja (korištenja), knjigovodstvena vrijednost i
otpisi.
(4) Nabavna vrijednost dobara dugotrajne imovine, koja su unesena u popis
dugotrajne imovine, otpisuje se u skladu s propisima kojima se uređuje porez na
dobit. Ako se dobro dugotrajne imovine zbog uništenja više ne može koristiti
ili ako se proda, izuzme ili na drugi način otuđi, tada se njegova
knjigovodstvena vrijednost otpisuje u cijelosti.
Promjena načina oporezivanja
Članak 36.
(1) Porezni obveznik koji obavlja samostalnu djelatnost
iz članka 29. ovoga
Zakona može na vlastiti zahtjev plaćati porez na dobit umjesto poreza na
dohodak ili je obvezan plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak ako
ispunjava zakonske uvjete za oporezivanje dobiti, na način i pod uvjetima
propisanim zakonom kojim se uređuje porez na dobit. U slučaju supoduzetnišva
ili drugog oblika zajedničkog dohotka pisanu izjavu podnose i potpisuju svi
supoduzetnici.
(2) Pisana izjava iz stavka 1. ovoga članka kojom se traži promjena načina
oporezivanja dostavlja se nadležnoj ispostavi Porezne uprave do kraja tekuće
godine za iduću kalendarsku godinu.
(3) Promjena načina oporezivanja na temelju pisane izjave iz stavka 1. ovoga
članka obvezuje poreznog obveznika sljedeće tri godine.
(4) U opravdanim slučajevima i na temelju pisane izjave poreznog
obveznika Porezna uprava može odobriti i kraći rok prelaska s plaćanja poreza
na dohodak na porez na dobit i obratno, o čemu donosi rješenje.
(5) Opravdanim slučajevima iz stavka 4. ovoga članka osobito se smatraju
cjelovita promjena djelatnosti koju obavlja porezni obveznik te bitno
izmijenjeni uvjeti (više od 50%), zbog kojih je porezni obveznik promijenio
način oporezivanja.
Utvrđivanje predujma poreza na dohodak od samostalne djelatnosti
Članak 37.
(1) Kod dohotka od samostalne djelatnosti iz članka 29. ovoga
Zakona i dohotka koji se oporezuje na način propisan za samostalne djelatnosti
prema člancima 30. – 35.
ovoga Zakona, mjesečni predujam se utvrđuje i plaća na temelju podataka u
podnesenoj godišnjoj prijavi poreza na dohodak.
(2) Mjesečni predujam poreza na dohodak od samostalne djelatnosti utvrđen na
način iz stavka 1. ovoga članka porezni obveznici plaćaju za mjesece koji
slijede iza mjeseca u kojemu je istekao rok za podnošenje godišnje porezne
prijave do isteka roka za podnošenje sljedeće godišnje porezne prijave.
(3) Porezna uprava može, na zahtjev poreznog obveznika, izmijeniti visinu predujma.
Zahtjev se temelji na podnesku koji sadržava sve bitne sastojke iz porezne
prijave.
(4) Porezni obveznik koji počinje obavljati samostalnu djelatnost ne plaća
predujmove poreza na dohodak do podnošenja prve godišnje porezne prijave.
(5) Predujmovi poreza na dohodak iz stavka 1. ovoga članka plaćaju se mjesečno
do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec, i to na osnovi podataka
iskazanih u godišnjoj poreznoj prijavi za prethodno porezno razdoblje tako da
se porezna obveza za koju se utvrđuje predujam dijeli s brojem mjeseci istog
razdoblja u kojem se samostalna djelatnost obavljala. Ako porezni obveznik u
godišnjoj poreznoj prijavi uz dohodak od samostalne djelatnosti iskaže i
dohodak iz ostalih izvora, predujam poreza za iduće razdoblje utvrđuje se samo
od porezne obveze proizašle od obavljanja samostalne djelatnosti.
(6) Porezna uprava može na temelju obavljenog očevida i nadzora, podataka iz
obrađenih godišnjih poreznih prijava ili drugih podataka o poslovanju poreznog
obveznika s kojima raspolaže izmijeniti rješenje o plaćanju predujmova ako je
doneseno, odnosno donijeti rješenje i utvrditi nove iznose mjesečnih
predujmova.
(7) Ministar financija pravilnikom propisuje način izračuna predujma poreza na
dohodak od samostalne djelatnosti iz stavka 5. ovoga članka.
Porezni gubitak
Članak 38.
(1) Porezni gubitak može se utvrditi po osnovi obavljanja
samostalnih djelatnosti iz članka 29. ovoga
Zakona i ostalih djelatnosti od kojih se dohodak utvrđuje na način propisan za
samostalne djelatnosti, odnosno na temelju poslovnih knjiga prema člancima 30. – 35. ovoga
Zakona.
(2) Porezni gubitak iz stavka 1. ovoga članka može se nadoknaditi (odbiti) samo
od dohotka po osnovi kojega je i utvrđen.
(3) Porezni gubitak koji se ne može nadoknaditi (odbiti) u poreznom razdoblju u
kojemu je nastao, prenosi se i nadoknađuje umanjenjem dohotka po osnovi kojega
je utvrđen, u sljedećih pet poreznih razdoblja.
(4) Porezni obveznik gubi pravo na odbitak poreznog gubitka iz stavka 1. ovoga
članka istekom petoga poreznog razdoblja.
(5) Odbitak gubitka je dopušten u tekućem poreznom razdoblju ako se nije mogao
odbiti (nadoknaditi) u prethodnim poreznim razdobljima. Preneseni se gubici nadoknađuju
prema redoslijedu njihova nastanka.
POGLAVLJE VII. - UTVRĐIVANJE DRUGOG DOHOTKA KOJI SE NE SMATRA KONAČNIM
Drugi dohodak
Članak 39.
(1) Drugi dohodak je razlika između svakoga pojedinačnog
primitka prema stavku 2., odnosno stavku 3. ovoga članka umanjen za propisane
izdatke iz stavaka 4. i 5. ovoga članka.
(2) Drugi dohodak ostvaruje se po osnovi primitaka koji se ne smatraju primicima
određenim po osnovi:
1. nesamostalnog rada iz članka 21. ovoga Zakona
2. samostalne djelatnosti iz članka 29. ovoga
Zakona
3. imovine i imovinskih prava iz članaka 56. – 59. ovoga
Zakona
4. kapitala iz članaka 64. – 69. ovoga
Zakona.
(3) Primicima prema stavcima 1. i 2. ovoga članka osobito se smatraju:
1. primici po osnovi djelatnosti članova skupština i nadzornih odbora
trgovačkih društava, upravnih odbora, upravnih vijeća i drugih njima
odgovarajućih tijela drugih pravnih osoba, članova povjerenstava i odbora koje
imaju ta tijela i sudaca porotnika koji nemaju svojstvo djelatnika u sudu
2. autorske naknade isplaćene prema posebnom zakonu kojim se uređuju autorska i
srodna prava
3. primici po osnovi djelatnosti športaša
4. primici po osnovi djelatnosti trgovačkih putnika, agenta, akvizitera,
športskih sudaca i delegata, tumača, prevoditelja, turističkih djelatnika,
konzultanata, sudskih vještaka te druge slične djelatnosti
5. primici u naravi – korištenje zgrada, prometnih sredstava, povoljnije kamate
pri odobravanju kredita i druge pogodnosti prema članku 21. stavku 3.
ovoga Zakona, a koje davatelji tih primitaka daju fizičkim osobama koje nisu
njihovi radnici i osobe koje ostvaruju primitke iz članka 21. ovoga
Zakona
6. nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja iz članka 9. točke 4.
ovoga Zakona, iznad propisanog iznosa
7. primici učenika i studenata na redovitom školovanju za rad preko učeničkih i
studentskih udruga prema posebnim propisima iz članka 9. točke 6. ovoga
Zakona, iznad propisanog iznosa
8. stipendije učenicima i studentima za redovito školovanje na srednjim
školama, preddiplomskim, diplomskim ili integriranim preddiplomskim i
diplomskim sveučilišnim studijima, odnosno preddiplomskim ili specijalističkim
diplomskim stručnim studijima iz članka 9. točke 14.
ovoga Zakona, iznad propisanog iznosa
9. športske stipendije koje se prema posebnim propisima isplaćuju športašima
amaterima za njihovo športsko usavršavanje iz članka 9. točke 16.
ovoga Zakona, iznad propisanog iznosa
10. nagrade za športska ostvarenja i naknade športašima amaterima prema
posebnim propisima iz članka 9. točke 17.
ovoga Zakona, iznad propisanih iznosa i/ili
11. ostali posebno nenavedeni primici koje fizičkim osobama isplaćuju ili daju
pravne i fizičke osobe (obveznici poreza na dobit i obveznici poreza na dohodak
koji obavljaju samostalne djelatnosti) i drugi isplatitelji i davatelji.
(4) Izdacima koji se priznaju pri utvrđivanju drugog dohotka iz stavka 1. ovoga
članka smatraju se uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja iz primitaka, prema
posebnim propisima.
(5) Iznimno, pri utvrđivanju drugog dohotka iz stavka 1. ovoga članka izdaci
se, prije izdataka iz stavka 4. ovoga članka ako su obračunani i plaćeni prema
posebnim propisima, priznaju u visini 30% ostvarenih primitaka fizičkim osobama
po osnovi:
1. autorskih naknada isplaćenih prema posebnom zakonu kojim se uređuju autorska
i srodna prava, uključujući i naknade za isporučeno umjetničko djelo osobama
koje obavljaju umjetničku i kulturnu djelatnost
2. profesionalnih djelatnosti novinara, umjetnika i športaša koji su osigurani
po toj osnovi i doprinose za obvezna osiguranja plaćaju prema rješenju i/ili
3. primitaka nerezidenata za obavljanje umjetničke, artističke, zabavne,
športske, književne i likovne djelatnosti te djelatnosti u svezi s tiskom,
radijem i televizijom te zabavnim priredbama.
(6) Porezni obveznik koji ostvaruje drugi dohodak iz stavka 1. ovoga članka po
osnovi djelatnosti može na vlastiti zahtjev, upisom u registar poreznih
obveznika, utvrđivati dohodak u skladu s člancima 30. – 35.ovoga
Zakona, odnosno na način propisan za samostalne djelatnosti. Zahtjev za
promjenom načina utvrđivanja i oporezivanja dohotka porezni obveznik obvezan je
podnijeti na početku ostvarivanja dohotka, na početku obavljanja djelatnosti
ili do kraja tekuće godine za iduću godinu.
(7) Porezni obveznik koji prema stavku 6. ovoga članka utvrđuje dohodak u
skladu s člancima 30. – 35.ovoga
Zakona ne može koristiti izdatke iz stavka 5. ovoga članka.
(8) Izdaci iz stavka 5. ovoga članka priznaju se pri utvrđivanju predujma
poreza na dohodak od drugog dohotka.
(9) Ministar financija pravilnikom propisuje vrste primitaka u naravi iz stavka
3. točke 5. ovoga članka i način njihova utvrđivanja.
Utvrđivanje predujma poreza na dohodak od drugog dohotka
Članak 40.
(1) Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka
prema članku 39. stavku 1.
ovoga Zakona plaća se po odbitku, po stopi od 24% bez priznavanja osobnog
odbitka iz članka 14. ovoga Zakona.
(2) Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka iz stavka 1. ovoga članka
obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji prilikom svake isplate i
istodobno s isplatom. Na isti način isplatitelji obračunavaju i obustavljaju
predujam poreza na dohodak koji ostvare nerezidenti obavljanjem djelatnosti
iz članka 29. stavka
2. ovoga Zakona.
(3) Ministar financija pravilnikom propisuje način provedbe ovoga članka.
Izvješćivanje
Članak 41.
(1) Isplatitelji ili sami porezni obveznici obvezni su o
isplaćenim primicima po osnovi kojih se utvrđuje drugi dohodak i obustavljenom
i uplaćenom predujmu porezu na dohodak dostavljati Poreznoj upravi izvješća u
propisanom roku na propisanom obrascu.
(2) Ministar financija pravilnikom propisuje oblik, sadržaj, rokove te način
dostavljanja podataka o isplaćenim primicima i uplaćenom porezu za potrebe
Porezne uprave i Središnjeg registra osiguranika.
POGLAVLJE VIII. - POSEBNE OLAKŠICE, OSLOBOĐENJA I POTICAJI
Oslobođenja za hrvatske ratne vojne invalide iz Domovinskog rata i članove obitelji smrtno stradalog, zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata
Članak 42.
(1) Fizičkoj osobi kojoj je po posebnom propisu rješenjem
utvrđen status hrvatskoga ratnoga vojnog invalida iz Domovinskog rata
obračunani porez na dohodak od nesamostalnog rada (plaća i mirovina) umanjuje
se za postotak utvrđene invalidnosti.
(2) Fizičkoj osobi iz stavka 1. ovoga članka obračunani porez na dohodak od nesamostalnog
rada (plaća i mirovina) umanjuje se za postotak utvrđene invalidnosti prije
umanjenja iz članka 24. stavka
5. ovoga Zakona.
(3) Fizička osoba – član obitelji smrtno stradalog, zatočenog ili nestalog
hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ne plaća porez na dohodak od
obiteljske mirovine, odnosno novčane naknade u visini obiteljske mirovine
ostvarene prema zakonu kojim su uređena prava hrvatskih branitelja iz
Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.
Olakšice za potpomognuta područja i Grad Vukovar
Članak 43.
(1) Obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu
djelatnost iz članka 29. ovoga Zakona
na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju
Grada Vukovara, a koji zapošljavaju više od dva radnika u radnom odnosu na
neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% radnika ima prebivalište i borave na
potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu
po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike
Hrvatske, odnosno na području Grada Vukovara, oslobođeni su plaćanja poreza na
dohodak od tih djelatnosti.
(2) Obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 29. ovoga
Zakona na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po
stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike
Hrvatske, a koji zapošljavaju više od dva radnika u radnom odnosu na neodređeno
vrijeme, pri čemu više od 50% radnika ima prebivalište i borave na
potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu
po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike
Hrvatske, odnosno na području Grada Vukovara, utvrđeni porez na dohodak od tih
djelatnosti na tim područjima umanjuje se za 50%.
(3) Iznos oslobođenja od plaćanja poreza na dohodak iz stavaka 1. i 2. ovoga
članka utvrđuje se u skladu s odgovarajućim pravilima o potporama male
vrijednosti.
(4) Smatra se da porezni obveznik iz stavaka 1. i 2. ovoga članka zapošljava na
neodređeno vrijeme radnika ako je radnik proveo u radnom odnosu na neodređeno
vrijeme kod poreznog obveznika i imao prebivalište i boravio na potpomognutim
područjima jedinica lokalne samouprave, odnosno na području Grada Vukovara,
najmanje devet mjeseci u poreznom razdoblju.
(5) Način ostvarivanja porezne olakšice iz stavaka 1. i 2. ovoga članka
utvrđuje se u skladu s pravilnikom kojim se propisuje način ostvarivanja
poreznih olakšica od obavljanja djelatnosti na potpomognutim područjima
donesenim na temelju zakona kojim se uređuje porez na dobit.
Poticaji zapošljavanja
Članak 44.
(1) Obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju
samostalne djelatnosti iz članka 29. ovoga
Zakona dohodak od samostalne djelatnosti može se u poreznom razdoblju dodatno
umanjiti za iznos isplaćenih plaća i uplaćenih doprinosa na plaću novim
radnicima.
(2) Novim radnicima u smislu stavka 1. ovoga članka smatraju se radnici s
kojima je sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a zaposlenje je kod poreznog
obveznika uslijedilo nakon najmanje jednomjesečne prijave kod Hrvatskog zavoda
za zapošljavanje i trajanja probnog rada ako je ugovoren. Novim radnicima
smatraju se i osobe zaposlene nakon odustanka od korištenja prava na mirovinu
ili osobe koje se prvi put zapošljavaju, a i osobe zaposlene na određeno
vrijeme kao pripravnici, vježbenici, stažisti i slično.
(3) Ako porezni obveznik tijekom poreznog razdoblja sklopi ugovor o radu s
novim radnicima iz stavka 2. ovoga članka, a u istom poreznom razdoblju raskine
ugovor o radu s određenim brojem radnika, dohodak se umanjuje za razliku između
obračunanih i isplaćenih plaća novim radnicima i obračunanih plaća koje bi u
istom poreznom razdoblju primili radnici s kojima je raskinut ugovor o radu.
(4) Porezni obveznik može pravo na umanjenje dohotka za isplaćene plaće i
doprinose na plaću novih radnika koristiti godinu dana od dana njihovog
zaposlenja.
(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, porezni obveznik može pravo na umanjenje
dohotka za isplaćene plaće i doprinose na plaću novih radnika – osoba s
invaliditetom koristiti tri godine računajući od dana njihova zaposlenja.
(6) Obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti
iz članka 29. ovoga Zakona
dohodak od samostalne djelatnosti može se dodatno umanjiti i za iznos državne
potpore za obrazovanje i izobrazbu te iznos potpore male vrijednosti za
izvođenje praktične nastave i vježbe naukovanja u sustavu vezanih obrta, prema
posebnim propisima.
(7) Iznos umanjenja dohotka od samostalne djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka
utvrđuje se u skladu s odgovarajućim pravilima o potporama male vrijednosti.
(8) Porezne olakšice iz ovoga članka priznaju se u godišnjem obračunu poreza na
dohodak na temelju podnesene godišnje porezne prijave iz članka 48. ovoga
Zakona.
Poticaji istraživanja i razvoja
Članak 45.
Obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 29. ovoga Zakona dohodak od samostalne djelatnosti može se u poreznom razdoblju dodatno umanjiti po osnovi izdataka za istraživanje i razvoj u skladu s posebnim propisom kojim se uređuju državne potpore za istraživačko-razvojne projekte.
POGLAVLJE IX. - POSTUPAK ZA UTVRĐIVANJE I NAPLATU GODIŠNJEG POREZA
Odjeljak 1. - UTVRĐIVANJE GODIŠNJEG POREZA
Godišnji porez na dohodak
Članak 46.
(1) Godišnji porez na dohodak utvrđuje se prema poreznoj osnovici iz članka 18. ovoga Zakona te se tako utvrđen godišnji porez umanjuje za 50% razmjernog dijela porezne obveze koja se odnosi na mirovinu ili za 50% razmjernog dijela porezne obveze koja se odnosi na ostali dohodak od nesamostalnog rada ako porezni obveznik ima prebivalište i boravi na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i/ili na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara.
(2) Od utvrđenog i umanjenog godišnjeg poreza na dohodak, sukladno stavku 1. ovoga članka, odbijaju se iznosi plaćenog predujma poreza po svim iskazanim dohocima prema članku 13. ovoga Zakona te se utvrđuje razlika za uplatu ili povrat poreza.
(3) Obveznicima poreza na dohodak porez se utvrđuje poreznim rješenjem, osim
ako je ovim Zakonom drukčije uređeno.
(4) Porez na dohodak po godišnjoj poreznoj prijavi plaća se u roku od 15 dana
od dana dostave rješenja poreznom obvezniku. Porezni obveznici koji obavljaju
samostalnu djelatnost plaćaju porez na dohodak po godišnjoj poreznoj prijavi s
danom podnošenja godišnje porezne prijave.
(5) Ako je porezni obveznik tijekom poreznog razdoblja platio veći predujam od
poreza na dohodak utvrđenog rješenjem, više plaćeni porez vraća se poreznom
obvezniku. Iznimno, poreznim obveznicima koji ostvaruju dohodak od samostalne
djelatnosti iz članka 29. ovoga
Zakona i poreznim obveznicima koji dohodak utvrđuju na način propisan za
samostalne djelatnosti prema člancima 30. – 35. ovoga
Zakona, više plaćeni porez vraća se na njihov zahtjev ili im se uračunava u
predujam za iduće razdoblje.
Utvrđivanje godišnjeg poreza na dohodak od nesamostalnog rada
Članak 47.
(1) Poslodavac i isplatitelj primitaka i mirovina
iz članka 21. ovoga
Zakona obvezan je za radnike i druge fizičke osobe koje ostvaruju dohodak od
nesamostalnog rada iz članka 20. ovoga
Zakona izvršiti godišnji obračun poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak
u mjesecu prosincu tekuće godine, a najkasnije do 31. prosinca, ako tijekom
godine dohodak od nesamostalnog rada nije redovito mjesečno isplaćivan pa nije
iskorišten osobni odbitak iz članka 14. stavaka
3. i 4. ovoga Zakona ili je po toj osnovi porezno opterećenje u pojedinim
mjesecima bilo različito pa je porez uplaćen u većem iznosu.
(2) Poslodavac i isplatitelj primitaka i mirovina obvezan je izvršiti godišnji
obračun iz stavka 1. ovoga članka za radnike i fizičke osobe koji su kod njega
ostvarivali plaću, mirovinu ili primitke iz članka 21.ovoga Zakona u
cijelom poreznom razdoblju, a nisu mijenjali prebivalište ili uobičajeno
boravište između gradova i općina koje su propisale plaćanje prireza porezu na
dohodak.
(3) Poslodavac i isplatitelj primitaka obvezan je postupiti na način iz stavaka
1. i 2. ovoga članka ako je radnik i druga fizička osoba koja ostvaruje
primitke iz članka 21. stavaka
1. i 3. ovoga Zakona u tijeku poreznog razdoblja koristila pravo na rodiljni,
roditeljski ili posvojiteljski dopust, bolovanje iznad 42 dana ili drugi dopust
za koji se prema posebnim propisima isplaćuje naknada plaće na teret sredstava
obveznih osiguranja, osim ako je to pravo koristila svih 12 mjeseci poreznog
razdoblja, odnosno u svim ostalim slučajevima kada je porezno opterećenje u
poreznom razdoblju bilo različito te bi na temelju godišnjeg obračuna radnik i
druga fizička osoba ostvarila razliku za povrat preplaćenog poreza ili za
uplatu manje uplaćenog poreza zbog ravnomjernoga godišnjeg oporezivanja,
odnosno izravnanja porezne osnovice.
(4) Poslodavac i isplatitelj primitaka i mirovina iz članka 21. ovoga
Zakona u godišnjem obračunu iz stavka 1. ovoga članka isključivo koristi
podatke kako su iskazani na poreznoj kartici uzimajući u obzir od kada vrijede
iskazani podaci.
Odjeljak 2. - GODIŠNJA POREZNA PRIJAVA
Porezni obveznici koji obvezno podnose godišnju poreznu prijavu
Članak 48.
(1) Godišnju poreznu prijavu obvezno podnosi:
1. porezni obveznik ako u poreznom razdoblju ostvari dohodak od samostalne
djelatnosti iz članka 29.ovoga Zakona i
djelatnosti po osnovi kojih se dohodak utvrđuje i oporezuje kao dohodak od
samostalne djelatnosti prema člancima 30. – 35. ovoga
Zakona i/ili
2. porezni obveznik – rezident za dohodak od nesamostalnog rada koji, prema
posebnom zakonu, ostvari kao član posade broda u međunarodnoj plovidbi.
(2) Godišnju poreznu prijavu obvezno podnosi i porezni obveznik ako je Porezna
uprava zatražila da naknadno plati porez na dohodak.
(3) Porezni obveznik iz stavaka 1. i 2. ovoga članka obvezan je u godišnjoj
poreznoj prijavi iskazati sve ostvarene oporezive dohotke, osim dohotka koji
ostvari po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi ako isti sukladno
posebnom propisu ne podliježe oporezivanju i dohotka koji Republika Hrvatska
sukladno međunarodnim ugovorima izuzima od oporezivanja te dohotka koji se
smatra konačnim.
(4) Obveznicima poreza na dohodak koji su obvezni podnijeti godišnju poreznu
prijavu, a istu ne podnesu ili ako su podaci iz godišnje porezne prijave
netočni ili nepotpuni, porez na dohodak utvrđuje se procjenom.
Porezni obveznici koji ne podnose godišnju poreznu prijavu
Članak 49.
(1) Godišnju poreznu prijavu ne podnosi, u skladu s ovim
Zakonom, porezni obveznik za:
1. dohodak od imovine i imovinskih prava iz članaka 56. – 59. ovoga
Zakona
2. dohodak od kapitala iz članaka 64. – 69. ovoga
Zakona
3. drugi dohodak po osnovi povrata doprinosa prema članku 75. ovoga Zakona
4. drugi dohodak po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava
kojima je stečena prema članku 76. ovoga
Zakona i drugi dohodak po osnovi privremenih odnosno povremenih sezonskih
poslova u poljoprivredi prema članku 76.a ovoga Zakona te
5. dohodak koji se u poreznom razdoblju oporezuje u paušalnom iznosu
prema članku 82. ovoga
Zakona.
(2) Godišnju poreznu prijavu ne podnose niti porezni obveznici na koje se
primjenjuje poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza.
Rok za podnošenje godišnje porezne prijave
Članak 50.
(1) Obveznici poreza na dohodak iz članka 48. ovoga
Zakona dužni su nakon isteka poreznog razdoblja (kalendarske godine) podnijeti
godišnju poreznu prijavu propisanog oblika i sadržaja.
(2) Godišnja porezna prijava podnosi se do kraja veljače tekuće godine za
prethodnu godinu.
(3) Ministar financija pravilnikom propisuje oblik i sadržaj godišnje porezne
prijave.
Odjeljak 3. - POSEBAN POSTUPAK UTVRĐIVANJA GODIŠNJEG POREZA NA DOHODAK
Opće odredbe
Članak 51.
(1) Posebnim postupkom utvrđivanja godišnjeg poreza na
dohodak i prireza porezu na dohodak smatra se postupak utvrđivanja ukupnog
godišnjeg dohotka i ukupnog godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na
dohodak koji provodi Porezna uprava po službenoj dužnosti, osim u slučajevima
iz članka 52. ovoga
Zakona.
(2) Godišnjim dohotkom na koji se primjenjuje poseban postupak iz stavka 1.
ovoga članka smatra se ukupan dohodak od nesamostalnog rada i drugi dohodak
koji se ne smatra konačnim ostvaren u poreznom razdoblju.
(3) Poseban postupak iz stavka 1. ovoga članka primjenjuje se na porezne
obveznike koji u poreznom razdoblju ostvare dohodak iz stavka 2. ovoga članka.
Porezni obveznici na koje se poseban postupak ne primjenjuje
Članak 52.
(1) Poseban postupak iz članka 51. ovoga
Zakona ne primjenjuje se na:
1. porezne obveznike koji sukladno odredbama članka 48. ovoga Zakona
obvezno podnose godišnju poreznu prijavu
2. porezne obveznike koji su u poreznom razdoblju ostvarili samo dohodak
iz članka 49. ovoga
Zakona i/ili
3. porezne obveznike za koje Porezna uprava ne raspolaže podacima o njihovu
ostvarenom dohotku u poreznom razdoblju, odnosno porezne obveznike koji su u
poreznom razdoblju ostvarili oporezivi dohodak o kojem poslodavac, isplatitelj
primitka ili sam porezni obveznik, ako mu je ovim Zakonom propisana obveza
izvješćivanja, nije izvijestio Poreznu upravu u propisanom roku na propisanom
izvješću.
(2) U slučaju iz stavka 1. točke 3. ovoga članka postupit će se u skladu s
odredbom članka 48. stavka
4. ovoga Zakona.
Način ostvarivanja prava poreznih obveznika u posebnom postupku
Članak 53.
(1) Porezni obveznici na koje se primjenjuje poseban
postupak, ako žele iskoristiti prava propisana Zakonom, a za koje Porezna
uprava ne raspolaže podacima bitnim za utvrđivanje prava na umanjenje dohotka
te podacima o uvećanju osobnog odbitka za plaćene doprinose za zdravstveno
osiguranje u tuzemstvu ili dana darovanja, mogu do kraja veljače tekuće godine
za prethodnu godinu podnijeti nadležnoj ispostavi Porezne uprave obrazac za
priznavanjem prava u posebnom postupku te istom priložiti vjerodostojne isprave.
(2) Na način iz stavka 1. ovoga članka mogu postupiti i porezni obveznici koji
žele dio osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i/ili djecu
preraspodijeliti u skladu s člankom 17. stavkom
5. ovoga Zakona te porezni obveznici – nasljednici koji podnose godišnju
poreznu prijavu u ime umrle osobe.
(3) U slučaju iz stavaka 1. i 2. ovoga članka primijenit će se poseban postupak
uzimajući u obzir podatke navedene u obrascu.
(4) Na porezne obveznike koji su ostvarili dohodak u ili iz inozemstva, u
posebnom postupku iz članka 51.ovoga Zakona,
uzet će se u obzir podaci iz izvješća propisanog člankom 81. stavkom 4.
ovoga Zakona. Ako porezni obveznici do roka propisanog za dostavu izvješća
iz članka 81. stavka
4. ovoga Zakona ili do roka za podnošenje obrasca za priznavanjem prava u
posebnom postupku iz stavka 1. ovoga članka iz opravdanih razloga ne raspolažu
dokazima o uplaćenom porezu u inozemstvu, a žele da im se uplaćeni porez u
inozemstvu uračuna u tuzemnu obvezu poreza na dohodak, dužni su o tome
izvijestiti Poreznu upravu u podnesenom obrascu za priznavanjem prava u
posebnom postupku u roku iz stavka 1. ovoga članka.
(5) U slučaju iz stavka 4. ovoga članka, porezni obveznik dužan je dostaviti
potvrdu inozemnog poreznog tijela ili za to ovlaštene osobe o uplaćenom porezu
u inozemstvu, a najkasnije do 30. studenog tekuće godine za prethodnu godinu.
(6) Odredbe stavaka 4. i 5. ovoga članka primjenjuju se i na porezne obveznike
koji, sukladno odredbama ovoga Zakona, nisu bili obvezni plaćati predujam
poreza na dohodak u tuzemstvu tijekom poreznog razdoblja budući da su po osnovi
primitka ostvarenog u ili iz inozemstva u tijeku poreznog razdoblja predujam
poreza na dohodak iz tog primitka plaćali u inozemstvu.
(7) Ministar financija pravilnikom propisuje oblik i sadržaj obrasca te
vjerodostojne isprave za priznavanje prava u posebnom postupku utvrđivanja
godišnjeg poreza na dohodak iz stavka 1. ovoga članka.
Postupanje Porezne uprave u posebnom postupku, izdavanje privremenog poreznog rješenja i podnošenje prigovora
Članak 54.
(1) Porezna uprava, primjenjujući poseban postupak
iz članka 51. ovoga
Zakona, obvezna je, na temelju evidencija i podataka kojima raspolaže, odnosno
podataka koje je dostavio porezni obveznik, utvrditi poreznom obvezniku
godišnji dohodak ostvaren u poreznom razdoblju te razliku poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak za uplatu ili za povrat, o čemu izdaje privremeno
porezno rješenje.
(2) Privremeno porezno rješenje o utvrđenom godišnjem dohotku ostvarenom u
poreznom razdoblju te razlici poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za
uplatu ili za povrat Porezna uprava dostavit će poreznom obvezniku prema adresi
njegova prebivališta ili uobičajenog boravišta iz službenih evidencija kojima
raspolaže i to najkasnije do 30. lipnja tekuće za prethodnu godinu. Dostavom
privremenog poreznog rješenja na navedenu adresu smatra se da je, u smislu
ovoga Zakona, izvršena osobna dostava.
(3) Protiv privremenog poreznog rješenja iz stavka 2. ovoga članka donesenog na
temelju izračuna godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak od
strane Porezne uprave porezni obveznik može podnijeti prigovor najkasnije do
31. srpnja tekuće za prethodnu godinu, ako smatra da su podaci iz privremenog
poreznog rješenja nepotpuni ili netočni. Iznimno, porezni obveznici koji
privremeno porezno rješenje zaprime nakon roka propisanog stavkom 2. ovoga
članka mogu podnijeti prigovor u roku od 30 dana od dana primitka privremenog
poreznog rješenja. Izjavljeni prigovor odgađa izvršenje privremenog poreznog
rješenja do donošenja rješenja po prigovoru.
(4) O prigovoru iz stavka 3. ovoga članka odlučuje prvostupanjsko porezno
tijelo rješenjem u roku od 30 dana od dana zaprimanja prigovora.
(5) Ako prvostupanjsko porezno tijelo po podnesenom prigovoru, a nakon izvršene
provjere podataka iskazanih u privremenom poreznom rješenju, utvrdi da postoji
osnova za izmjenu privremenog poreznog rješenja u skladu s navodima iz
prigovora, donosi porezno rješenje protiv kojeg nije dopuštena žalba, a porezna
obveza utvrđena poreznim rješenjem smatra se konačno utvrđenom poreznom
obvezom.
(6) Osnova za izmjenu privremenog poreznog rješenja ne može biti propuštanje
roka za podnošenje obrasca za priznavanjem prava u posebnom postupku ili
obrasca za pokretanje posebnog postupka, osim u slučaju opravdanih razloga
sukladno odredbama zakona kojim je uređen opći porezni postupak.
(7) Ako prvostupanjsko porezno tijelo po podnesenom prigovoru, a nakon izvršene
provjere podataka iskazanih u privremenom poreznom rješenju, utvrdi da navodi
iz prigovora nisu osnovani, donosi se porezno rješenje kojim se odbija prigovor
te se protiv takvog rješenja može izjaviti žalba u roku od 30 dana od dana
dostave poreznog rješenja. Izjavljena žalba ne odgađa izvršenje poreznog
rješenja.
(8) Za porezne obveznike koji ne postupe na način i u roku propisanom stavkom
3. ovoga članka, obveza utvrđena privremenim poreznim rješenjem iz stavka 2.
ovoga članka smatra se konačno utvrđenom poreznom obvezom te će Porezna uprava
temeljem dostavljenih privremenih poreznih rješenja izvršiti zaduženje poreznih
obveznika za utvrđenu razliku poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za
uplatu ili poreznim obveznicima izvršiti povrat ako porezni obveznik ispunjava
uvjete za povrat preplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak
sukladno ovom Zakonu i zakonu kojim je uređen opći porezni postupak.
(9) Porezni obveznik kojem je na način propisan stavkom 8. ovoga članka
izvršeno zaduženje poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak obvezan je
dužnu razliku uplatiti u roku od 15 dana od isteka roka za prigovor iz stavka
3. ovoga članka.
(10) Porezni obveznik kojem je na način propisan stavkom 7. ovoga članka
izvršeno zaduženje poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak obvezan je
dužnu razliku uplatiti u roku od 15 dana od dana osobne dostave u smislu ovoga
Zakona.
(11) U slučaju provedbe posebnog postupka iz članka 51. ovoga
Zakona, kojim je utvrđeno da razlike godišnjeg poreza na dohodak i prireza
porezu na dohodak za uplatu ili povrat nema ili da bi troškovi utvrđivanja i
naplate poreza ili povrata poreza bili nerazmjerni naplaćenom porezu na dohodak
i prirezu porezu na dohodak, Porezna uprava neće poreznim obveznicima
dostavljati privremeno porezno rješenje.
(12) Ministar financija pravilnikom propisuje oblik i sadržaj privremenog
poreznog rješenja iz stavka 1. ovoga članka.
DIO TREĆI - UTVRĐIVANJE KONAČNOG DOHOTKA I KONAČNOG POREZA NA DOHODAK
POGLAVLJE I. - OPĆE ODREDBE
Članak 55.
(1) Konačnim dohotkom smatra se svaki pojedinačni iznos
dohotka od imovine i imovinskih prava, kapitala i drugog dohotka koji se
smatra konačnim.
(2) Za konačne dohotke ostvarene u poreznom razdoblju porezni obveznici ne mogu
podnijeti godišnju poreznu prijavu niti se za te dohotke može provesti poseban
postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak.
(3) Pri utvrđivanju konačnog dohotka i konačnog poreza na dohodak ne priznaju
se osobni odbici iz članka 14 . – 16. ovoga
Zakona.
(4) Ako porezni obveznik ostvari dohodak iz stavka 1. ovoga članka, osim
dohotka iz članaka 75. i 76.ovoga
Zakona, može na vlastiti zahtjev tako ostvaren dohodak utvrđivati u skladu
s člancima 30. – 35.ovoga
Zakona, odnosno na način propisan za samostalnu djelatnost.
(5) U slučajevima iz stavka 4. ovoga članka porezni obveznik može plaćati porez
na dobit umjesto poreza na dohodak u skladu s odredbama članka 36. ovoga
Zakona.
POGLAVLJE II. - UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD IMOVINE I IMOVINSKIH PRAVA
Dohodak od imovine i imovinskih prava
Članak 56.
Dohotkom od imovine i imovinskih prava smatra se razlika između primitaka po osnovi najamnine, zakupnine, iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova, primitaka od vremenski ograničenog ustupa autorskih prava, prava industrijskog vlasništva i drugih imovinskih prava u skladu s posebnim propisima, primitaka od otuđenja nekretnina i imovinskih prava i izdataka koji su poreznom obvezniku u poreznom razdoblju nastali u svezi s tim primicima.
Dohodak od najma, zakupa, iznajmljivanja stanova soba i postelja putnicima i turistima te imovinskih prava
Članak 57.
(1) Kod dohotka od imovine na temelju najma ili zakupa
pokretnina i nekretnina priznaju se izdaci u visini 30% od ostvarene najamnine
ili zakupnine.
(2) Iznimno od članka 56. ovoga Zakona i
stavka 1. ovoga članka, poreznom obvezniku koji ostvaruje dohodak od
iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja
kampova porez na dohodak po osnovi obavljanja te djelatnosti utvrđuje se u
paušalnom iznosu pod uvjetima i na način propisan člancima 61. i 82. ovoga
Zakona.
(3) Za slučaj iz stavka 2. ovoga članka, predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave obvezno je donijeti odluku kojom će propisati visine paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu, a koje ne mogu biti manje od 150,00 kuna niti veće od 1500,00 kuna.
(4) Odluka predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave iz stavka 3. ovoga članka može se mijenjati najkasnije do 15. prosinca tekuće godine, a primjenjuje se od 1. siječnja sljedeće godine do donošenja nove odluke kojom će se propisati visina paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu.
(5) Jedinice lokalne samouprave dužne su odluku svog predstavničkog tijela iz stavka 3. ovoga članka dostaviti Ministarstvu financija, Poreznoj upravi u roku od osam dana od dana njezina donošenja radi objave na mrežnim stranicama Porezne uprave.
(6) Kod ostvarivanja dohotka od imovinskih prava izdaci se utvrđuju u visini
stvarno nastalih izdataka, za koje porezni obveznik posjeduje uredne i vjerodostojne
isprave. Izdaci se mogu priznati u izvješću koje porezni obveznik podnosi
Poreznoj upravi najkasnije u roku od 15 dana od dana isteka godine za koju se
izvješće podnosi.
(7) U slučaju iz stavka 6. ovoga članka, utvrđena porezna obveza plaća se u roku
od 15 dana od dana dostave rješenja.
(8) Ministar financija pravilnikom propisuje oblik i sadržaj izvješća o stvarno
nastalim izdacima iz stavka 6. ovoga članka.
Dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava
Članak 58.
(1) Dohotkom iz članka 56. ovoga
Zakona smatra se i dohodak koji porezni obveznik ostvari od otuđenja nekretnina
i imovinskih prava. Otuđenjem se smatra prodaja, zamjena i drugi prijenos.
Dohodak čini razlika između primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti
nekretnine ili imovinskog prava koje se otuđuje i nabavne vrijednosti uvećane
za rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda. Troškovi otuđenja mogu se
odbiti kao izdaci.
(2) Dohodak od otuđenja nekretnina iz stavka 1. ovoga članka ne oporezuje se
ako je nekretnina služila za stanovanje poreznom obvezniku ili uzdržavanim
članovima njegove uže obitelji iz članka 14. stavaka
5. i 6. ovoga Zakona, a i u slučaju ako je nekretnina ili imovinsko pravo
otuđeno nakon dvije godine od dana nabave.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, dohodak od otuđenja nekretnina i
imovinskih prava oporezuje se ako je otuđeno više od tri nekretnine iste vrste
ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina od dana
stjecanja nekretnine ili imovinskog prava, osim ako se nekretnine izvlašćuju na
temelju posebnog zakona te ako se otuđuju zemljišta čija je pojedinačna
površina do 250 m2, a ukupno do 1000 m2. Ako se otuđuje zgrada s više stanova
ili poslovnih prostora ili građevinsko zemljište ili više zemljišnih čestica,
jednom nekretninom smatra se svaki stan, poslovni prostor, gradilište ili
zemljišna čestica. Dohodak čini razlika između ukupnog iznosa primitka
utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti nekretnina ili imovinskih prava koji se
otuđuju u razdoblju od pet godina i njihove nabavne vrijednosti uvećane za rast
proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda te za troškove ulaganja za koje
porezni obveznik posjeduje vjerodostojne isprave.
(4) Dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava iz stavaka 1. i 3. ovoga
članka ne oporezuje se ako je otuđenje izvršeno između bračnih drugova i
srodnika u prvoj liniji i drugih članova uže obitelji iz članka 14. stavaka
5. i 6. ovoga Zakona te između razvedenih bračnih drugova ako je otuđenje u
neposrednoj svezi s razvodom braka te nasljeđivanjem nekretnina i imovinskih
prava.
(5) Ako je nekretnina iz stavaka 1., 2. i 4. ovoga članka stečena darovanjem i
otuđena u roku od dvije godine od dana njezine nabave od strane darovatelja,
otuđitelju se utvrđuje dohodak od imovine i imovinskih prava na način iz stavka
1. ovoga članka. U slučaju stjecanja nekretnine darovanjem, danom nabave
nekretnine smatra se dan nabave darovatelja, a nabavnu vrijednost čini tržišna
vrijednost u trenutku nabave.
(6) Ako su nekretnine i imovinska prava iz stavka 3. ovoga članka stečena
darovanjem i otuđena u roku od pet godina od dana njihove nabave od strane
darovatelja, darovatelju se utvrđuje dohodak od imovine i imovinskih prava na
način iz stavka 3. ovoga članka.
(7) Gubici od otuđenja nekretnina i imovinskih prava mogu se odbiti samo od
dohotka od otuđenja nekretnina i imovinskih prava koji je ostvaren u istoj
kalendarskoj godini. Gubici od otuđenja nekretnina i imovinskih prava iskazuju
se najviše do visine porezne osnovice.
(8) Porezni obveznici koji ostvare gubitke od otuđenja nekretnina i imovinskih
prava mogu, radi priznavanja istih, Poreznoj upravi podnijeti godišnje izvješće
u kojem se iskazuje ukupno ostvaren iznos dohotka te ukupno ostvaren iznos
gubitaka na zadnji dan godine za koju se izvješće podnosi, i to u roku od 15
dana od dana isteka godine za koju se izvješće podnosi.
(9) U slučaju iz stavka 8. ovoga članka, utvrđena porezna obveza plaća se u
roku od 15 dana od dana dostave rješenja.
(10) Ministar financija pravilnikom propisuje oblik i sadržaj izvješća o
ostvarenim gubicima od otuđenja nekretnina i imovinskih prava iz stavka 8.
ovoga članka.
Dohodak po osnovi otuđenja posebnih vrsta imovine
Članak 59.
(1) Dohodak od imovine utvrđuje se i po osnovi primitaka
od otuđenja posebnih vrsta imovine.
(2) Posebnom vrstom imovine iz stavka 1. ovoga članka smatra se otpad u skladu
s posebnim propisima. U smislu ovoga Zakona otpadom se ne smatra povratna
ambalaža niti otpad prikupljen u okviru organiziranih akcija i aktivnosti u
svrhu zaštite okoliša.
(3) Pri utvrđivanju dohotka od imovine iz stavka 1. ovoga članka ne priznaju se
izdaci.
(4) Odredbe o promjeni načina utvrđivanja dohotka od imovine iz članka 61. ovoga
Zakona primjenjuju se i na dohodak po osnovi otuđenja posebnih vrsta imovine iz
ovoga članka.
Procjena dohotka od imovine
Članak 60.
(1) Ako pri utvrđivanju dohotka iz članka 56. ovoga Zakona
zakupnina, najamnina, primitak od imovinskih prava te primitak od otuđenja
nekretnina i imovinskih prava nije prijavljen ili nije prijavljen u tržišnom
iznosu, dohodak će utvrditi Porezna uprava prema tržišnim cijenama u mjestu u
kojemu se nekretnina nalazi, mjestu u kojemu se imovinsko pravo daje na
korištenje, odnosno u mjestu u kojemu se imovinsko pravo otuđuje.
(2) Porezni obveznik obvezan je prijaviti dohodak od imovine iz stavka 1. ovoga
članka na način i u rokovima propisanim člankom 87. ovoga
Zakona.
Promjena načina utvrđivanja dohotka od imovine
Članak 61.
Porezni obveznik koji dohodak od imovine ostvaruje izdavanjem u najam ili zakup nekretnina i pokretnina, iznajmljivanjem stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranjem kampova, a obveznik je po toj osnovi poreza na dodanu vrijednost prema zakonu kojim se uređuje porez na dodanu vrijednost ili po osnovi obavljenih usluga od te imovine, koje su oslobođene plaćanja poreza na dodanu vrijednost prema zakonu kojim se uređuje porez na dodanu vrijednost, u poreznom razdoblju ostvaruje ukupne primitke veće od iznosa propisanog za obvezni upis u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost utvrđuje dohodak od imovine u skladu s člancima 30. – 35. ovoga Zakona, odnosno na način propisan za samostalne djelatnosti.
Utvrđivanje poreza na dohodak od imovine i imovinskih prava
Članak 62.
(1) Kod dohotka od imovine ostvarenog od najamnine i
zakupnine, osim dohotka ostvarenog iznajmljivanjem stanova soba i postelja
putnicima i turistima i organiziranjem kampova iz članka 82. ovoga
Zakona, porez na dohodak plaća se prema rješenju Porezne uprave, i to do
posljednjeg dana u mjesecu za tekući mjesec. Porez na dohodak plaća porezni
obveznik po postupku i na način iz članka 37. ovoga
Zakona, a po stopi od 12%.
(2) Porez na dohodak od imovinskih prava obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju
isplatitelji primitka kao porez po odbitku istodobno s isplatom primitka, i to
od ukupne naknade primjenom stope od 24%.
(3) Porez na dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava plaćaju porezni
obveznici prema rješenju Porezne uprave jednokratno na pojedinačno ostvareni
primitak, i to u roku od 15 dana od dana primitka rješenja Porezne uprave o
utvrđenom porezu na dohodak. Porez na dohodak se utvrđuje od porezne osnovice
iz članka 58. stavka 1.
ovoga Zakona primjenom stope od 24%.
(4) Porez na dohodak od otuđenja više od tri nekretnine iste vrste ili više od
tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina od dana stjecanja
plaćaju porezni obveznici prema rješenju Porezne uprave jednokratno u roku od
15 dana od dana dostave rješenja Porezne uprave o utvrđenom porezu na dohodak,
na ukupno ostvareni primitak od otuđenja nekretnina iste vrste ili imovinskih
prava iste vrste u tom razdoblju, a koje se donosi nakon otuđenja četvrte
nekretnine iste vrste ili četvrtog imovinskog prava iste vrste. Za svako
daljnje otuđenje nekretnine iste vrste ili imovinskog prava iste vrste u
razdoblju od pet godina u kojem je već utvrđen dohodak od otuđenja nekretnina
iste vrste ili imovinskih prava iste vrste, donosi se novo rješenje za tu
nekretninu ili imovinsko pravo koje se otuđuje. Porez na dohodak se utvrđuje od
porezne osnovice iz članka 58. stavka 3.
ovoga Zakona primjenom stope od 24%.
(5) Ranije plaćeni porez na dohodak iz stavka 3. ovoga članka po osnovi
otuđenja nekretnine ili imovinskog prava iste vrste uračunava se u poreznu
obvezu utvrđenu po osnovi stavka 4. ovoga članka.
(6) Porez na dohodak od posebnih vrsta imovine iz članka 59. ovoga
Zakona obračunava, obustavlja i uplaćuje isplatitelj primitka kao porez po
odbitku najkasnije do kraja tekućeg mjeseca za tekući mjesec. Porez na dohodak
se plaća po stopi od 12%.
(7) Ministar financija pravilnikom propisuje način provedbe ovoga članka.
Izvješćivanje
Članak 63.
(1) Isplatitelji ili sami porezni obveznici, ako im je
ovim Zakonom propisana obveza izvješćivanja, obvezni su o isplaćenim primicima
po osnovi koji se utvrđuje dohodak od imovinskih prava i dohodak od posebnih
vrsta imovine i obustavljenom i uplaćenom porezu na dohodak dostavljati
Poreznoj upravi izvješća u propisanom roku na propisanom obrascu.
(2) Ministar financija pravilnikom propisuje oblik, sadržaj, rokove te način
dostavljanja podataka o isplaćenim primicima i uplaćenom porezu za potrebe
Porezne uprave i Središnjeg registra osiguranika.
POGLAVLJE III. - UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD KAPITALA
Dohodak od kapitala
Članak 64.
(1) Dohotkom od kapitala smatraju se primici po osnovi
kamata, izuzimanja imovine i korištenja usluga na teret dobiti tekućeg
razdoblja, kapitalni dobici, udjeli u dobiti ostvareni dodjelom ili opcijskom
kupnjom vlastitih dionica, dividende i udjeli u dobiti na temelju udjela u
kapitalu, a koji su ostvareni u poreznom razdoblju.
(2) Pri utvrđivanju dohotka od kapitala ne priznaju se izdaci, osim ako je ovim
Zakonom drukčije uređeno.
Dohodak od kapitala po osnovi kamata
Članak 65.
(1) Kamatama iz članka 64. stavka
1. ovoga Zakona smatraju se primici od tražbina svake vrste, a osobito:
1. primici od kamata na kunsku i deviznu štednju (po viđenju, oročenu ili
rentnu štednju, uključujući i prinos, nagradu, premiju i svaku drugu naknadu
ostvarenu iznad visine uloženih sredstava)
2. primici od kamata po vrijednosnim papirima
3. primici od kamata po osnovi danih zajmova i
4. primici ostvareni na temelju podjele prihoda investicijskog fonda u obliku
kamata, ako se ne oporezuju kao udjeli u dobiti na temelju podjele dobiti ili
prihoda investicijskog fonda.
(2) Kamatama iz stavka 1. ovoga članka ne smatraju se:
1. zatezne kamate
2. naplaćene kamate po sudskim rješenjima i rješenjima tijela lokalne i
područne (regionalne) samouprave
3. kamate na pozitivno stanje na žiroračunu, tekućem i deviznom računu, kamate
ostvarene po osnovi pologa i štednje po viđenju, koje su ostvarene od banaka,
štedionica i drugih financijskih institucija, te kamate ostvarene temeljem
namjenski oročenih depozitima koji služe za osiguranje tražbina banke pod
uvjetom da su te kamate manje od najmanje kamate za oročenu štednju, odnosno
ako iznose najviše do 0,5% godišnje. Najmanja kamata za oročenu štednju ne
odnosi se na namjenske oročene depozite koji služe za osiguranje tražbina banke
4. primici od kamata ostvarenih ulaganjem u obveznice, neovisno o izdavatelju i
vrsti obveznica i
5. primici po osnovi prinosa na životno osiguranje s obilježjem štednje
(isplaćena naknada iznad uplaćenih premija osiguranja) i prinosa po osnovi dobrovoljnog
mirovinskog osiguranja.
Dohodak od kapitala po osnovi izuzimanja imovine i korištenja usluga
Članak 66.
(1) Izuzimanjima imovine i korištenjem usluga iz članka 64. stavka 1.
ovoga Zakona smatraju se izuzimanja imovine i korištenje usluga od strane
članova trgovačkih društava za njihove privatne potrebe (skrivene isplate
dobiti) izvršeni tijekom poreznog razdoblja na teret dobiti tekućeg razdoblja,
te izuzimanja fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 29. ovoga
Zakona od koje se plaća porez na dobit.
(2) Dohotkom od kapitala po osnovi izuzimanja iz stavka 1. ovoga članka smatra
se i razlika primitka koja nastaje kada se tijekom poreznog razdoblja poreznom
obvezniku isplati predujam udjela u dobiti, a istekom tog poreznog razdoblja
ostvarena dobit nije dostatna za pokriće takvog predujma.
Dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka
Članak 67.
(1) Dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka
iz članka 64. stavka 1.
ovoga Zakona čini razlika između ugovorene prodajne cijene, odnosno primitka
utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti financijske imovine koja se otuđuje i
nabavne vrijednosti.
(2) Primicima iz stavka 1. ovoga članka smatraju se primici od otuđenja
financijskih instrumenata i strukturiranih proizvoda (u daljnjem tekstu:
financijska imovina), odnosno primici od:
1. prenosivih vrijednosnih papira i strukturiranih proizvoda, uključivo i
udjela u kapitalu trgovačkih društava i drugih vrsta udruživanja čiji je način
raspolaganja udjelima usporediv s takvim društvima
2. instrumenata tržišta novca
3. jedinica u subjektima za zajednička ulaganja
4. izvedenica i/ili
5. razmjernog dijela likvidacijske mase u slučaju likvidacije investicijskog
fonda te ostali primici ostvareni od vlasničkih udjela u slučaju likvidacije,
prestanka ili istupa.
(3) Otuđenjem financijske imovine iz stavka 2. ovoga članka smatra se prodaja,
zamjena, darovanje i drugi prijenos.
(4) Otuđenjem iz stavka 3. ovoga članka ne smatra se:
1. prijenos udjela iz jednog u drugi dobrovoljni mirovinski fond
2. zamjena vrijednosnih papira s istovrsnim papirima istog izdavatelja pri čemu
se ne mijenjaju odnosi među članovima i kapital izdavatelja, kao i zamjena
vrijednosnih papira ili udjela u kapitalu trgovačkih društava, odnosno
financijskih instrumenata drugim ili drugima vrijednosnim papirima, odnosno
financijskim instrumentima te stjecanja vrijednosnih papira, odnosno
financijskih instrumenata u slučajevima statusnih promjena pri čemu u svim
slučajevima nema novčanog tijeka i pod uvjetom da je osiguran slijed stjecanja
financijske imovine
3. podjela dionica istog izdavatelja pri čemu ne dolazi do promjene temeljnog
kapitala niti novčanog tijeka
4. zamjena udjela između investicijskih pod-fondova unutar istog krovnog fonda,
odnosno zamjena udjela između investicijskih fondova kojima upravlja isto
društvo za upravljanje, pod uvjetom da je osiguran slijed stjecanja financijske
imovine i/ili
5. otkup udjela u Fondu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova
njihovih obitelji.
(5) U slučaju otuđenja financijske imovine iz stavka 4. točaka 2. i 4. ovoga članka
kao nabavna vrijednost uzima se vrijednost utvrđena na dan prvog stjecanja
financijske imovine.
(6) Dohodak od kapitala po osnovi primitaka ostvarenih od jedinica u subjektima
za zajednička ulaganja utvrđuje se u visini ostvarenih, odnosno realiziranih
prinosa umanjenih za troškove upravljanja investicijama, odnosno troškove
upravljanja imovinom investicijskog fonda (neto prinos), odnosno kod diskontnih
vrijednosnih papira, u visini razlike između otkupne vrijednosti pri emisiji i
realizirane vrijednosti pri dospijeću ako otkupitelj drži vrijednosni papir do
njegova dospijeća. Dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka ostvarenih
od ulaganja financijske imovine u portfelje, sukladno propisu koji uređuje
tržište kapitala, utvrđuje se u trenutku realizacije prinosa iz portfelja
umanjenog za troškove upravljanja portfeljem (neto prinos).
(7) Kod utvrđivanja neto prinosa iz stavka 6. ovog članka izuzimaju se primici
od dividendi ili udjela u dobiti, odnosno primici od kamata, po osnovi kojih je
već plaćen porez na dohodak sukladno članku 70. stavcima
1. i 9. ovoga Zakona, te primici od kamata na obveznice, osim onih kamata na obveznice
koje su ostvarene temeljem ulaganja investicijskog društva za račun portfelja
zbirno za račun svih klijenata (fizičkih i pravnih osoba).
(8) Dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka ne oporezuje se ako je
otuđenje izvršeno između bračnih drugova i srodnika u prvoj liniji i drugih
članova uže obitelji iz članka 14. stavaka
5. i 6. ovoga Zakona, između razvedenih bračnih drugova ako je otuđenje u
neposrednoj svezi s razvodom braka, nasljeđivanjem financijske imovine te u
slučaju ako je financijska imovina otuđena nakon dvije godine od dana nabave,
odnosno stjecanja te imovine.
(9) Ako se financijska imovina stečena darovanjem otuđi u roku od dvije godine
od dana nabave darovatelja, otuđitelju (daroprimatelju) utvrđuje se dohodak od
kapitala na način iz stavka 1. ovoga Zakona, te se u tome slučaju danom nabave
financijske imovine za otuđitelja (daroprimatelja) smatra dan nabave pravnog
prednika (darovatelja).
(10) Ako se naknadno otuđi financijska imovina koja je stečena otuđenjem između
bračnih drugova i srodnika u prvoj liniji te drugih članova uže obitelji iz članka 14. stavaka
5. i 6. ovoga Zakona i/ili otuđenjem između razvedenih bračnih drugova koje je
u neposrednoj svezi s razvodom braka i/ili otuđenjem koje je u neposrednoj
svezi s nasljeđivanjem, po osnovi kapitalne dobiti koja se pri tom ostvari
utvrđuje se dohodak od kapitala, pri čemu se danom stjecanja financijske
imovine smatra dan prvotnog stjecanja kada je primijenjeno izuzeće od
oporezivanja.
(11) Kapitalni gubici mogu se odbiti samo od dohotka od kapitalnih dobitaka
koji je ostvaren u istoj kalendarskoj godini. U kapitalni gubitak uračunavaju
se i svi pripadajući troškovi koji su naplaćeni na teret poreznog obveznika.
Kapitalni gubitak iskazuje se najviše do visine porezne osnovice.
(12) Ako dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka nije utvrđen ili
nije prijavljen po tržišnim cijenama, dohodak će utvrditi Porezna uprava prema
tržišnim cijenama.
Dohodak od kapitala po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica
Članak 68.
(1) Dohotkom od kapitala iz članka 64. stavka 1. ovoga Zakona smatraju se i primici u naravi po osnovi udjela u dobiti članova uprave trgovačkih društava, a koje ostvaruju putem dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica.
(2) Dohotkom od kapitala iz članka 64. stavka 1. ovoga Zakona smatraju se i primici u naravi po osnovi udjela u dobiti koji se ostvaruju po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica, a koje poslodavci i/ili isplatitelji primitaka daju radnicima.
(3) Dohotkom od kapitala iz članka 64. stavka 1. ovoga Zakona smatraju se i primici koje ostvaruju radnici i članovi uprave tuzemnog društva odnosno fizičke osobe koje nisu u radnom odnosu s isplatiteljem po osnovi udjela u dobiti putem dodjele vlastitih dionica povezanog društva u tuzemstvu ili u inozemstvu ili realizacijom prava iz opcijskog ugovora sklopljenog s povezanim društvom u tuzemstvu ili u inozemstvu.
(4) Dohodak od kapitala po osnovi opcijske kupnje dionica iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka utvrđuje se kao razlika između tržišne vrijednosti dionice i opcijskim ugovorom utvrđene cijene dionica, ako je tržišna vrijednost viša u trenutku realizacije prava iz opcije.
(5) Realizacijom prava iz opcije u smislu stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka smatra se trenutak kupnje dionica društva od strane vlasnika opcije (članova uprave društva), radnika i drugih fizičkih osoba ili trenutak prijenosa prava na kupnju dionica društva na treću osobu.
(6) Dohodak od kapitala po osnovi opcijske kupnje vlastitih dionica utvrđuje se poreznom obvezniku koji je vlasnik opcije u trenutku realizacije prava iz opcije prema stavku 5. ovoga članka.
(7) Primici po osnovi udjela u dobiti koje članovi uprave trgovačkih društava ostvaruju dodjelom vlastitih dionica tih društava, kao i po osnovi dodjele dionica koje poslodavci i/ili isplatitelji daju radnicima i/ili fizičkim osobama koje nisu u radnom odnosu s isplatiteljem primitka utvrđuju se u visini tržišne vrijednosti ili razlike između tržišne vrijednosti dodijeljenih dionica i plaćene naknade, ako se dionice stječu uz djelomičnu naknadu.
Dohodak od kapitala po osnovi dividendi i udjela u dobiti
Članak 69.
(1) Dohotkom od kapitala smatraju se i primici od
dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu i drugi
istovjetni primici koji se smatraju raspodjelom dobiti
(2) Dohodak od kapitala ne utvrđuje se po osnovi dividendi i udjela u dobiti
ako su dividende i ti udjeli iskorišteni za uvećanje temeljnog kapitala društva
ili ako su ostvareni od ulaganja Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata
i članova njihovih obitelji te su namijenjeni i dijele se članovima tog fonda.
Utvrđivanje poreza na dohodak od kapitala
Članak 70.
(1) Porez na dohodak od kapitala po osnovi kamata
iz članka 65. ovoga
Zakona obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji istodobno s isplatom
ili pripisom primitka kao porez po odbitku, po stopi od 12%.
(2) Porez na dohodak od kapitala po osnovi izuzimanja imovine i korištenja
usluga iz članka 66. ovoga
Zakona obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji istodobno s isplatom
primitka, kao porez po odbitku, po stopi od 36%.
(3) Porez na dohodak od kapitala po osnovi izuzimanja iz članka 66. ovoga
Zakona plaća se po odbitku na način propisan stavkom 2. ovoga članka, i to do
trenutka podnošenja prijave poreza na dobit.
(4) Porezni obveznik – imatelj financijske imovine obvezan je porez na dohodak
od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka iz članka 67. stavaka
1. i 2. ovoga Zakona, osim kapitalnih dobitaka po osnovi otuđenja udjela u
kapitalu trgovačkog društva koji nisu prenosivi na tržištu kapitala u skladu s
posebnim propisom, obračunati, obustaviti i uplatiti do posljednjeg dana
mjeseca veljače tekuće godine za sve kapitalne dobitke ostvarene u prethodnoj
godini umanjene za ostvarene kapitalne gubitke iz članka 67. stavka
11. ovoga Zakona po stopi od 12%.
(5) Porezni obveznik iz stavka 4. ovoga članka obvezan je voditi evidenciju
istovrsne financijske imovine po metodi uzastopnih cijena (FIFO).
(6) Evidencija iz stavka 5. ovoga članka za financijsku imovinu ostvarenu na
inozemnom tržištu može se voditi u valuti stjecanja financijske imovine.
(7) Iznimno od stavaka 4. i 5. ovoga članka, vođenje evidencije iz stavka 5.
ovoga članka, utvrđivanje dohotka od kapitala te obračun poreza na dohodak od
kapitala i izvješćivanje o istom može u ime i za račun poreznog obveznika –
imatelja financijske imovine preuzeti investicijsko društvo i kreditna
institucija koja obavlja investicijske usluge, aktivnosti i pomoćne usluge kako
je određeno zakonom koji uređuje poslovanje na tržištu kapitala, subjekt za
zajednička ulaganja, društvo za upravljanje, osoba koje temeljem ugovornog
odnosa upravljaju financijskom imovinom poreznog obveznika, financijska
organizacija ili institucionalni investitor (dalje u tekstu: financijski
posrednik).
(8) Iznimno od stavaka 4., 5. i 7. ovoga članka, porezni obveznik – imatelj financijske
imovine može izabrati da Središnje klirinško depozitarno društvo d. d. (dalje u
tekstu: SKDD) u njegovo ime i za njegov račun vodi evidenciju iz stavka 5.
ovoga članka, utvrđuje dohodak od kapitala te obračunava porez na dohodak od
kapitala i o istom izvješćuje Poreznu upravu za cjelokupnu financijsku imovinu.
(9) U slučaju iz stavka 8. ovoga članka financijski posrednik odnosno sam
porezni obveznik za imovinu ili sam porezni obveznik za kapitalne dobitke
ostvarene u inozemstvu bez tuzemnog posrednika, osim kapitalnih dobitaka po
osnovi otuđenja udjela u kapitalu trgovačkog društva koji nisu prenosivi na
tržištu kapitala u skladu s posebnim propisom, dužni su dostavljati SKDD-u sve
podatke bitne za utvrđivanje poreza na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih
dobitaka iz članka 67. stavaka 1. i 2.
ovoga Zakona, a osobito podatke o stanju istovrsne financijske imovine na
početku i na kraju obračunskog razdoblja, kao i podatak o ostvarenim kapitalnim
dobicima koji sukladno članku 67. stavku 8. ovoga Zakona ne podliježu
oporezivanju.
(10) Iznimno od stavka 9. ovoga članka, subjekti za zajednička ulaganja i
upravitelji portfelja mogu dostavljati SKDD-u samo podatke o ostvarenim
oporezivim kapitalnim dobicima i porezno priznatim kapitalnim gubicima u
poreznom razdoblju.
(11) Podaci iz stavaka 9. i 10. ovoga članka dostavljaju se SKDD-u tijekom
poreznog razdoblja, a najkasnije do 15. siječnja tekuće godine za prethodnu
godinu. Ako osobe navedene u stavcima 9. i 10. ovoga članka nemaju podatak o
ostvarenim kapitalnim dobicima koji sukladno članku 67. stavku 8.
ovoga Zakona ne podliježu oporezivanju, dužni su to posebno navesti.
(12) SKDD je dužan temeljem podataka iz stavaka 9. i 10. ovoga članka u ime i
za račun poreznog obveznika – imatelja financijske imovine utvrditi dohodak od
kapitala te obračunati porez na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih
dobitaka po stopi iz stavka 4. ovoga članka.
(13) SKDD je dužan o obračunu iz stavka 12. ovoga članka do 31. siječnja tekuće
godine za prethodnu godinu obavijestiti poreznog obveznika – imatelja
financijske imovine o svim podacima temeljem kojega je napravljen obračun, kao
i o podacima o načinu i roku uplate obračunanog poreza na dohodak od kapitala
po osnovi kapitalnih dobitaka.
(14) Porezni obveznik – imatelj financijske imovine je obvezan porez na dohodak
od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka prema obračunu iz stavka 12. ovoga
članka uplatiti do posljednjeg dana mjeseca veljače tekuće godine. U istom roku
SKDD je dužan Poreznoj upravi dostaviti propisano izvješće.
(15) Ako porezni obveznik – imatelj financijske imovine osporava obračun iz
stavka 12. ovoga članka može sam Poreznoj upravi dostaviti propisano izvješće u
propisanom roku te priložiti evidenciju istovrsne financijske imovine po metodi
uzastopnih cijena (FIFO), kao i ostalu dokumentaciju kojom se može dokazati
stanje drugačije od stanja koje je utvrdila SKDD.
(16) Porezna uprava će, nakon utvrđivanja činjeničnog stanja, a vezano uz
izvješće poreznog obveznika iz stavka 15. ovoga članka, ili prihvatiti izvješće
i o tome izvijestiti SKDD ili zaprimljeno izvješće odbiti rješenjem.
(17) Porez na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka od otuđenja
udjela u kapitalu trgovačkog društva koji nisu prenosivi na tržištu kapitala u
skladu s posebnim propisom iz članka 67. stavka 1.
ovoga Zakona porezni obveznik plaća prema rješenju Porezne uprave u roku od 15
dana od dana dostave rješenja, po stopi od 12%. Otuđenje financijske imovine po
osnovi udjela u kapitalu porezni obveznik obvezan je prijaviti nadležnoj
ispostavi Porezne uprave najkasnije u roku od osam dana od dana otuđenja.
(18) Porez na dohodak od kapitala po osnovi dodjele ili opcijske kupnje
vlastitih dionica iz članka 68. ovoga
Zakona plaća se po odbitku, po stopi od 24%.
(19) Porez na dohodak od kapitala po osnovi primitaka od dividendi ili udjela u
dobiti na temelju udjela u kapitalu iz članka 69. ovoga
Zakona plaća se po odbitku, po stopi od 12%.
(20) Porez na dohodak od kapitala po osnovi primitaka od dividendi i udjela u
dobiti na temelju udjela u kapitalu iz članka 69. ovoga
Zakona oporezuje se pri isplati na način propisan stavkom 9. ovoga članka.
(21) Ministar financija pravilnikom propisuje oblik i sadržaj evidencije iz
stavka 5. ovoga članka te način provedbe ovoga članka.
Izvješćivanje
Članak 71.
(1) Isplatitelji ili sami porezni obveznici, ako im je
ovim Zakonom propisana obveza izvješćivanja, obvezni su o isplaćenim primicima
po osnovi koji se utvrđuje dohodak od kapitala i obustavljenom i uplaćenom
porezu na dohodak dostavljati Poreznoj upravi izvješća u propisanom roku na
propisanom obrascu, osim ako je ovim Zakonom drukčije uređeno.
(2) Ministar financija pravilnikom propisuje oblik, sadržaj, rokove te način
dostavljanja podataka o isplaćenim primicima i uplaćenom porezu za potrebe
Porezne uprave i Središnjeg registra osiguranika.
POGLAVLJE IV. - UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD OSIGURANJA
Dohodak od osiguranja
Članak 72.
Brisano
Utvrđivanje poreza na dohodak od osiguranja
Članak 73.
Brisano
Evidencije i izvješća
Članak 74.
Brisano
POGLAVLJE V. - UTVRĐIVANJE KONAČNOG DRUGOG DOHOTKA
Drugi dohodak po osnovi povrata doprinosa
Članak 75.
(1) Drugim dohotkom smatra se primitak po osnovi povrata
doprinosa iz stavka 2. ovoga članka.
(2) Primitkom po osnovi povrata doprinosa smatra se iznos vraćenog doprinosa iz
osnovice za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti,
a koji je, za određeno razdoblje obračuna doprinosa, obračunan i uplaćen iz
iznosa koji prelazi iznos najviše godišnje osnovice prema zakonu kojim se
uređuju doprinosi za obvezna osiguranja.
(3) Pri utvrđivanju drugog dohotka po osnovi povrata doprinosa ne priznaju se
izdaci.
Drugi dohodak po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena
Članak 76.
(1) Drugim dohotkom smatra se primitak utvrđen kao
razlika između vrijednosti stečene imovine i značajnih izdataka učinjenih
osobito za luksuz, zabavu i razonodu s jedne strane (dalje u tekstu: stečena
imovina) i dokazane visine sredstava za njezino stjecanje i stjecanje tih
izdataka s druge strane.
(2) Drugi dohodak iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se na način propisan člancima 88. i 89. ovoga
Zakona.
Drugi dohodak po osnovi privremenih odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi
Članak 76.a
(1) Drugim dohotkom smatraju se primici ostvareni po osnovi privremenih odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi sukladno posebnom propisu kojim se uređuje tržište rada.
(2) Pri utvrđivanju drugog dohotka iz stavka 1. ovoga članka ne priznaju se izdaci.
Utvrđivanje poreza na dohodak od drugog dohotka po osnovi povrata doprinosa
Članak 77.
Porez na dohodak po osnovi povrata doprinosa prema članku 75. ovoga Zakona obračunava, obustavlja i uplaćuje Porezna uprava nadležna prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika, kao porez po odbitku, i to iz iznosa vraćenih doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti prema zakonu kojim se uređuju doprinosi za obvezna osiguranja po stopi od 36%.
Utvrđivanje poreza na dohodak od drugog dohotka po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena
Članak 78.
(1) Porez na dohodak od drugog dohotka iz članka 76. ovoga
Zakona obračunava Porezna uprava po stopi od 36%.
(2) Obračunani porez na dohodak iz stavka 1. uvećava se za 50%.
(3) O utvrđenom i obračunanom porezu na dohodak iz stavka 2. ovoga članka
Porezna uprava donosi porezno rješenje.
(4) Porezni obveznik kojem je utvrđen i obračunan drugi dohodak iz stavka 1.
ovoga članka obvezan je isti uplatiti u roku od 15 dana od dana dostave
poreznog rješenja iz stavka 3. ovoga članka.
Utvrđivanje poreza na dohodak od drugog dohotka po osnovi privremenih odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi
Članak 78.a
(1) Porez na dohodak od drugog dohotka iz članka 76.a ovoga Zakona plaća se po odbitku, po stopi od 12%.
(2) Porez na dohodak iz stavka 1. ovoga članka obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji do posljednjeg dana u mjesecu u kojem je izvršena isplata odnosno davanje.
(3) Isplatitelji su obvezni dostavljati Poreznoj upravi izvješća o isplaćenim primicima po osnovi kojih se utvrđuje drugi dohodak i obustavljenom i uplaćenom porezu na dohodak, u propisanom roku, na propisanom obrascu.
DIO ČETVRTI - UTVRĐIVANJE ZAJEDNIČKOG DOHOTKA
Članak 79.
(1) Dohodak ostvaren obavljanjem zajedničke samostalne
djelatnosti iz članka 29. ovoga Zakona utvrđuje se kao jedinstveni dohodak u
skladu s odredbama članaka 30. – 35. ovoga
Zakona. Zajednički ostvaren dohodak ili gubitak dijeli se na pojedine
supoduzetnike prema ugovoru. Ako ugovor nije sklopljen, dohodak ili gubitak se
dijeli na jednake dijelove.
(2) Dijelu dohotka ili gubitka svakog supoduzetnika utvrđenog prema stavku 2.
ovoga članka dodaju se primici koje pojedini supoduzetnik ostvari za svoj rad
ili druge naknade, a koji su kao poslovni izdaci smanjili dohodak od zajedničke
djelatnosti. Od dijela dohotka ili gubitka svakog supoduzetnika utvrđenog prema
stavku 2. ovoga članka odbijaju se izdaci koji su nastali pojedinom
supoduzetniku, a kao poslovni izdaci nisu smanjili dohodak od zajedničke
djelatnosti.
(3) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka odnose se i na slučajeve kada više
fizičkih osoba zajednički ostvaruje dohodak od imovine i imovinskog prava
(suvlasnici i supoduzetnici).
(4) Zajednički dohodak od imovine i imovinskih prava utvrđuje se prema
odredbama članaka 56. i 60.ovoga
Zakona.
(5) Supoduzetnici koji ostvaruju zajednički dohodak iz stavaka 1. i 4. ovoga
članka obvezni su imenovati nositelja zajedničke djelatnosti, koji je
prvenstveno odgovoran za vođenje poslovnih knjiga, plaćanje poreznih i drugih obveza,
podnošenje prijava i izvješća i izvršavanje drugih propisanih obveza koje
proizlaze iz zajedničke djelatnosti i zajedničke imovine i imovinskih prava.
Nerezident ne može biti imenovan nositeljem zajedničke djelatnosti, osim u
slučaju da su svi supoduzetnici nerezidenti. Ako supoduzetnici ne imenuju
nositelja zajedničke djelatnosti, imenovat će ga Porezna uprava.
(6) Nositelj zajedničke djelatnosti iz stavka 5. ovoga članka obvezan je po
isteku poreznog razdoblja (kalendarske godine) ispostavi Porezne uprave
nadležnoj prema svome prebivalištu ili uobičajenom boravištu podnijeti prijavu
o utvrđenom dohotku od zajedničke djelatnosti.
(7) Prijava o utvrđenom dohotku od zajedničke djelatnosti podnosi se do kraja
mjeseca siječnja tekuće za proteklu godinu.
(8) Ministar financija pravilnikom propisuje oblik i sadržaj prijave o
utvrđenom zajedničkom dohotku iz stavka 6. ovoga članka.
DIO PETI - UTVRĐIVANJE INOZEMNOG DOHOTKA
POGLAVLJE I. - OPĆE ODREDBE
Članak 80.
(1) Pri utvrđivanju oporezivog dohotka iz članka 12. stavka
7. ovoga Zakona odredbe međunarodnih ugovora koji su sklopljeni i potvrđeni u
skladu s Ustavom Republike Hrvatske, a koji su na snazi, imaju prednost pred
odredbama tuzemnog Zakona.
(2) Porez koji je rezident platio u inozemstvu temeljem inozemnog dohotka
uračunat će se u tuzemni porez na dohodak za svaki pojedinačni inozemni dohodak
zasebno, osim ako je ovim Zakonom drukčije uređeno.
(3) Porez plaćen u inozemstvu može se uračunati samo na temelju potvrde
inozemnog poreznog tijela ili za to ovlaštene osobe o uplaćenom porezu u
inozemstvu.
(4) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, porez koji je rezident platio u
inozemstvu temeljem inozemnog dohotka neće se uračunati u tuzemni porez na
dohodak ako isti nije plaćen u inozemstvu u skladu s odredbama međunarodnog
ugovora, ako je međunarodni ugovor u primjeni.
(5) Uračunavanje inozemnog poreza u tuzemni porez na dohodak obavlja se u
godišnjem obračunu poreza putem podnesene godišnje porezne prijave, odnosno u
posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak te u slučaju konačnog
oporezivanja putem podnesenog izvješća iz članka 81. stavka
4. ovoga Zakona.
Članak 80.a
(1) Oporeziv dohodak iz članka 12. stavka 7. ovoga Zakona preuzima se na način kako ga je utvrdila država izvora dohotka.
(2) Oporeziv dohodak iz stavka 1. ovoga članka umanjuje se za obvezne doprinose ako oni nisu bili priznati kao izdatak u državi izvora dohotka.
(3) Porezni obveznici koji ostvaruju dohodak iz stavka 1. ovoga članka koji se sukladno odredbama ovoga Zakona smatra dohotkom od samostalne djelatnosti dužni su upisati se u registar poreznih obveznika poreza na dohodak, ali nisu dužni utvrđivati taj dohodak na temelju poslovnih knjiga i evidencija iz članka 34. stavka 1. ovoga Zakona.
(4) Odredbe stavaka 1. i 3. ovoga članka neće se primjenjivati ako država izvora, sukladno odredbama međunarodnog ugovora, nije imala pravo oporezivanja odnosnog dohotka ili ako država izvora ne oporezuje odnosni dohodak, prema izvoru dohotka iz članka 5. ovoga Zakona odnosno po pojedinoj osnovi dohotka prema izvorima dohotka iz članka 5. ovoga Zakona, ili ako porezni obveznik izabere u Republici Hrvatskoj utvrđivati i plaćati predujmove poreza na dohodak, odnosno konačni porez na dohodak, sukladno odredbama ovoga Zakona.
POGLAVLJE II. - OBVEZE OBRAČUNA I UPLATE POREZA NA DOHODAK I IZVJEŠĆIVANJE O INOZEMNOM DOHOTKU
Članak 81.
(1) Tuzemni poslodavac za izaslanog radnika, odnosno sam
porezni obveznik rezident koji oporezivi dohodak iz članka 6. ovoga
Zakona ostvari izravno iz inozemstva ili u inozemstvu, obvezan je, neovisno od
drugih odredaba ovoga Zakona, na taj dohodak obračunati predujam poreza na dohodak,
odnosno konačni porez, i uplatiti ga u roku od 30 dana od dana primitka,
odnosno od dana isplate dohotka osim ako ovim Zakonom nije propisano da se
porez plaća prema rješenju Porezne uprave ili godišnje. U istom roku tuzemni
poslodavac za izaslanog radnika, odnosno sam porezni obveznik obvezan je
Poreznoj upravi dostaviti propisano izvješće, osim ako je ovim Zakonom drukčije
uređeno.
(2) Porezni obveznik rezident koji ostvaruje mirovinu ostvarenu iz inozemstva
ili u inozemstvu predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada po osnovi te
mirovine uplaćuje prema rješenju Porezne uprave do posljednjeg dana u mjesecu
za tekući mjesec, odnosno tromjesečno do posljednjeg dana svakog tromjesečja
ako je utvrđeni mjesečni predujam poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak
do 100,00 kuna.
(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka porezni obveznik rezident koji
ostvaruje primitke iz inozemstva ili u inozemstvu za koje u tijeku poreznog
razdoblja postoji obveza plaćanja predujma poreza na dohodak, odnosno konačnog
poreza na dohodak, u inozemstvu, nije obvezan plaćati predujam poreza na
dohodak, odnosno konačni porez na dohodak, u tuzemstvu tijekom poreznog
razdoblja, o čemu je obvezan izvijestiti Poreznu upravu u roku od osam dana od
dana ostvarenog prvog primitka u tekućoj godini. Isto se primjenjuje i za
primitke rezidenata izaslanih na rad u inozemstvo po nalogu tuzemnog
poslodavca, kao i za primitke rezidenata ostvarene radom u svojstvu zastupnika
u Europskom parlamentu.
(4) Tuzemni poslodavac za izaslanog radnika, odnosno sam porezni obveznik iz
stavka 3. ovoga članka, obvezan je dostaviti Poreznoj upravi podatke o
ostvarenom dohotku i plaćenom porezu u inozemstvu, koji odgovara tuzemnom
porezu na dohodak, i to na propisanom izvješću do 31. siječnja tekuće godine za
prethodnu godinu. Isto se primjenjuje i u slučaju kada Republika Hrvatska u
skladu s međunarodnim ugovorom izuzima taj dohodak od oporezivanja. Ako do
navedenoga roka tuzemni poslodavac, odnosno sam porezni obveznik iz opravdanih
razloga ne posjeduje podatak o uplaćenom inozemnom porezu, a isti želi
uračunati u tuzemnu poreznu obvezu, o tome je dužan izvijestiti Poreznu upravu
i naknadno dostaviti podatak o uplaćenom inozemnom porezu, a najkasnije do 30.
studenog tekuće godine za prethodnu godinu.
(5) Temeljem dostavljenog izvješća iz stavka 4. ovoga članka Porezna uprava
izvršit će obračun poreza na dohodak sukladno odredbama ovoga Zakona, uz
primjenu uračunavanja poreza koji je rezident platio u inozemstvu, a koji
odgovara tuzemnom porezu na dohodak, pod uvjetom propisanim člankom 80. stavkom
3. ovoga Zakona.
(6) Konačan porez na inozemni dohodak utvrđen temeljem ostvarenog konačnog
dohotka iz članka 12.stavka
4. ovoga Zakona, uz prethodno uračunavanje plaćenog inozemnog poreza na način
propisan stavkom 5. ovoga članka, porezni obveznik plaća prema rješenju Porezne
uprave u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.
(7) Ministar financija pravilnikom propisuje način uračunavanja poreza na
dohodak plaćenog u inozemstvu te oblik i sadržaj izvješća o ostvarenom
inozemnom dohotku i plaćenom porezu u inozemstvu.
DIO VI. - UTVRĐIVANJE PAUŠALNOG DOHOTKA I PAUŠALNOG POREZA NA DOHODAK
Članak 82.
(1) Poreznom obvezniku koji obavlja djelatnost iz članka 29. stavka 1.
točke 1. i stavka 3. ovoga Zakona, a nije po toj osnovi obveznik poreza na
dodanu vrijednost prema zakonu kojim se uređuje porez na dodanu vrijednost te
koji po osnovi te djelatnosti u poreznom razdoblju ne ostvaruje ukupni godišnji
primitak veći od iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu
vrijednost prema zakonu kojim se uređuje porez na dodanu vrijednost, dohodak i
porez na dohodak može se utvrđivati i u paušalnom iznosu.
(2) Poreznom obvezniku koji ostvaruje dohodak iz članka 57. stavka 2.
ovoga Zakona (iznajmljivanje stanova, soba i postelja putnicima i turistima i
organiziranje kampova), a nije po toj osnovi obveznik poreza na dodanu
vrijednost prema zakonu kojim se uređuje porez na dodanu vrijednost, dohodak i
porez na dohodak utvrđuje se u paušalnom iznosu.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, porezni obveznik nerezident upisan u
registar obveznika poreza na dodanu vrijednost čija vrijednost isporuka u
prethodnoj kalendarskoj godini nije bila veća od iznosa propisanog za obvezni
ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost prema zakonu kojim se uređuje porez
na dodanu vrijednost, a ispunjava uvjete iz stavka 2. ovoga članka te ispunjava
uvjete prema posebnim propisima, može utvrđivati i plaćati porez na dohodak u
paušalnom iznosu.
(4) Porezni obveznik iz stavaka 1. – 3. ovoga članka koji porez na dohodak
plaća u paušalnom iznosu ne vodi poslovne knjige iz članka 34. stavka 2.
ovoga Zakona, osim evidencije o prometu.
(5) Godišnji porez u paušalnom iznosu po stopi od 12% utvrđuje Porezna uprava
rješenjem. Rješenje o utvrđenom godišnjem porezu vrijedi do izmjene. Razlika
godišnjeg paušalnog poreza za uplatu ili za povrat, koji ostvaruju obveznici
poreza na dohodak od samostalne djelatnosti, utvrđuje se na temelju izvješća iz
stavka 8. ovoga članka, koje porezni obveznik podnosi Poreznoj upravi
najkasnije u roku od 15 dana od dana isteka godine za koju se izvješće podnosi.
Porezni obveznik obvezan je razliku godišnjeg paušalnog poreza uplatiti s danom
podnošenja izvješća.
(6) Porezna uprava može na temelju obavljenog nadzora i prikupljenih podataka o
ostvarenom prometu ukinuti rješenje iz stavka 5. ovoga članka i donijeti
rješenje o plaćanju predujma poreza u skladu s člankom 37. stavkom
1. ovoga Zakona, ako utvrdi da je porezni obveznik ostvario primitke iznad
iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost,
odnosno iznad iznosa iz stavka 1. ovoga članka.
(7) U slučaju iz stavka 6. ovoga članka porezni obveznik je obvezan prijeći na
utvrđivanje dohotka od samostalne djelatnosti na način propisan odredbama članaka 30. – 35. ovoga
Zakona.
(8) Ministar financija pravilnikom propisuje samostalne djelatnosti prema
stavku 1. ovoga članka koje će se paušalno oporezivati, visinu paušalnog
dohotka i poreza na dohodak, rokove plaćanja poreza te evidencije i izvješća u
svezi s paušalnim oporezivanjem.
(9) Ministar financija pravilnikom propisuje djelatnosti iznajmljivanja i organiziranja kampova prema stavcima 2. i 3. ovoga članka koje će se paušalno oporezivati, visinu paušalnog dohotka, rokove plaćanja poreza, evidencije i izvješća u svezi s paušalnim oporezivanjem te kriterije po kojima će predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave svojom odlukom propisati visine paušalnog poreza na dohodak u Zakonom predviđenom rasponu.
DIO SEDMI - DOSTAVLJANJE IZVJEŠĆA I DRUGE OBVEZE
POGLAVLJE I. - DOSTAVLJANJE PODATAKA OD POREZNIH OBVEZNIKA
Članak 83.
(1) Porezni obveznici koji počinju obavljati samostalnu
djelatnost iz članka 29. ovoga
Zakona, porezni obveznici koji počinju davati u najam i zakup pokretnine,
stvari i nekretnine i porezni obveznici koji počinju ostvarivati dohodak
izravno iz inozemstva dužni su Poreznoj upravi prijaviti početak obavljanja
djelatnosti, iznajmljivanja i ostvarivanja dohotka, u roku od osam dana od dana
početka obavljanja djelatnosti, odnosno od dana početka ostvarivanja dohotka.
(2) U roku iz stavka 1. ovoga članka porezni obveznici koji počinju obavljati
samostalnu djelatnost iz članka 29. ovoga
Zakona dužni su nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svome prebivalištu ili
uobičajenom boravištu dati podatke o osobi koja im vodi poslovne knjige.
(3) Porezna uprava može temeljem prikupljenih podataka o dohotku od
nesamostalnog rada, obveznim doprinosima i predujmu poreza na dohodak i prireza
porezu na dohodak koje porezni obveznici dostavljaju na propisanom izvješću, na
svojim mrežnim stranicama objaviti popis poreznih obveznika/poslodavaca koji ne
isplaćuju plaću svojim radnicima, odnosno koji su na dostavljenim izvješćima
tri mjeseca uzastopno ili tri mjeseca u vremenskom razdoblju od šest mjeseci
iskazali samo obračun doprinosa sukladno članku 24.stavku
2. Zakona o doprinosima. Popis sadržava: ime i prezime ili naziv poslodavca,
godinu rođenja fizičke osobe poslodavca, mjesto prebivališta ili uobičajenog
boravišta fizičke osobe ili sjedišta pravne osobe poslodavca, broj radnika
kojima na izvješću nije iskazana isplata plaće i razdoblje na koje se ta
izvješća odnose. Na zahtjev osobe koja dokaže pravni interes, Porezna uprava
popis može dopuniti i drugim podacima potrebnim radi nespornog utvrđivanja
identiteta pojedinačnog poreznog obveznika s ovoga popisa, kao što su: datum i
mjesec rođenja fizičke osobe poslodavca i ime roditelja fizičke osobe
poslodavca.
(4) Porezna uprava može, putem sustava ePorezna, temeljem podataka iz svojih
službenih evidencija, omogućiti isplatiteljima primitaka od kojih se utvrđuje
drugi dohodak, dohodak od imovinskih prava i kapitala, uvid u podatke koji se
odnose na pripadnost općini/gradu primatelja.
POGLAVLJE II. - DOSTAVLJANJE PODATAKA OD NADLEŽNIH DRŽAVNIH TIJELA
Članak 84.
(1) Nadležna tijela državne uprave, pravne osobe s javnim
ovlastima, odnosno druge nadležne organizacije dužne su Poreznoj upravi
dostaviti sva odobrenja za obavljanje djelatnosti obrta i slobodnih zanimanja,
te rješenja o privremenoj obustavi i prestanku djelatnosti, odnosno slobodnih zanimanja
istodobno s dostavom odobrenja, odnosno rješenja poreznom obvezniku.
(2) Podaci iz stavka 1. ovoga članka mogu se dostaviti i elektroničkim putem,
odnosno na nosačima podataka.
POGLAVLJE III. - DOSTAVLJANJE PODATAKA OD DRUGIH PRAVNIH I FIZIČKIH OSOBA
Članak 85.
(1) Pravne i fizičke osobe te druge organizacije dužne su
Poreznoj upravi na njezin zahtjev dostaviti podatke o isporučenoj robi i
uslugama što su im obavili obveznici poreza na dohodak te druge propisane
podatke o isplaćenim plaćama, mirovinama i drugim primicima po osnovi
nesamostalnog rada i djelatnosti, za godinu za koju se utvrđuje porez na
dohodak.
(2) Banke i druge financijske organizacije koje obavljaju poslove platnog
prometa dužne su Poreznoj upravi na njezin zahtjev dostaviti podatke o prometu
preko računa obveznika poreza na dohodak. Na zahtjev Porezne uprave dužne su te
podatke za pojedine obveznike poreza na dohodak dostaviti i tijekom godine.
(3) Osobe i organizacije iz stavaka 1. i 2. ovoga članka dužni su Poreznoj upravi
omogućiti uvid u poslovne knjige i evidencije radi utvrđivanja podataka
potrebnih za utvrđivanje poreza.
(4) Podaci iz stavaka 1. i 2. ovoga članka mogu se dostaviti i elektroničkim
putem, odnosno na nosačima podataka.
(5) Osobe i organizacije iz stavaka 1. i 2. ovoga članka dužne su Poreznoj
upravi u propisanom roku na propisanom obrascu dostavljati i podatke o
isplaćenim propisanim primicima na koje se ne plaća porez na dohodak i o drugim
propisanim primicima koji se u smislu ovoga Zakona ne smatraju dohotkom.
(6) Ministar financija pravilnikom propisuje oblik, sadržaj, rokove te način
dostavljanja podataka o isplaćenim primicima i uplaćenom porezu iz stavka 5.
ovoga članka za potrebe Porezne uprave i Središnjeg registra osiguranika.
POGLAVLJE IV. - OBVEZA ISPLATE NA RAČUN
Članak 86.
(1) Tijela državne uprave i pravosudna tijela i druga
državna tijela, tijela i službe jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave, zavodi, neprofitne organizacije, poduzetnici – pravne i fizičke
osobe, obavljaju isplate primitaka koji se smatraju dohotkom obveznicima poreza
na dohodak te isplate primitaka koji se ne smatraju dohotkom, odnosno na koje
se ne plaća porez na dohodak fizičkim osobama na njihov žiroračun kod banke, a
iznimno na njihov tekući račun sukladno posebnim propisima te u gotovom novcu
na propisan način.
(2) Ministar financija pravilnikom propisuje isplate primitaka koje se mogu
izvršiti na tekući račun, odnosno u gotovom novcu.
POGLAVLJE V. - REGISTAR POREZNIH OBVEZNIKA
Članak 87.
(1) Radi osiguranja podataka potrebnih za utvrđivanje
poreza, porezni obveznici, odnosno opunomoćenici dužni su ispostavi Porezne
uprave nadležnoj prema njihovu prebivalištu ili uobičajenom boravištu podnijeti
prijavu radi upisa u registar obveznika poreza na dohodak.
(2) Prijava radi upisa u registar poreznih obveznika podnosi se za dohodak od:
1. obrtničke djelatnosti, djelatnosti slobodnih zanimanja, djelatnosti
poljoprivrede i šumarstva te druge djelatnosti koje se oporezuju kao obrtničke
prema članku 29. ovoga
Zakona
2. imovine prema člancima 56. – 58. ovoga
Zakona
3. nesamostalnog rada ostvarenog izravno iz ili u inozemstvu i u diplomatskom,
odnosno konzularnom predstavništvu strane države i međunarodnoj organizaciji
ili u predstavništvu ili organizaciji koja na teritoriju Republike Hrvatske ima
diplomatski imunitet
4. samostalne djelatnosti iz inozemstva
5. imovine i imovinskih prava iz inozemstva
6. kapitala i drugog dohotka iz inozemstva
7. obrtničke djelatnosti i djelatnosti iznajmljivanja stanova, soba i postelja
putnicima i turistima i organiziranja kampova za koje se počinje paušalno
utvrđivati dohodak prema članku 82. ovoga
Zakona i/ili
8. djelatnosti slobodnih zanimanja iz članka 29. stavka 2.
točke 4. ovoga Zakona koje se oporezuju prema članku 39. ovoga
Zakona.
(3) Prijavu u registar poreznih obveznika podnose i porezni obveznicu koji
ostvaruju dohodak te primitke na koje se ne plaća porez na dohodak i druge
primitke koji se u smislu ovoga Zakona ne smatraju dohotkom iz inozemstva te
primitke koji bi bili oporezivi porezom na dohodak da međunarodnim ugovorima
nije drukčije uređeno.
(4) Prijava se podnosi u roku od osam dana od dana početka obavljanja
djelatnosti, od dana dostavljanja pisanog zahtjeva za prelazak na utvrđivanje
paušalnog dohotka ili prelaska na oporezivanje po odbitku, odnosno početka
ostvarivanja primitaka.
(5) Porezni obveznici dužni su pri prestanku obavljanja samostalne djelatnosti
i/ili prestanku ostvarivanja dohotka iz inozemstva i/ili prelasku s utvrđivanja
paušalnog dohotka prema članku 82. ovoga
Zakona na utvrđivanje dohotka od samostalne djelatnosti na temelju propisanih
poslovnih knjiga i/ili prestanku utvrđivanja dohotka od imovine i drugog
dohotka na temelju podataka iz propisanih poslovnih knjiga, nadležnoj ispostavi
Porezne uprave podnijeti prijavu o prestanku obavljanja djelatnosti, prestanku
utvrđivanja dohotka na temelju podataka iz propisanih poslovnih knjiga i
prestanku ostvarivanja dohotka, i to u roku iz stavka 4. ovoga članka.
(6) Ministar financija pravilnikom propisuje oblik i sadržaj prijave radi upisa
u registar obveznika poreza na dohodak iz stavka 1. ovoga članka.
POGLAVLJE VI. - USPOREDBA I PRIKUPLJANJE PODATAKA BITNIH ZA OPOREZIVANJE
Usporedba podataka
Članak 88.
(1) Radi pravilnog utvrđivanja obveze poreza na dohodak i
drugih poreza, Porezna uprava je dužna tijekom poreznog razdoblja uspoređivati
podatke o fizičkim osobama kojima raspolaže te na temelju uspoređenih podataka
prikupiti ostale podatke bitne za oporezivanje.
(2) Usporedbu podataka iz stavka 1. ovoga članka Porezna uprava provodi na
temelju svih podataka o ostvarenom dohotku iz članka 5. ovoga
Zakona, ostvarenih primitaka koji se ne smatraju dohotkom iz članka 8. ovoga
Zakona, a i drugih neoporezivih primitka i tražbina te podataka o nabavljenoj
nepokretnoj, pokretnoj i drugoj imovini te drugim izdacima fizičkih osoba i
njihovim obvezama tijekom poreznog razdoblja. Usporedbu obavlja na temelju
podataka s kojima raspolaže, podataka koje priopći porezni obveznik i podataka
iz drugih izvora.
(3) Ako Porezna uprava u tijeku prikupljanja podataka i njihove usporedbe iz
stavaka 1. i 2. ovoga članka utvrdi da izvori za imovinu fizičkih osoba nisu
dokazani, utvrdit će po toj osnovi drugi dohodak u skladu s člankom 76. ovoga
Zakona.
(4) Za svrhe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka Porezna uprava je obvezna
ustrojiti evidencije o imovini poreznih obveznika na temelju podataka iz svojih
evidencija, evidencija tijela državne uprave i evidencija jedinica lokalne i
područne (regionalne) samouprave.
Prikupljanje podataka
Članak 89.
(1) Podatke o poreznim obveznicima prikupljene na temelju
odredaba ovoga Zakona i podatke prikupljene kroz ostale porezne postupke iz
nadležnosti Porezne uprave, Porezna uprava je dužna međusobno uspoređivati.
(2) Radi usporedbe podataka iz stavka 1. ovoga članka Porezna uprava dužna je
prikupiti javno dostupne podatke o poreznim obveznicima, kao i podatke o
imovini dostupne kroz sustave za razmjenu podataka između nadležnih institucija
i Porezne uprave.
(3) Ako usporedba podataka iz stavaka 1. i 2. ovoga članka pokazuje znatna
odstupanja između uobičajenih primitaka poreznih obveznika i nastalih izdataka
za nabavljenu imovinu i utrošena sredstva za potrošnju, Porezna uprava će kroz
postupak provjere pozvati poreznog obveznika da popuni obrazac Izjava fizičke
osobe o izvorima stjecanja imovine, propisan odredbama posebnog propisa.
(4) U provedbi postupka provjere podataka Porezna uprava je ovlaštena tražiti i
razmjenjivati podatke s drugim javno pravnim tijelima te tražiti podatke od
drugih osoba sukladno odredbama posebnog propisa.
(5) Ako u postupku provjere podataka porezni obveznik dostavi vjerodostojnu
dokumentaciju kojom dokazuje izvore sredstava, Porezna uprava će navedene
podatke pridružiti već poznatim podacima za poreznog obveznika.
(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, ako se porezni obveznik ne odazove
pozivu ili ne dostavi vjerodostojnu dokumentaciju, Porezna uprava će u roku od
60 dana putem ovlaštenih osoba pokrenuti postupak utvrđivanja drugog dohotka iz
članka 76. ovoga Zakona.
(7) Na temelju okončanih postupaka pokrenutih na temelju stavaka 5. i 6. ovoga
članka, Porezna uprava će ustrojiti stanje imovine za tog poreznog obveznika na
određeni dan.
(8) Postupak pokrenut na temelju stavaka 5. i 6. ovoga članka provodi se za
imovinu stečenu u rokovima zastare propisane zakonom kojim je uređen opći
porezni postupak.
(9) Izvori i iznosi sredstava kojima se dokazuje vrijednost stečene imovine
moraju se temeljiti na vjerodostojnim ispravama, u protivnom ih Porezna uprava
nije dužna prihvatiti valjanim. Ako porezni obveznik kao vjerodostojne isprave
dostavlja isprave iz razdoblja koja su izvan rokova zastare, iste se mogu
prihvatiti ako se iz svih objektivnih okolnosti može utvrditi njihova
vjerodostojnost.
(10) Ministar financija pravilnikom propisuje što se smatra znatnim
odstupanjima iz stavka 3. ovoga članka, uzimajući pri tome u obzir pojavnosti i
rizike koji utječu na odstupanja te postupke iz stavaka 5. i 6. ovoga članka.
DIO OSMI - POSTUPOVNA ODREDBA
Članak 90.
Glede utvrđivanja, naplate, povrata poreza, žalbenog postupka, zastare i prekršajnog postupka primjenjuju se odredbe zakona kojim je uređen opći porezni postupak, osim ako je ovim Zakonom drugačije uređeno i zakona kojim se uređuje prekršajni postupak.
DIO DEVETI - PREKRŠAJNE ODREDBE
Članak 91.
(1) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit
će se za prekršaj pravna osoba:
1. poslodavac, isplatitelj primitka od nesamostalnog rada, odnosno mirovine,
koji u propisanom roku ne uplati ili uplati manji predujam poreza na dohodak od
nesamostalnog rada (članak 24. stavak
1., članak 25.stavak 5.
i članak 81. stavak
1.)
2. inozemna organizacija koja ne uživa diplomatski imunitet u Republici
Hrvatskoj, sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, koja u propisanom roku ne uplati
ili uplati manji predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada (članak 24. stavak
4.)
3. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, koji u propisanom roku ne uplati
ili uplati manji predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada (članak 25. stavak
1.)
4. poslodavac, odnosno isplatitelj primitka od nesamostalnog rada u naravi,
koji u propisanom roku ne uplati ili uplati manji predujam poreza na dohodak od
nesamostalnog rada (članak 25. stavak 3.)
5. koja Poreznoj upravi na propisanom obrascu ne dostavi ili ne dostavi u roku
podatke o isplaćenim primicima i uplaćenom porezu na dohodak i prirezu (članak 27. stavak
1., članak 41. stavak
1., članak 63.stavak
1., članak 70. stavci 7.
i 14., članak 78.a stavak
3., članak 81. stavci 1.
i 4. i članak 85. stavak
5.)
6. isplatitelj primitka od kojeg se utvrđuje drugi dohodak, koji u propisanom
roku ne uplati ili uplati manji porez na dohodak od drugog dohotka (članak 40. stavak 2.)
7. koja za svoje radnike i fizičke osobe iz članka 21. ovoga
Zakona ako ne izvrši godišnji obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada (članak 47. stavak
1.)
8. isplatitelj primitka od kojeg se utvrđuje dohodak od imovinskih prava, koji
u propisanom roku ne uplati ili uplati manji porez na dohodak od imovinskih
prava (članak 62. stavak
2.)
9. isplatitelj primitka od kojeg se utvrđuje dohodak od imovine po osnovi
posebnih vrsta imovine, koji u propisanom roku ne uplati ili uplati manji porez
na dohodak od imovine (članak 62. stavak
6.)
10. isplatitelj primitka od kojeg se utvrđuje dohodak od kapitala, koji u
propisanom roku ne uplati ili uplati manji porez na dohodak od kapitala (članak 70. stavci
1., 2. i 19.)
11. isplatitelj primitka od kojeg se utvrđuje drugi dohodak, koji u propisanom
roku ne uplati ili uplati manji porez na dohodak od drugog dohotka (članak 78.a stavak
2.)
12. koja isplatu primitaka fizičkim osobama ne obavlja na njihov žiroračun kod
banke, a iznimno na njihov tekući račun kod banke u skladu s posebnim propisima
(članak 86. stavak
1.).
(2) Novčanom kaznom od 5000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba
obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost za prekršaj iz stavka
1. točaka 1. i 4. – 12. ovoga članka koji je počinila u vezi s obavljanjem
njezina obrta ili samostalne djelatnosti.
(3) Novčanom kaznom od 2000,00 do 20.000,00 kuna za prekršaje iz stavka 1.
točaka 1., 4. i 5. ovoga članka kaznit će se fizička osoba.
(4) Novčanom kaznom od 2000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba
u pravnoj osobi za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 92.
(1) Novčanom kaznom od 5000,00 do 50.000,00 kuna kaznit
će se fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost za
prekršaj koji je počinila u vezi s obavljanjem njezina obrta ili samostalne
djelatnosti, a koja:
1. u propisanom roku ne uplati ili uplati manji porez po godišnjoj poreznoj
prijavi (članak 46. stavak
4.)
2. ne uplati mjesečni, tromjesečni, odnosno jednokratni porez na dohodak prema
rješenju Porezne uprave u utvrđenoj visini i u propisanom roku (članak 37. stavak 5.
i članak 62. stavci
1., 3. i 4. i članak 82. stavak
6.)
3. u propisanom roku ne uplati ili uplati manji porez na dohodak (članak 81. stavak
1.)
4. u propisanom roku ne prijavi početak obavljanja djelatnosti, iznajmljivanja
i/ili ostvarivanja dohotka (članak 83. stavak 1.
i članak 87. stavak
1.).
(2) Novčanom kaznom od 2000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba:
1. za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka
2. ako kao imatelj financijske imovine ne uplati ili uplati manji porez na
dohodak od kapitala (članak 70. stavci 4.
i 14.)
3. ako na plati ili plati manji porez na dohodak od kapitala po osnovi
kapitalnih dobitaka od otuđenja udjela u kapitalu koji nisu prenosivi na
tržištu kapitala (članak 70. stavak
17.)
4. ako ne uplati predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada po osnovi
mirovine (članak 81.stavak
2.).
DIO DESETI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 93.
Ministar financija donijet će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona pravilnik iz članka 9. stavka 2., članka 17. stavka 9., članka 25. stavka 7., članka 26. stavka 6., članka 27. stavka 2., članka 34. stavka 6., članka 37. stavka 7., članka 39. stavka 9., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 2., članka 50. stavka 3., članka 53. stavka 7., članka 54. stavka 12., članka 57. stavka 5., članka 58. stavka 10., članka 62. stavka 7., članka 63. stavka 2., članka 70. stavka 21., članka 71. stavka 2., članka 74. stavka 2., članka 79. stavka 8., članka 81. stavka 7., članka 82. stavka 8., članka 85. stavka 6., članka 86. stavka 2., članka 87. stavka 6. i članka 89. stavka 10. ovoga Zakona.
Članak 94.
(1) Dohodak ostvaren do dana stupanja na snagu ovoga
Zakona oporezivat će se po propisima kojima je uređeno oporezivanje dohotka, a
koji su tada bili na snazi.
(2) Porez na dohodak ne plaća se pri isplati dividendi i udjela u dobiti
iz članka 70. ovoga
Zakona ako se isplaćuju iz dobiti ostvarene do 29. veljače 2012., osim
dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu koji su ostvareni u
razdoblju od 1. siječnja 2001. do 31. prosinca 2004., a isplaćuju se nakon
stupanja na snagu ovoga Zakona te se oporezuju stopom predujma poreza na
dohodak od 12%.
(3) Odredbe članka 70. ovoga
Zakona u dijelu koji se odnosi na oporezivanje kapitalnih dobitaka primjenjuju
se pri otuđenju financijske imovine stečene od 1. siječnja 2016.
(4) Na postupke podnošenja i obrade prijave poreza na dohodak za 2016. godinu,
utvrđivanje i plaćanje razlike paušalnog poreza na dohodak za 2016. godinu,
utvrđivanje i plaćanje predujmova poreza na dohodak od samostalne djelatnosti
koji se u 2017. godini utvrđuju na temelju ostvarenog dohotka u 2016. godini,
primjenjuju se odredbe Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br.
177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., 120/13., 125/13., 148/13.,
83/14., 143/14. i 136/15.).
(5) Postupci koji su započeti po članku 63. Zakona o porezu na
dohodak (»Narodne novine«, br. 177/04., 73/08., 80/10.,
114/11., 22/12., 144/12., 120/13., 125/13., 148/13., 83/14., 143/14. i
136/15.), a nisu dovršeni do stupanja na snagu ovoga Zakona, dovršit će se po
odredbama toga Zakona.
(6) Na isplate nakon stupanja na snagu ovoga Zakona u vezi s reinvestiranom
dobiti prema Zakonu o porezu na dobit (»Narodne
novine«, br. 177/04., 90/05., 57/06., 146/08., 80/10., 22/12., 148/13., 143/14.
i 50/16.) u postupku utvrđivanja dohotka i plaćanja poreza na dohodak po osnovi
propisanoj tim zakonom, primijenit će se odredbe propisa kojima se uređuje
oporezivanje dohotka, a koje su bile na snazi u trenutku reinvestiranja,
neovisno kada se te isplate obavljaju.
(7) Odredbe članka 45. ovoga
Zakona vrijede do donošenja zakona kojim će se urediti državne potpore za
istraživačko razvojne projekte.
Članak 95.
(1) Do dana stupanja na snagu članka 14. stavaka
5. i 6. ovoga Zakona, uzdržavanom djecom smatraju se djeca koju roditelji,
skrbnici, usvojitelji, poočimi i pomajke uzdržavaju. Djecom se smatraju i djeca
nakon završetka redovitog školovanja do prvog zapošljavanja ako su prijavljena
Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Drugim uzdržavanim članovima uže obitelji
smatraju se bračni i izvanbračni drug, odnosno životni partner i neformalni
životni partner poreznog obveznika, roditelji poreznog obveznika i roditelji
njegova bračnog i izvanbračnog druga, odnosno životnog partnera i neformalnog
životnog partnera, preci i potomci u izravnoj liniji, maćehe, odnosno očusi
koje punoljetno pastorče uzdržava, bivši bračni i izvanbračni drugovi, odnosno
životni partneri i neformalni životni partneri za koje porezni obveznik plaća
uzdržavanje i punoljetne osobe kojima je porezni obveznik imenovan skrbnikom
prema posebnom zakonu.
(2) Do stupanja na snagu članka 26. ovoga
Zakona, osobni odbitak pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od
nesamostalnog rada priznaje se i utvrđuje na temelju porezne kartice koju za
radnika, umirovljenika i fizičke osobe koje ostvaruju primitke od nesamostalnog
rada imaju poslodavci i isplatitelji primitka, odnosno plaće i mirovina.
(3) Poreznu karticu iz stavka 2. ovoga članka besplatno izdaje Porezna uprava,
a poslodavci i isplatitelji primitaka od nesamostalnog rada dužni su je čuvati
dok radnik, umirovljenik i fizička osoba koja ostvaruje te primitke kod njih
radi, odnosno dok se isplaćuje mirovina ili primitak po osnovi nesamostalnog
rada.
(4) Radnik, umirovljenik i fizička osoba koja ostvaruje primitak od
nesamostalnog rada može tijekom poreznog razdoblja koristiti osobni odbitak ako
je poslodavcu ili isplatitelju primitka odnosno plaće ili mirovine predao
poreznu karticu iz stavka 2. ovoga članka.
(5) Radnik, umirovljenik i fizička osoba koja ostvaruje primitke od
nesamostalnog rada obvezni su svaku promjenu u svezi s uzdržavanim članovima
uže obitelji i djece, promjenu prebivališta ili uobičajenog boravišta i drugo,
koja utječe na osobni odbitak, odnosno neoporezivi dio dohotka, prijaviti
ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu, odnosno uobičajenom boravištu
i dostaviti joj vjerodostojne isprave u roku od trideset (30) dana od dana
nastanka promjene. Prihvaćene i evidentirane promjene poslodavac i isplatitelj
plaće ili mirovine ili sam porezni obveznik primjenjuje pri sljedećim isplatama
plaća i mirovina.
(6) Do stupanja na snagu članka 33. stavka
1. točke 5. ovoga Zakona izdacima koji se porezno ne priznaju pri utvrđivanju
dohotka od samostalne djelatnosti smatra se 30% izdataka u svezi s vlastitim
ili unajmljenim osobnim motornim vozilima i drugim sredstvima za osobni
prijevoz poduzetnika, poslovodnih i drugih zaposlenih osoba, ako se po osnovi
korištenja tih sredstava za osobni prijevoz ne utvrđuje plaća ili drugi
dohodak.
Članak 96.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., 120/13., 125/13., 148/13., 83/14., 143/14. i 136/15.).
Članak 97.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti:
– Pravilnik o djelatnostima iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i
turistima te organiziranja kampova koje će se paušalno oporezivati, o visini
paušalnog poreza i načinu plaćanja paušalnog poreza (»Narodne novine«, br.
48/05. i 148/09.)
– Pravilnik o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 95/05., 96/06., 68/07.,
146/08., 2/09., 9/09., 146/09., 123/10., 137/11., 61/12., 79/13., 160/13.,
157/14. i 137/15.)
– Pravilnik o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti (»Narodne novine«,
br. 143/06., 61/12., 160/13. i 137/15.).
Članak 98.
Ministarstvo financija će u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona provesti naknadnu procjenu učinaka ovoga Zakona.
Članak 99.
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2017. osim članka 14.stavaka 5. i 6., članka 26., članka 33. stavka 1. točke 5. i članka 83. stavka 4. koji stupaju na snagu 1. siječnja 2018.
NAPOMENA, NN 106/18
Članak 30.
(1) Predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave obvezna su za 2019. godinu donijeti odluke iz članka 17. ovoga Zakona kojima će se propisati visina paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu do 31. siječnja 2019. te ih dostaviti Poreznoj upravi najkasnije do 15. veljače 2019. Donesena odluka primjenjuje se sve do donošenja nove odluke sukladno članku 17. ovoga Zakona.
(2) Ako predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave ne donese odluku u propisanom roku, visina paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu određuje se u iznosu od 750,00 kuna.
(3) Članak 14. ovoga Zakona primjenjuje se pri utvrđivanju godišnjeg poreza na dohodak za 2018. godinu i nadalje.
Članak 31.
(1) Ministar financija uskladit će provedbene propise Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 115/16.) s odredbama ovoga Zakona u roku od 90 dana od dana njegova stupanja na snagu.
(2) Odredbe Pravilnika o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 10/17. i 128/17.) ostaju na snazi u dijelu koji nije u suprotnosti s ovim Zakonom.
Članak 32.
Ministarstvo financija će u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona provesti naknadnu procjenu učinaka ovoga Zakona.
Članak 33.
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2019.