PRAVILNIK O POREZU NA DOHODAK
(Redakcijski pročišćeni tekst, 'Narodne novine' br. 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 - ispravak, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13, 157/14, 137/15)
Na snazi i primjenjuje se od 24. prosinca 2015.
I. TEMELJNE ODREDBE
1. Opća odredba
Članak 1.
Ovim se Pravilnikom podrobnije razrađuje
provedba Zakona o porezu na dohodak (dalje u tekstu: Zakon) i način
izvješćivanja o doprinosima za obvezna osiguranja prema Zakonu o doprinosima.
2. Porezni obveznik
2.1. Pojam poreznog obveznika
Članak 2.
(1) Porezni obveznik jest fizička osoba iz članka 2. Zakona koja
ostvaruje dohodak.
(2) Porezni obveznik je i nasljednik za sve porezne obveze koje proistječu iz
dohotka što ga je ostavitelj ostvario do svoje smrti, pa ima obvezu u ime i za
račun ostavitelja podmiriti dospjele obveze do vrijednosti naslijeđene imovine,
može podnijeti njegovu godišnju poreznu prijavu i ispuniti druge Zakonom
propisane obveze. Ako nasljednik ne podnese poreznu prijavu ostavitelja,
dohodak ostavitelja utvrđuje Porezna uprava procjenom. Nasljednik je istodobno
i porezni obveznik za dohodak koji mu pritječe iz naslijeđenih izvora
dohotka,te se predujam poreza na dohodak nasljedniku utvrđuje po istom izvoru
dohotka koji se utvrđivao ostavitelju.
(3) Kod dohotka iz kojeg se predujam poreza plaća po odbitku, obvezu obračuna,
obustave i uplate predujma poreza, obračuna i uplate kamata zbog nepravodobne
uplate poreza, sastavljanja i dostavljanja propisanih izvješća i evidencija
imaju isplatitelji primitaka (pravne i fizičke osobe, uključivo i osobe iz članka 51. stavka 10. Zakona),
stjecatelji oporezivog primitka izravno iz inozemstva, od organizacija iz članka 45. stavak 7. Zakona te
izravno od fizičkih osoba koje ne obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 18.
Zakona i stjecatelji kapitalnih dobitaka iz članka 51. stavka 8. Zakona.
Predujam poreza koji se plaća po odbitku stjecatelji oporezivog primitka
izravno iz inozemstva, od organizacija iz članka 45. stavka 7. Zakona te
izravno od fizičkih osoba koje ne obavljaju samostalnu djelatnost izčlanka 18. Zakona i
stjecatelji kapitalnih dobitaka iz članka 51. stavka 8. Zakona, uplaćuju u roku
od osam dana od dana naplate primitka.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, ako porezni obveznik
rezident sukladno ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji je u
primjeni po osnovi primitka ostvarenog iz ili u inozemstvu u tijeku poreznog
razdoblja predujam poreza na dohodak plaća u inozemstvu iz tog primitka, nije
obvezan plaćati predujam poreza na dohodak u tuzemstvu, ali je obvezan u tom
slučaju podnijeti godišnju poreznu prijavu prema članku 39. stavku 2. Zakona osim
ako Republika Hrvatska sukladno ugovoru nema pravo oporezivanja tog primitka.
(5) Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 4. ovoga članka, isplatitelj ili sam
porezni obveznik obvezan je pisanim putem izvijestiti Poreznu upravu o obustavi
plaćanja predujma poreza na dohodak u tuzemstvu na vlastiti zahtjev, a osobito
o: općim podacima o isplatitelju i/ili poreznom obvezniku (OIB, adresa
sjedišta, odnosno prebivališta/uobičajenog boravišta), državi u ili iz koje se
primitak ostvaruje, izvoru primitka, razdoblju izaslanja za nesamostalni rad i
ostalim podacima, s pozivom na ugovor temeljem kojeg se isti oslobađa obveze
plaćanja predujmova u tuzemstvu i to po svakom poreznom obvezniku, u roku od 8
dana od dana isplate odnosno naplate tog primitka.
(6) Neovisno o poreznom oslobođenju i podnesenoj pisanoj izjavi iz stavka 5.
ovoga članka, isplatitelj primitka ili sam porezni obveznik, na zahtjev Porezne
uprave obvezan je dostaviti isprave kojima se dokazuje pravo na porezno
oslobođenje iz stavka 4. ovoga članka.
(7) Mogućnost poreznog oslobođenja prema stavcima 4. do 7. ovoga članka
primjenjuje se i na primitke rezidenata izaslanih na rad u inozemstvo po nalogu
tuzemnog poslodavca te na primitke rezidenata ostvarene radom u svojstvu
zastupnika u Europskom parlamentu.
(8) Obveznik poreza na dohodak može istodobno biti i obveznik poreza na dobit
ako obavlja djelatnost koja podliježe oporezivanju prema Zakonu o porezu na
dobit. U tom slučaju obveze plaćanja poreza na dohodak i poreza na dobit
postoje neovisno jedna o drugoj.
(9) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, ako se steknu uvjeti prema kojima
Republika Hrvatska sukladno ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nema
pravo oporezivanja iz razloga što ostvareni primici postaju oporezivi samo u
inozemstvu (primjena metode izuzimanja), obustavlja se daljnje plaćanje
predujma poreza na dohodak prema budućim primicima koji će biti ostvareni po
istoj osnovi i pod istim uvjetima. Promjena obustavljenog i uplaćenog predujma
poreza koji je obustavljen i plaćen do trenutka stjecanja uvjeta za izuzimanje
od oporezivanja provodi se na način propisan člankom 68. ovoga
Pravilnika.
2.2. Rezident i nerezident
Članak 3.
(1) Porezni obveznik jest rezident prema članku 3. Zakona.
(2) Porezni obveznik jest nerezident prema članku 4. Zakona.
(3) Ako porezni obveznik tijekom poreznog
razdoblja promijeni status rezidenta u nerezidenta i obratno, nastaju dva
odvojena razdoblja utvrđivanja poreza na dohodak. Za oba razdoblja podnosi se
jedna godišnja porezna prijava na način propisan Zakonom i ovim Pravilnikom.
3. Oporezivi dohodak
Članak 4.
(1) U skladu s člankom 5. stavkom
1. Zakona, dohotkom
koji se oporezuje prema izvoru smatra se:
1. dohodak od nesamostalnog rada,
2. dohodak od samostalne djelatnosti,
3. dohodak od imovine i imovinskih prava,
4. dohodak od kapitala,
5. dohodak od osiguranja,
6. drugi dohodak.
(2) Rezidentima se oporezuje ukupni dohodak koji
ostvare u tuzemstvu i u inozemstvu (načelo svjetskog dohotka), a nerezidentima
dohodak ostvaren u tuzemstvu (načelo tuzemnog dohotka).
(3) Pri utvrđivanju oporezivih dohodaka, odredbe
ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i višestranih međudržavnih
ugovora ili sporazuma imaju prednost pred odredbama tuzemnoga Zakona.
II. UTVRĐIVANJE GODIŠNJE POREZNE OSNOVICE
Članak 5.
(1) Osnovica poreza na dohodak jest ukupni iznos dohotka prema
svim izvorima dohotka iz članka 5. Zakona i
to:
1. dohodak od nesamostalnog rada iz članka 13. Zakona,
2. dohodak od samostalne djelatnosti iz članaka 17. do 24. Zakona umanjen
za:
2.1. iznos plaća novozaposlenih osoba iz članka 56. stavka 1. Zakona,
2.2. iznos državne potpore za obrazovanje i izobrazbu te za iznos potpore male
vrijednosti za izvođenje praktične nastave i vježbe naukovanja u sustavu
vezanih obrta prema posebnim propisima,
2.3. iznos izdataka za istraživanje i razvoj iz članka 57. stavka 1. Zakona,
2.4. preneseni gubitak iz članka 35. Zakona, nakon
umanjenja iz točaka 2.1., 2.2. i 2.3. ovoga stavka, koji je ostvaren po osnovi
obavljanja samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona,
3. dohodak od imovine i imovinskih prava iz članka 27. Zakona,
4. dohodak od kapitala iz članka 30. Zakona,
5. dohodak od osiguranja iz članka 31. Zakona,
6. drugi dohodak iz članka 32. Zakona,
umanjen za osobni odbitak iz članka 36. i/ili članka 54. Zakona.
(2) Osnovica poreza na dohodak iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se za
rezidenta prema načelu svjetskog dohotka odnosno od ukupnog iznosa dohotka koji
rezident ostvari u tuzemstvu i u inozemstvu, a umanjenog za osobni odbitak iz
članka 36. i/ili članka 54. Zakona. Djelatnost koja u inozemstvu podliježe
porezu na dohodak, a u tuzemstvu bi se oporezivala porezom na dobit, ne podliježe
u tuzemstvu porezu na dohodak. Za inozemni dohodak ne može se zahtijevati
oporezivanje prema Zakonu o porezu na dobit.
(3) Pri utvrđivanju osnovice poreza na dohodak rezidenta, načelo svjetskog
dohotka primjenjuje se i na gubitak nastao obavljanjem samostalne djelatnosti
iz članka 18. Zakona i djelatnosti od koje se dohodak utvrđuje na način
propisan za samostalnu djelatnost prema člancima 19. do 24. Zakona, što znači
da se inozemni gubitak po osnovi samostalne djelatnosti može odbiti od tuzemnog
dohotka od samostalne djelatnosti. Odbijanje nije moguće za gubitak iz
inozemstva, koji bi se, da je ostvaren u tuzemstvu, utvrđivao po propisima o
oporezivanju dobiti.
(4) Osnovica poreza na dohodak iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se za
nerezidenta prema načelu tuzemnog dohotka odnosno od ukupnog iznosa dohotka
koji nerezident ostvari u tuzemstvu, a umanjenog za osobni odbitak iz članka
36. stavka 1., 11. i 12. Zakona odnosno umanjen za osnovni osobni odbitak, dio
osobnog odbitka za plaćene doprinose za obvezno zdravstveno osiguranje u
tuzemstvu do visine zakonom propisanih obveznih doprinosa i dio osobnog odbitka
za darovanja dana u tuzemstvu na način i pod uvjetima propisanima Zakonom.
(5) Pri utvrđivanju osnovice poreza na dohodak nerezidenta načelo tuzemnog
dohotka vrijedi i za gubitak, što znači da se od tuzemnog dohotka od samostalne
djelatnosti iz članka 18. Zakona ili djelatnosti koja se oporezuje na način
propisan za samostalne djelatnosti prema članku 19. do 24. Zakona može
odbiti samo tuzemni gubitak od samostalne djelatnosti od koje se dohodak
utvrđuje na temelju poslovnih knjiga.
(6) U osnovicu poreza na dohodak, prema stavku 1. ovoga članka, ne uključuje se
drugi dohodak po osnovi povrata doprinosa u skladu s člankom 33.
Zakona, drugi dohodak po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine
sredstava kojima je stečena u skladu sčlankom 33.a Zakona i
dohodak koji se paušalno oporezuje u skladu s člankom 44. Zakona.
(7) Iznimno od stavka 4. ovoga članka osnovica poreza na dohodak iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se za fizičke osobe koje su rezidenti država članica Europske unije i Europskog gospodarskog prostora, osim Republike Hrvatske i koji u Republici Hrvatskoj ostvare dohodak prema članku 5. Zakona koji čini najmanje 90% njihovog ukupnog (svjetskog) dohotka ostvarenog u poreznom razdoblju, a koji je izuzet ili oslobođen oporezivanja u državi članici čiji je rezident, prema načelu tuzemnog dohotka odnosno od ukupnog iznosa dohotka koji takva fizička osoba ostvari u tuzemstvu, umanjenog za osobni odbitak izčlanka 36. Zakona.
III. OPĆA NAČELA UTVRĐIVANJA DOHOTKA
1. Primici koji se ne smatraju dohotkom
Članak 6.
(1) Dohotkom se ne smatraju primici iz članka 9. Zakona.
(2) Prema članku 9. stavku 1. točki 3. Zakona,
nagrade koje isplaćuju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ne
smatraju se dohotkom ako su propisane statutom tih jedinica odnosno općim
aktima tih jedinica donesenima na temelju odredbi statuta kojim se te nagrade
mogu ustanoviti i isplatiti i ako su sredstva za te namjene planirana u
proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(3) Nasljedstva iz članka 9. stavka 2. točke
2.3. Zakona, a u svezi sa stavkom 4. toga članka, ne smatraju se primicima iz
kojih se utvrđuje dohodak ako se isplaćuju iz neoporezivih izvora dohotka, iz
primitaka koji se ne smatraju dohotkom odnosno ako je za života ostavitelja iz
navedenih primitaka plaćen porez na dohodak.
(4) Primici iz članka 9. stavka 2. i 3. Zakona
koji su u svezi s ostvarivanjem dohotka iz članka 5. Zakona, smatraju se
oporezivim dohotkom. Primici iz članka 9. stavka 2. točka 2.1. Zakona smatraju
se dohotkom, ako su u svezi s ostvarivanjem dohotka iz članka 5. Zakona i ako
se ne isplaćuju po posebnim propisima. Primici iz članka 9. stavka 2. točke
2.1.5. Zakona koje poslodavac i isplatitelj primitaka od nesamostalnog rada
isplaćuje radniku i osobi koja kod njega ostvaruje primitke od nesamostalnog
rada iz članka 14. Zakona, smatraju se primicima od kojih se
utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada prema članku 13. Zakona.
(5) Darovi iz članka 9. stavka 2. točke 2.3.
Zakona ne smatraju se primicima od kojih se utvrđuje dohodak ako su darovatelj
i daroprimatelj fizičke osobe koje ne obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 18. Zakona i ako se darovi daju iz primitaka od
kojih je plaćen porez na dohodak ili iz primitaka koji se ne smatraju dohotkom.
(6) U skladu s člankom 9. stavkom 1. točkom 4.
Zakona, dohodak se ne utvrđuje po osnovi primitaka koje fizičke osobe ostvaruju
darovanjima u novcu i dobrima dobivenima od pravnih i fizičkih osoba za
zdravstvene potrebe, pod propisanim uvjetima i do visine stvarno nastalih
izdataka za tu namjenu. Od tih primitaka ne utvrđuje se dohodak pod uvjetima:
da zdravstvene potrebe koje se financiraju danim darovanjima nisu plaćene iz
osnovnog, dopunskog, dodatnog ili privatnoga zdravstvenog osiguranja, niti na
teret sredstava fizičke osobe, da su novčana sredstva (darovanja) isplaćena na
žiroračun fizičke osobe primatelja darovanja ili zdravstvene ustanove u
tuzemstvu ili u inozemstvu za te svrhe te da davatelj i primatelj darovanja o
navedenim darovanjima i njihovu korištenju posjeduju vjerodostojne isprave
(potvrde o primitku dobara, isprave o izvršenoj doznaci na žiroračun
primatelja, račune za izvršene zdravstvene usluge i drugo). Ako primljena
darovanja nisu u cijelosti ili dijelom utrošena za zdravstvene potrebe
primatelja, neutrošena novčana sredstva ili vrijednost darovanja smatraju se
oporezivim primitkom. Davatelj darovanja obvezan je voditi evidenciju o danim
darovanjima, neovisno u kojem obliku, koja osobito sadrži slijedeće podatke:
nadnevak isplate odnosno davanja, ime i prezime primatelja darovanja te njegov
OIB, način isplate (na žiroračun primatelja dara ili zdravstvene ustanove ili u
dobrima), iznos koji se daruje.
(7) Porez na dohodak ne plaća se na manjkove na
imovini iz članka 7. stavka 1.
točke 5. Zakona o porezu na dobit iznad visine utvrđene odlukom Hrvatske gospodarske komore ili
Hrvatske obrtničke komore, u smislu poreza na dodanu vrijednost, ako je odluku
da se ne tereti odgovorna osoba donio upravni odbor, nadzorni odbor ili
skupština trgovačkog društva, a zbog nepostojanja objektivne mogućnosti
utvrđivanja osobne odgovornosti radnika, člana društva ili druge fizičke osobe.
2. Primici na koje se ne plaća porez na dohodak
Članak 7.
(1) Primici na koje se ne plaća porez na dohodak jesu primici iz članka 10. Zakona.
(2) U skladu s člankom 10. točkom 3. Zakona, porez na dohodak ne plaća se na
novčanu naknadu za vrijeme privremene nezaposlenosti i spriječenosti za rad
isplaćenu na teret sredstava obveznih osiguranja i to osobito:
– novčana naknada nezaposlenima isplaćena na teret Hrvatskog zavoda za
zapošljavanje sukladno posebnom propisu (novčana naknada nezaposlenima koja se
isplaćuje u mjesečnim anuitetima, novčana naknada koja se na zahtjev
nezaposlene osobe isplaćuje u jednokratnom iznosu radi zapošljavanja, samozapošljavanja
ili volontiranja, novčana pomoć i naknada troškova za vrijeme obrazovanja,
jednokratna novčana pomoć i naknada putnih i selidbenih troškova),
– naknada plaće zbog privremene spriječenosti za rad isplaćena na teret
Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Državnog proračuna i centara za
socijalnu skrb,
– novčana pomoć isplaćena na teret Hrvatskog zavoda za zapošljavanje osobama osiguranim na produženo mirovinsko osiguranje za stalne sezonske poslove, sukladno posebnom propisu.
(3) Prema članku 10. točki 6. Zakona, porez na dohodak ne plaća
se na primitke učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko
učeničkih i studentskih udruga isplaćene po posebnim propisima do propisanog
iznosa. Ako ukupni primici za rad učenika ili studenta na redovnom školovanju
preko učeničkih i studentskih udruga umanjeni za naknadu za posredovanje u
korist posrednika, ne prelaze propisani iznos iz članka 45. stavka 1. točke 2. ovoga
Pravilnika, navedeni primici ne podliježu obvezi utvrđivanja dohotka
i obračunu i uplati predujma poreza na dohodak.
(4) Porez na dohodak ne plaća se, u skladu s člankom 10. točkom 7. Zakona,
na naknade štete zbog posljedica nesreće na radu prema odluci suda ili nagodbi
u tijeku sudskog postupka, ako je naknada određena u jednokratnom iznosu.
Naknada koja je određena u jednokratnom iznosu i isplaćuje se u obrocima, zbog
nemogućnosti jednokratne isplate, a najviše do dvanaest (12) obroka u poreznom
razdoblju u kojem je donesena sudska odluka ili postignuta nagodba u tijeku
sudskog postupka ili u idućem poreznom razdoblju nakon što je donesena sudska
odluka ili postignuta nagodba u tijeku sudskog postupka, ne smatra se primitkom
na koji se plaća porez na dohodak. Ako je naknada štete određena u jednokratnom
iznosu, a isplaćuje se u više od dvanaest (12) obroka, razlika naknade štete
iznad dvanaest (12) obroka smatra se primitkom od kojeg se utvrđuje oporezivi
dohodak ovisno o izvoru dohotka. Navedeno se odnosi i ako se naknada štete
određena u jednokratnom iznosu isplaćuje u najviše do dvanaest (12) obroka u
poreznim razdobljima nakon poreznog razdoblja i idućega poreznog razdoblja u
kojem je donesena sudska odluka ili postignuta nagodba u tijeku sudskog
postupka. Ako je naknada štete određena u iznosu koji će se isplaćivati u točno
utvrđenim obrocima za ograničeno ili neograničeno razdoblje (primjerice
mjesečno), smatra se oporezivim primitkom od kojeg se plaća porez na dohodak u
skladu sa Zakonom, a ovisno o izvoru dohotka. Ako se naknada štete u točno
utvrđenim obrocima isplaćuje na temelju prijašnjeg radnog odnosa, smatra se
primitkom od kojeg se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada iz članka 13. Zakona.
Odredbe ovoga stavka primjenjuju se i na nagodbe sklopljene sa nadležnim
državnim odvjetništvom u postupcima za mirno rješenje spora i na nagodbe
postignute u postupku mirenja u individualnim radnim sporovima prema Zakonu o
mirenju.
(5) U skladu s člankom 10. točkom 11. Zakona, oporezivim primicima ne smatraju
se naknade iz članka 13. stavka 2. točaka 1., 2.,
5., 13. i 14. te stavka 12. ovoga Pravilnika isplaćene po
osnovi službenih putovanja fizičkim osobama koje u neprofitnim organizacijama,
do trenutka isplate navedenih primitaka u istom poreznom razdoblju, nisu
ostvarile primitke po osnovi nesamostalnog rada iz članka 14. Zakonaodnosno
primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak iz članka 32. Zakona.
Primici po osnovi naknada za službena putovanja odnose se na službena putovanja
za potrebe tih organizacija.
(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, oporezivim primicima ne smatraju se
naknade za službena putovanja po osnovi prijevoza i noćenja iz članka 13. stavka 2. točke 1. i 2.
ovoga Pravilnika koje isplatitelji – neprofitne organizacije
isplaćuju fizičkim osobama koje za te organizacije obavljaju poslove iz
njihovog djelokruga odnosno za njihove potrebe i uz naknadu, a pod uvjetom da
računi o obavljenim uslugama prijevoza i noćenja glase na isplatitelja –
neprofitnu organizaciju.
(7) Porez na dohodak ne plaća se na stipendije učenicima i studentima za
redovno školovanje na srednjim, višim i visokim školama i fakultetima, ukupno
do propisanog iznosa iz članka 45. stavka 1. točke 3. ovoga
Pravilnika. Ako stipendiju učeniku ili studentu u poreznom razdoblju
isplaćuju dva ili više isplatitelja, neoporezivi iznos stipendije utvrđuje se
od ukupnog iznosa stipendije svih isplatitelja. U tom slučaju učenik ili
student čiji ukupan iznos isplaćenih stipendija prelazi propisani neoporezivi
iznos, obvezan je isplatitelju prije isplate stipendije dostaviti vjerodostojne
isprave (preslike) ili pisanu izjavu o isplaćenim primicima po toj osnovi kod
drugih isplatitelja. Ako učenik ili student ostvaruje stipendiju samo od jednog
isplatitelja, obvezan je tom isplatitelju dati pisanu izjavu da ne prima
stipendije i od drugih isplatitelja.
(8) Stipendije studenata za redovno školovanje na višim i visokim školama i
fakultetima za koje su sredstva planirana u državnom proračunu Republike
Hrvatske i stipendije koje se isplaćuju, odnosno dodjeljuju iz proračuna
Europske unije, uređene posebnim međunarodnim sporazumima i to studentima za redovno
školovanje na visokim učilištima smatraju se primitkom na koji se ne plaća
porez na dohodak, a prema članku 10. točki 13. Zakona.
Isplata stipendije po toj osnovi ne isključuje pravo na neoporezivi iznos
stipendije iz članka 10. točke 12. Zakona i stavka 7. ovog članka, a uz
propisane uvjete.
(9) Sportske stipendije koje se, prema posebnim propisima, isplaćuju sportašima
za njihovo sportsko usavršavanje smatraju se, prema članku 10. točki 14.
Zakona, primitkom na koji se ne plaća porez na dohodak do propisanog iznosa iz
članka 45. stavka 1. točke 4. ovoga Pravilnika. Sportske stipendije i
stipendije iz članka 10. točaka 12. i 13. Zakona i stavaka 7. i 8. ovoga članka
međusobno se ne isključuju u svrhu priznavanja neoporezivog iznosa. Ako
sportske stipendije sportašu u poreznom razdoblju isplaćuju dva ili više
isplatitelja, neoporezivi iznos sportske stipendije utvrđuje se od ukupnog
iznosa sportskih stipendija svih isplatitelja. U tom slučaju porezni obveznik –
sportaš obvezan je postupiti na način iz stavka 7. ovoga članka.
(10) Porez na dohodak ne plaća se na sindikalne socijalne pomoći koje se
isplaćuju iz sredstava sindikalne članarine članovima sindikata, prema članku
10. točki 15. Zakona. U smislu članka 10. točke 15. Zakona i ovoga Pravilnika,
socijalnim pomoćima smatraju se osobito: pomoći za podmirenje osnovnih životnih
potreba socijalno ugroženih, nemoćnih i drugih osoba, svladavanje i ublažavanje
teškoća u svezi s bolešću ili smrću člana obitelji te druge pomoći za socijalne
namjene koje sindikati daju ili omogućuju svojim članovima, u okviru
djelatnosti za koju su osnovani te u okviru postojećih akata sindikata, a pod uvjetom
da su te pomoći dostupne svim članovima pod istim uvjetima .
(11) Porez na dohodak ne plaća se na nagrade za sportska ostvarenja sportaša i
naknade sportašima amaterima prema posebnim propisima, u skladu s člankom 10.
točkom 16. Zakona, a do propisanih iznosa iz članka 45. stavka 1. točaka 5. i
6. ovoga Pravilnika. Ako nagrade za sportska ostvarenja sportaša i naknade
sportašima amaterima isplaćuju u poreznom razdoblju dva ili više isplatitelja,
neoporezivi iznos nagrada odnosno naknada utvrđuje se od ukupnog iznosa nagrada
odnosno naknada svih isplatitelja. U tom slučaju porezni obveznik – sportaš
obvezan je postupiti na način iz stavka 7. ovoga članka.
(12) Porez na dohodak ne plaća se na premije dobrovoljnoga mirovinskog
osiguranja koje poslodavac na svoj teret uplaćuje u korist radnika, tuzemnom
dobrovoljnom mirovinskom fondu, koji je registriran u skladu s propisima koji
uređuju dobrovoljno mirovinsko osiguranje, do visine 500,00 kuna za svaki
mjesec poreznog razdoblja, odnosno ukupno do 6.000,00 kuna godišnje, prema
članku 10. točki 17. Zakona. Ako poslodavac u tijeku jednog mjeseca poreznog
razdoblja uplaćuje premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja u korist
radnika za više mjeseci tog poreznog razdoblja, iste se mogu neoporezivo
uplatiti do visine 500,00 kuna za svaki mjesec poreznog razdoblja za koji je
premija trebala biti uplaćena. Ako poslodavac uplaćuje premije osiguranja u
korist radnika jednom godišnje, iste može neoporezivo jednokratno uplatiti do
visine 6.000,00 kuna. Poslodavci su obvezni voditi evidenciju o uplaćenim
premijama dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja na svoj teret u korist radnika i
Poreznoj upravi dostavljati propisani obrazac prema članku 42. stavcima 9. i
10. ovoga Pravilnika.
(13) Porez na dohodak ne plaća se, u skladu s člankom 10. točkom 20. Zakona, na
ukupni iznos primitaka koji se kao bespovratna sredstva fizičkim osobama
isplaćuju, odnosno dodjeljuju iz fondova i programa Europske unije putem tijela
akreditiranih u skladu s pravilima Europske komisije u Republici Hrvatskoj,
izravno ili putem posrednika, za provedbu aktivnosti mobilnosti u okviru
programa i fondova Europske unije, a u svrhe obrazovanja i stručnog
usavršavanja za pokriće izdataka prijevoznih troškova, prehrane i smještaja, te
za realizaciju projektnih aktivnosti koje prijavljuju fizičke osobe (izdaci za
najam prostora, osiguranje, opremu i materijale i drugo), a u skladu s
financijskom uredbom Europske komisije, pod uvjetom da su osigurane
vjerodostojne isprave sukladno propisima Europske komisije (ugovor, završno
izvješće, račun i drugo). Iznos do kojeg se mogu neoporezivo isplatiti ti
primici utvrđuju tijela akreditirana u skladu s pravilima Europske komisije u
Republici Hrvatskoj putem kojih se isplaćuju ti primici, na temelju propisa ili
sporazuma s Europskom komisijom te na temelju izvršenih analiza kojima se
utvrđuje visina tih primitaka.
(14) Primici iz stavka 5., 6., 13. ili 17. ovoga članka te iz
članka 13. stavka 2. točaka 1., 2., 5., 13. i 14. i stavka 12. ovoga Pravilnika
koji se odnose na izdatke za prijevozne troškove, prehranu i smještaj,
međusobno se isključuju.
(15) Na stipendije studenata na poslijediplomskim studijima, u skladu s člankom
10. točkom 22. Zakona, primjenjuju se odredbe stavaka 7. i 8. ovoga članka.
(16) Na primitke iz članka 10. točke 22. Zakona koji se isplaćuju
poslijediplomantima, poslijedoktorandima, istraživačima i znanstvenicima prema
članku 10. točki 13. Zakona, primjenjuje se stavak 8. ovoga članka.
(17) Neoporezivim primicima iz članka 10. točke 22. Zakona, za pokriće troškova
školovanja, usavršavanja i znanstvenih istraživanja, smatraju se primici za
pokriće izdataka propisanih stavkom 13. ovoga članka, ukoliko se ti primici ne
ostvaruju u okvirima provedbe aktivnosti mobilnosti te pod uvjetom da se ne
smatraju izvorom dohotka iz članka 5. Zakona. Neoporezivi iznosi primitaka za
pokriće troškova priznaju se najviše u visini propisanih u skladu s posebnim
propisima prema kojima se programi provode te na temelju vjerodostojnih isprava
(ugovor, izvješće, račun i drugo).
(18) U smislu Zakona i ovoga Pravilnika, poslijediplomantima,
poslijedoktorandima, istraživačima i znanstvenicima smatraju se osobe kako je
to uređeno posebnim propisom.
3. Primici i izdaci, načelo blagajne
Članak 8.
(1) Primicima se smatraju sva dobra (novac,
stvari, usluge i prava) koja imaju novčanu vrijednost i koja porezni obveznik
ostvari od rada, obavljanja djelatnosti, od imovine i imovinskih prava, od
kapitala, od osiguranja i od drugih primitaka propisanih Zakonom. Smatra se da
su dobra, a time i primici naplaćeni kad porezni obveznik njima može
raspolagati.
(2) U izdatke spadaju svi odljevi dobara s
novčanom vrijednošću izvršeni radi ostvarivanja ili osiguranja primitaka iz
stavka 1. ovoga članka. Smatra se da je došlo do odljeva dobara, a time i do
nastanka izdataka kad porezni obveznik njima više ne može raspolagati.
(3) Primici i izdaci od poslovnih događaja
utvrđuju se tek nakon primljenih uplata odnosno obavljenih isplata (načelo
blagajne). Ako priljevi odnosno odljevi nisu obavljeni u novcu već u drugim
dobrima, treba ih utvrđivati na način propisan za primitke i izdatke u novcu.
(4) Oporezivi primici od kojih je porezni
obveznik dužan platiti porez u tuzemstvu, a ostvareni su u inozemstvu (izravno
ili neizravno) u stranoj valuti, preračunavaju se u kunsku vrijednost prema
srednjem tečaju Hrvatske narodne banke važećem na dan primitka. Iznimno, ako se
dan primitka tijekom poreznog razdoblja ne može točno utvrditi, preračunavanje
na srednji tečaj Hrvatske narodne banke obavlja se s 31. 12. godine u kojoj je
oporezivi primitak u inozemstvu ostvaren, a u slučaju poreznog razdoblja kraćeg
od kalendarske godine, na posljednji dan u mjesecu s kojim završava to kraće
porezno razdoblje.
(5) Nenovčani primici utvrđuju se prema tržišnoj
vrijednosti. Tržišna se vrijednost određuje prema cijeni koja bi se ostvarila
pri prodaji u uobičajenom poslovnom prometu, ovisno o svojstvu gospodarstvenog
dobra. Pri tome moraju biti uvažene sve okolnosti koje utječu na cijenu.
(6) Nenovčani izdaci utvrđuju se prema cijenama
nabave ili cijenama koštanja.
(7) Nastanak ili dospijeće potraživanja od
prodane robe ili obavljenih usluga ne smatra se još primitkom. Potraživanja
postaju primitkom u trenutku naplate.
(8) Ako se porezni obveznik iz osobnih razloga
odrekne potraživanja po osnovi prodane robe ili obavljenih usluga koja bi u
poreznomu razdoblju u kojemu se odrekao potraživanja ili kasnijim poreznim
razdobljima dovela do primitaka, tada se iznos potraživanja utvrđuje kao
primitak u godini u kojoj je donesena odluka o odricanju od potraživanja. Po
osnovi potraživanja koja su se pokazala nenaplativima nakon provedenoga sudskog
postupka, zbog stečaja ili likvidacije dužnika, ne utvrđuje se primitak. Ako se
porezni obveznik odrekne potraživanja za naknadu iz koje se predujam poreza
plaća po odbitku (naknade po osnovi rada, djelatnosti, usluga i drugog), u
korist neke druge osobe (fizičke ili pravne), smatra se da je primitak ostvaren
u trenutku kada je donio odluku o odricanju, pa isplatitelji primitka imaju
obvezu, ovisno o izvorima toga primitka, obračunati, obustaviti i uplatiti
predujam poreza na dohodak na način propisan Zakonom i ovim Pravilnikom.
(9) Prodana roba ili usluga smatra se naplaćenom
i kada je za naplatu primljen ček. Ako se plaća mjenicom, primitak nastaje
naplatom ili prijenosom mjenice. Ako se plaća kreditnom karticom, primitak
nastaje naplatom na žiroračun. Ako se naplata obavlja prijebojem, asignacijom
ili cesijom, trenutkom naplate smatra se trenutak kada su se stekli propisani
uvjeti (potpisani odgovarajući ugovori ili druge isprave).
(10) Primicima se smatraju i primljeni
predujmovi za isporuku robe i obavljanje usluga na koje se obvezao porezni
obveznik, a koje do kraja poreznog razdoblja (kalendarske godine) nije obavio.
(11) Nastale i dospjele obveze za kupljenu robu
i obavljene usluge nisu izdaci. Izdaci nastaju u trenutku plaćanja tih obveza.
(12) Ako porezni obveznik doznačuje sredstva sa
svoga bankovnog računa, tada izdatak nastaje u trenutku kada banka izvrši
primljeni nalog za plaćanje. Pri plaćanju čekom izdatak nastaje u trenutku
predaje čeka. Pri plaćanju mjenicom izdatak nastaje prijenosom ili naplatom
mjenice. Pri plaćanju kreditnom karticom izdatak nastaje plaćanjem sa
žiroračuna.
(13) Izdacima se smatraju i predujmovi dani za
neisporučenu robu i neobavljene usluge, osim predujmova danih za nabavu
dugotrajne imovine.
(14) Primicima se ne smatraju povoljnije
mogućnosti kupnje roba i usluga, uključivo i prigodni primitak dodatne robe ili
usluge, te drugi slični primici koji su dostupni svim fizičkim osobama pod
jednakim uvjetima i ako nisu u svezi s ostvarivanjem oporezivog dohotka iz
članka 5. Zakona.
4. Pripisivanje primitaka i izdataka
Članak 9.
(1) Primici se pripisuju onome tko ih stekne.
Primitke stječe onaj tko ih ostvari na osnovi svoga rada i/ili uložene imovine
i/ili kapitala i/ili uplaćenih premija životnog osiguranja s obilježjem
štednje, dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja i/ili drugih primitaka propisanih
Zakonom.
(2) Izdaci se pripisuju onome tko ih je imao, a
kome se pripisuju i primici prema stavku 1. ovoga članka.
(3) Na pripisivanje dohotka koji ostvaruje
nasljednik primjenjuju se odredbe članka 2. stavka 2.
ovoga Pravilnika.
(4) Za priznavanje ugovora između članova
obitelji i drugih s poreznim obveznikom osobno povezanih osoba potrebno je
sljedeće:
1. valjani pravni posao,
2. stvarna provedba pravnog posla obavljanjem
činidbe i protučinidbe i
3. mogućnost uspoređivanja ugovora i poslovnih
odnosa prema sadržaju i provedbi s onim što je uobičajeno između osobno
nepovezanih stranaka.
IV. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD NESAMOSTALNOG RADA
1. Dohodak od nesamostalnog rada
Članak 10.
Dohodak od nesamostalnog rada utvrđuje se kao
razlika između primitaka od nesamostalnog rada i izdataka za zakonom propisane
obvezne doprinose iz primitka. Ostvarenim primicima po osnovi nesamostalnog
rada smatraju se svi priljevi prema člancima 11. do 15. ovoga Pravilnika, a
nastalim izdacima svi odljevi prema članku 18. ovoga Pravilnika.
2. Primici po osnovi nesamostalnog rada
2.1. Plaća
Članak 11.
(1) Primicima po osnovi nesamostalnog rada
(plaćom) smatraju se:
1. svi priljevi koji radniku u novcu ili u
naravi pritječu na temelju rada po osnovi radnog odnosa, a premačlanku 14. stavku
1. točki 1. i članku 14. stavku 3. Zakona. Plaćom se smatraju i svi priljevi u novcu ili naravi
koji fizičkoj osobi pritječu po osnovi prijašnjeg radnog odnosa, bez obzira na
sadašnji status te osobe (umirovljenik ili neki drugi status) i to ako se radi
o plaći za rad koji je obavljen za vrijeme radnog odnosa i možebitne druge
isplate na koje je radnik imao pravo u vrijeme toga radnog odnosa (božićnica,
nagrada i to za godinu, sukladno članku 13. ovoga Pravilnika, neovisno kada je
u toj godini prestao radni odnos odnosno raskinut ugovor o radu). Plaćom po
osnovi prijašnjeg radnog odnosa smatraju se i povoljnije kamate pri odobravanju
kredita iz članka 14. stavka 3. Zakona, ako je kredit uz povoljnije kamate
ugovoren i iskorišten za vrijeme radnog odnosa. Odredbe ove točke na
odgovarajući se način primjenjuju i na isplate primitaka po osnovi
nesamostalnog rada (plaće) iz točaka 2. do 5. ovoga stavka,
2. poduzetnička plaća koja ulazi u rashod pri
utvrđivanju poreza na dobit iz članka 14. stavka 1. točke 2. Zakona,
3. primici (plaća) fizičkih osoba izaslanih na
rad u Republiku Hrvatsku po nalogu inozemnog poslodavca u tuzemna društva za
potrebe obavljanja djelatnosti tuzemnog poslodavca (članak 14. stavak 1. točka
3. Zakona). Izaslanim radnicima na rad u Republiku Hrvatsku po nalogu inozemnog
poslodavca u tuzemna društva smatraju se fizičke osobe koje su zaposlene u
radnom odnosu kod inozemnog poslodavca,
4. primici (plaća) članova predstavničkih i
izvršnih tijela državne vlasti i jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave koji im se isplaćuju na temelju posebnih propisa kojima se uređuju
prava na plaću i po toj osnovi su osigurani (članak 14. stavak 1. točka 4.
Zakona),
5. naknada plaće koju prema posebnom propisu
isplaćuje nadležno ministarstvo osobama koje pružaju njegu i pomoć hrvatskim
ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata I. skupine (članak 14. stavak 1.
točka 5. Zakona),
6. premije osiguranja koje poslodavci plaćaju za
svoje radnike po osnovi životnog osiguranja, dopunskog, dodatnog i privatnoga
zdravstvenog osiguranja i osiguranja njihove imovine u ukupnom iznosu te
dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja iznad iznosa propisanih člankom 10. točkom
17. Zakona i
člankom 7. stavkom 12. ovoga Pravilnika, a sukladno članku 14. stavku 1. točki
1. podtočki 1.4. Zakona.
(2) Primicima od nesamostalnog rada (plaćom)
smatraju se i isplate naknada radnicima odnosno osobama koje ostvaruju primitke
iz članka 14. stavka 1. i članka 14. stavka 3. Zakona po osnovi:
1. godišnjeg i tjednog odmora,
2. dopusta,
3. državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih
zakonom,
4. slobodnih dana,
5. ostalih slobodnih dana utvrđenih posebnim
ugovorom ili odlukom poslodavca ili isplatitelja primitka od nesamostalnog rada
(plaće),
6. posebnih primitaka za rad ili usluge
obavljene izvan redovnog radnog vremena, kao što su primici za prekovremeni
rad, za noćni rad, za rad nedjeljom, za dežurstvo, za pripravnost i slično,
7. primitaka koje poslodavac i isplatitelj
primitka od nesamostalnog rada (plaće) isplaćuje radnicima i osobama koje
ostvaruju primitke iz članka 14. stavka 1. i članka 14. stavka 3. Zakona iz
svojih sredstava i na svoj teret kao naknadu u slučaju spriječenosti za rad
zbog bolesti i povreda,
8. svih drugih primitaka prema člancima 13. i
15. ovoga Pravilnika.
(3) Primici od nesamostalnog rada (plaća) jesu
svi primici koje poslodavac odnosno isplatitelj primitka od nesamostalnog rada
(plaće) u novcu ili u naravi isplaćuje ili daje radnicima i osobama koje
ostvaruju primitke iz članka 14. stavka 1. i članka 14. stavka 3. Zakona po
osnovi obavljenog rada prema stavcima 1. i 2. ovoga članka, neovisno o tome pod
kojim su nazivom ili drugim ugovornim odnosom ugovoreni i isplaćeni.
(4) Iznimno od stavaka 1. do 3. ovoga članka,
primicima od nesamostalnog rada (plaćom) ne smatraju se primici po osnovi
autorskih naknada koje poslodavci i isplatitelji tih primitaka isplaćuju svojim
radnicima i osobama koje ostvaruju primitke (plaću) iz članka 14. stavka 1. i
članka 14. stavka 3. Zakona, pod uvjetom da se autorske naknade isplaćuju na
temelju ugovora o autorskim pravima i srodnim pravima sklopljenih između
poslodavca/isplatitelja primitaka od nesamostalnog rada (plaće) i tih osoba za
autorsko djelo i drugim uvjetima u skladu s propisima koji uređuju autorska i
srodna prava.
(5) Autorske naknade isplaćene prema stavku 4.
ovoga članka smatraju se drugim dohotkom premačlanku 32. stavku
1. Zakona.
(6) Ako poslodavci/ isplatitelji primitka
(plaće) isplaćuju autorske naknade svojim radnicima i osobama koje ostvaruju
primitke od nesamostalnog rada prema članku 14. stavku 1. Zakona i stavcima 1.
do 3. ovoga članka, za autorska djela utvrđena ugovorom o radu ili drugim aktom
kojim se uređuje rad i radni odnos, proizlaze iz ugovorenog opisa rada radnika
odnosno osobe koja ostvaruje primitke iz članka 14. stavka 1. Zakona kod
poslodavca/isplatitelja primitka (plaće) odnosno autorsko djelo radnik i osoba
koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14. stavka 1. Zakona stvara radom u
radnom odnosu izvršavajući svoje obveze ili po uputama svoga poslodavca,
isplaćene autorske naknade smatraju se primitkom od nesamostalnog rada (plaćom)
prema članku 14. Zakona.
(7) Plaćom se smatraju i primici po osnovi
nesamostalnog rada prema članku 14. stavku 1. i članku 14. stavku 3. Zakona i
prema stavcima 1. do 4. i 6. ovoga članka, koji se isplaćuju nasljednicima po
osnovi rada njihovih ostavitelja.
(8) Plaćom se smatraju i primici po osnovi
nesamostalnog rada prema članku 14. stavku 1. i članku 14. stavku 3. Zakona i
prema stavku 1. do 4. i 6. ovoga članka koji se za rad po osnovi radnog odnosa
isplaćuju fizičkim osobama zaposlenim u diplomatskom ili konzularnom
predstavništvu strane države, u međunarodnoj organizaciji, predstavništvu ili
organizaciji koja na teritoriju Republike Hrvatske ima diplomatski imunitet.
(9) Plaćom se smatraju i primici po osnovi
nesamostalnog rada prema članku 14. stavku 1. i članku 14. stavku 3. Zakona te
prema stavcima 1. do 4. i 6. ovoga članka, poreznih obveznika rezidenata koji
te primitke po osnovi radnog odnosa ostvare izravno iz inozemstva.
(10) Plaćom se smatraju i primici po osnovi
nesamostalnog rada prema članku 14. stavcima 1. i 3. Zakona, koje fizičke osobe
rezidenti ostvare kao članovi posade po osnovi rada na brodu u međunarodnoj
plovidbi u skladu s posebnim zakonom. Članom posade broda u međunarodnoj
plovidbi smatra se, u skladu s posebnim zakonom, zapovjednik i druga fizička
osoba ukrcana za obavljanje poslova na brodu u međunarodnoj plovidbi i upisana
u popis posade broda.
2.2. Mirovina
Članak 12.
(1) Primicima od nesamostalnog rada smatraju se:
1. mirovine ostvarene na temelju prijašnjih uplata doprinosa za obvezno
mirovinsko osiguranje koje isplaćuju zakonom utvrđene ustanove mirovinskog
osiguranja i mirovinska osiguravajuća društva na temelju prijašnjih uplata
obveznog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne
kapitalizirane štednje,
2. mirovine koje isplaćuju osiguravatelji (mirovinska osiguravajuća društva i
drugi isplatitelji osiguranih svota) na temelju prijašnjih uplata poslodavca za
dokup dijela mirovine, ako su te uplate bile oslobođene oporezivanja,
3. mirovinske rente koje isplaćuju osiguravatelji (mirovinska osiguravajuća društva i drugi isplatitelji osiguranih svota) na temelju prijašnjih uplata poslodavca u vrijeme umirovljenja radnika, ako su te uplate bile oslobođene oporezivanja,
4. mirovine koje se isplaćuju poduzetnicima koji su obavljali samostalnu
djelatnost, poduzetnicima fizičkim osobama koji su plaćali porez na dobit i
drugim fizičkim osobama na temelju prijašnjih uplata doprinosa u propisano
obvezno osiguranje, a koji su bili porezno dopustivi izdatak ili rashod,
5. obiteljske mirovine, osim obiteljskih mirovina iz članka 9. stavka 1. točke 2. Zakona i članka 53. stavka 2. Zakona,
6. mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu i to one koje odgovaraju
mirovinama iz točaka 1. do 5. ovoga stavka.
(2) Umirovljenicima u smislu Zakona i ovoga Pravilnika smatraju se fizičke
osobe koje ostvaruju primitke iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, umirovljenikom se ne smatra fizička
osoba kojoj je isplata mirovine od zakonom utvrđene ustanove mirovinskog
osiguranja prestala zbog ponovnog zaposlenja ili početka obavljanja
registrirane samostalne djelatnosti, iako ostvaruje mirovinu od mirovinskoga
osiguravajućeg društva na temelju prijašnjih uplata obveznih doprinosa za
mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje i/ili
isplate od mirovinskoga osiguravajućeg društva i drugih isplatitelja na temelju
prijašnjih premija osiguranja za dokup mirovine.
(4) Mirovinama rezidenata ostvarenima u inozemstvu iz stavka 1. točke 6. ovoga članka smatraju se i mirovine koje isplaćuju osiguravatelji (mirovinska osiguravajuća društva i drugi isplatitelji) na temelju prijašnjih uplata premija (doprinosa) koje su poreznom obvezniku umanjivale dohodak od nesamostalnog rada ako se u zemlji izvora te mirovine ne primjenjuje sustav obveznog mirovinskog osiguranja.
3. Neoporezive naknade, potpore, nagrade i drugi primici
Članak 13.
(1) U skladu s odredbama članka 14. stavka 1. točke 1.
podtočke 1.2. Zakona primici po osnovi naknada, potpora,
nagrada, dnevnica i otpremnina smatraju se primicima od nesamostalnog rada ako
prelaze iznose iz stavka 2. ovoga članka. Svi drugi primici koji nisu navedeni
u stavcima 2. i 3. ovoga članka smatraju se oporezivim primicima po osnovi
nesamostalnog rada u ukupno isplaćenom iznosu.
(2) U skladu s odredbama članka 10. točke 9. Zakona,
oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se iznosi što ih
poslodavci isplaćuju svojim radnicima, i to:
1. naknade prijevoznih troškova na službenom putovanju u visini stvarnih
izdataka,
2. naknade troškova noćenja na službenom putovanju u visini stvarnih izdataka,
3. naknade troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim javnim prijevozom u
visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne
karte. Ako na određenom području odnosno udaljenosti nema organiziranog
prijevoza, naknada troškova prijevoza na posao i s posla utvrđuje se u visini
cijene prijevoza koja je utvrđena na približno jednakim udaljenostima na kojima
je organiziran prijevoz,
4. naknade troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom
u visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne karte.
Ako radnik mora sa stanice međumjesnog javnog prijevoza koristiti i mjesni
prijevoz, stvarni izdaci utvrđuju se u visini troškova mjesnog i međumjesnoga
javnoga prijevoza,
5. naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe do 2,00 kune po
prijeđenom kilometru,
6. potpore zbog invalidnosti radnika do 2.500,00 kuna godišnje,
7. potpore za slučaj smrti radnika do 7.500,00 kuna, osim potpora iz članka 9. stavka 2. točke 2.8.
Zakonakoje poslodavci isplaćuju djeci radnika, a koje se smatraju
neoporezivim primicima u ukupnom iznosu,
8. potpore u slučaju smrti člana uže obitelji radnika (bračnog i izvanbračnog
druga, odnosno životnog partnera i neformalnog životnog partnera, roditelja,
roditelja bračnog i izvanbračnog druga, odnosno životnog partnera i neformalnog
životnog partnera, djece, drugih predaka i potomaka u izravnoj liniji, usvojene
djece i djece na skrbi te punoljetne osobe kojoj je porezni obveznik imenovan
skrbnikom prema posebnom zakonu) do 3.000,00 kuna,
9. potpore zbog neprekidnog bolovanja radnika dužeg od 90 dana do 2.500,00 kuna
godišnje. Razdoblje bolovanja duže od 90 dana ne mora se odnositi na jednu
kalendarsku godinu,
10. dar djetetu do 15 godina starosti (koje je do dana 31. prosinca tekuće
godine navršilo 15 godina starosti) do 600,00 kuna godišnje,
11. prigodne nagrade do 2.500,00 kuna godišnje (božićnica, naknada za godišnji
odmor i sl.),
12. nagrade radnicima za navršenih:
12.1. – 10 godina radnog staža do 1.500,00 kuna
12.2. – 15 godina radnog staža do 2.000,00 kuna
12.3. – 20 godina radnog staža do 2.500,00 kuna
12.4. – 25 godina radnog staža do 3.000,00 kuna
12.5. – 30 godina radnog staža do 3.500,00 kuna
12.6. – 35 godina radnog staža do 4.000,00 kuna
12.7. – 40 godina i svakih narednih 5 godina radnog staža do 5.000,00 kuna,
13. dnevnice u zemlji do 170,00 kuna za službeno putovanje koje traje više od
12 sati dnevno. Za službena putovanja u zemlji koja traju više od 8, a manje od
12 sati, neoporezivi dio dnevnica iznosi do 85 kuna,
14. dnevnice u inozemstvu do iznosa i pod uvjetima utvrđenim propisima o izdacima
za službena putovanja za korisnike državnog proračuna,
15. terenski dodatak u zemlji do 170,00 kuna dnevno na ime pokrića troškova
prehrane i drugih troškova radnika na terenu u zemlji, osim troškova smještaja
koji se podmiruju na teret poslodavca i ne smatraju se dohotkom radnika,
16. terenski dodatak u inozemstvu do 250,00 kuna dnevno na ime pokrića troškova
prehrane i drugih troškova radnika na terenu u inozemstvu, osim troškova
smještaja koji se podmiruju na teret poslodavca i ne smatraju se dohotkom
radnika,
17. pomorski dodatak do 250,00 kuna dnevno,
18. pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe do 400,00 kuna dnevno,
19. naknade za odvojeni život od obitelji do 1.600,00 kuna mjesečno,
20. otpremnine prilikom odlaska u mirovinu do 8.000,00 kuna,
21. otpremnine zbog poslovno uvjetovanih otkaza i osobno uvjetovanih otkaza,
prema Zakonu o radu, do visine 6.400,00 kuna za svaku navršenu godinu rada kod
tog poslodavca i otpremnine zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti do
visine 8.000,00 kuna za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca. Radom
kod istog poslodavca smatra se i razdoblje rada kod prethodnog poslodavca, ako
se, prema odredbama Zakona o radu, na novog poslodavca prenose ugovori o radu
radnika koji rade u poduzeću ili dijelu poduzeća koje se statusnom promjenom
ili pravnim poslom prenosi na novog poslodavca. Navedena odredba se na
odgovarajući način primjenjuje i na ustanove i druge pravne osobe,
22. potpore za novorođenče do visine jedne proračunske jedinice prema posebnom
propisu.
(3) Dnevnice za službena putovanja u zemlji i inozemstvu isplaćuju se za
putovanja iz mjesta u kojemu je mjesto rada ili iz mjesta
prebivališta/uobičajenog boravišta radnika koji se upućuje na službeno
putovanje u drugo mjesto (osim u mjesto u kojemu ima prebivalište ili
uobičajeno boravište), a udaljenosti najmanje 30 kilometara, radi obavljanja u
nalogu za službeno putovanje određenih poslova njegova radnog mjesta, a u svezi
s djelatnosti poslodavca. Dnevnice za službena putovanja u zemlji i inozemstvu
jesu naknade za pokriće izdataka prehrane, pića i prijevoza u mjestu u koje je
radnik upućen na službeno putovanje. Službenim putovanjem u smislu Zakona i
ovoga Pravilnika smatra se putovanje do 30 dana neprekidno. Ako je na službenom
putovanju osiguran jedan obrok (ručak ili večera) neoporezivi iznos dnevnice iz
stavka 2. točke 13. ovoga članka koji se isplaćuje u novcu umanjuje se za 30%
odnosno za 60% ako su osigurana dva obroka (ručak i večera).
(4) Terenski dodatak u tuzemstvu i inozemstvu isplaćuje se kada radnik boravi
izvan mjesta svojega prebivališta ili uobičajenog boravišta radi poslova koje
obavlja izvan sjedišta poslodavca ili sjedišta izdvojene poslovne jedinice
poslodavca i kada poslodavac obavlja takvu vrstu djelatnosti koja je po svojoj
prirodi vezana za rad na terenu (mjesto rada se razlikuje od mjesta sjedišta
poslodavca ili njegove poslovne jedinice i mjesta prebivališta ili uobičajenog
boravišta radnika, pri čemu je mjesto rada udaljeno od tih mjesta najmanje 30
kilometara). Terenski dodatak može se pod ovim uvjetima isplatiti i u slučaju
kada ne postoji potreba za noćenjem radnika na terenu. Radom na terenu smatra
se i sudjelovanje radnika u razvojno – istraživačkim transferima znanja čiji je
cilj osmišljavanje i unaprjeđivanje proizvoda i poslovnih rješenja vezanih uz
djelatnost poslodavca, kao i verifikacija, integracija i implementacija
poslovnih rješenja koji su proizvod poslodavca, te ukoliko su ti poslovi u
opisu radnog mjesta radnika.
(5) Terenski dodatak u inozemstvu iz stavka 2. točke 16. ovoga članka odnosi se
na radnike upućene odnosno raspoređene na rad u inozemstvo po osnovi radnog
odnosa zasnovanog s poslodavcem u Republici Hrvatskoj. Pravo na terenski dodatak
u inozemstvu radnik ima pod uvjetima propisanim u stavku 4. ovoga članka. Ako
je radniku na terenu osiguran jedan obrok (ručak ili večera) neoporezivi iznos
terenskog dodatka iz stavka 2. točki 15. i 16. ovoga članka umanjuje se za 30%
odnosno za 60% ako su osigurana dva obroka (ručak i večera).
(6) Pomorski dodatak iz stavka 2. točke 17. ovoga članka primjenjuje se za:
1. pomorce članove posade brodova koji plove nacionalnom plovidbom, u skladu s
posebnim propisima,
2. pomorce članove posade brodova koji plove na brodovima u međunarodnom
linijskom pomorskom prometu koji obavljaju prijevoz između hrvatskih i stranih
luka unutar granica Jadranskog mora,
3. ribare članove posade ribarskih plovila koji plove u ribolovnom moru
Republike Hrvatske, u skladu s posebnim propisima.
(7) Pomorski dodatak iz stavka 2. točke 18. ovoga članka primjenjuje se za
pomorce članove posade brodova koji plove u međunarodnoj plovidbi, bez obzira
na državnu pripadnost broda, a na temelju obračuna pomorskog dodatka koji prilažu
uz prijavu poreza na dohodak za porezno razdoblje. Brod u međunarodnoj plovidbi
je, u skladu s posebnim zakonom, brod koji plovi iz Republike Hrvatske u stranu
luku i obrnuto ili između stranih luka ili plovi na otvorenom moru ili u
teritorijalnim vodama stranih država radi pružanja usluga vezanih uz
djelatnosti na pučini kao što su istraživanje i iskorištavanje energenata i
slično.
(8) Naknada za odvojeni život od obitelji isplaćuje se radniku za vrijeme
provedeno na radu u mjestu sjedišta poslodavca ili njegove izdvojene poslovne
jedinice, ako je mjesto rada različito od mjesta prebivališta ili uobičajenog
boravišta tog radnika. Obitelji se smatra bračni drug, djeca, posvojenik,
pastorak i štićenik, ako su prijavljeni na istoj adresi stanovanja kao i
porezni obveznik.
(9) U skladu s člankom 10. točkom 9. Zakona,
oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se naknade iz
stavka 2. točaka 1., 2., 3., 4., 5., 13. i 14. ovoga članka koje tuzemni
isplatitelj isplaćuje fizičkim osobama iz članka 14. stavka 1. točke 3. Zakona izaslanima
na rad u Republiku Hrvatsku po nalogu inozemnog poslodavca i to u svezi s
obavljanjem djelatnosti tuzemnog poslodavca.
(10) U skladu s člankom 10. točkom 9. Zakona, oporezivim primicima po osnovi
nesamostalnog rada ne smatraju se naknade iz stavka 2. ovoga članka koje se
isplaćuju članovima predstavničkih i izvršnih tijela državne vlasti te jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave iz članka 14. stavka 1. točke 4.
Zakona.
(11) U skladu s člankom 10. točkom 9. Zakona, oporezivim primicima po osnovi
nesamostalnog rada ne smatraju se naknade iz stavka 2. ovoga članka koje se
isplaćuju prema članku 14. stavku 1. točki 5. Zakona osobama koje pružaju njegu
i pomoć hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata I. skupine.
(12) U skladu s člankom 10. točkom 9. Zakona, oporezivim primicima po osnovi
nesamostalnog rada ne smatraju se ni dnevnice za službena putovanja per diem u
ukupnom iznosu, koje se radnicima isplaćuju iz proračuna Europske unije radi
obavljanja poslova njihovih radnih mjesta, a u svezi s djelatnosti poslodavca.
Članak 14.
(1) Isplate iz članka 13. ovoga Pravilnika
priznaju se na temelju vjerodostojnih isprava (računa, obračuna, odluka,
potvrda o cijeni karata i drugog).
(2) Izdaci za službena putovanja iz članka 13.
ovoga Pravilnika (dnevnice, naknade prijevoznih troškova, naknade korištenja
privatnog automobila u službene svrhe, troškovi noćenja i drugo) obračunavaju
se na temelju urednog i vjerodostojnog putnog naloga i priloženih isprava
kojima se dokazuju izdaci i drugi podaci navedeni na putnom nalogu. Neovisno u
kojem obliku se izdaje, putni nalog kao vjerodostojna isprava sadrži osobito
slijedeće podatke: nadnevak izdavanja, ime i prezime osobe koja se upućuje na službeno
putovanje, mjesto u koje osoba putuje, svrha putovanja, vrijeme trajanja
putovanja, vrijeme kretanja na put, podatke o prijevoznom sredstvu kojim se
putuje (ako se putuje automobilom potrebno je navesti marku i registarsku
oznaku automobila, početno i završno stanje brojila – kilometar/sat), vrijeme
povratka s puta, potpis ovlaštene osobe, pečat, obračun troškova, likvidaciju
obračuna te izvješće s puta. Uz putni nalog obvezno se prilažu isprave kojima
se dokazuju nastali izdaci i to osobito: računi za cestarine, preslike ili
potvrde putnih karata, računi za smještaj i drugo.
(3) Naknade iz članka 13. stavka 2. točaka 13.,
14., 15., 16., 17., 18. i 19. i stavka 12. ovoga Pravilnika međusobno se
isključuju. Isključuje se pravo na neoporezivi iznos dnevne naknade za odvojeni
život, ako su za te dane tijekom mjeseca isplaćene dnevnice, terenski ili
pomorski dodaci. Iznos dnevne naknade za odvojeni život jest neoporezivi
mjesečni iznos naknade za odvojeni život podijeljen s brojem ukupnih dana u
mjesecu u kojem se naknada isplaćuje.
4. Primici po osnovi nesamostalnog rada u naravi
4.1. Opće odredbe
Članak 15.
(1) Primicima po osnovi nesamostalnog rada u
skladu s člankom 14. stavkom
3. Zakona smatraju
se i primici radnika i osoba koje ostvaruju primitke iz članka 14. Zakona u
stvarima i uslugama koje imaju novčanu vrijednost (dobra, usluge, prava i
ostala primanja u naravi), u koje posebice ulaze:
1. korištenje poslovnih zgrada i njihovih
dijelova, garaža, odmarališta i kuća za odmor, stambenih zgrada i stanova,
prijevoznih sredstava koje poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće
omogućuje radniku i osobama koje ostvaruju primitke iz članka 14. Zakona,
2. korištenje kredita uz kamate ispod stope od
3% godišnje,
3. primici ostvareni u dobrima i uslugama bez
naknade ili uz djelomičnu naknadu, te raznim darovima i ugošćenjima.
Ugošćenjima se smatraju primici koje poslodavac i isplatitelj primitka odnosno
plaće omogućuje radniku i drugim osobama koje ostvaruju primitke iz članka 14.
Zakona u vidu konzumacije jela, pića, smještaja, rekreacije i slično.
Ugošćenjima u smislu ovoga Pravilnika ne smatraju se ugošćenja predstavnika
poslovnih partnera ako se na dokumentaciji o tim izdacima navede naziv
poduzetnika čiji su predstavnici ugošćeni,
4. primici po osnovi naknada i nagrada za rad u
dionicama, uključujući i primitke po osnovi dodjele ili opcijske kupnje
vlastitih dionica po povoljnijim uvjetima,
5. svi drugi primici u svezi i po osnovi
nesamostalnog rada koji se daju u naravi, osim izravnih ili neizravnih novčanih
isplata i doznaka.
(2) Povoljnijim kreditima iz stavka 1. točke 2.
ovoga članka ne smatraju se krediti koji se radnicima i osobama koje ostvaruju
primitke iz članka 14. Zakona, osim radnicima u upravi, daju ili
subvencioniraju iz proračuna, bez obzira pod kojim uvjetima su odobreni.
(3) Zaposlenima u upravi u smislu stavka 2.
ovoga članka smatraju se službenici i namještenici u tijelima državne uprave, u
tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave te drugim tijelima kojima
se sredstva za rad u pretežitom dijelu osiguravaju u proračunima.
(4) Primicima po osnovi nesamostalnog rada, u
skladu s člankom 14. stavkom 3. Zakona, smatraju se i primici po osnovi
manjkova na imovini iz članka 7. stavka 1.
točke 5. Zakona o porezu na dobit, ako se za iznos tih manjkova ne tereti odgovorna osoba i
ako se po toj osnovi ne utvrđuje dohodak od kapitala izčlanka 30. stavka
2. Zakona. Utvrđeni
manjak uvećan za obračunani porez na dodanu vrijednost smatra se primitkom po
osnovi nesamostalnog rada (plaćom) i pripisuje se radniku koji je ovlašten donijeti
odluku o terećenju odgovorne osobe, a to nije učinio.
4.2. Utvrđivanje vrijednosti primitaka u naravi
Članak 16.
(1) Vrijednost primitaka iz članka 15. ovoga Pravilnika utvrđuje
se prema tržišnoj vrijednosti tih primitaka koja je važeća u mjestu davanja (s
uključenim porezom na dodanu vrijednost).
(2) Ako su primici u naravi odobreni radniku uz plaćanje naknade koja je niža
od tržišne, poslodavac i isplatitelj primitka mora utvrditi razliku između
tržišne cijene i naknade koju je radnik platio. Tako utvrđena razlika smatra se
primitkom po osnovi nesamostalnog rada.
(3) Vrijednost primitaka iz članka 15. ovoga Pravilnika utvrđuje se na sljedeći
način:
1. pri korištenju poslovnih zgrada i njihovih dijelova – primitak čini iznos
zakupnine ili najamnine prema tržišnim cijenama u mjestu u kojem se poslovne
zgrade ili dijelovi poslovnih zgrada nalaze,
2. pri korištenju stambenih zgrada i stanova – primitak je iznos stanarine
prema tržišnim cijenama u mjestu u kojem se stambene zgrade ili dijelovi
stambenih zgrada nalaze,
3. pri korištenju odmarališta i kuća za odmor – primitak je tržišna vrijednost
smještaja, prehrane i drugih usluga,
4. pri korištenju garaža – primitak je iznos zakupnine prema tržišnim cijenama
u mjestu u kojem se garaža nalazi,
5. pri korištenju prijevoznih sredstava – primitak je iznos u visini od l%
nabavne vrijednosti prijevoznih sredstava mjesečno (uvećano za porez na dodanu
vrijednost) odnosno u visini 20 % od mjesečne rate za operativni leasing
(uvećano za porez na dodanu vrijednost), bez obzira na opseg korištenja prijevoznih
sredstava u privatne svrhe. Primitak se može utvrđivati i prema opsegu stvarnog
korištenja:
5.1. ako se prijevozna sredstva daju na korištenje u privatne svrhe, poslodavac
i isplatitelj primitka odnosno plaće obvezan je donijeti odluku o načinu i uvjetima
tog korištenja, kao i načinu utvrđivanja plaće radnika i osoba koje ostvaruju
primitke iz članka 14. Zakona po toj osnovi,
5.2. ako se plaća po osnovi korištenja prijevoznog sredstva u privatne svrhe
utvrđuje prema opsegu stvarnog korištenja, poslodavac i isplatitelj primitka
odnosno plaće obvezan je voditi evidenciju o prijeđenoj kilometraži i vremenu
korištenja u privatne svrhe, a način vođenja te evidencije utvrđuje odlukom iz
točke 5.1. ovoga stavka,
5.3. ako se ne vodi evidencija iz točke 5.2. ovoga stavka, primitak u naravi od
korištenja prijevoznih sredstava u privatne svrhe utvrđuje se u visini 1%
nabavne vrijednosti prijevoznih sredstava mjesečno odnosno u visini 20 % iznosa
mjesečne rate za operativni leasing,
5.4. ako više radnika ili osoba koje ostvaruju primitke iz članka 14. Zakona tijekom
mjeseca koristi isto prijevozno sredstvo, a poslodavac i isplatitelj primitka
odnosno plaće osnovicu utvrđuje u visini 1% nabavne vrijednosti prijevoznih
sredstava mjesečno odnosno u visini 20 % iznosa mjesečne rate za operativni
leasing, odgovarajući iznos primitka po toj osnovi pribraja svakom radniku i
osobi,
5.5. primitak po osnovi korištenja prijevoznih sredstava u privatne svrhe
utvrđuje se prema stvarnom opsegu korištenja na slijedeći način:
5.5.1. za cestovna motorna vozila – na iznos koji se dobije tako da se ukupno
prijeđena kilometraža u privatne svrhe pomnoži s 2,00 kune po prijeđenom
kilometru,
5.5.2. za plovila – na iznos dobiven umnoškom broja sati korištenja i tržišne
cijene sata korištenja plovila u mjestu u kojem je plovilo registrirano,
5.5.3. za sredstva zračnog prometa – na iznos koji se dobije umnoškom broja
sati korištenja i tržišne cijene sata korištenja u mjestu registracije.
6. pri korištenju kredita uz kamate ispod stope 3% godišnje – na razliku između
kamata obračunanih primjenom stope kamate od 3% godišnje i ugovorenih nižih
kamata,
7. pri davanju darova, usluga bez naknade i slično čija je pojedinačna
vrijednost preko 400,00 kuna po pojedinom radniku i osobama koje ostvaruju
primitke iz članka 14. Zakona godišnje – na vrijednost iste ili slične vrste
stvari odnosno usluge prema tržnim cijenama u mjestu davanja dara ili usluge.
Pod darovima se u smislu ovoga Pravilnika, smatraju samo davanja u naravi,
8. pri ugošćenjima – na vrijednost ugošćenja prema tržišnim cijenama u mjestu
ugošćenja,
9. pri davanju dionica uključujući i dodjelu vlastitih dionica koje ne
kotiraju na burzi ili uređenim javnim tržištima – na nominalnu vrijednost
dionica ili na tržišnu vrijednost dionica ako je veća od nominalne. Razlika u
cijeni između prodajne odnosno nominalne i tržišne cijene dionica koje poslodavac/isplatitelj
plaće prodaje svojim radnicima odnosno osobama koje ostvaruju primitke iz
članka 14. Zakona jest primitak u naravi po osnovi nesamostalnog rada,
10. pri opcijskoj kupnji dionica – primitak od nesamostalnog
rada je razlika između tržišne vrijednosti dionice i opcijskim ugovorom
utvrđene cijene dionica koje poslodavac/isplatitelj plaće prodaje svojim
radnicima odnosno osobama koje ostvaruju primitke iz članka 14. Zakona, ako je
tržišna vrijednost viša u trenutku realizacije prava iz opcije. Realizacijom
prava iz opcije smatra se trenutak kupnje dionica društva od strane vlasnika
opcije (radnika odnosno osobe koja ostvaruje primitke iz članka 14. Zakona) ili
trenutak prijenosa prava na kupnju dionica društva na treću osobu,
11. pri dodjeli vlastitih dionica koje kotiraju na burzi ili uređenim javnim
tržištima – primitak se utvrđuje u visini tržišne vrijednosti ili razlike
između tržišne vrijednosti dodijeljenih dionica i plaćene naknade, ako se
dionice stječu uz djelomičnu naknadu.
(4) Radi obračunavanja i plaćanja poreza na dohodak sukladno Zakonu, pri
obračunavanju i plaćanju predujma poreza na dohodak tržišna vrijednost odnosno
vrijednost primitaka u naravi uvećava se za doprinose za obvezna osiguranja iz
primitka, porez na dohodak i prirez porezu na dohodak.
(5) Podaci o primicima u naravi unose se u Obrazac IP iz članka 65. ovoga
Pravilnika i Obrazac JOPPD iz članka 76. ovoga Pravilnika te
druge propisane evidencije.
5. Primici koji se ne smatraju primicima po osnovi nesamostalnog rada
Članak 17.
(1) Primicima od nesamostalnog rada ne smatraju
se primici iz članka 15. Zakona.
(2) Primicima od nesamostalnog rada ne smatraju
se primici radnika za obrazovanje i izobrazbu iz članka 15. stavka 1. točke 5.
Zakona, a u skladu s člankom 25. stavkom
1. točkom 2. podtočkama 2.1., 2.2. i 2.3. ovoga Pravilnika.
(3) Primicima po osnovi nesamostalnog rada ne
smatraju se iznosi zatezne kamate isplaćene po osnovi plaće ili mirovine koje
poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće i mirovine iz članka 14. Zakona
isplaćuje radniku i fizičkim osobama te umirovljenicima po sudskoj presudi.
Kamate koje se isplaćuju po osnovi plaće ili mirovine isplaćene sa
zakašnjenjem, bez sudske presude ili na temelju izvansudske nagodbe smatraju se
primitkom od nesamostalnog rada prema članku 14. Zakona i članku 11. ovoga
Pravilnika u
ukupnom iznosu.
6. Izdaci po osnovi nesamostalnog rada
Članak 18.
(1) Izdaci po osnovi nesamostalnog rada jesu
izdaci iz članka 16. Zakona.
(2) Izdacima iz članka 16. Zakona koji, pri
utvrđivanju dohotka od nesamostalnog rada, umanjuju primitak od nesamostalnog
rada (plaću) fizičkih osoba izaslanih na rad u Republiku Hrvatsku po nalogu
inozemnog poslodavca u tuzemna društva, prema članku 14. stavku
1. točki 3. Zakona, smatraju
se i doprinosi za obvezna osiguranja iz primitka (plaće) plaćeni u državama iz
kojih su te fizičke osobe izaslane na rad u Republiku Hrvatsku i s kojim
državama Republika Hrvatska primjenjuje ugovore o socijalnom osiguranju.
(3) Iznimno od članka 16. Zakona i stavka 1.
ovoga članka izdacima koji se oduzimaju od primitaka po osnovi nesamostalnog
rada smatraju se doprinosi za obvezna osiguranja, koje su tijekom poreznog
razdoblja na temelju rješenja Porezne uprave uplatile fizičke osobe rezidenti u
svojstvu članova posade broda u međunarodnoj plovidbi, a u iznosu i na način
propisan posebnim propisima, osim doprinosa za koje je odobrena otplata duga u
obrocima prema posebnom propisu.
V. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI
1. Dohodak od samostalne djelatnosti
Članak 19.
(1) Dohodak od samostalne djelatnosti utvrđuje
se od obavljanja sljedećih djelatnosti:
1. obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti –
obrtničke djelatnosti (članak 18. stavak
1. Zakona),
2. slobodnih zanimanja (članak 18. stavak
2. Zakona),
3. poljoprivrede i šumarstva (članak 18. stavak
3. Zakona).
(2) Dohodak od samostalne djelatnosti utvrđuje
se i od djelatnosti od kojih se, obvezno ili na vlastiti zahtjev poreznog
obveznika prema članku 29. stavcima
1. i 2. i članku 32. stavku
6. Zakona, dohodak
utvrđuje na način propisan za samostalne djelatnosti prema člancima 19. do 24.
Zakona.
2. Samostalne djelatnosti
2.1. Obrtničke djelatnosti
Članak 20.
(1) Obrtničkim djelatnostima iz članka 18. stavka
1. točke 1. Zakona smatraju
se djelatnosti u smislu članka 1. Zakona o obrtu i sve druge posebno nenavedene
gospodarstvene djelatnosti.
(2) Posebno nenavedenim gospodarstvenim
djelatnostima iz stavka 1. ovoga članka smatraju se djelatnosti koje se
obavljaju samostalno u svrhu stjecanja dohotka, neovisno je li nadležno tijelo
odobrilo djelatnost ili nije i osnovna su djelatnost poreznog obveznika.
2.2. Djelatnosti slobodnih zanimanja
Članak 21.
Djelatnostima slobodnih zanimanja iz članka 18. stavka
2. Zakona smatraju
se profesionalne djelatnosti fizičkih osoba koje su po toj osnovi obvezno
osigurane prema propisima koji uređuju obvezna osiguranja odnosno djelatnosti
fizičkih osoba kojima su to osnovne djelatnosti i koje su po toj osnovi upisane
u registar poreznih obveznika poreza na dohodak.
2.3. Djelatnost poljoprivrede i šumarstva
Članak 22.
(1) Prema članku 18. stavku
3. Zakona, djelatnost
poljoprivrede i šumarstva obuhvaća korištenje prirodnih bogatstava zemlje i
prodaju, odnosno zamjenu od tih djelatnosti dobivenih proizvoda u neprerađenom
stanju.
(2) Fizičke osobe su po osnovi djelatnosti
poljoprivrede i šumarstva obveznici poreza na dohodak, ako su po toj osnovi
obveznici poreza na dodanu vrijednost i ako po toj osnovi u poreznom razdoblju
ostvare ukupni godišnji primitak veći od 35% iznosa propisanog za obvezni
ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost, prema posebnom zakonu te ako
ostvaruju poticaje na način i pod uvjetima propisanim posebnim zakonima.
(3) Uvjeti iz stavka 2. ovoga članka ne moraju
biti kumulativno ispunjeni odnosno fizička osoba je obveznik poreza na dohodak
od djelatnosti poljoprivrede i šumarstva ako je ispunjen jedan uvjet ili sva
tri uvjeta.
3. Utvrđivanje dohotka od samostalne djelatnosti
3.1. Temelji utvrđivanja
Članak 23.
U skladu s člankom 19. stavkom
1. Zakona, dohodak od
samostalnih djelatnosti iz članka 18. Zakona ičlanka 19. ovoga
Pravilnika jest
razlika između poslovnih primitaka i poslovnih izdataka nastalih u poreznom
razdoblju.
3.2. Primici po osnovi samostalne djelatnosti
Članak 24.
(1) Poslovnim primicima po osnovi samostalne djelatnosti, u
smislu članka 23. ovoga Pravilnika smatraju se:
1. sva dobra (novac, stvari, prava, usluge i drugo) što ih porezni obveznik
primi obavljanjem samostalne djelatnosti i djelatnosti koja se oporezuje kao
samostalna djelatnost,
2. iznosi državnih pomoći, poticaja i potpora za samostalnu djelatnost, odnosno
djelatnost koja se oporezuje kao samostalna djelatnost osim primitaka
isplaćenih po osnovi državnih pomoći, poticaja i potpora namijenjenih nabavi
dugotrajne imovine prema članku 20. stavku 7. Zakona,
3. izuzimanja, osim izuzimanja u novcu,
4. primici od otuđenja ili likvidacije djelatnosti (radnje, obrta ili drugog
oblika samostalne djelatnosti),
5. iznos otpisanog duga, ako vjerovnik (kreditor) poreznom obvezniku otpiše
dugove po osnovi kredita za nabavu stvari i prava koja se unose u popis
dugotrajne imovine,
6. primici ostvareni od prodaje i/ili izuzimanja u slučaju prodaje (otuđenja)
ili izuzimanja stvari ili prava koja se vode ili su se trebala voditi u Popisu
dugotrajne imovine,
7. naplaćene zatezne kamate na potraživanja iz poslovnih odnosa,
8. primici po osnovi kamata i kapitalnih dobitaka iz članka 30.
Zakona, ako su ostvareni od financijskih transakcija koje čine osnovnu
djelatnost poreznog obveznika,
9. svi drugi primici po osnovi i u svezi obavljanja samostalne djelatnosti.
(2) Poslovnim primicima po osnovi samostalne djelatnosti umjetnika iz članka 18. stavka 2. točke 4. Zakona,
koji dohodak od te djelatnosti utvrđuju na način propisan za samostalne
djelatnosti premačlancima 19. do 24. Zakona,
ne smatraju se, sukladno članku 20. Zakona o pravima
samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva,
iznosi primljeni od pravnih i fizičkih osoba do 20.000,00 kuna godišnje za
obavljanje te djelatnosti, pod uvjetom da o primljenim iznosima posjeduju
vjerodostojne isprave (nalog za prijenos, potvrdu o primitku stvari, prava i
usluga i drugo).
(3) Poslovnim primitkom osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost umjetnika iz članka 18. stavka 2. točke 4. Zakona,
ne smatra se iznos u visini 25% ostvarenoga umjetničkoga autorskog honorara, a prema članku 22. Zakona o pravima
samostalnih umjetnika i poticanju umjetničkog i kulturnog stvaralaštva.
(4) Primici državnih potpora, pomoći i poticaja namijenjenih za nabavu
dugotrajne imovine iz članka 20. stavka 7. Zakona,
uključuju se u poreznu osnovicu u razdoblju u kojemu je ta imovina, prema članku 24. Zakona,
stavljena u uporabu, u visini iskazanih izdataka amortizacije nastalih po
osnovi korištenja te imovine odnosno u visini iskazane svote otpisa u Popisu
dugotrajne imovine u tom razdoblju.
(5) Evidencija iz članka 20. stavka 8. Zakona, koja se dostavlja uz godišnju
prijavu poreza na dohodak sadrži: datum i ukupan iznos primljene državne
potpore, pomoći ili poticaja za određenu dugotrajnu imovinu, naziv dugotrajne
imovine, nabavnu vrijednost dugotrajne imovine, svotu otpisa po osnovi
korištenja te imovine iskazane u Popisu dugotrajne imovine, iznos neiskorištene
državne potpore, pomoći ili poticaja.
(6) Porezni obveznik koji do kraja poreznog razdoblja nije nabavio ili stavio u
uporabu dugotrajnu imovinu za koju je primio državnu potporu, pomoć ili
poticaj, obvezan je uz godišnju prijavu poreza na dohodak za to razdoblje
priložiti vjerodostojne isprave iz kojih je moguće utvrditi namjenu primljene
potpore te izjavu o načinu i postupcima iskorištavanja te potpore.
(7) Iznimno, ako dodijeljena državna potpora, pomoć ili poticaj nije u
cijelosti iskorištena za nabavu dugotrajne imovine iz članka 20. stavka 7.
Zakona, a u skladu sa svrhom dodjele potpore, neiskorišteni iznos potpore,
pomoći ili poticaja uključuje se u poreznu osnovicu u razdoblju kada je imovina
stavljena u uporabu, pod uvjetom da davatelju potpore nije izvršen povrat neiskorištenog
iznosa.
(8) Porezni obveznik koji je primio bespovratna novčana sredstva prema članku 10. točki 21. Zakonauključuje
u poslovne primitke iznos preostale knjigovodstvene vrijednosti plovila
utvrđene u trenutku uništenja. Iznimno od članka 24. Zakona i
članka 25. stavka 1. točke 3. Pravilnika, ako porezni obveznik ne primi potporu
u istom poreznom razdoblju u kojem je plovilo uništeno, ostatak knjigovodstvene
vrijednosti utvrđene u trenutku uništenja plovila priznaje se u poslove izdatke
u razdoblju u kojemu je potpora primljena.
(9) Porezni obveznik iz stavka 8. ovoga članka dužan je uz prijavu poreza na
dohodak, u razdoblju u kojem je primio potporu, dostaviti dokumentaciju o
uništenju plovila, dokumentaciju o primljenim bespovratnim sredstvima za uništenje
plovila te izračun razlike između ostatka knjigovodstvene vrijednosti uništenog
plovila i iznosa primljenih sredstava.
3.3. Izdaci po osnovi samostalne djelatnosti
Članak 25.
(1) Poslovnim izdacima po osnovi samostalne djelatnosti, u
smislu članka 23. ovoga Pravilnika, smatraju se:
1. sva dobra koja porezni obveznik izda u svrhu stjecanja, osiguranja i
očuvanja poslovnih primitaka po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti,
2. izdaci za obrazovanje i izobrazbu poduzetnika i njegovih radnika. Dohodak
ostvaren obavljanjem samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona, prema članku 56. stavku 6. Zakona može
se dodatno umanjiti za iznos potpore male vrijednosti za izvođenje praktične
nastave i vježbe naukovanja u sustavu vezanih obrta prema posebnim propisima,
te za iznos državne potpore za obrazovanje i izobrazbu, prema posebnim
propisima, a time se umanjuje i porezna osnovica u godišnjem obračunu po
podnesenoj godišnjoj poreznoj prijavi. Izdacima za školovanje i stručno
usavršavanje iz članka 15. stavka 1. točke 5. Zakona smatraju
se iznosi naknada za:
2.1. obrazovanje na osnovnim, srednjim, višim, visokim školama, fakultetima,
poslijediplomskom studiju te u postupku za stjecanje doktorata i to plaćeni
obrazovnim institucijama u tuzemstvu i inozemstvu, zatim naknade za tečajeve,
seminare, specijalizacije, konferencije, kongrese i to u tuzemstvu i inozemstvu
plaćene pravnim i fizičkim osobama ovlaštenim odnosno registriranim za
obavljanje tih djelatnosti,
2.2. izdaci za nabavu knjiga, udžbenika, priručnika, skripata i druge
literature u papirnatom ili elektroničkom obliku,
2.3. ako se obrazovanje i izobrazba obavlja izvan mjesta prebivališta ili
uobičajenog boravišta radnika, izdacima za obrazovanje i izobrazbu smatraju se
i troškovi prijevoza prigodom upućivanja na i povratka sa obrazovanja i
izobrazbe i to do visine cijene karata sredstvima javnog prijevoza i troškovi
smještaja do visine stvarnih izdataka, a u slučajevima seminara i savjetovanja
dnevnice do visine i pod uvjetima propisanim člankom 13. stavkom 2. točkama 13. i
14. ovoga Pravilnika.
3. otpis dugotrajne imovine. Iznimno od članka 8. stavka 2. ovoga Pravilnika,
izdaci za dugotrajnu imovinu ne utvrđuju se primjenom načela blagajne, već se
ti izdaci raspoređuju kroz vijek trajanja potrošive odnosno istrošive
dugotrajne imovine kao otpis (amortizacija) u skladu sa Zakonom o porezu na
dobit. Kod nepotrošive dugotrajne imovine (zemljišta) izdaci za nabavu mogu se
odbiti tek prilikom otuđenja ili izuzimanja. Kod dugotrajne imovine smatra se
da je došlo do izdatka u trenutku kad je njezina vrijednost smanjena zbog
izvanrednih događaja ako o tome postoje zapisnici mjerodavnih tijela (npr.
proglašena prirodna nepogoda, odnosno prirodna nepogoda od koje je štetu
utvrdilo mjerodavno tijelo, šteta od ratnih događanja utvrđena od strane
mjerodavnih tijela, krađa prema zapisniku policije i drugo). Izdaci za popravak
oštećenja odbijaju se u trenutku plaćanja,
4. sva ulaganja, osim ulaganja u dugotrajnu imovinu i ulaganja u novcu,
5. izdaci istraživanja i razvoja iz članka 57. stavka 4. Zakona,
koji se mogu pripisati konkretnom projektu istraživanja i razvoja, pod uvjetom
da porezni obveznik ima svu potrebnu dokumentaciju za određeni
istraživačko-razvojni projekt kao što su godišnji operativni planovi razvoja
projekta, projektna dokumentacija, analize i istraživanja te uredna
dokumentacija o svim izdacima projekta (ugovori, računi i ostala
obračunska-dokumentacija i dokazi o plaćanju). Izdaci istraživanja i razvoja
dodatno umanjuju dohodak ostvaren obavljanjem samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona, a time
i poreznu osnovicu u godišnjem obračunu po podnesenoj poreznoj prijavi.
Izdacima za istraživanje i razvoj koji dodatno umanjuju dohodak od samostalne
djelatnosti ne smatraju se izdaci po osnovama iz članka 57. stavka 3.
Zakona,
6. izdaci u svezi s otuđenjem ili likvidacijom djelatnosti,
7. u slučaju prodaje (otuđenja) ili izuzimanja stvari ili prava koja se vode
ili su se trebala voditi u Popisu dugotrajne imovine, u poslovne primitke prema članku 20. stavku 3. Zakona ulaze
primici ostvareni od prodaje i/ili izuzimanja, a u poslovne izdatke prema članku 21. stavku 2. Zakona ulazi
preostala knjigovodstvena vrijednost tih stvari ili prava utvrđena na kraju
mjeseca otuđenja. Za stvari ili prava koja nisu unesena u Popis dugotrajne
imovine knjigovodstvena vrijednost se izračunava na temelju isprava o nabavi, a
ako nema isprava o nabavi onda procjenom,
8. iznosi naknada, potpora i nagrada poreznih obveznika koji obavljaju
samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona za
njih osobno, u visini i na način propisan člankom 13. ovoga Pravilnika,
a prema članku 10. točki 10. Zakona,
9. isplate nagrada učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja, isplate
učenicima i studentima na ime stipendije za vrijeme redovnog školovanja na
srednjim, višim i visokim školama te fakultetima i poslijediplomskim studijima,
u visini i na način propisan člankom 45. ovoga Pravilnika,
10. plaćene zatezne kamate na obveze iz poslovnih odnosa. Izdacima se smatraju,
osim plaćenih kamata po zajmovima i kreditima za obavljanje djelatnosti i
jednokratne naknade te drugi izdaci u svezi s odobravanjem kredita,
11. kapitalni gubici ako su ostvareni od financijskih
transakcija koje čine osnovnu djelatnost poreznog obveznika,
12. izdacima se ne smatraju plaćene zatezne kamate zbog nepravodobno uplaćenih
javnih davanja (poreza na dohodak, poreza na dodanu vrijednost, doprinosa za
obvezna osiguranja i drugo).
(2) Kao poslovni izdaci iz stavka 1. ovoga članka mogu se priznati samo oni
izdaci o kojima postoje uredne isprave i koji su izravno vezani uz ostvarivanje
primitaka. Između izdataka i primitaka mora postojati međuzavisnost, što znači
da se učinjeni izdatak treba odraziti na ostvarivanje (povećanje) tekućih ili
budućih primitaka. Pri utvrđivanju povezanosti primitaka s izdacima polazi se
od normativa (utroška materijala i energije i sl.) vodeći pri tome računa o
načinu rada i posebnosti djelatnosti.
(3) Za utvrđivanje povezanosti primitaka s izdacima porezni obveznici
(proizvodne i uslužne djelatnosti koje nabavljaju reprodukcijski i potrošni
materijal za obavljanje djelatnosti te ugostitelji koji prodaju hranu,
alkoholna i bezalkoholna pića i količine pića i napitaka koje su sami proizveli
ili potrošili) u posebnim evidencijama moraju osigurati podatke o nabavi
reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka (naziv dobavljača, broj
i datum fakture) i podatke o uporabi reprodukcijskog i potrošnog materijala,
pića i napitaka (broj internog dokumenta – specifikacije, radnog naloga i sl.)
za knjiženje u poslovne izdatke. Interni dokumenti o uporabi reprodukcijskog i
potrošnog materijala, pića i napitaka moraju sadržavati podatke o količini i
vrijednosti utrošenoga reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka
te količinu i vrijednost gotovih proizvoda u koje je ugrađen reprodukcijski i
potrošni materijal.
(4) Promjene u evidenciji nabave i upotrebe reprodukcijskog i potrošnog
materijala, pića i napitaka knjiže se najkasnije u roku od mjesec dana od dana
nastanka promjene. Porezni obveznik koji svakodnevno upotrebljava
reprodukcijski i potrošni materijal, pića i napitke može obavljati knjiženje i
na temelju specifikacija o mjesečnoj uporabi reprodukcijskog i potrošnog
materijala, pića i napitaka te mjesečnoj proizvodnji gotovih proizvoda u koje
je ugrađen reprodukcijski i potrošni materijal.
(5) Kod samostalnih djelatnosti iz članka 18. Zakona i
djelatnosti koje se oporezuju kao samostalne djelatnosti prema člancima 19. do
24. Zakona, koje se, sukladno posebnim propisima, moraju obavljati u poslovnom
prostoru i s određenom opremom, izdaci u svezi s korištenjem toga prostora i
opreme (tekuće održavanje, izdaci za utrošenu energiju i ostale komunalne
usluge) čine poslovne izdatke samo na temelju urednih isprava iz kojih
proizlazi da se odnose na korišteni poslovni prostor i opremu.
(6) Ako porezni obveznik može samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona i
djelatnosti koje se oporezuju kao samostalne djelatnosti prema člancima 19. do 24. Zakona obavljati
i obavlja ih u stambenom prostoru, u poslovne izdatke može uračunati samo
izdatke koji su izravno vezani za obavljanje djelatnosti.
(7) Porezni obveznici koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 18.
Zakona odnosno dohodak utvrđuju na način propisan za samostalnu djelatnost
prema člancima 19. do 24. Zakona, a imali su izdatke s osnove premija
dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja uplaćenih u korist radnika i/ili sebe
osobno iz članka 21. stavka 11. Zakona,
imaju pravo iskazati u poslovnim knjigama i izdatke po toj osnovi uz uvjete
propisane člankom 7. stavkom 12. ovoga
Pravilnika.
3.4. Izuzimanja i ulaganja
3.4.1. Izuzimanja
Članak 26.
(1) Izuzimanjima se smatraju sve vrijednosti
koje porezni obveznik izuzme iz radnje, obrta ili drugog oblika samostalne
djelatnosti za svoje potrebe, potrebe svoga domaćinstva ili druge potrebe koje
nisu u svezi s obavljanjem djelatnosti i smatraju se poslovnim primicima u
trenutku kada su izuzeti.
(2) Izuzimanjima iz stavka 1. ovoga članka ne
smatraju se izuzimanja za privatne potrebe članova trgovačkih društava te
izuzimanja fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost od koje utvrđuju
dobit i plaćaju porez na dobit, jer se ta izuzimanja oporezuju kao dohodak od
kapitala prema članku 30. Zakona.
(3) Izuzimanja mogu biti u obliku financijske
imovine (novca i drugo), robe, proizvoda, korištenja drugih dobara i usluga.
(4) Izuzimanja u obliku financijske imovine ne
utječu na dohodak od samostalne djelatnosti.
(5) Izuzimanja koja nisu u obliku financijske
imovine procjenjuju se prema usporedivoj tržišnoj vrijednosti.
(6) Izuzimanjima se smatraju i manjkovi, kalo,
rastep, kvar i lom iznad visine utvrđene aktom nadležne komore.
3.4.2. Ulaganja
Članak 27.
(1) Ulaganjima se smatraju sva osobna dobra koja
porezni obveznik unese u djelatnost, a koja ne potječu od obavljanja
djelatnosti i smatraju se poslovnim izdacima u trenutku kada se ulaganje
izvrši.
(2) Ulaganja mogu biti u obliku financijske
imovine (novac i drugo), stvari i/ili prava.
(3) Ulaganja u obliku financijske imovine ne
utječu na dohodak od samostalne djelatnosti.
(4) Ulaganja obrtne imovine procjenjuju se prema
nabavnoj vrijednosti, a ulaganja dugotrajne imovine prema usporedivoj tržišnoj
vrijednosti.
3.4.3. Utvrđivanje vrijednosti izuzimanja i ulaganja
Članak 28.
(1) Usporedivom tržišnom vrijednosti izuzimanja
ili ulaganja smatra se cijena koja bi se u trenutku izuzimanja ili ulaganja
mogla postići na tržištu. Za izuzimanja mjerodavna je prije svega prodajna
cijena, a za ulaganja cijena nove nabave. Ako se prodajne cijene odnosno cijene
nove nabave ne mogu ili se ne mogu pouzdano utvrditi, usporedivu tržišnu
vrijednost treba procijeniti prema stavcima 2., 3. i 4. ovoga članka.
(2) Pri ulaganju predmeta kratkotrajne imovine
mjerodavni su troškovi proizvodnje ili cijena nove nabave u trenutku ulaganja.
Odlučujuće su cijene onoga tržišta na kojemu bi poduzetnik nabavljao, kada
takve predmete ne bi ulagao. Ako se troškovi proizvodnje odnosno cijena nove
nabave ne mogu ili se ne mogu pouzdano utvrditi, usporedivu tržišnu nabavnu
vrijednost treba procijeniti.
(3) Ako se usporediva tržišna vrijednost treba
procijeniti, kao temelj mogu poslužiti ranije procijenjene vrijednosti ili prodajne
cijene za izuzeta ili uložena dobra. Ako su cijene istih ili sličnih dobara
porasle ili pale, te činjenice treba uzeti u obzir prilikom nove procjene. Ako
se korisnost nekog dobra smanji, to treba uzeti u obzir prilikom otpisa.
(4) Ako se tržišna cijena dobara koja nisu nova,
već rabljena, ne može ili ne može pouzdano utvrditi, a njima se ne trguje ili
se trguje rijetko, u procjeni se vrijednosti polazi od tržišne cijene za nova
dobra, pri tome se uzima u obzir potrošenost izuzetog ili uloženog dobra. Ako
dobro ima ograničeni vijek trajanja, njegova vrijednost može se umanjiti s
obzirom na okolnost da mu istječe ili je već istekao vijek trajanja.
3.5. Dugotrajna imovina
Članak 29.
(1) Stvari i prava koja služe za stjecanje
dohotka čija pojedinačna nabavna vrijednost ili troškovi proizvodnje premašuju
3.500,00 kuna te ako im je vijek trajanja duži od godinu dana, prema članku 24. stavku
1. Zakona, u trenutku
nabave, unose se u Popis dugotrajne imovine. U nabavnu vrijednost dugotrajne
imovine uključuje se kupovna cijena umanjena za popuste iskazane u računu,
carina i uvozne pristojbe, nepovratni porezi, izdaci za projektiranje i nadzor,
izdaci pripreme prostora za građenje, izdaci instaliranja opreme, prijevoza i
drugi izdaci nastali u postupku dovođenja sredstva u radno stanje.
(2) Dugotrajna imovina može biti potrošiva
(strojevi, zgrade, oprema i drugo), nepotrošiva (zemljište) i istrošiva
(kupljeni patenti, plaćena vrijednost poduzeća – goodwill i drugo). U popis
dugotrajne imovine unose se i stvari iz vlastite proizvodnje poreznog obveznika
ako služe za obavljanje djelatnosti (npr. u slučaju vlastite izgradnje
skladišta ili instaliranja stroja).
(3) Popis dugotrajne imovine služi za
utvrđivanje izdataka poslovanja po osnovi otpisa (amortizacije) dugotrajne
imovine.
(4) Poreznom obvezniku koji obavlja samostalne
djelatnosti iz članka 18. Zakona u poslovne se izdatke ne priznaje otpis
(amortizacija) dugotrajne imovine koja služi za obavljanje djelatnosti, a nije
iskazana u Popisu dugotrajne imovine. Izdatak otpisa ne priznaje se ni na
dodatna ulaganja u dugotrajnu imovinu koja nije iskazana u Popisu dugotrajne
imovine.
3.6. Utvrđivanje dohotka u slučaju nastavka ili prestanka poslovanja i prelaska s utvrđivanja dobiti na utvrđivanje dohotka
3.6.1. Utvrđivanje dohotka u slučaju nastavka poslovanja
Članak 30.
(1) Za porezno razdoblje iza kojeg slijedi
nastavak poslovanja dohodak se utvrđuje prema člancima od 19. do
24. Zakona i člancima
23., 24. i 25. ovoga Pravilnika.
(2) O nastavku poslovanja samostalne djelatnosti
(radnje, obrta, slobodnog zanimanja i drugo) radi se i u slučaju prodaje ili
predaje (otuđenja) cijele gospodarstvene djelatnosti, pod uvjetom da sljednik
preuzme u svoje poslovne knjige stvari i prava prema popisu dugotrajne imovine
po vrstama, količinama i vrijednostima, te zalihe, tražbine i obveze koje se
odnose na preuzetu kratkotrajnu i dugotrajnu imovinu. Predaja cijele
gospodarstvene cjeline obvezuje sljednika da nekretnine prema popisu dugotrajne
imovine upiše u zemljišne knjige, a motorna vozila prenese u vlasništvo. Pri
prodaji (otuđenju) cijele gospodarstvene djelatnosti, uz uvjet da se poslovanje
nastavlja te da nije došlo do promjene načina oporezivanja sukladno odredbi
članka 26. Zakona, slijednik stječe pravo i na prijenos poreznog gubitka.
(3) Samo otuđenje djelatnosti iz stavka 2. ovoga
članka, ne utječe na oporezivanje dohotka kod otuđitelja ako je osigurano
kasnije oporezivanje skrivenih pričuva kod stjecatelja.
(4) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka
otuđitelj i stjecatelj utvrđuju svaki svoj dohodak za odgovarajuće razdoblje
kraće od poreznog razdoblja (otuđitelj do kraja mjeseca u kojemu je otuđenje
izvršeno, a stjecatelj od početka idućeg mjeseca nakon mjeseca u kojemu je
otuđenje izvršeno).
3.6.2. Utvrđivanje dohotka u slučaju prestanka poslovanja
Članak 31.
(1) Djelatnost se ne nastavlja (prestaje) ako se
ne postupi prema članku 30. stavku 2. ovoga Pravilnika. U tom je slučaju
otuđitelj u poreznom razdoblju u kojemu je djelatnost otuđena obvezan iskazati
u poslovnim knjigama kao:
1. poslovne primitke:
1.1. cijenu koju je platio stjecatelj,
1.2. kredite (obveze) koje preuzme stjecatelj,
osim kredita (obveza) prema dobavljačima za preuzetu robu i usluge,
1.3. tržišnu vrijednost predmeta dugotrajne
imovine, poluproizvoda, proizvoda i robe koje stjecatelj nije preuzeo, odnosno
izuzimanja otuđitelja prilikom otuđenja;
2. poslovne izdatke:
2.1. stanje gotovine (blagajne) koju preuzme
stjecatelj,
2.2. tražbine koje je preuzeo stjecatelj, osim
potraživanja za dugotrajnu imovinu, robu i usluge,
2.3. knjigovodstvene vrijednosti dugotrajne
imovine prema popisu te imovine u trenutku njezina stavljanja stjecatelju na
raspolaganje i
2.4. druge izdatke u svezi s otuđenjem.
(2) Na način iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje
se dohodak i od otuđenja ili prijenosa i dijelova djelatnosti za koje se
poslovanje ne nastavlja. Za dijelove djelatnosti koja nastavlja poslovanje,
dohodak se utvrđuje prema članku 30. ovoga Pravilnika.
(3) U slučaju likvidacije obrta, slobodnog
zanimanja i druge samostalne djelatnosti ili djelatnosti koja se oporezuje kao
obrtnička, porezni obveznik obvezan je u poreznom razdoblju u kojem je izvršena
likvidacija u knjizi primitaka i izdataka iskazati kao primitke i izdatke
sljedeće:
1. poslovne primitke:
1.1. usporedivu tržišnu vrijednost dugotrajne
imovine,
1.2. usporedivu tržišnu vrijednost zaliha robe,
proizvoda, reprodukcijskog materijala i drugog,
1.3. nenaplaćene tražbine od kupaca;
2. poslovne izdatke:
2.1. knjigovodstvene vrijednosti dugotrajne
imovine prema popisu te imovine u trenutku likvidacije,
2.2. neplaćene obveze dobavljačima i druge
neplaćene obveze u svezi s djelatnošću,
2.3. druge izdatke u svezi s likvidacijom.
(4) Poduzetnik je obvezan utvrditi primitke i
izdatke na način iz stavka 3. ovoga članka i za porezno razdoblje iza kojega je
prešao na utvrđivanje paušalnog poreza u skladu s člankom 44. Zakona.
(5) Poduzetnik-stjecatelj u slučajevima iz
stavka 1. ovoga članka u godini stjecanja u poslovnim knjigama iskazuje kao:
1. poslovne primitke – obveze preuzete od
prodavatelja za robu i usluge,
2. poslovne izdatke:
2.1. vrijednost preuzetih zaliha,
2.2. tražbine preuzete od prodavatelja, za robu,
usluge i dugotrajnu imovinu,
2.3. druge izdatke u svezi sa stjecanjem.
(6) Primici i izdaci iz stavka 5. ovoga članka
iskazuju se prema vrijednostima utvrđenima prilikom prodaje ili prijenosa.
(7) Vrijednost dugotrajne imovine koju
stjecatelj iz stavka 5. ovoga članka unosi u Popis dugotrajne imovine utvrđuje
se kako slijedi:
cijena stjecanja
+ preuzeti dugovi svih vrsta
– preuzeto stanje gotovine u blagajni
– vrijednost preuzetih zaliha obrtnih sredstava
– preuzete tražbine svih vrsta.
(8) Ukupnu vrijednost dugotrajne imovine
utvrđenu na način iz stavka 7. ovoga članka treba rasporediti na pojedinačne
stvari i prava prema popisu prodavatelja prilikom prodaje (opisno i
vrijednosno) te na ostatak koji se iskazuje kao vrijednost poduzeća (goodwill)
i posebno otpisuje.
(9) Odredbe ovoga članka i članka 30. ovoga
Pravilnika primjenjuju se i pri oporezivanju dohotka od prijenosa, prodaje ili
likvidacije imovine, od koje se, na zahtjev poreznog obveznika, umjesto dohotka
od imovine utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti.
3.6.3. Utvrđivanje dohotka u slučaju prelaska s utvrđivanja dobiti na utvrđivanje dohotka
Članak 32.
(1) Pri prijelazu s utvrđivanja dobiti na
dohodak, u prvoj godini utvrđivanja dohotka, u Knjizi primitaka i izdataka
iskazuju se određene pozicije iz bilance dobiti, kao:
1. poslovni primici:
1.1. obveze po osnovi nabave dobara i usluga,
1.2. obveze za primljene predujmove za dobra i
usluge,
1.3. obveze za obračunane, a neisplaćene plaće,
1.4. pasivna vremenska razgraničenja,
1.5. dugoročna rezerviranja,
1.6. obveze po osnovi poreza, osim poreza na
dodanu vrijednost;
2. poslovni izdaci:
2.1. zalihe,
2.2. dani predujmovi za obrtna sredstva i
usluge,
2.3. tražbine po osnovi prodane robe, dugotrajne
imovine i usluga,
2.4. aktivna vremenska razgraničenja,
2.5. potraživanja za više plaćeni porez na
promet.
(2) Ispravci iz stavka 1. ovoga članka ne odnose
se na dugotrajnu imovinu koja se preuzima u cijelosti prema knjigovodstvenim
vrijednostima.
3.7. Poslovne knjige
3.7.1. Temeljne knjige
Članak 33.
(1) Prema odredbama članka 23. stavka
1. Zakona porezni
obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 18. Zakona dužni su upisati se u registar poreznih
obveznika poreza na dohodak i utvrđivati dohodak na temelju podataka iz
poslovnih knjiga.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, porezni
obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost novinara, umjetnika i sportaša
iz članka 18. stavka 2. točke 4. Zakona, koji su po osnovi tih djelatnosti
odabrali oporezivanje u skladu s člancima 32. i 48. Zakona, ne utvrđuju dohodak na temelju
poslovnih knjiga.
(3) Poslovne knjige iz stavka 1. ovoga članka
jesu Knjiga primitaka i izdataka, Popis dugotrajne imovine, Knjiga prometa i
Evidencija o tražbinama i obvezama.
3.7.2. Knjiga primitaka i izdataka
Članak 34.
(1) Knjiga primitaka i izdataka jest evidencija
o dnevnim i ukupnim poslovnim primicima i izdacima u poreznom razdoblju.
(2) U Knjigu primitaka i izdataka unose se opći
podaci o poreznom obvezniku, i to: naziv/ime i prezime, osobni identifikacijski
broj odnosno osobni identifikacijski broj nositelja zajedničke djelatnosti,
adresa.
(3) U Knjigu primitaka i izdataka unose se
podaci o poslovnim primicima i izdacima, kako slijedi:
1. redni broj (stupac 1),
2. nadnevak primitaka i/ili izdataka. Nadnevak
se upisuje za dane u kojima je ostvaren primitak i/ili izdatak. Ako za neki od
stupaca nema podataka, upisuje se crtica (stupac 2),
3. broj temeljnice ili brojevi temeljnica na
osnovi kojih su izvršena knjiženja (stupac 3),
4. opis isprava (računi od – do, izvaci
žiroračuna, preslike potvrdnica iz naplatnih uređaja, popisi čekova, zapisnici
o izuzimanjima i ulaganjima, obračuni i drugo) na temelju kojih su sastavljene
temeljnice (stupac 4),
5. iznos primitaka u gotovini i čekovima. Ako se
naknadno utvrdi da primljeni ček nije naplativ, obavlja se ispravak (storno)
iskazanih primitaka (stupac 5),
6. iznos primitaka preko žiroračuna (stupac 6),
7. iznos primitaka u naravi, uslugama, izuzimanjima
i drugih primitaka utvrđenih Zakonom i ovim Pravilnikom (stupac 7),
8. porez na dodanu vrijednost sadržan u
primicima – naplaćenim naknadama te primljenim dobrima i uslugama (stupac 8),
9. ukupni primici – zbroj iznosa iz stupaca 5, 6
i 7 umanjen za iznos poreza na dodanu vrijednost iz stupca 8 (stupac 9),
10. iznos izdataka u gotovu novcu (stupac 10),
11. iznos izdataka izvršenih putem žiroračuna
(stupac 11),
12. iznos ostalih izdataka u naravi, uslugama,
ulaganjima i drugih izdataka utvrđenih Zakonom i ovim Pravilnikom (stupac 12),
13. porez na dodanu vrijednost sadržan u
izdacima – plaćenim naknadama i danim dobrima i uslugama (stupac 13),
14. izdaci iz članka 22. stavka
1. točaka 1. i 5. Zakona na koje se plaća porez na dodanu vrijednost (stupac 14),
15. ukupni porezno dopustivi izdaci – zbroj
iznosa iz stupaca 10, 11 i 12 umanjen za iznos poreza na dodanu vrijednost
sadržan u izdacima iz stupca 13 i umanjen za izdatke iz članka 22. stavka
1. točaka 1. i 5. Zakona iz stupca 14 (stupac 15).
(4) Porezni obveznik dužan je u Knjizi primitaka
i izdataka ili drugim evidencijama osigurati podatke o dnevnom gotovinskom
prometu.
(5) Iznimno od stavaka 1. i 3. točaka 2. i 5. i
stavka 4. ovoga članka, porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost
i vode evidencije o dnevnom gotovinskom prometu prema Zakonu o porezu na dodanu
vrijednost, mogu u stupac 5 Knjige primitaka i izdataka gotovinski promet
upisivati u jednom iznosu za cijelo obračunsko razdoblje, u rokovima
propisanima za utvrđivanje obveze poreza na dodanu vrijednost. Ako nisu
obveznici poreza na dodanu vrijednost, gotovinski promet mogu upisivati u
jednom iznosu za prethodni mjesec.
(6) U stupce 5, 6 i 7 Knjige primitaka i
izdataka unose se podaci o ukupnim primicima s naplaćenim porezom na dodanu
vrijednost, dok se u stupce 10, 11 i 12 unose podaci o ukupnim izdacima,
uključujući i izdatke iz članka 22. stavka
1. točaka 1. i 5. Zakona,
s plaćenim porezom na dodanu vrijednost. Izdaci iz članka 22. stavka 1. točaka
2., 3. i 4. Zakona ne mogu se iskazivati u Knjizi primitaka i izdataka.
(7) Unos podataka u Knjigu primitaka i izdataka
mora se obaviti najkasnije do 15. u mjesecu za prethodni mjesec. Obveznici
poreza na dodanu vrijednost obvezni su unos podataka u Knjigu primitaka i
izdataka obaviti u roku propisanom za uplatu poreza na dodanu vrijednost.
(8) Porezni obveznik za svoje poslovanje vodi
jednu Knjigu primitaka i izdataka bez obzira na broj poslovnih jedinica i broj
registriranih samostalnih djelatnosti.
(9) Za zajedničku djelatnost (supoduzetništvo)
vodi se jedna Knjiga primitaka i izdataka bez obzira na broj poslovnih jedinica
i supoduzetnika.
(10) Na kraju poreznog razdoblja (godine)
primici i izdaci se zbrajaju. Utvrđenim iznosima ukupnih primitaka i porezno
dopustivih izdataka, u slučaju otuđenja ili likvidacije, odnosno prelaska s
utvrđivanja dobiti na utvrđivanje dohotka, dodaju se primici i/ili izdaci prema
člancima 31. i 32. ovoga Pravilnika. Radi utvrđivanja ukupnih godišnjih
poslovnih izdataka, ovako utvrđenom iznosu izdataka dodaju se izdaci otpisa
dugotrajne imovine prema Zakonu o porezu na
dobit i članku 25. stavku
1. točki 3. ovoga Pravilnika.
3.7.3. Popis dugotrajne imovine
Članak 35.
(1) Popis dugotrajne imovine ustrojava se prilikom stjecanja
radnje, obrta, slobodnog zanimanja i drugog ili na početku obavljanja
samostalne djelatnosti, a vodi se neprekidno tijekom obavljanja djelatnosti do
otuđenja ili likvidacije djelatnosti.
(2) U Popis dugotrajne imovine unose se opći podaci o poreznom obvezniku iz
članka 34. stavak 2. ovoga Pravilnika te podaci o dugotrajnoj imovini kako
slijedi:
1. redni broj svake pojedinačno nabavljene ili uložene stvari ili prava. Za
stvari ili prava koje se prenose iz prošlogodišnjeg popisa redni se brojevi
unose prema novome upisu (stupac 1),
2. naziv stvari ili prava (stupac 2),
3. dan, mjesec i godina nabave ili ulaganja stvari i/ili prava i broj isprave
(stupac 3),
4. nabavna vrijednost ili troškovi proizvodnje stvari ili prava. Iznimno, u
slučaju ulaganja za koja nema vjerodostojne isprave o nabavi unosi se
procijenjena (tržišna) vrijednost. U tom slučaju potrebno je sastaviti zapisnik
te navesti elemente na temelju kojih je izvršena procjena (stupac 4),
5. knjigovodstvena vrijednost stvari ili prava koja se prenosi iz stupca 9
Popisa dugotrajne imovine za prethodnu godinu. Za stvari ili prava koja se
nabavljaju tijekom godine u ovaj se stupac unosi nabavna vrijednost iz stupca 4
(stupac 5),
6. vijek trajanja dugotrajne imovine prema skupini u koju je imovina razvrstana
sukladno Zakonu o porezu na dobit (stupac 6),
7. stopa amortizacije stvari ili prava do najviše propisane Zakonom o porezu na
dobit (stupac 7),
8. svota otpisa (amortizacije) stvari ili prava koja se izračunava tako da se
nabavna vrijednost iz stupca 4 pomnoži sa stopom amortizacije iz stupca 7 i
podijeli sa 100 (stupac 8),
8.1. za stvari ili prava koja su nabavljena odnosno prodana (otuđena) tijekom
godine, a otpis se obavlja primjenom stopa propisanih Zakonom o porezu na
dobit, iznos otpisa priznaje se razmjerno broju mjeseci korištenja tih stvari
ili prava, a izračunava se na ovaj način:
(iznos iz stupca 4 x stopa iz stupca 7 x broj mjeseci
korištenja)_______________________________________________
12
8.2. mjeseci korištenja iskazuju se kao cijeli brojevi. Kao prvi mjesec
korištenja uzima se mjesec koji slijedi iza mjeseca u kojem je stavljeno u
upotrebu. Kao zadnji mjesec korištenja uzima se mjesec u kojem je došlo do
otuđenja ili uništenja,
9. knjigovodstvena vrijednost stvari ili prava na kraju kalendarske godine ili
mjeseca u slučaju otuđenja i uništenja, koja se izračunava tako da se od
knjigovodstvene vrijednosti iz stupca 5 oduzme iznos otpisa iz stupca 8 (stupac
9),
10. AOP oznaka dugotrajne imovine ovisno o vrsti dugotrajne
imovine,
11. datum otuđenja dugotrajne imovine ako je otuđenje izvršeno nakon 1.
siječnja 2016.
(3) Popis dugotrajne imovine sastavlja se za svaku kalendarsku godinu i
zaključuje se sa stanjem na dan 31. prosinca. Zaključna stanja iz stupaca 4 i 9
prepisuju se po pojedinim stvarima ili pravima kao početna stanja u stupce 4 i
5 Popisa dugotrajne imovine za iduću godinu.
3.7.4. Knjiga prometa
Članak 36.
(1) Knjiga prometa je evidencija u koju se na
kraju radnog dana, a najkasnije prije početka idućega radnog dana, upisuju
primici naplaćeni u gotovu novcu i čekovima.
(2) Porezni obveznici nisu obvezni voditi Knjigu
prometa, ako podatke o dnevnom gotovinskom prometu osiguravaju u Knjizi
primitaka i izdataka ili u evidencijama propisanima drugim zakonima te ako se
te evidencije vode na mjestu gdje se gotovinski primici ostvaruju.
(3) Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost
prodaje na malo ili pružaju usluge građanima u više prodajnih mjesta, obvezni
su Knjigu prometa voditi za svako prodajno mjesto, radnju ili drugo.
(4) U Knjigu prometa unose se opći podaci o
poreznom obvezniku iz članka 34. stavka 2. ovoga Pravilnika, podaci o poslovnoj
jedinici te sljedeći podaci:
1. redni broj (stupac 1),
2. nadnevak ostvarivanja gotovinskog primitka
(stupac 2),
3. broj temeljnice (stupac 3),
4. opis isprava o primicima u gotovini u skladu
s odredbama članka 34. stavka 3. točke 4. ovoga Pravilnika (stupac 4),
5. iznos naplaćen u gotovini (stupac 5),
6. iznos naplaćen u čekovima (stupac 6) i
7. ukupno – zbroj iznosa iz stupaca 5 i 6
(stupac 7).
(5) Iznos iz stupca 7 Knjige prometa unosi se u
stupac 5 Knjige primitaka i izdataka.
(6) Knjigu prometa nisu obvezni voditi porezni
obveznici poreza na dohodak koji nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost, uz
uvjet da djelatnost ne obavljaju u više poslovnih jedinica, a podatke u Knjigu
primitaka i izdataka unose u rokovima propisanima u stavku 1. ovoga članka.
(7) Knjigu prometa nisu obvezni voditi obveznici
poreza na dohodak koji vode evidencije o dnevnom prometu po posebnim zakonima,
uz uvjet da podatke o dnevnom gotovinskom prometu iskazuju u tim evidencijama u
propisanim rokovima.
3.7.5. Evidencija o tražbinama i obvezama
Članak 37.
(1) Porezni obveznici obvezni su voditi
Evidenciju o tražbinama i obvezama, odnosno o svim ispostavljenim i primljenim
računima, osim onih naplaćenih ili plaćenih na način koji ima obilježja
gotovinskog plaćanja.
(2) Evidencija o tražbinama i obvezama sadržava
najmanje podatke o rednom broju, nazivu kupca odnosno dobavljača, broju i
nadnevku izlaznog odnosno ulaznog računa i zaračunatom iznosu, nadnevku
plaćanja/naplate te plaćenom odnosno naplaćenom iznosu.
(3) Porezni obveznici koji vode knjige ulaznih i
izlaznih računa prema propisima o porezu na dodanu vrijednost i to na način da
upisuju podatke o primljenim i izdanim računima, nisu obvezni osiguravati
podatke o tražbinama i obvezama iz stavaka 1. i 2. ovoga članka. Porezni
obveznici koji knjige ulaznih i izlaznih računa prema propisima o porezu na
dodanu vrijednost vode prema plaćenim odnosno naplaćenim računima, obvezni su
voditi i Evidenciju o tražbinama i obvezama.
3.7.6. Vođenje knjiga i knjigovodstvene isprave
Članak 38.
(1) Poslovne knjige vode se posebno za svaku kalendarsku godinu
(porezno razdoblje).
(2) Porezni obveznici koji djelatnost obavljaju na potpomognutim područjima
jedinica lokalne samouprave i području Grada Vukovara, a i izvan tih područja,
a koriste olakšice iz članka 55. Zakona,
obvezni su, radi pravilnog utvrđivanja dohotka, u poslovnim knjigama i
evidencijama na odgovarajući način osigurati podatke o ostvarivanju dohotka na
tim područjima.
(3) Obrasci »Knjiga primitaka i izdataka« (Obrazac KPI), »Popis dugotrajne
imovine« (Obrazac DI), »Knjiga prometa« (Obrazac KPR) i »Evidencija o
tražbinama i obvezama« (Obrazac TO), sastavni su dio ovoga Pravilnika.
(4) Prema članku 23. stavku 4. Zakona,
za svaku prodaju odnosno obavljenu uslugu mora se izdati račun.
(5) Računom iz stavka 4. ovoga članka smatraju se i potvrdnice iz naplatnih
uređaja te svaka isprava koja sadrži podatke iz stavka 7. ovoga članka.
(6) Obveznici poreza na dodanu vrijednost izdaju račune na obrascima čiji su
oblik i sadržaj uređeni propisima o porezu na dodanu vrijednost i propisima o
fiskalizaciji.
(7) Računi iz stavaka 4. i 5. ovoga članka koje izdaju obveznici poreza na
dohodak, a koji nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost, obvezno sadrže
najmanje podatke o izdavatelju (naziv radnje, podatke o vlasniku odnosno
nositelju zajedničke djelatnosti, a osobito ime i prezime, osobni
identifikacijski broj, adresu prebivališta ili uobičajenog boravišta), o
poslovnoj jedinici ako je promet obavljen preko poslovne jedinice, zatim
nadnevak izdavanja računa, broj računa, naziv robe ili usluge, jediničnu cijenu
i ukupni iznos računa te ostale podatke prema propisima o fiskalizaciji, a
ispostavljaju se najmanje u dva primjerka – jedan se uručuje kupcu, a drugi
služi izdavatelju kao isprava za knjiženje u poslovnim knjigama.
(8) Iznimno od članka 23. stavka 4. Zakona i stavka 4. ovoga članka obveznici poreza na dohodak nisu obvezni izdati račun pod uvjetima propisanim posebnim propisima.
3.8. Promjena načina oporezivanja
Članak 39.
(1) Porezni obveznik iz članka 18. ovoga
Zakona može na
vlastiti zahtjev plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak ili je
obvezan plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak ako ispunjava uvjete
za prelazak na utvrđivanje dobiti propisane Zakonom o porezu na dobit.
(2) Prema članku 19. stavku
4. Zakona, porezni
obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost novinara, umjetnika i sportaša
iz članka 18. stavka 2. točke 4. Zakona, mogu utvrđivati dohodak i plaćati
predujam poreza na dohodak po osnovi te djelatnosti u skladu s člancima 32. i 48. Zakona odnosno mogu promijeniti način
utvrđivanja dohotka i plaćanja predujma poreza na dohodak.
(3) Prema članku 44. Zakona, poreznim obveznicima koji obavljaju
samostalnu djelatnost izčlanka 18. stavka
1. točke 1. i stavka 3. Zakona, a nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na
dodanu vrijednost, te po osnovi te djelatnosti u poreznom razdoblju ne ostvaruju
ukupni godišnji primitak veći od 65% iznosa propisanog za obvezni ulazak u
sustav poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost,
dohodak i porez na dohodak može se utvrđivati i u paušalnom iznosu.
(4) Pisani zahtjev za promjenom načina
utvrđivanja dohotka odnosno prijavu u registar poreznih obveznika porezni
obveznik obvezan je podnijeti nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom
prebivalištu/uobičajenom boravištu u roku od osam (8) dana od dana početka
ostvarivanja primitaka odnosno početka obavljanja djelatnosti ili do kraja
tekuće godine za iduću godinu, a najkasnije petnaest (15) dana po isteku
poreznog razdoblja odnosno kalendarske godine.
(5) Pri promjeni načina oporezivanja, u skladu s člankom 26. stavkom
3. Zakona, ako se
usvaja zahtjev poreznog obveznika, ne izdaje se rješenje.
VI. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD IMOVINE I IMOVINSKIH PRAVA
Članak 40.
(1) Dohotkom od imovine i imovinskih prava smatra se dohodak
koji porezni obveznik ostvari od davanja u zakup ili najam nekretnina i
pokretnina u svojem vlasništvu i/ili suvlasništvu, bez obzira na njihovu
veličinu, količinu i/ili broj, od vremenski ograničenog ustupanja autorskih
prava, prava industrijskog vlasništva, drugih imovinskih prava te od otuđenja
nekretnina i imovinskih prava. Dohotkom od imovine smatra se i davanje u
podzakup ili podnajam nekretnina i pokretnina te otuđenje posebnih vrsta
imovine.
(2) Prema članku 27. stavku 3. Zakona,
poreznom obvezniku koji ostvaruje dohodak od iznajmljivanja stanova, soba i
postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova, a nije obveznik poreza
na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost i dohodak ne
utvrđuje prema člancima 19. do 24. Zakona odnosno
na temelju poslovnih knjiga, porez na dohodak od iznajmljivanja stanova, soba i
postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova, utvrđuje se u paušalnom
iznosu prema članku 44. Zakona i
Pravilniku o djelatnostima iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i
turistima i organiziranja kampova koje će se paušalno oporezivati, o visini
paušalnog poreza i načinu plaćanja paušalnog poreza.
(3) Porezni obveznik koji ostvaruje dohodak od imovine davanjem u najam ili
zakup nekretnina i pokretnina, a nije obveznik poreza na dodanu vrijednost
prema posebnom zakonu, može na vlastiti zahtjev utvrđivati dohodak u skladu s
odredbama članaka 19. do 24. Zakona, i to za ukupnu imovinu koju je dao u zakup
ili najam. U tom je slučaju obvezan, prije početka godine u kojoj prelazi na
utvrđivanje dohotka od imovine na način propisan za samostalne djelatnosti
nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnijeti pisanu izjavu (zahtjev) za upis u
registar obveznika poreza na dohodak odnosno Obrazac RPO iz članka 91. ovoga Pravilnika.
(4) Porezni obveznik koji dohodak od imovine ostvaruje izdavanjem u najam
odnosno zakup nekretnina i pokretnina i obveznik je poreza na dodanu
vrijednost ili po osnovi obavljenih usluga od te imovine, koje su
oslobođene plaćanja poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu
vrijednost, u poreznom razdoblju ostvaruje ukupne primitke veće od iznosa propisanog
za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost, dohodak obvezno
utvrđuje u skladu s odredbama članaka 19. do 24. Zakona i to za ukupnu imovinu
koju je dao u zakup ili najam. Ako porezni obveznik obavlja samostalnu
djelatnost po osnovi koje je u sustavu poreza na dodanu vrijednost i dohodak od
te djelatnosti utvrđuje na način propisan za samostalnu djelatnost na temelju
poslovnih knjiga prema člancima 19. do 24. Zakona, obvezan je i dohodak od
imovine koju daje u najam ili zakup utvrđivati na temelju poslovnih knjiga
odnosno na način propisan za samostalnu djelatnost.
(5) Imovinskim pravima smatraju se autorska prava, prava industrijskog
vlasništva i druga imovinska prava, prema posebnim propisima i ovom Pravilniku.
(6) Autorskim pravima prema stavku 5. ovoga članka smatraju se prava prema
propisima kojima se uređuju autorska i srodna prava.
(7) Pravima industrijskog vlasništva smatraju se među ostalim: pravo na
iskorištavanje prirodnih bogatstava, pravo na tehnološki postupak, poslovni adresari
i drugo. Ako se ova prava kao i prava iz stavka 6. ovoga članka ustupaju
drugima unutar samostalne djelatnosti, dohodak ostvaren po toj osnovi smatra
dohotkom od samostalnih djelatnosti prema članku 18. Zakona, a ne
dohotkom od imovinskih prava.
(8) Dohodak od imovinskih prava ostvaruju autorovi sljednici (nasljednici ili
stjecatelji) ako stečena imovinska prava iz stavka 5. ovoga članka ustupaju uz
naknadu na određeni rok. Ograničeno vrijeme ustupanja prava postoji i onda ako
ugovorom rok prestanka korištenja prava nije utvrđen. Ne radi se o dohotku od
imovinskih prava u slučaju ako autori ustupaju pravo na vlastita autorska djela,
već se po toj osnovi utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 18.
stavka 2. Zakona odnosno drugi dohodak prema članku 32. Zakona.
(9) Dohotkom od imovine i imovinskih prava smatra se i dohodak od otuđenja
nekretnina prema članku 27. stavcima 5. do 9. Zakona.
Pri utvrđivanju dohotka danom nabave nekretnine smatra se nadnevak
kupoprodajnog ugovora, odnosno u slučaju izgradnje u vlastitoj režiji dan kada
je izgrađena nekretnina osposobljena za upotrebu.
(10) Ako je nekretnina stečena darovanjem i otuđena u roku tri godine od dana
njezine nabave od strane darovatelja, otuđitelju se utvrđuje dohodak od imovine
i imovinskih prava na način iz stavka 9. ovoga članka. U slučaju stjecanja
nekretnine darovanjem, danom nabave nekretnine smatra se dan nabave od strane
pravnog prednika (darovatelja), a nabavnu vrijednost čini tržišna vrijednost u
trenutku nabave.
(11) Dohotkom od imovine i imovinskih prava iz članka 27. stavka 7. Zakona smatra
se otuđenje (prodaja, zamjena i drugi prijenos) više od tri nekretnine iste
vrste ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina,
osim ako se nekretnine izvlašćuju temeljem posebnog zakona te osim ako se
otuđuju zemljišta čija je pojedinačna površina (površina svake pojedinačne
čestice) do 250 m², a ukupna površina svih otuđenih zemljišnih čestica
pojedinačne površine do 250 m² ne prelazi 1000 m². Ako je na otuđenje
nekretnina ili imovinskih prava ranije plaćen porez na dohodak od imovine i
imovinskih prava sukladno članku 27. stavku 5. Zakona i stavku 9. ovoga članka,
a naknadno se ispune uvjeti za oporezivanje tog dohotka prema članku 27. stavku
7. Zakona, ranije plaćeni porez na dohodak od imovine uzet će se u obzir pri
utvrđivanju poreza na dohodak od otuđenja nekretnina ili imovinskih prava prema
članku 27. stavku 7. Zakona. Dohodak se utvrđuje za sve otuđene nekretnine iste
vrste odnosno za sva otuđena imovinska prava iste vrste. Dohotkom od imovine i
imovinskih prava ne smatra se dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava
stečenih nasljedstvom.
(12) Nekretnine (zemljišta i građevine) iz stavka 11. ovoga članka smatraju se
istovrsnima ovisno o njihovim obilježjima i namjenama i to:
1. kod zemljišta istovrsnim nekretninama smatraju se:
– poljoprivredna zemljišta, ili
– građevinska zemljišta, ili
– šumska zemljišta ili
– druga zemljišta,
2. kod građevina istovrsnim nekretninama smatraju se:
– stambene zgrade (stan, kuća, apartman i sl.), ili
– poslovne zgrade, ili
– druge zgrade, ili
– dijelovi zgrada (garaže ili spremišta i sl.).
(13) Dohodak od otuđenja nekretnina ili imovinskih prava iz stavka 11. ovoga
članka utvrđuje se kao razlika između ukupnog iznosa ostvarenih primitaka
utvrđenih prema tržišnoj vrijednosti nekretnina ili imovinskih prava koji se
otuđuju u razdoblju od pet godina i njihove nabavne vrijednosti uvećane za rast
proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda te za troškove ulaganja za koje
porezni obveznik posjeduje vjerodostojne isprave. U slučaju otuđenja nekretnine
izgrađene u vlastitoj režiji, nabavnu vrijednost čini stvarni izdatak, odnosno cijena
izgradnje prema vjerodostojnoj dokumentaciji, a ako nema isprava o nabavi,
nabavna vrijednost utvrđuje se procjenom, te se usklađuje sa rastom
proizvođačkih cijena od trenutka kad je nastao izdatak do trenutka kada je
ostvaren primitak po osnovi otuđenja te nekretnine. Ako se otuđuje samo jedan
stan, jedan poslovni prostor ili drugi dio nekretnine, tada se u izdatke
priznaje samo razmjerni dio ukupnih troškova izgradnje nekretnine.
(14) Imovinska prava iz stavka 11. ovoga članka smatraju se istovrsnima ovisno
o njihovim obilježjima i namjenama i to autorska prava prema Zakonu o autorskom
pravu i srodnim pravima, prava industrijskog vlasništva kojima se smatraju
pravo na iskorištavanje prirodnih bogatstava, pravo na tehnološki postupak,
poslovni adresari i drugo.
(15) Dohodak od imovinskih prava utvrđuje se kao razlika između ostvarenih
primitaka i stvarno nastalih izdataka, ali se izdaci, prema članku 27. stavku
4. Zakona tijekom poreznog razdoblja ne mogu odbijati, već se uzimaju u obzir
tek pri utvrđivanju godišnjeg poreza na dohodak od imovinskih prava, ako po toj
osnovi porezni obveznik podnese godišnju poreznu prijavu.
VII. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD KAPITALA
Članak 41.
(1) Dohodak od kapitala utvrđuje se kao primitak po osnovi
kamata, kapitalnih dobitaka, udjela u dobiti članova uprave trgovačkih društava
ostvareni dodjelom ili opcijskom kupnjom vlastitih dionica, izuzimanja imovine
i korištenja usluga od strane članova trgovačkih društava za privatne potrebe
(skrivene isplate dobiti) na teret dobiti tekućeg razdoblja. Dohotkom od
kapitala smatraju se i izuzimanja članova trgovačkih društava po osnovi
manjkova na imovini iz članka 7. stavka 1. točke 5. Zakona
o porezu na dobit za koje se ne tereti odgovorna osoba, ako su
ovlašteni donijeti takvu odluku sukladnočlanku 6. stavku 7. ovoga Pravilnika.
(2) Izuzimanjima iz stavka 1. ovoga članka smatraju se i sve vrijednosti koje
fizička osoba koja obavlja samostalnu djelatnost prema članku 18. Zakona, po
kojoj osnovi utvrđuje dobit i plaća porez na dobit, izuzme iz djelatnosti za
svoje osobne potrebe.
(3) Primici po osnovi izuzimanja iz stavka 1. i 2. ovoga članka utvrđuju se u
skladu s člankom 26. stavkom 5. ovoga
Pravilnika, pri čemu se izuzimanjima smatraju i izuzimanja u novcu.
(4) Izuzimanjima iz stavka 1. ovoga članka smatraju se i troškovi uporabe
dobara u vlasništvu ili najmu društva i drugih povlastica koje se odnose na
privatni život dioničara ili člana društva.
(5) Skrivenim isplatama dobiti iz stavka 1. ovoga članka smatraju se osobito:
1. davanje određenih koristi dioničaru ili članu društva uz naknadu nižu od
tržišne, uključujući i povoljniju kamatu,
2. plaćanje veće naknade dioničaru ili članu društva za dobra ili usluge od
vrijednosti dobara, usluga ili učinaka odnosno koristi koje je dioničar ili
član društva dao društvu,
3. davanje dobara ili usluga dioničaru ili članu društva u vrijednosti većoj od
vrijednosti dobara, usluga ili učinaka odnosno koristi koje je dioničar ili
član društva dao društvu,
4. omogućavanje dioničaru ili članu društva drugih koristi za koje nema pravne
osnove.
(6) Dohotkom od kapitala smatraju se i primici od dividendi i udjela u dobiti
na temelju udjela u kapitalu.
(7) Dohodak od kapitala ne utvrđuje se po osnovi primitaka iz stavka 6. ovoga
članka, ako su ti primici ostvareni u okviru ESOP programa, odnosno po osnovi
radničkog dioničarstva, uz slijedeće uvjete:
– fizičke osobe su te dionice temeljem kojih se isplaćuje dividenda, stekle
prema posebnoj odluci uprave društva ili Vlade Republike Hrvatske putem Fonda
za privatizaciju u procesu pretvorbe ili privatizacije, o prodaji ili dodjeli
dionica radnicima,
– dionice su radnicima prodane, odnosno dodijeljene mimo uređenih financijskih
tržišta, prema posebnom programu i planu koji omogućuje svim radnicima da
postanu imatelji dionica društva u kojem rade,
– fizička osoba kojoj se isplaćuje dividenda (izravno od strane izdavatelja
dionica ili posredstvom posebnog ESOP fonda ili društva koje drži dionice i
upravlja njima u ime i za račun radnika društva izdavatelja) u radnom je odnosu
sa isplatiteljem dividende.
(8) Stavak 7. ovoga članka primjenjuje se i u slučaju da novi radnik društva
izdavatelja dionica kupi dionice iz trezora ESOP fonda ili društva, te i ako
radnici povećaju svoj udio u ESOP fondu ili društvu u odnosu na prvotni upis.
(9) Pravo na neoporezivu isplatu dokazuje se vjerodostojnim ispravama, a
osobito: planom restrukturiranja društva, odlukom o prodaji dionica radnicima,
ugovorom o kupoprodaji dionica između društva izdavatelja dionica i radnika,
odnosno posebnog ESOP fonda ili društva koji drži dionice i upravlja njima u
ime i za račun radnika društva izdavatelja, ugovorom o radu između isplatitelja
dividende i radnika, ugovorom između ESOP fonda ili društva i radnika
isplatitelja dividende i drugo.
(10) Stavak 7. ovoga članka ne primjenjuje se za dividende isplaćene poreznim
obveznicima koji su dionice temeljem kojih je dividenda isplaćena stekli
redovnim putem, trgovanjem na uređenom financijskom tržištu.
(11) Dohodak od kapitala se sukladno članku 30. stavku 13. Zakona ne
utvrđuje po osnovi dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu,
ako su dividende i ti udjeli iskorišteni za uvećanje temeljnog kapitala
društva, te se na odgovarajući način primjenjuju uvjeti iz članka 12.a stavka 2. točke 2. i
stavaka 9. i 10. Pravilnika o porezu na dobit. Ako navedeni uvjeti
nisu ispunjeni, te naknadno dođe do smanjenja temeljnog kapitala isplatom
članovima društva, iz navedenih će se isplata utvrditi dohodak iz stavka 6.
ovoga članka. Isto se primjenjuje i u slučaju promjene strukture vlasništva te
se obveza prenosi na novog imatelja dionice ili udjela.
(12) Dohotkom od kapitala po osnovi izuzimanja sukladno članku 30. stavku 14. Zakona smatra
se i isplaćeni predujam udjela u dobiti ako se istekom tog razdoblja za koji je
predujam isplaćen, a najkasnije u roku za podnošenje prijave poreza na dobit
utvrdi da ostvarena dobit nije dostatna za pokriće takvog predujma, odnosno
dohotkom se smatra razlika između isplaćenog predujma i ostvarene dobiti.
Dohodak se utvrđuje danom podnošenja prijave poreza na dobit, a sukladno
rokovima propisanim Zakonom o porezu na dobit.
(13) Predujmovi dividendi i udjela u dobiti isplaćeni nakon isteka poreznog
razdoblja sukladno posebnim propisima, za potrebe ovog Pravilnika smatraju se
primicima od dividendi i udjela u dobiti, a do iznosa ostvarene dobiti.
(14) Primici od kapitala iz stavka 1. ovoga članka koji su ostvareni u pravima,
stvarima i uslugama koje imaju novčanu vrijednost, smatraju se primicima u
naravi i pri obračunavanju i plaćanju predujma poreza na dohodak vrijednost
primitka u naravi (koji uključuje i možebitni porez na dodanu vrijednost)
uvećava se za porez na dohodak i prirez porezu na dohodak.
(15) Dohodak od kapitala ne utvrđuje se po osnovi dividendi i udjela u dobiti
iz stavka 6. ovoga članka, ako su ti primici ostvareni od ulaganja Fonda
hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji te su
namijenjeni i dijele se članovima tog Fonda, odnosno ako su ostvareni od
financijske imovine dodijeljene u skladu s propisima kojima se uređuju prava
hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, kao i
primici od dionica koje su bez naplate dodijeljene hrvatskim ratnim vojnim
invalidima Domovinskog rata i članovima obitelji smrtno stradalog odnosno
zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.
(16) U skladu s člankom 30. stavkom 15. točkom 3.
Zakona, kamate ostvarene po osnovi pologa po viđenju, uključivo i
štednje po viđenju, ne podliježu oporezivanju, pod uvjetom da su te kamate
manje od najmanje kamate za oročenu štednju, odnosno ako iznose najviše do 0,5%
godišnje.
(17) Najmanja kamata za oročenu štednju iz članka 30. stavka 15. točke 3.
Zakona ne odnosi se na namjenske oročene depozite koji služe za
osiguranje tražbina banke.
(18) Kod utvrđivanja neto prinosa iz članka 30. stavka 21.
Zakona izuzimaju se primici od dividendi ili udjela u dobiti, odnosno primici
od kamata, po osnovi kojih je već plaćen porez na dohodak sukladno članku 51.
stavcima 2. i 4. Zakona, te primici od kamata na obveznice, osim onih kamata na
obveznice koje su ostvarene temeljem ulaganja investicijskog društva za račun
portfelja zbirno za račun svih klijenata (fizičkih i pravnih osoba).
(19) Kapitalni gubici iz članka 30. stavka 24. Zakona koji mogu umanjiti
dohodak od kapitalnih dobitaka iz istog poreznog razdoblja, priznaju se samo
ako su ostvareni temeljem financijske imovine stečene od 1. siječnja 2016. i
ako su ostvareni u roku od 3 godine od dana nabave, odnosno stjecanja
financijske imovine koja se otuđuje.
(20) Ako se financijska imovina stečena darovanjem otuđi u roku od tri godine
od dana nabave darovatelja, otuđitelju (daroprimatelju) utvrđuje se dohodak od
kapitala na način propisan člankom 30. stavkom 16. Zakona, te se u tome slučaju
danom nabave financijske imovine za otuđitelja (daroprimatelja) smatra dan
nabave pravnog prednika (darovatelja).
(21) Ako se naknadno otuđi financijska imovina koja je stečena otuđenjem između
bračnih drugova i srodnika u prvoj liniji te drugih članova uže obitelji iz
članka 36. stavka 7. Zakona i/ili otuđenjem između razvedenih bračnih drugova
koje je u neposrednoj svezi s razvodom braka i/ili otuđenjem koje je u
neposrednoj svezi s nasljeđivanjem, po osnovi kapitalne dobiti koja se pri tom
ostvari utvrđuje se dohodak od kapitala, pri čemu se danom stjecanja
financijske imovine smatra dan prvotnog stjecanja kada je primijenjeno izuzeće
od oporezivanja.
VIII. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD OSIGURANJA
Članak 42.
(1) Primicima po osnovi osiguranja smatraju se
iznosi isplaćeni od osiguravatelja, a do visine premija životnog osiguranja s
obilježjem štednje uplaćenih tijekom razdoblja osiguranja, koje su bile porezno
priznati izdatak. Primicima po osnovi osiguranja smatraju se i iznosi isplaćeni
od mirovinskoga osiguravajućeg društva, a do visine uplaćene premije
dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja koja je u razdoblju osiguranja bila
porezno priznati izdatak odnosno koja je bila oslobođena od plaćanja poreza na
dohodak sukladno članku 10. točki
17. Zakona. Pripisana
dobit odnosno prinos i poticajna sredstva po posebnim propisima ne smatraju se
primitkom.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka pri otkupu
polica životnog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, odnosno prestanku
osiguranja, primicima od premija osiguranja smatra se iznos isplaćene svote,
ako je manji od uplaćenih premija osiguranja.
(3) Uplaćene premije osiguranja po kojima se
utvrđuje primitak odnosno dohodak iskazuju se s valutnom klauzulom.
(4) Dohodak od osiguranja utvrđuje se u visini
ostvarenih primitaka prema stavku 1. ovoga članka, bez mogućnosti umanjenja
porezne osnovice tijekom poreznog razdoblja za izdatke i za osobni odbitak poreznog
obveznika prema članku 36. odnosno članku 54. Zakona. Dohodak od osiguranja može se umanjiti
za osobni odbitak u skladu s člankom 36. odnosno 54. Zakona, u godišnjem
obračunu poreza na dohodak po podnesenoj godišnjoj poreznoj prijavi, ako osobni
odbitak nije umanjio dohodak ostvaren po drugim osnovama u tom razdoblju.
(5) Dohodak od osiguranja utvrđuje se u trenutku
isplate i istodobno s isplatom osigurane svote (jednokratno ili u duljem
razdoblju isplate). Pri tome se uplaćene premije osiguranja od kojih se
utvrđuje primitak preračunavaju u kunsku vrijednost primjenom srednjeg tečaja
Hrvatske narodne banke na dan isplate toga dohotka.
(6) Dohodak od osiguranja utvrđuje osiguravatelj
koji je isplatitelj osigurane svote, na način propisan odredbama stavaka 1. do
5. ovoga članka.
(7) Društva za upravljanje dobrovoljnim
mirovinskim fondovima obvezna su tijekom razdoblja osiguranja voditi evidenciju
o uplaćenim premijama dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja koje su bile
oslobođene od plaćanja poreza na dohodak sukladno članku 10. točki
17. Zakona u
kunama i deviznoj protuvrijednosti na dan uplate, po svakom članu fonda posebno
te o iznosu tih premija.
(8) Za potrebe vođenja evidencije iz stavka 7.
ovoga članka podatke o uplaćenim premijama dobrovoljnog mirovinskog osiguranja
u poreznom razdoblju, koje su bile oslobođene od plaćanja poreza na dohodak
prema članku 10. točki 17. Zakona, o visini tih premija i svakom članu fonda,
dostavlja društvima za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima
elektroničkim putem Porezna uprava, a na temelju podataka dobivenih od
poslodavaca i isplatitelja primitaka (plaće) odnosno poreznih obveznika koji
obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 18. Zakona prema stavku 9. ovoga članka.
(9) Poslodavci i isplatitelji primitka (plaće)
te porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 18. Zakona,
koji su uplaćivali premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja na svoj teret u
korist radnika, odnosno sebe osobno ako dohodak ostvaruju obavljanjem
samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona, tuzemnom dobrovoljnom mirovinskom
fondu, a koje su bile oslobođene od plaćanja poreza na dohodak prema članku 10. točki
17. Zakona i članku 7. stavku
12. ovoga Pravilnika,
obvezni su nakon proteka poreznog razdoblja, a najkasnije do kraja mjeseca
veljače iduće godine, Poreznoj upravi dostaviti podatke o tim premijama, na
propisanom obrascu.
(10) Obrazac iz stavka 9. ovoga članka sadrži
podatke o podnositelju izvješća, podatke o imenu i prezimenu, adresi i osobnom
identifikacijskom broju radnika-člana fonda, nazivu i osobnom identifikacijskom
broju društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima, broju i
nadnevku ugovora, iznosu ugovorene premije, iznosu u poreznom razdoblju
uplaćene premije i iznosu uplaćene premije koja je u tom poreznom razdoblju
bila oslobođena od plaćanja poreza na dohodak.
(11) Obrazac iz stavka 9. ovoga članka sastavni
je dio ovoga Pravilnika.
IX. UTVRĐIVANJE DRUGOG DOHOTKA
1. Temelji utvrđivanja
Članak 43.
Prema članku 32. stavku
1. Zakona drugi
dohodak utvrđuje se kao razlika između svakog pojedinačnog primitka prema
članku 32. stavku 2. odnosno 3. Zakona i člancima 44. i 45. ovoga Pravilnika,
umanjenog za propisane izdatke iz članka 32. stavaka 4. i 5. Zakona i članka
46. ovoga Pravilnika.
2. Primici po osnovi kojih se utvrđuje drugi dohodak
Članak 44.
(1) Primicima po osnovi kojih se utvrđuje drugi
dohodak osobito se smatraju primici iz članka 32. stavka
3. Zakona.
(2) Primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak
smatraju se primici članova predstavničkih i izvršnih tijela državne vlasti i
jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ako se radi o primicima
koji se za rad u tim tijelima i jedinicama ne isplaćuju na temelju posebnih
propisa kojima se uređuju prava na plaću i po osnovi kojih su ti članovi osigurani.
(3) Od primitaka po osnovi rada članova
skupština i nadzornih odbora trgovačkih društava, upravnih odbora, upravnih
vijeća i drugih njima odgovarajućih tijela drugih pravnih osoba, članova
povjerenstava i odbora koje imaju ta tijela i sudaca porotnika koji nemaju
svojstvo djelatnika u sudu, utvrđuje se drugi dohodak prema članku 32. stavku
3. točki 1. Zakona.
(4) Primici po osnovi djelatnosti novinara,
umjetnika i sportaša smatraju se primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak
pod uvjetima:
1. da se ne radi o primicima od kojih se, prema
izboru poreznog obveznika – novinara, umjetnika, sportaša, utvrđuje dohodak od
samostalne djelatnosti iz članka 18. stavka
2. točke 4. Zakona sukladnočlanku 19. stavku
4. Zakona,
2. da porezni obveznik primitke po osnovi tih
djelatnosti ne ostvaruje po osnovi rada u radnom odnosu u kojem slučaju se ti
primici smatraju primicima od nesamostalnog rada (plaćom) od kojih se utvrđuje
dohodak od nesamostalnog rada prema članku 13. Zakona.
(5) Sportašem u smislu Zakona i ovoga
Pravilnika, smatra se fizička osoba koja se priprema i sudjeluje u sportskim
natjecanjima, a može biti sportaš amater ili sportaš profesionalac sukladno
posebnom propisu. Drugim osobama u sportu, u smislu Zakona i ovoga Pravilnika,
smatraju se fizičke osobe koje sudjeluju u sustavu natjecanja i sportskim
priredbama i to: sportski treneri, sportski suci, sportski delegati, sportski
povjerenici te druge stručne osobe i službene osobe prema posebnim propisima.
(6) Primici po osnovi djelatnosti trgovačkih
putnika, agenata, akvizitera, sportskih sudaca i delegata i drugih osoba u
športu prema stavku 5. ovoga članka, tumača, prevoditelja, turističkih
djelatnika, konzultanata, sudskih vještaka te drugih sličnih djelatnosti,
smatraju se primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak pod uvjetima da
porezni obveznici primitke od tih djelatnosti ne ostvaruju u radnom odnosu s
poslodavcem odnosno isplatiteljem primitaka (plaće) iz članka 14. Zakona, u kojem slučaju se smatraju primicima
od nesamostalnog rada od kojih se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada premačlanku 13. Zakona ili da se ne radi o primicima po osnovi
tih djelatnosti od kojih se utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti prema člancima 19. do 24.
Zakona.
(7) Primici u naravi iz članka 32. stavka
3. točke 5. Zakona odnosno
primici iz članka 15. ovoga
Pravilnikakoje
davatelji daju fizičkim osobama koje nisu njihovi radnici u radnom odnosu
odnosno osobe koje ostvaruju primitke iz članka 14. Zakona, smatraju se primicima od kojih se
utvrđuje drugi dohodak. Vrijednost primitaka u naravi utvrđuje se prema članku 16. ovoga
Pravilnika.
(8) Primici učenika i studenata na redovnom
školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga prema posebnim propisima
iz članka 10. točke 6.
Zakona, iznad
propisanog iznosa iz članka 45. stavka
1. točke 2. ovoga Pravilnika, smatraju se, u dijelu razlike više isplaćenog iznosa, primitkom od
kojeg se utvrđuje drugi dohodak. Ako učenik ili student na redovnom školovanju
u tijeku poreznog razdoblja (kalendarske godine) po osnovi ukupnih isplata za
rad preko učeničkih i studentskih udruga po posebnim propisima, ostvari
pojedinačni ili ukupni primitak umanjen za naknadu za posredovanje, veći od
propisanog iznosa iz članka 45. stavka 1. točke 2. ovoga Pravilnika, na razliku
primitka iznad propisanog iznosa utvrđuje se drugi dohodak.
(9) Isplatitelj primitka za rad učenika ili
studenta na redovnom školovanju prema posebnim propisima iz stavka 8. ovoga
članka, obvezan je u svojim evidencijama osigurati podatke o primicima koje
isplaćuje učenicima i studentima te pratiti iznos primitka kojeg je učenik ili
student ostvario prije sljedeće isplate, a u svrhu utvrđivanja iznosa primitka
većeg od propisanog iznosa iz članka 45. stavka 1. točke 2. ovoga Pravilnika,
na koji se, prema odredbama Zakona, plaća predujam poreza na dohodak. Ako je
porezni obveznik (učenik ili student na redovnom školovanju) ostvario primitke
po osnovi rada preko dvije ili više učeničkih i studentskih udruga, obvezan je
isplatitelju prije isplate dostaviti vjerodostojne isprave (preslike) o
ostvarenim primicima po toj osnovi kod drugih isplatitelja odnosno pisanu
izjavu o ostvarenim primicima u poreznom razdoblju po toj osnovi.
(10) Sportske stipendije koje se prema posebnim
propisima isplaćuju športašima za njihovo sportsko usavršavanje iz članka 10.
točke 14. Zakona, iznad propisanog iznosa iz članka 45. stavka 1. točke 4.
ovoga Pravilnika, smatraju se, u dijelu razlike više isplaćenog iznosa,
primitkom od kojeg se utvrđuje drugi dohodak.
(11) Sportskim stipendijama iz stavka 10. ovoga
članka smatraju se:
a) olimpijske stipendije koje primaju sportaši
koji su ispunili odgovarajuću normu za nastup na Olimpijskim igrama, a koju
propisuje pripadajuća međunarodna sportska asocijacija određenog sporta za
određenu disciplinu koja je uvrštena u program Olimpijskih igara,
b) stipendije kategoriziranih sportaša prema
Pravilniku o kategorizaciji športaša kojeg u skladu s odredbama Zakona o sportu
donosi Hrvatski olimpijski odbor,
a koje isplaćuju Hrvatski olimpijski odbor,
županijske i gradske sportske zajednice te sportski klubovi.
(12) Nagrade za sportska ostvarenja prema
posebnim propisima iz članka 10. točke 16. Zakona, iznad propisanog iznosa iz
članka 45. stavka 1. točke 5. ovoga Pravilnika, smatraju se, u dijelu razlike
više isplaćenog iznosa, primitkom od kojeg se utvrđuje drugi dohodak.
(13) Nagradama za sportska ostvarenja iz stavka
12. ovoga članka smatraju se nagrade određene prema Pravilniku o kategorizaciji
sportaša i Pravilniku o mjerilima za dodjelu nagrada koji donosi nadležno
ministarstvo na prijedlog Hrvatskoga olimpijskog odbora, a koje isplaćuju
Hrvatski olimpijski odbor, sportski savezi na razini gradova i županija odnosno
nacionalni sportski savezi te sportske zajednice u gradovima i županijama i
sportski klubovi.
(14) Naknade iz članka 10. točke 16. Zakona,
koje se isplaćuju sportašima amaterima prema posebnim propisima, iznad
propisanog iznosa iz članka 45. stavka 1. točke 6. ovoga Pravilnika, smatraju
se, u dijelu razlike više isplaćenog iznosa, primitkom od kojeg se utvrđuje
drugi dohodak.
(15) Primici nerezidenata za obavljanje
umjetničke, artističke, zabavne, sportske, književne i likovne djelatnosti te
djelatnosti u svezi s tiskom, radiom i televizijom te zabavnim priredbama,
smatraju se primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak.
(16) Primici po osnovi službenih putovanja iz članka 13. stavka
2. točkama 1., 2., 5., 13., i 14. i stavka 12. ovoga Pravilnika, ako se ne isplaćuju prema članku 10.
točki 11. Zakona i članku 7. stavcima 5., 6. i 13. ovoga Pravilnika ili nisu
primici od kojih se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada u skladu s člankom
13. Zakona ili dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 19. Zakona, smatraju se primicima od kojih se
utvrđuje drugi dohodak.
(17) Primicima po osnovi kojih se utvrđuje drugi
dohodak smatraju se i primici od djelatnosti koje porezni obveznik ostvari od
fizičke osobe koja ne obavlja samostalnu djelatnost prema članku 18. Zakonaodnosno djelatnost od koje se dohodak
utvrđuje na način propisan za samostalnu djelatnost premačlancima 19. do 24.
Zakona.
(18) Primici koje ostvaruju radnici tuzemnog
društva dodjelom vlastitih dionica povezanog društva u tuzemstvu ili u
inozemstvu ili realizacijom prava iz opcijskog ugovora sklopljenog s povezanim
društvom u tuzemstvu ili u inozemstvu, smatraju se primitkom u naravi po osnovi
kojega se utvrđuje drugi dohodak.
(19) Primici iz članka 41. ovoga Pravilnika s
obilježjima skrivenih isplata dobiti, odnosno izuzimanja, koje ostvaruju
fizičke osobe koje nisu dioničari ili članovi društva ili radnici ili fizičke
osobe koje su obveznici poreza na dobit, smatraju se primicima od kojih se
utvrđuje drugi dohodak. Ako se navedeni primici ostvaruju u stvarima, pravima
ili uslugama smatraju se primicima u naravi.
(20) Ostali posebno nenavedeni primici koje
fizičkim osobama isplaćuju ili daju pravne i fizičke osobe (obveznici poreza na
dobit i obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti) i
drugi isplatitelji i davatelji, a nisu primici koji se ne smatraju dohotkom iz članka 9. Zakona, nisu primici na koje se ne plaća porez
na dohodak iz članaka 10. i 11. Zakona i ne smatraju se primicima određenim po
osnovi nesamostalnog rada iz članka 14. Zakona, samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona, imovine i imovinskih prava iz članka 27. Zakona, kapitala iz članka 30. Zakona i osiguranja iz članka 31. Zakona, smatraju se primicima od kojih se
utvrđuje drugi dohodak.
3. Neoporezivi iznosi stipendija, nagrada i naknada
Članak 45.
(1) Oporezivim primicima fizičkih osoba koje ostvaruju drugi
dohodak iz članka 32. Zakona i
članka 44. ovoga Pravilnika, ne smatraju se iznosi što ih isplaćuju
isplatitelji i to:
1. nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja iz članka 10. točke 4. Zakona,
do visine 1.600,00 kuna mjesečno,
2. primici po posebnim propisima učenika i studenata na redovnom školovanju za
rad preko učeničkih i studentskih udruga iz članka 10. točke 6. Zakona, do
visine 50.000,00 kuna godišnje,
3. stipendije iz članka 10. točke 12. Zakona,
učenicima i studentima za redovno školovanje u tuzemstvu i inozemstvu na
srednjim, višim i visokim školama te fakultetima do visine 1.600,00 kuna
mjesečno. Iznimno, oporezivim se primicima ne smatraju stipendije studenata na
sveučilištima u tuzemstvu i inozemstvu do visine 4.000,00 kuna mjesečno, koje
se dodjeljuju studentima za izvrsna postignuća u znanju i u ocjenama na
sveučilištima, a koji su za dodjelu stipendija izabrani na javnim natječajima
kojima mogu pristupiti svi studenti pod jednakim uvjetima. Poreznom obvezniku –
studentu, može se priznati neoporezivi dio stipendije do visine 4.000,00 kuna
mjesečno po osnovi samo jedne dodijeljene stipendije. Porezno priznati
neoporezivi dio stipendije u visini do 4.000,00 kuna mjesečno i porezno
priznati neoporezivi dio stipendije u visini do 1.600,00 kuna mjesečno,
međusobno se isključuju,
4. sportske stipendije prema članku 10. točki 14. Zakona,
koje se prema posebnim propisima isplaćuju sportašima za njihovo sportsko
usavršavanje ukupno do 1.600,00 kuna mjesečno,
5. nagrade za sportska ostvarenja iz članka 10. točke 16. Zakona,
prema posebnim propisima do 20.000,00 kuna godišnje,
6. naknade iz članka 10. točke 16. Zakona, koje se isplaćuju sportašima
amaterima prema posebnim propisima, do visine 1.600,00 kuna mjesečno,
7. stipendije iz članka 10. točke 18. Zakona za
redovno školovanje na visokim učilištima u tuzemstvu i inozemstvu, a koje služe
za pokriće stvarnih troškova školovanja (školarina, prijevoza, smještaja,
obveznog zdravstvenog osiguranja za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu
prema posebnim propisima, prehrane, knjiga i ostalo), koje se dodjeljuju
studentima koji su za dodjelu stipendija izabrani na javnim natječajima kojima
mogu pristupiti svi studenti pod jednakim uvjetima,
8. točke 3. i 7. ovoga stavka primjenjuju se i u slučajevima ostvarivanja
stipendija i primitaka iz članka 10. točke 22. Zakona.
(2) Ako se u tijeku jednoga mjeseca poreznog razdoblja isplaćuju nagrade
učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja iz stavka 1. točke 1. ovoga
članka ili stipendije iz stavka 1. točke 3. ovoga članka ili sportske
stipendije iz stavka 1. točke 4. ovoga članka ili naknade sportašima iz stavka
1. točke 6. ovoga članka za više mjeseci istog ili prethodnog poreznog
razdoblja, propisani neoporezivi iznosi priznaju se u ukupnom iznosu
kumulativno za broj mjeseci za koje je nagrada, stipendija, sportska stipendija
ili naknada trebala biti isplaćena. Isplatitelji su obvezni u svojim
evidencijama osigurati podatke o isplaćenim primicima i to po osnovi svih navedenih
isplata koje obavljaju, a ako se primici isplaćuju kod dva ili više
isplatitelja, porezni obveznik obvezan je isplatitelju prije isplate dostaviti
vjerodostojne isprave o ostvarenim primicima kod drugih isplatitelja.
(3) Oporezivim primicima ne smatraju se naknade iz članka 13. stavka 2. točaka 1., 2.,
3., 4., 5., 13., 14., 15., 16., 17., 18. i 19. i stavka 12. ovoga Pravilnika što
ih isplatitelji isplaćuju osobama koje se nakon završenog školovanja nalaze na
obveznom praktičnom radu, na dobrovoljnoj praksi ili na stručnom
osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa. Oporezivim primicima ne
smatraju se ni troškovi stručnog ispita koje uplaćuje poslodavac, odnosno
isplatitelj za osobe koje se nalaze na stručnom osposobljavanju za rad bez
zasnivanja radnog odnosa kod tog poslodavca, odnosno isplatitelja.
(4) Isplatitelji stipendija iz članka 10. točke 18. Zakona obvezni
su voditi evidenciju o dodijeljenim stipendijama iz stavka 1. točke 7. ovoga
članka za pojedinu akademsku godinu, koja sadrži podatke o isplatitelju
stipendije, primatelju stipendije te troškovima koji su pokriveni stipendijom,
a osobito:
– naziv, osobni identifikacijski broj i adresa sjedišta isplatitelja
stipendije,
– ime i prezime, osobni identifikacijski broj, adresa prebivališta/uobičajenog
boravišta primatelja stipendije,
– naziv i adresa visokog učilišta koji primatelj stipendije pohađa,
– iznos stipendije,
– vrsta troškova koji se pokrivaju stipendijom te iznos istih, posebno za svaku
vrstu troška,
– neiskorišteni iznos stipendije.
Pravo na neoporezivu isplatu stipendije isplatitelji dokazuju vjerodostojnim
ispravama (potvrdama o uplati školarine i smještaja, računima za prijevozne
troškove, potvrdama o upisu na visoko učilište, potvrdama o statusu redovnog
studenta i drugim ispravama). Iznos stipendije koji nije iskorišten za pokriće
stvarnih troškova školovanja smatra se oporezivim primitkom od kojeg se
utvrđuje drugi dohodak.
(5) Isplatitelji stipendija iz članka 10. točke 18. Zakona obvezni
su voditi evidencije iz stavka 4. ovoga članka na Obrascu ST – »Evidencija o
isplaćenim stipendijama za akademsku godinu ______«, koji je sastavni dio ovoga
Pravilnika. Obrazac ST dostavlja se Poreznoj upravi na njezin zahtjev. Osim
podataka iz Obrasca ST isplatitelji stipendija su obvezni osigurati i podatke o
adresi primatelja stipendije tijekom školovanja, godini upisa, razdoblju za koje
se stipendija dodjeljuje te broju i nadnevku odluke temeljem koje se dodjeljuje
stipendija, nadnevku isplate stipendije i druge podatke.
(6) Stavci 4. i 5. ovoga članka primjenjuju se i na stipendije i primitke iz članka 10. točke 22. Zakona pri
čemu su isplatitelji obvezni Obrazac ST prilagoditi nazivima ako se primici
isplaćuju osobama koje nisu u statusu studenta: znanstveno-nastavno zvanje
upisuje se uz ime primatelja, umjesto iznosa stipendije navodi se iznos
isplaćenih primitaka, umjesto visokog učilišta naziv institucije u kojem se
primatelj školuje ili usavršava odnosno obavlja znanstveno – istraživački
projekt i drugo.
4. Izdaci pri utvrđivanju drugog dohotka
Članak 46.
(1) Izdacima koji se priznaju pri utvrđivanju
drugog dohotka iz članka 32. stavka
1. Zakona smatraju
se uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja iz primitaka, prema posebnim
propisima.
(2) Pri utvrđivanju drugog dohotka iz članka 32. stavka
1. Zakona izdaci
se, prije izdataka iz stavka 1. ovoga članka, priznaju u visini 30 % ostvarenih
primitaka fizičkim osobama (u izdatke u visini 30 % uključeni su i doprinosi za
obvezna osiguranja koji se plaćaju prema rješenju Porezne uprave) po osnovi:
1. autorskih naknada isplaćenih prema posebnom
zakonu kojim se uređuju autorska i srodna prava uključujući i naknade za
isporučeno umjetničko djelo osobama koje obavljaju umjetničku i kulturnu
djelatnost,
2. profesionalnih djelatnosti novinara,
umjetnika i sportaša koji su osigurani po toj osnovi i doprinose za obvezna
osiguranja plaćaju prema rješenju,
3. primitaka nerezidenata za obavljanje
umjetničke, artističke, zabavne, sportske, književne i likovne djelatnosti te
djelatnosti u svezi s tiskom, radiom i televizijom te zabavnim priredbama.
(3) Izdaci iz stavka 2. točaka 1., 2. i 3. ovoga
članka međusobno se isključuju. Izdaci iz stavka 2. točaka 2. i 3. ovoga članka
priznaju se po osnovi primitka ostvarenih od obavljanja djelatnosti sportaša,
umjetnika i novinara odnosno primitaka nerezidenata za obavljanje umjetničke,
artističke, zabavne, sportske, književne i likovne djelatnosti te djelatnosti u
svezi s tiskom, radijom i televizijom te zabavnim priredbama.
(4) Za priznavanje izdataka iz stavka 2. točke
1. ovoga članka, isplatitelji primitaka obvezni su posjedovati vjerodostojne
isprave (ugovore o autorskom djelu i drugo) na način i pod uvjetima propisanim
posebnim zakonom.
(5) U skladu s člankom 22. Zakona
o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog
stvaralaštva, fizičkim
osobama koje ostvaruju autorske naknade za umjetničko djelo, priznaje se 25 %
neoporezivog dijela od ostvarene naknade za umjetničko djelo. Neoporezivi dio
autorske naknade za umjetničko djelo priznaje se u visini 25 % i osobama koje
obavljaju umjetničku djelatnost prema stavku 2. točki 2. ovoga članka i prema članku 18. stavku
2. točki 4. Zakona.
Umjetničko djelo određuje se potvrdom nadležne strukovne umjetničke udruge ili
ovlaštene agencije da se radi o umjetničkom djelu. Podatke o strukovnim
umjetničkim udrugama i ovlaštenim agencijama daje Ministarstvo kulture.
(6) Ako sportsku stipendiju i nagradu za
sportska ostvarenja iz članka 44. stavka 10., 11. i 12. ovoga Pravilnika
ostvaruje porezni obveznik – sportaš koji je po osnovi profesionalne
djelatnosti sportaša osiguran i doprinose za obvezna osiguranja plaća prema
rješenju, te po osnovi ostvarenih primitaka od te djelatnosti utvrđuje drugi
dohodak i predujam poreza na dohodak plaća po odbitku, prema članku 32. stavku
5. točki 2. Zakona, ima
pravo na 30% porezno priznatog izdatka odnosno iznos isplaćene sportske
stipendije i/ili nagrade za sportsko ostvarenje, iznad propisanog iznosa,
umanjuje se za 30% izdataka.
5. Promjena načina utvrđivanja drugog dohotka
Članak 47.
(1) Porezni obveznik koji obavljanjem
djelatnosti ostvaruje primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak, može na
vlastiti zahtjev, prema članku 32. stavku
6. Zakona, po osnovi
tih primitaka utvrđivati dohodak na način propisan člancima 19. do 24.
Zakona, pod uvjetom da
podnese prijavu u registar poreznih obveznika iz članka 91. ovoga
Pravilnika.
(2) Pisani zahtjev za promjenom načina
utvrđivanja dohotka odnosno prijavu u registar poreznih obveznika iz stavka 1.
ovoga članka porezni obveznik obvezan je podnijeti nadležnoj ispostavi Porezne
uprave prema svom prebivalištu/uobičajenom boravištu u roku od osam (8) dana od
dana početka ostvarivanja primitaka odnosno početka obavljanja djelatnosti ili
do kraja tekuće godine za iduću godinu, a najkasnije petnaest (15) dana po
isteku poreznog razdoblja odnosno kalendarske godine.
X. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD ZAJEDNIČKE DJELATNOSTI
1. Temelji utvrđivanja
Članak 48.
(1) Dohodak od samostalne djelatnosti ili
dohodak od imovine i imovinskih prava može zajedno ostvarivati i više osoba
(supoduzetnici, vlasnici udjela, suvlasnici, u nastavku teksta: supoduzetnici).
(2) Dohodak od samostalne djelatnosti i dohodak
od imovine i imovinskih prava koji zajednički ostvaruje više osoba oporezuje se
prema odredbama članka 34. Zakona.
(3) Ako više osoba zajedno ostvaruju dohodak,
svakoj se oporezuje onaj dio dohotka koji joj pripada od zajedničke
djelatnosti.
(4) Supoduzetnici moraju imenovati nositelja
zajedničke djelatnosti, a nositelj zajedničke djelatnosti obvezan je o tome
izvijestiti ispostavu Porezne uprave nadležnu prema njegovu prebivalištu ili
uobičajenom boravištu pri početku obavljanja zajedničke djelatnosti.
(5) Dohodak od zajedničke samostalne
djelatnosti, odnosno zajedničke imovine i imovinskih prava utvrđuje se kao
jedinstveni dohodak i raspoređuje na supoduzetnike. Svaki supoduzetnik obvezno
u svoju poreznu prijavu mora unijeti utvrđeni udio u dohotku od zajedničke
djelatnosti koji se utvrđuje na način propisan člancima 19. do 24.
Zakona.
(6) Zajednički dohodak iz stavka 5. ovoga članka
i njegova raspodjela na pojedine supoduzetnike utvrđuje se rješenjem.
(7) Rješenje o utvrđenom zajedničkom dohotku
koje se donosi na temelju podnesene prijave dohotka od zajedničke djelatnosti
dostavlja se nositelju zajedničke djelatnosti. O utvrđenom zajedničkom dohotku
i njegovoj raspodjeli nositelj zajedničke djelatnosti obavještava ostale
supoduzetnike.
2. Zajednički dohodak
Članak 49.
(1) Dohodak od zajedničke samostalne djelatnosti
iz članka 18. Zakona utvrđuje se u skladu s člancima 19. do 24.
Zakona.
(2) Dohodak od zajedničke imovine i imovinskih
prava utvrđuje se u skladu s člankom 27.
stavcima 1. do 5. Zakona odnosno u slučaju iz članka 40. stavka 4. ovoga Pravilnika u skladu s
člancima 19. do 24. Zakona.
(3) Ako iznajmljivanje i davanje u zakup
zajedničke nekretnine odnosno imovine podliježe porezu na dodanu vrijednost,
zajednički dohodak od imovine i imovinskih prava utvrđuje se u skladu s
člancima 19. do 24. Zakona.
(4) U skladu s odredbama članka 29. stavak
3. Zakona, porezni
obveznici koji iznajmljuju ili daju u zakup nekretnine i pokretnine i dohodak
od imovine utvrđuju na način propisan za samostalnu djelatnost prema člancima
19. do 24. Zakona, mogu se opredijeliti i za plaćanje poreza na dobit umjesto
poreza na dohodak odnosno obvezni su plaćati porez na dobit umjesto poreza na
dohodak pod uvjetima propisanim Zakonom o porezu na dobit. U slučaju
suvlasništva zahtjev za plaćanje poreza na dobit moraju podnijeti svi
suvlasnici zajednički.
(5) Pri utvrđivanju dohotka od zajedničke
djelatnosti i zajedničke imovine i imovinskih prava, odnosi između
supoduzetnika i zajedničke djelatnosti uređuju se prema odredbama stavaka 6.,
7., i 8. ovoga članka.
(6) Ako supoduzetnik dobije naknadu za svoj rad
u zajedničkoj djelatnosti, ta se naknada ne oporezuje prema odredbama
propisanima za dohodak od nesamostalnog rada ili drugi dohodak, već primljena
naknada povećava njegov udio u dohotku od zajedničke djelatnosti. Naknade
supoduzetnika za ostale djelatnosti u zajedničkoj djelatnosti povećavaju njegov
dohodak od samostalne djelatnosti ako su tijekom godine iskazane kao poslovni
izdaci zajedničke djelatnosti.
(7) Ako supoduzetnik daje uz naknadu (zakupninu,
najamninu i slično) na raspolaganje gospodarsko dobro za obavljanje zajedničke
djelatnosti, a naknada je tijekom godine iskazana kao poslovni izdatak
zajedničke djelatnosti, primljena naknada povećava njegov dohodak od samostalne
djelatnosti.
(8) Gospodarsko dobro iz stavka 7. ovoga članka
dio je dugotrajne imovine iz članka 24. Zakona, na koju se primjenjuju odredbe Zakona
i ovoga Pravilnika. U popisu dugotrajne imovine treba navesti podatke o
suvlasništvu supoduzetnika.
XI. POREZNI GUBITAK
Članak 50.
(1) Porezni gubitak može se utvrditi po osnovi
obavljanja samostalnih djelatnosti iz članka 18. Zakona i djelatnosti od kojih se dohodak
utvrđuje na način propisan za samostalne djelatnosti prema člancima 19. do 24.
Zakona (članak 35. stavak
1. Zakona).
(2) Prema članku 35. stavku 2. Zakona, porezni
gubitak može se nadoknaditi (odbiti) samo od dohotka po osnovi kojega je i
utvrđen odnosno, sukladno stavku 1. ovoga članka, samo od dohotka od samostalne
djelatnosti iz članka 18. Zakona i djelatnosti od kojih se dohodak utvrđuje na
način propisan za samostalne djelatnosti prema članku 19. do 24. Zakona.
(3) Gubitak se može prenijeti i iz poreznog
razdoblja tuzemnog poreznog obveznika u porezno razdoblje inozemnog poreznog
obveznika i obratno, ako se radi o istom poreznom obvezniku.
(4) Gubitak koji se može prenijeti utvrđuje se
rješenjem i u sljedeće se porezno razdoblje može prenijeti samo u iznosu utvrđenom
u rješenju. Ako gubici nastaju više poreznih razdoblja uzastopno,
nadoknađivanje (odbijanje) od dohotka u idućim poreznim razdobljima obavlja se
redoslijedom njihovog nastanka.
(5) Preneseni gubitak iz proteklih poreznih
razdoblja odbija se nakon dodatnog umanjenja dohotka od samostalne djelatnosti
za iznos plaća novozaposlenih osoba iz članka 56. stavka
1. Zakona, za iznos
državne potpore za obrazovanje i izobrazbu te za iznos potpore male vrijednosti
za izvođenje praktične nastave i vježbe naukovanja u sustavu vezanih obrta,
prema posebnim propisima i za iznos izdataka za istraživanje i razvoj iz članka 57. stavka
1. Zakona, a prije
osobnog odbitka iz članka 36. i/ili 54. Zakona.
(6) Po osnovi dodatnog umanjenja dohotka od
samostalne djelatnosti za iznos plaća novozaposlenih osoba iz članka 56. stavka
1. Zakona, za iznos državne potpore za obrazovanje i izobrazbu te za iznos
potpore male vrijednosti za izvođenje praktične nastave i vježbe naukovanja u
sustavu vezanih obrta, prema posebnim propisima i za iznos izdataka za
istraživanje i razvoj iz članka 57. stavka 1. Zakona, može se utvrditi gubitak
odnosno po toj osnovi može se povećati gubitak nastao u tekućem poreznom
razdoblju.
XII. OSOBNI ODBITAK ILI NEOPOREZIVI DIO DOHOTKA
1. Temeljne odredbe
Članak 51.
(1) Prema članku 36. stavku
1. Zakona, osnovni
osobni odbitak za poreznog obveznika iznosi 2.600,00 kuna za svaki mjesec
poreznog razdoblja za koji se utvrđuje porez. Osobni odbitak za umirovljenika,
osobu koja prima invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad,
za korisnika obiteljske mirovine (osim korisnika obiteljske mirovine iz članka
9. stavka 1. točke 2. i članka 53. stavka
2. Zakona), osobu koja
uz mirovinu, na temelju ranije uplaćenih obveznih doprinosa za mirovinsko
osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, prima i mirovinu na temelju
ranije uplaćenih obveznih doprinosa za individualnu kapitaliziranu štednju
i/ili mirovinu na temelju prijašnjih uplata poslodavaca za dokup dijela
mirovine te mirovinsku rentu na temelju prijašnjih uplata sredstava na teret
poslodavca, priznaje se u visini mirovine i mirovinske rente, najmanje 2.600,00
kuna, a najviše do 3.800,00 kuna za svaki mjesec poreznog razdoblja.
Umirovljenicima se smatraju fizičke osobe iz članka 12. stavka
2. ovoga Pravilnika.
(2) Osobni odbitak rezidenta, uključivo i umirovljenika,
iz stavka 1. ovoga članka, po osnovi uzdržavanja članova uže obitelji i/ili
djece i/ili po osnovi invalidnosti poreznog obveznika i/ili invalidnosti
uzdržavanih članova uže obitelji i/ili djece izračunava se od osnovice 2.600,00
kuna za svaki mjesec poreznog razdoblja za koji se utvrđuje porez, primjenom
faktora propisanih člankom 36. stavkom 2. Zakona.
(3) Dio osobnog odbitka za dana darovanja iz
članka 36. stavka 12. Zakona, priznaje se u godišnjem obračunu poreza na
dohodak po podnesenoj godišnjoj poreznoj prijavi, a nakon osobnog odbitka iz
članka 36. stavaka 1. i 2. Zakona i/ili članka 54. Zakona.
(4) U darovanja iz članka 36. stavka 12. Zakona
mogu se uključiti darovanja proizvođača i trgovaca hrane koji, u cilju
sprečavanja uništavanja velikih količina hrane i zaštite okoliša, daruju hranu
osobama navedenim u članku 36. stavku 12. Zakona, za socijalne, humanitarne i
druge svrhe pomoći, te osobama pogođenim elementarnim nepogodama i prirodnim
katastrofama, pod uvjetom da su ta darovanja izvršena u skladu s posebnim
propisima iz stavka 6. ovoga članka.
(5) Porezni obveznik je dužan osigurati
vjerodostojnu dokumentaciju na način utvrđen Općim poreznim zakonom i
posebnim propisima iz stavka 6. ovoga članka, kako bi se nedvojbeno moglo
utvrditi da je darovanje izvršeno za svrhe navedene u stavku 4. ovoga članka.
(6) Smatra se da su ispunjeni uvjeti
iz članka 36. stavka 12. Zakona u smislu provedbe posebnih programa
i akcija, ukoliko je darovanje hrane izvršeno u skladu s posebnim propisima
Ministarstva poljoprivrede.
2. Utvrđivanje osobnog odbitka
Članak 52.
(1) Rezidentu se osobni odbitak odnosno neoporezivi dio dohotka
iz članka 36. Zakona na godišnjoj razini utvrđuje kao zbroj:
1. osnovnog osobnog odbitka odnosno osobnog odbitka iz članka 36. stavka 1.
Zakona i/ili osnovnog osobnog odbitka iz članka 54. stavka 1. Zakona,
po mjesecima korištenja,
2. dijela osobnog odbitka po osnovi uzdržavanja članova uže obitelji i/ili
djece i/ili invalidnosti poreznog obveznika i/ili invalidnosti članova njegove
uže obitelji i/ili djece iz članka 36. stavka 2. Zakona i/ili
članka 54. stavaka 2. i 3. Zakona,
3. dijela osobnog odbitka po osnovi iznosa plaćenih za obvezno zdravstveno
osiguranje, ako porezni obveznik nije drukčije osiguran, a prema članku 36.
stavku 10. Zakona,
4. dijela osobnog odbitka za dana darovanja u tuzemstvu iz članka 36. stavka
12. Zakona.
(2) Nerezidentu se osobni odbitak iz članka 36. Zakona na godišnjoj razini
utvrđuje kao zbroj:
1. osnovnog osobnog odbitka iz članka 36. stavka 1. Zakona,
2. dijela osobnog odbitka za plaćene doprinose za obvezno zdravstveno
osiguranje u tuzemstvu iz članka 36. stavka 11. Zakona,
3. dijela osobnog odbitka za dana darovanja u tuzemstvu iz članka 36. stavka
12. Zakona.
(3) Poreznom obvezniku se osobni odbitak iz stavaka 1. i 2. ovoga članka
priznaje u godišnjem obračunu poreza na dohodak po podnesenoj godišnjoj
poreznoj prijavi na temelju priloženih vjerodostojnih isprava i/ili podataka iz
porezne kartice – Obrasca PK iz članka 46. Zakona.
(4) Rezidentu se u tijeku poreznog razdoblja pri utvrđivanju predujma poreza na
dohodak od nesamostalnog rada iz članka 45. Zakona i članka 61. ovoga Pravilnika,
priznaje osobni odbitak iz članka 36. Zakona utvrđen kao zbroj:
1. osnovnog osobnog odbitka odnosno osobnog odbitka iz članka 36. stavka 1.
Zakona,
2. dijela osobnog odbitka po osnovi uzdržavanja članova uže obitelji i/ili
djece i/ili invalidnosti poreznog obveznika i/ili invalidnosti članova njegove
uže obitelji i/ili djece iz članka 36. stavka 2. Zakona.
(5) Nerezidentu se u tijeku poreznog razdoblja pri utvrđivanju predujma poreza
na dohodak od nesamostalnog rada iz članka 45. Zakona i članka 61. ovoga
Pravilnika, priznaje osnovni osobni odbitak iz članka 36. stavka 1. Zakona.
(6) Poreznom obvezniku se osobni odbitak iz stavaka 4. i 5. ovoga članka
priznaje u poreznom razdoblju na temelju podataka iz porezne kartice – Obrasca
PK iz članka 46. Zakona i članka 67. ovoga Pravilnika.
(7) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, fizička osoba koja je rezident države članice Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora, osim Republike Hrvatske i u Republici Hrvatskoj ostvari dohodak prema članku 5. Zakona, može u godišnjem obračunu poreza na dohodak na temelju podnesene godišnje porezne prijave koristiti i osobni odbitak iz članka 36. stavka 2. Zakona, uz uvjet da vjerodostojnim ispravama dokaže da navedeni dohodak ostvaren u Republici Hrvatskoj čini najmanje 90% njezina ukupnog (svjetskog) dohotka ostvarenog u poreznom razdoblju i da je isti izuzet ili oslobođen oporezivanja u državi članici čiji je rezident.
3. Dio osobnog odbitka za uzdržavanje članova uže obitelji i djece
Članak 53.
(1) Uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom, u
smislu Zakona i ovoga Pravilnika, smatraju se fizičke osobe čiji oporezivi
primici iz članka 5. Zakona, primici
na koje se ne plaća porez na dohodak iz članka 10. Zakona i
drugi primici koji se u smislu Zakona ne smatraju dohotkom (članak 9. Zakona), ne
prelaze 13.000,00 kuna na godišnjoj razini.
(2) U skladu s člankom 36. stavkom 5. Zakona, pri utvrđivanju prava na osobni
odbitak za uzdržavane članove uže obitelji i djecu odnosno pri utvrđivanju
iznosa od 13.000,00 kuna godišnje, ne uzimaju se u obzir primici prema posebnim
propisima po osnovi socijalnih potpora, doplatka za djecu, potpora za
novorođenče, odnosno opremu novorođenog djeteta, obiteljskih mirovina koje
primaju djeca nakon smrti roditelja, primici koji po svojoj prirodi
predstavljaju samo uzdržavanje od roditelja ili članova uže obitelji, te
primici koji predstavljaju naknadu stvarno nastalih troškova, kao što su
naročito naknada troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim i međumjesnim
javnim prijevozom i naknada troškova službenog putovanja.
(3) Ako u tijeku poreznog razdoblja uzdržavani član uže obitelji i/ili dijete
za koje porezni obveznik u istom poreznom razdoblju koristi dio osobnog odbitka
prema članku 36. stavku 2. Zakona, ostvari primitke iz stavka 1. ovoga članka u
iznosu većem od 13.000,00 kuna godišnje, porezni obveznik koji je po toj osnovi
koristio osobni odbitak, obvezan je podnijeti godišnju poreznu prijavu. U tom
slučaju, porezni obveznik nema pravo u godišnjoj poreznoj prijavi koristiti
osobni odbitak za te uzdržavane članove uže obitelji i djecu, a uzdržavani član
uže obitelji i/ili dijete koji je ostvario oporezive primitke od kojih se prema
članku 5. Zakona utvrđuje dohodak, može, u skladu sa člancima 39. i 40. Zakona, podnijeti
godišnju poreznu prijavu i koristiti osobni odbitak iz članka 36. Zakona. Na
poreznog obveznika uzdržavatelja i na uzdržavanog člana primijenit će se
poseban postupak u skladu s člankom 43.a Zakona te će mu Porezna uprava
dostaviti privremeno porezno rješenje u skladu s člankom 43.a stavkom 5. Zakona
pod uvjetom da porezni obveznik nije u skladu s člankom 89.b stavkom 3. ovoga
Pravilnika izuzet od primjene posebnog postupka.
(4) Ako u tijeku poreznog razdoblja uzdržavani član uže obitelji i/ili dijete
za koje porezni obveznik u istom poreznom razdoblju koristi dio osobnog odbitka
prema članku 36. stavku 2. Zakona, ostvari primitke iz stavka 1. ovoga članka,
u godišnjem iznosu 13.000,00 kuna ili manjem, godišnju poreznu prijavu za to
porezno razdoblje, u skladu s člancima 39. i 40. Zakona, mogu podnijeti:
1. porezni obveznik – uzdržavatelj po osnovi ostvarenog dohotka iz članka 5.
Zakona i koristiti osobni odbitak za te uzdržavane članove uže obitelji i/ili
djecu, i
2. porezni obveznik – uzdržavani član uže obitelji i/ili dijete po osnovi
ostvarenog dohotka iz članka 5. Zakona i koristiti pravo na osobni odbitak iz
članka 36. Zakona.
(5) Uzdržavanim članovima uže obitelji i djecom smatraju se fizičke osobe iz
članka 36. stavka 7. Zakona. Djetetom iz članka 36. stavka 7. Zakona smatra se
dijete koje roditelji, poočimi, pomajke uzdržavaju, kao i usvojeno dijete i
dijete povjereno na skrb ako živi zajedno sa skrbnikom. U tom slučaju biološki
roditelji ne mogu koristiti taj osobni odbitak. Osobni odbitak može se
koristiti u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici odnosno životnom ili neformalnom
životnom partnerstvu..
(6) Djetetom prema članku 36. stavku 7. Zakona smatra se i dijete nakon
završetka redovnog školovanja do prvog zapošljavanja ako je prijavljeno
Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Prvim zapošljavanjem smatra se rad u radnom
odnosu na određeno ili neodređeno vrijeme prema posebnim propisima. Ako radni
odnos prestane, pod uvjetima iz članka 36. stavka 4. Zakona dijete se smatra
uzdržavanim članom uže obitelji i porezni obveznik za uzdržavanog člana uže
obitelji ima pravo na osobni odbitak prema članku 36. stavku 2. točki 1.
Zakona. Porezni obveznik može koristiti dio osobnog odbitka za dijete iz članka
36. stavka 2. točke 2. Zakona ako je dijete nakon prestanka radnog odnosa
nastavilo redovno školovanje ili ako dijete u tijeku redovnog školovanja u
poreznom razdoblju obavlja sezonske poslove, pod uvjetima iz članka 36. stavka
4. Zakona.
(7) Rezident može koristiti osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji
i/ili djecu iz članka 36. stavka 7. Zakona koji žive u inozemstvu. U tom
slučaju obvezan je dokazati da postoje uvjeti za korištenje tog dijela osobnog
odbitka prema članku 36. stavku 4. Zakona, odnosno predočiti o tome isprave
koje je izdalo nadležno tijelo u inozemstvu prema članku 89. stavku 2. ovoga
Pravilnika. Navedene isprave, koje ne smiju biti starije od šest (6)
mjeseci, rezident je obvezan priložiti svojoj godišnjoj poreznoj prijavi
odnosno ako godišnju poreznu prijavu nije obvezan podnijeti, dostaviti na uvid
najkasnije do kraja veljače tekuće za prethodnu godinu nadležnoj ispostavi
Porezne uprave prema svom prebivalištu/uobičajenom boravištu koja izdaje
poreznu karticu – Obrazac PK, ako za te članove uže obitelji koristi osobni
odbitak pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada.
(8) Rezident iz stavka 7. ovoga članka obvezan je svaku promjenu u svezi sa
uzdržavanim članovima uže obitelji i/ili djece i/ili invalidnosti koja utječe
na visinu osobnog odbitka prijaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom
prebivalištu/uobičajenom boravištu prema članku 46. stavku 3. Zakona i
izmijeniti poreznu karticu – Obrazac PK, a neovisno o odredbama stavka 7. ovoga
članka.
(9) Nerezidenti ne mogu koristiti osobni odbitak za uzdržavane članove uže
obitelji i/ili djecu, bez obzira na to žive li ti članovi uže obitelji u
tuzemstvu ili u inozemstvu, osim u slučajevima iz članka 36. stavka 14. Zakona.
(10) Status uzdržavanih članova uže obitelji prema članku 36. stavku 7. Zakona
dokazuje se na temelju pravomoćnih sudskih odluka. Iznimno, ako nije donijeta
pravomoćna presuda, status uzdržavanih članova uže obitelji dokazuje se na
temelju vjerodostojnih isprava propisanima člankom 67. ovoga Pravilnika i
javnih isprava, uz ispunjavanje uvjeta kako je to utvrđeno posebnim
propisima.
4. Dio osobnog odbitka po osnovi invalidnosti
Članak 54.
(1) Rezidenti mogu koristiti dio osobnog odbitka
iz članka 36. stavka
2. točke 4. Zakona u
visini 1,0 osnovnoga osobnog odbitka za sebe osobno, svakog uzdržavanog člana
uže obitelji i svako dijete, ako su osobe kojima je rješenjem, na temelju
posebnih propisa, utvrđena invalidnost ili tjelesno oštećenje po jednoj osnovi
100 % i/ili koji zbog invalidnosti ili tjelesnog oštećenja imaju, temeljem
posebnih propisa, pravo na doplatak za pomoć i njegu.
(2) Prema stavku 1. ovoga članka, uvećanje
osobnog odbitka priznaje se ukupno u visini 1,0 osnovnoga osobnog odbitka ako
je rezidentu, uzdržavanom članu njegove uže obitelji odnosno djetetu rješenjem
na temelju posebnih propisa, utvrđena invalidnost ili tjelesno oštećenje po
jednoj osnovi 100% i koji zbog invalidnosti ili tjelesnog oštećenja ima odnosno
imaju, temeljem posebnih propisa, pravo na doplatak za pomoć i njegu.
(3) Pravo na uvećanje osobnog odbitka po osnovi
invalidnosti ili tjelesnog oštećenja iz članka 36. stavka 2. točaka 3. ili 4.
Zakona može se priznati djetetu ili poreznom obvezniku koji uzdržava dijete i
na temelju vjerodostojnih isprava nadležnih tijela prema posebnim propisima
kojima se utvrđuje potpuna (100%-tna) ili djelomična invalidnost ili tjelesno
oštećenje djeteta.
5. Raspodjela osobnog odbitka
Članak 55.
(1) U skladu s člankom 36. stavkom
6. Zakona, ako oba
bračna ili izvanbračna druga odnosno životnog ili neformalnog
životnog partnera ostvaruju dohodak i uzdržavaju članove uže obitelji, osobni
odbitak za uzdržavane članove uže obitelji u načelu dijele na jednake dijelove,
ali mogu utvrditi i drugačiju raspodjelu. Ovom mogućnošću mogu se koristiti i
druge osobe koje nisu bračni drugovi, ako istodobno zajednički uzdržavaju
jednog člana ili više članova svoje uže obitelji.
(2) Dio osobnog odbitka za uzdržavane članove
uže obitelji i/ili djecu može se preraspodijeliti po godišnjoj poreznoj
prijavi, odnosno u posebnom postupku u skladu s člankom 43.a Zakona. U tom
slučaju, osobe koje žele podijeliti osobni odbitak za uzdržavane članove uže
obitelji, svojim godišnjim poreznim prijavama obvezno prilažu izjavu o omjeru
(postotku) raspodjele osobnog odbitka, te o imenima i prezimenima i osobnom
identifikacijskom broju osoba za koje su osobni odbitak podijelile i s kojima
su osobni odbitak podijelile, odnosno u slučaju posebnog postupka isto prilažu
zahtjevu iz članka 89.b stavka 5. ovoga Pravilnika.
(3) Iznimno od stavaka 2. i 3. ovoga članka, ako
se osobe ne mogu dogovoriti o raspodjeli dijela osobnog odbitka za uzdržavane
članove uže obitelji i uzdržavanu djecu, a jedan od uzdržavatelja traži
preraspodjelu osobnog odbitka, tada se osobni odbitak dijeli na jednake
dijelove odnosno svakom poreznom obvezniku osobni odbitak priznaje se u
jednakom dijelu. U tom slučaju raspodjelu osobnog odbitka izvršit će Porezna
uprava na način:
1. ako se traži preraspodjela osobnog odbitka u
tijeku poreznog razdoblja – za oba porezna obveznika izvršit će izmjene
poreznih kartica – Obrazaca PK, te ih dostaviti poreznim obveznicima odnosno
njihovim poslodavcima/isplatiteljima primitaka (plaće) i mirovine,
2. ako se traži preraspodjela osobnog odbitka po
podnesenim godišnjim poreznim prijavama – po podnesenim godišnjim poreznim
prijavama za oba porezna obveznika izvršit će raspodjelu osobnog odbitka.
6. Osobni odbitak poreznih obveznika na potpomognutim područjima i području Grada Vukovara
Članak 56.
(1) Osobni odbitak rezidenta koji ima
prebivalište i boravi na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave
razvrstanih u I. i II. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o
regionalnom razvoju Republike Hrvatske i području Grada Vukovara utvrđenog
prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara, kao i dio osobnog
odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i/ili djecu koji imaju prebivalište
i borave na tim područjima utvrđuje se u skladu s člankom 54. Zakona. Rezident – umirovljenik koji ima
prebivalište i boravi na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave i
području Grada Vukovara i ostvaruje mirovinu koja je viša od iznosa osobnog
odbitka iz članka 54. stavka 1. Zakona, može koristiti osobni odbitak do visine
mirovine, a najviše do 3.800,00 kuna mjesečno.
(2) Osobni odbitak rezidenta po osnovi
uzdržavanja članova uže obitelji i/ili djece i/ili po osnovi invalidnosti za
sebe osobno i/ili invalidnosti uzdržavanih članova uže obitelji i/ili djece
koji imaju prebivalište i borave na potpomognutim područjima jedinica lokalne
samouprave i području Grada Vukovara, izračunava se od osnovice iz članka 54.
stavka 1. Zakona, za svaki mjesec poreznog razdoblja, primjenom faktora
propisanih člankom 36. stavkom
2. Zakona.
(3) Uvećani osobni odbitak iz članka 54. Zakona
rezident može koristiti u godišnjem obračunu poreza na dohodak po podnesenoj
godišnjoj poreznoj prijavi,odnosno u posebnom postupku u skladu s člankom 43.a
Zakona, a u tijeku poreznog razdoblja pri utvrđivanju predujma poreza na
dohodak od nesamostalnog rada može koristiti osobni odbitak iz članka 36.
stavaka 1. i 2. Zakona.
(4) Ako rezident ima više prebivališta na
potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave i području Grada Vukovara,
mjerodavno je prebivalište obitelji (članak 38. stavci
1. i 2. Općeg poreznog zakona).
(5) Ako obitelj poreznog obveznika ima
prebivalište (stan) i boravi na potpomognutim područjima jedinica lokalne
samouprave i području Grada Vukovara, a porezni obveznik ima prebivalište (stan
u vlasništvu ili posjedu) i boravi na području izvan tih područja, porezni
obveznik ima pravo na uvećani osobni odbitak prema članku 54. stavku 2. i/ili
članku 54. stavku 3. Zakona samo za uzdržavane članove uže obitelji koji borave
i imaju prebivalište na tom području.
(6) Ako obitelj poreznog obveznika ima
prebivalište (stan) i boravi na područjima izvan potpomognutih područja
jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. i II. skupinu po stupnju
razvijenosti i izvan područja Grada Vukovara, a porezni obveznik ima
prebivalište (stan) i boravi na potpomognutim područjima jedinica lokalne
samouprave razvrstanih u I. i II. skupinu i području Grada Vukovara, porezni
obveznik ima pravo na uvećani osobni odbitak prema članku 54. stavku 1. i/ili članku
54. stavku 3. Zakona, za vlastito uzdržavanje. U tom slučaju osobni odbitak za
uzdržavanje članova uže obitelji koristi od osnovice iz članka 36. stavak 1.
Zakona.
(7) Porezni obveznik može podatke koji utječu na
pravo korištenja osobnog odbitka iz članka 54. Zakona, na temelju
vjerodostojnih isprava upisati u poreznu karticu – Obrazac PK ako ostvaruje
primitke po osnovi nesamostalnog rada, neovisno što pravo na uvećani osobni
odbitak može koristiti u godišnjem obračunu poreza na dohodak po podnesenoj
godišnjoj poreznoj prijavi odnosno u posebnom postupku u skladu s člankom 43.a
Zakona.
(8) Ako porezni obveznik iz stavka 7. ovoga
članka podnese godišnju poreznu prijavu, u slučaju da nije primijenjen poseban
postupak iz članka 43.a Zakona, a u tijeku poreznog razdoblja nije došlo do
promjena koje utječu na visinu osobnog odbitka upisanog u poreznoj kartici –
Obrascu PK, porezni obveznik nije obvezan uz godišnju poreznu prijavu priložiti
vjerodostojne isprave kojima dokazuje pravo na osobni odbitak.
(9) U slučaju iz stavka 8. ovoga članka, Porezna
uprava može od poreznog obveznika zatražiti isprave kojima se dokazuje pravo na
osobni odbitak, neovisno o podacima iskazanim u poreznoj kartici – Obrascu PK.
Članak 57.
Brisan.
Članak 58.
Brisan.
Članak 59.
Brisan.
Članak 60.
Brisan.
XIII. PREDUJMOVI POREZA NA DOHODAK
1. Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada
1.1. Utvrđivanje i plaćanje predujma poreza
Članak 61.
(1) Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava
se od tijekom istog mjeseca svakog poreznog razdoblja isplaćenog primitka po
osnovi nesamostalnog rada iz članka 14. Zakona i
članaka 11., 12. i 15. ovoga Pravilnika
umanjenog za obračunane i uplaćene doprinose za obvezna osiguranja iz primitka
po posebnim propisima, a prema članku 16. Zakona i članku 18. ovoga Pravilnikate
za neoporezivi dio dohotka – osobni odbitak iz članka 36. stavaka 1. i 2. Zakona.
Obračunani predujam poreza isplatitelj ili sam porezni obveznik obustavlja i
uplaćuje istodobno sa isplatom primitka od nesamostalnog rada, kao porez po
odbitku.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, iz primitka od nesamostalnog rada
ostvarenog u naravi iz članka 14. stavka 3. Zakona i članka 15. ovoga
Pravilnika, predujam poreza se plaća najkasnije posljednjeg radnog dana u
mjesecu u kojemu je primitak ostvaren.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
obvezan je obračunani i obustavljen predujam poreza i prirez iz mirovina
uplatiti najkasnije do posljednjeg dana u mjesecu za svaki mjesec.
(4) Porez na dohodak obračunava se po stopi od 12% na poreznu osnovicu do
visine 2.200,00 kuna, po stopi od 25% na razliku porezne osnovice između
2.200,00 kuna i 13.200,00 kuna te po stopi od 40% na poreznu osnovicu iznad
13.200,00 kuna.
(5) Osobni odbitak pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog
rada priznaje se na temelju porezne kartice prema članku 46. stavku 1. Zakona.
Osobni odbitak može se tijekom godine pri utvrđivanju predujma poreza na
dohodak od nesamostalnog rada koristiti samo kod onog poslodavca/isplatitelja
primitka (plaće) i mirovine kod kojega se nalazi porezna kartica radnika,
umirovljenika odnosno osobe koja ostvaruje primitke iz članka 14. Zakona.
Radnik, umirovljenik odnosno osoba koja ostvaruje primitke iz članka 14. Zakona
kod drugih poslodavaca/isplatitelja primitka (plaće) i mirovine osobni odbitak
istodobno ne smije koristiti, odnosno ti poslodavci/isplatitelji primitka
(plaće) i mirovine dužni su obračunati porez ne uzimajući u obzir osobni
odbitak.
(6) Osobni odbitak utvrđuje se od osnovnog osobnog odbitka u iznosu 2.600,00
kuna mjesečno, primjenom faktora 1,00 za radnika odnosno osobu koja ostvaruje
primitke iz članka 14. stavka 1. Zakona, a za uzdržavane članove uže obitelji i
djecu radnika odnosno osobe koja ostvaruje primitke iz članka 14. stavka 1.
Zakona primjenom faktora osobnog odbitka iz članka 36. stavka 2. Zakona.
(7) Osobni odbitak za umirovljenika, osobu koja prima invalidsku mirovinu zbog
profesionalne nesposobnosti za rad, za korisnika obiteljske mirovine (osim
korisnika obiteljske mirovine iz članka 9. stavka 1. točke 5. i članka 53.
stavka 2. Zakona), osobu koja uz mirovinu, na temelju ranije uplaćenih obveznih
doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, prima
i mirovinu na temelju ranije uplaćenih obveznih doprinosa za individualnu
kapitaliziranu štednju i/ili mirovinu na temelju prijašnjih uplata poslodavaca za
dokup dijela mirovine te mirovinsku rentu na temelju prijašnjih uplata
sredstava na teret poslodavca, priznaje se u visini mirovine, najmanje
2.600,00, a najviše 3.800,00 kuna mjesečno. Osobni odbitak umirovljenika po
osnovi uzdržavanja članova uže obitelji i/ili djece i/ili invalidnosti,
utvrđuje se od osnovnog osobnog odbitka 2.600,00 kuna mjesečno, primjenom
faktora osobnog odbitka iz članka 36. stavka 2. Zakona.
(8) Osobni odbitak radnika, umirovljenika odnosno osobe koja ostvaruje primitke
iz članka 14. Zakona koji imaju prebivalište i borave na potpomognutim
područjima jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. i II. skupinu po
stupnju razvijenosti i u Gradu Vukovaru i/ili za uzdržavane članove njihove
obitelji i djecu koji na tim područjima imaju prebivalište i borave, pri
utvrđivanju i plaćanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada u
tijeku poreznog razdoblja prema stavku 1. ovoga članka, priznaje se u visini
osobnog odbitka iz članka 36. stavka 1. i 2. Zakona.
(9) Predujam poreza obračunava se kumulativno (osim za mirovine koje isplaćuje
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i isplatitelji inozemnih mirovina
iz sustava socijalnog osiguranja na način iz članka 45. stavka 3. Zakona),
pri svakoj isplati u tijeku jednoga kalendarskog mjeseca primjenom poreznih
stopa iz članka 45. stavka 5. Zakona i stavka 4. ovoga članka.
(10) Iznimno od članka 45. stavka 2. Zakona i stavka 9. ovoga članka, predujam
poreza na dohodak od nesamostalnog rada po osnovi primitka (plaće) iz članka
14. stavka 1. Zakona, ostvarenog u proteklim poreznim razdobljima, a koji se
isplaćuje po sudskoj presudi prema članku 433.a Zakona o parničnom postupku,
nagodbi u tijeku sudskog postupka, nagodbi sklopljenoj sa nadležnim državnim
odvjetništvom u postupcima za mirno rješenje spora ili nagodbi sklopljenoj u
postupku mirenja u individualnim radnim sporovima prema Zakonu o mirenju,
obračunava, obustavlja i uplaćuje isplatitelj primitka prema propisima koji su
važili na dan kada je isplata trebala biti obavljena, uz primjenu
godišnjeg obračuna poreza na dohodak od nesamostalnog rada i prireza porezu na
dohodak i uz korištenje podataka dostavljenih od Porezne uprave o iskorištenom
iznosu osobnog odbitka na godišnjoj razini, pod uvjetom da utuženi iznos
primitka (plaće) odnosno iznos primitka utvrđen nagodbom sadrži iznos doprinosa
za obvezna osiguranja iz primitka prema posebnim propisima, porez na dohodak i
prirez porezu na dohodak. Ako se isplata provede u ovršnom postupku na način da
je poreznom obvezniku isplaćen ukupan primitak, porezni obveznik obvezan je
uplatiti porez na dohodak i prirez porezu na dohodak.
(11) Kod dohotka od nesamostalnog rada ostvarenog izravno iz inozemstva, a ne
posredno preko tuzemnog poslodavca/isplatitelja primitka (plaće), prema članku 45. stavku 8. i 9. Zakona i
članku 11. stavku 9. i članku 12. stavku 1. točki 6. ovoga Pravilnika, porezni
obveznici imaju obveze poslodavca/isplatitelja primitka (plaće), glede obračuna
i uplate predujma poreza, odnosno obvezni su obračunati predujam poreza prema
stavku 4. ovoga članka i uplatiti ga na propisane račune u roku osam (8) dana
od dana primitka plaće, odnosno mirovine. Na isti način, prema članku 45.
stavku 7. Zakona ičlanku 11. stavku 8. ovoga
Pravilnika, predujam poreza obračunavaju i uplaćuju i porezni
obveznici zaposleni u diplomatskim i konzularnim predstavništvima stranih
država i međunarodnim organizacijama, predstavništvima ili organizacijama koje
na teritoriju Republike Hrvatske imaju diplomatski imunitet, osim ako
diplomatsko ili konzularno predstavništvo strane države, međunarodna
organizacija ili predstavništvo ili organizacija koja na teritoriju Republike
Hrvatske ima diplomatski imunitet, na vlastiti zahtjev, preuzme obvezu
obračunavanja, obustavljanja i plaćanja predujmova poreza na dohodak sukladno
članku 45. stavku 8. Zakona.
(12) Fizičke osobe iz stavka 11. ovoga članka koje imaju obveze poslodavca
odnosno isplatitelja plaće, odnosno mirovine u smislu obračuna i uplate
predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada i prireza, imaju obvezu
podnošenja propisanog izvješća iz članka 76. ovoga Pravilnika. Iznimno, ako
fizička osoba ostvaruje mirovinu iz članka 12. stavka 1. točke 6. ovoga
Pravilnika u iznosu do 3.800,00 kuna mjesečno, odnosno do
iznosa osobnog odbitka iz članka 36. stavaka 1. i 2. Zakona,
nema obvezu podnošenja propisanog izvješća o isplaćenoj mirovini, a niti joj se
izdaje rješenje iz stavka 20. ovoga članka, pod uvjetom da se kod te fizičke
osobe nalazi porezna kartica (ili preslika porezne kartice sukladno stavku 18.
ovoga članka ako je dio osobnog odbitka koji fizička osoba može koristiti pri
obračunu predujma poreza na dohodak po osnovi inozemne mirovine veći ili jednak
iznosu te mirovine) temeljem koje ima pravo na osobni odbitak i da je prijavi u
registar poreznih obveznika –
Obrazac RPO iz članka 91. ovoga Pravilnika priložila
vjerodostojne isprave (rješenje ili potvrda o mirovini, bankovni izvod za račun
na koji je izvršena uplata mirovine i drugo)..
(13) Predujam poreza na dohodak iz naknada, potpora i nagrada koje se isplaćuju
iznad iznosa izčlanka 13. stavka 2. ovoga
Pravilnika obračunava se od primitka kojeg čini razlika između
isplaćenog i propisanog neoporezivog iznosa na način propisan člankom 45. Zakona i
stavkom 1. i 4. ovoga članka.
(14) Predujam poreza na dohodak iz primitka od nesamostalnog rada ostvarenog u
naravi iz članaka 15.i 16. ovoga Pravilnika obračunava
se od tržišne vrijednosti odnosno vrijednosti tih primitaka s uključenim
porezom na dodanu vrijednost uvećanim za doprinose za obvezna osiguranja iz
primitka prema posebnim propisima, porez na dohodak i prirez porezu na dohodak.
(15) Predujam poreza na dohodak od primitaka po osnovi nesamostalnog rada i
mirovina koje ostvaruju hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata
utvrđuje se na način propisan odredbama članka 45. Zakona i stavka 1. do 4. i
stavka 9. ovoga članka. Obračunani predujam poreza poslodavac ili isplatitelj
primitka (plaće) i mirovine umanjuje za postotak invalidnosti hrvatskog ratnog
vojnog invalida iz Domovinskog rata.
(16) Iznimno od članka 45. Zakona i stavaka 1., 2., 11. i 12. ovoga članka, a u
skladu s posebnim zakonom, poslodavac tijekom poreznog razdoblja nema obvezu
obračuna, obustave i uplate predujma poreza na dohodak iz primitaka po osnovi
nesamostalnog rada (plaće) koju isplaćuje za rad članovima posade broda u
međunarodnoj plovidbi koji su rezidenti. Poslodavac nema ni obvezu sastavljanja
i podnošenja izvješća koja su propisana člancima 65. i 76. ovoga Pravilnika.
(17) Iznimno od članka 45. Zakona i stavaka 1., 2., 11. i 12. ovoga članka,
obvezu obračuna i uplate predujma poreza na dohodak iz primitaka po osnovi
nesamostalnog rada koje tijekom poreznog razdoblja ostvare radom na brodu u
međunarodnoj plovidbi te sastavljanja i podnošenja izvješća koja su propisana člancima 65. i 76.ovoga Pravilnika,
nemaju ni članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi koji su rezidenti, a u
skladu sa odredbama posebnog zakona.
(18) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, prema zahtjevu poreznog obveznika koji
ostvaruje primitke izčlanka 14. stavka 2. Zakona i članka 12. stavka 1. ovoga
Pravilnika kod dva ili više isplatitelja istodobno u ukupnom
iznosu do 3.800,00 kuna mjesečno, odnosno do iznosa osobnog odbitka iz članka
36. stavaka 1. i 2. Zakona koji se poreznom obvezniku priznaje na temelju
porezne kartice prema članku 46. stavku 1. Zakona, isplatitelji tih primitaka
kod kojih se ne nalazi porezna kartica mogu također pri obračunu predujma
poreza na dohodak u tijeku poreznog razdoblja dohodak umanjiti za neiskorišteni
dio osobnog odbitka iz članka 36. stavaka 1. i 2. Zakona.
Porezni obveznik može početi koristiti neiskorišteni dio osobnog odbitka od
slijedeće isplate nakon što svakom isplatitelju dostavi presliku porezne
kartice te potvrdu o iznosu isplaćene mirovine u tom ili prethodnom razdoblju
od strane isplatitelja kod kojeg se nalazi porezna kartica i ostalih
isplatitelja. Ako je jedan od isplatitelja mirovine Hrvatski zavod za mirovinsko
osiguranje, isti će osobni odbitak obračunavati temeljem porezne kartice
poreznog obveznika koju elektroničkim putem dostavlja Porezna uprava, a porezni
obveznik će ostalim isplatiteljima mirovine dostaviti presliku porezne kartice
koju će zatražiti od nadležne ispostave Porezne uprave prema svom prebivalištu
ili uobičajenom boravištu.
(19) Porezni obveznik iz stavka 18. ovoga članka, nije obvezan podnijeti
godišnju poreznu prijavu sukladno članku 39. stavku 1. Zakona,
za ostvarene primitke iz članka 14. stavka 2. Zakona i članka 12. stavka 1. ovoga
Pravilnika kod dva ili više isplatitelja istodobno, uz uvjet da
u poreznom razdoblju ne ostvari ukupni godišnji primitak po osnovi
nesamostalnog rada iz članka 14. stavka 2. Zakona u iznosu većem od iznosa
osobnog odbitka iz članka 36. stavka 1. i 2. Zakona na koji ima pravo temeljem
porezne kartice i da pored mirovine iz članka 14. stavka 2. Zakona ne ostvaruje
druge primitke od nesamostalnog rada iz članka 14. stavka 1. i 3. Zakona.
(20) Iznimno od članka 45. Zakona i
stavaka 1., 2., 11. i 12. ovoga članka, porezni obveznici koji ostvaruju
mirovinu u, odnosno iz inozemstva, a koja je određena u jednakim mjesečnim
iznosima, od jednog ili više isplatitelja, mogu na vlastiti zahtjev predujam
poreza na dohodak plaćati prema rješenju Porezne uprave. U tom slučaju nisu
obvezni podnositi izvješće o isplaćenoj mirovini.
(21) Pisani zahtjev iz stavka 20. ovoga članka porezni obveznik obvezan je
podnijeti nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom
prebivalištu/uobičajenom boravištu u roku od osam (8) dana od dana početka
ostvarivanja primitaka ili do kraja tekuće godine za iduću godinu, a najkasnije
petnaest (15) dana po isteku poreznog razdoblja odnosno kalendarske godine.
Iznimno, u opravdanim slučajevima zahtjev se može podnijeti i tijekom poreznog
razdoblja. Uz pisani zahtjev porezni obveznici su obvezni priložiti
vjerodostojne isprave temeljem kojih će se utvrditi porezna obveza (rješenje o
mirovini ili druga potvrda kojom se dokazuje pravo na isplatu mirovine i iznos
mirovine, bankovni izvadak za račun na koji se mirovina isplaćuje i to za
posljednja tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva, odnosno za mjesec isplate
ako se zahtjev podnosi u roku od osam dana od početka ostvarivanja primitka i
drugo).
(22) Porezna uprava utvrđuje mjesečne predujmove poreza na dohodak iz stavka
20. ovoga članka za porezno razdoblje, prema iskazanom mjesečnom primitku
sukladno vjerodostojnim ispravama koje dostavi porezni obveznik, te se na
odgovarajući način primjenjuju stavci 4., 5., 7., 8. i 9. ovoga članka.
Rješenje o utvrđenom mjesečnom predujmu vrijedi do donošenja novog rješenja
sukladno stavku 24. ovoga članka.
(23) Predujam poreza na dohodak iz stavka 20. ovoga članka porezni obveznik
plaća mjesečno do posljednjeg dana u mjesecu za tekući mjesec. Iznimno, ako je
utvrđeni mjesečni predujam poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak do
100,00 kuna, predujam poreza na dohodak plaća se tromjesečno, do posljednjeg
dana svakog tromjesečja u iznosu koji je umnožak broja mjeseci tromjesečja za
koje je obveza utvrđena i utvrđenog mjesečnog predujma poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak.
(24) Porezni obveznici iz stavka 20. ovoga članka koji predujam poreza na
dohodak plaćaju prema rješenju, obvezni su nadležnoj ispostavi Porezne uprave
prijaviti svaku promjenu podataka koja utječe na oporezivanje (promjenu iznosa
isplaćene mirovine, osim ako to nije posljedica promjene tečaja, promjenu
prebivališta poreznog obveznika i sl.). Porezna uprava će sukladno tome
donijeti novo rješenje.
(25) Ako se primici iz stavka 20. ovoga članka ostvaruju u stranoj valuti
(izravno ili neizravno), Porezna uprava će ih kod izračuna predujma preračunati
u kunsku vrijednost prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke važećem na dan
izdavanja rješenja. Ako se po isteku poreznog razdoblja (kalendarske godine)
utvrdi da je u tom poreznom razdoblju prosječni srednji tečaj Hrvatske narodne
banke bio veći ili manji od 2% u odnosu na onaj po kojem je obračunat predujam
poreza na dohodak po poreznom rješenju, Porezna uprava će do kraja siječnja
donijeti novo rješenje o utvrđenim mjesečnim predujmovima i razliku poreza za
povrat ili za uplatu za prethodno porezno razdoblje. Razliku poreza za uplatu
porezni obveznik obvezan je platiti u roku petnaest (15) dana od dana dostave
rješenja.
(26) Pisani zahtjev iz stavka 20. ovoga članka podnosi se na Obrascu M –
»Zahtjev za plaćanje predujma poreza na dohodak po osnovi mirovine ostvarene u
inozemstvu prema rješenju Porezne uprave«, koji je sastavni dio ovoga
Pravilnika.
(27) Pri podnošenju porezne prijave porezni obveznici će primitke od
nesamostalnog rada ostvarene izravno u stranoj valuti iskazati sukladno članku 8. stavku 4. ovoga Pravilnika,
a u protivnom prema tečaju koji je pri konverziji primijenila banka putem koje
je izvršena isplata primitka. Na isti način će postupiti i Porezna uprava
prilikom izdavanja privremenog poreznog rješenja u posebnom postupku prema
članku 43.a Zakona i članku 89.b ovoga Pravilnika.
1.2. Obveze poslodavca i isplatitelja primitka (plaće) i mirovine
1.2.1. Obveze u svezi s obustavom i uplatom poreza
Članak 62.
(1) Poslodavac i isplatitelj primitka (plaće) i mirovine odnosno
sam porezni obveznik prema članku 11. stavcima 8. i 9. i članka 12. stavka 1. točke 6. ovoga
Pravilnika, obvezan je obračunati, obustaviti i na propisani uplatni
račun uplatiti predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada na način iz
članka 61. ovoga Pravilnika i stavaka 2. i 3. ovoga članka.
(2) Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada uplaćuje se prema
općini/gradu prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika.
(3) Ako porezni obveznik nema u Republici Hrvatskoj ni prebivalište ni
uobičajeno boravište, predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada uplaćuje
se prema sjedištu poslodavca/isplatitelja primitka (plaće) i mirovine.
(4) Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada uplaćuje se u rokovima propisanim člankom 61. ovoga Pravilnika, zbirno za sve primatelje s prebivalištem ili uobičajenim boravištem na istoj općini/gradu, na OIB isplatitelja primitka, a Porezna uprava će zbirne uplate rasporediti po pojedinom poreznom obvezniku prema podacima iz dostavljenog izvješća iz članka 76. ovoga Pravilnika. Porezni obveznik za primitke iz članka 11. stavka 8. i 9. i članka 12. stavka 1. točke 6. ovoga Pravilnika uplaćuje predujam poreza na dohodak na svoj OIB.
1.2.2. Obveze izvješćivanja
Članak 63.
Brisan.
Članak 63.a
Brisan.
Članak 63.b
Brisan.
Članak 63.c
Brisan.
1.2.2.1. Sadržaj, način popunjavanja i vođenja Evidencije o dohotku od nesamostalnog rada – Obrazac DNR
Članak 64.
(1) Poslodavci i isplatitelji plaće i mirovine
obvezni su voditi Evidenciju o dohotku od nesamostalnog rada za svakog radnika
i osobu koja ostvaruje primitke iz članka 14. Zakona, za svaku kalendarsku godinu. U
Evidenciju o dohotku od nesamostalnog rada unose se sve činjenice bitne za
obračun i uplatu poreza na dohodak od primitaka po osnovi nesamostalnog rada.
(2) Evidencija o dohotku od nesamostalnog rada
jest evidencija u koju se kronološkim slijedom unose podaci o svim isplatama po
osnovi nesamostalnog rada i obustavljenim i uplaćenim doprinosima za obvezna
osiguranja iz plaće, o porezu i prirezu porezu na dohodak, kako slijedi:
1. nadnevak isplate primitaka (stupac 1),
2. iznos primitaka od nesamostalnog rada (stupac
2),
3. iznos obračunanih doprinosa za mirovinsko
osiguranje na temelju generacijske solidarnosti iz plaće radnika i osoba koje
ostvaruju primitke iz članka 14. Zakona (stupac 3),
4. iznos obračunanih doprinosa za mirovinsko
osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje iz plaće radnika i
osoba koje ostvaruju primitke iz članka 14. Zakona (stupac 4),
5. iznos iskorištenog osobnog odbitka (stupac
5),
6. porezna osnovica (stupac 6),
7. iznos obračunanog poreza na dohodak i prireza
porezu na dohodak (stupac 7),
8. nadnevak uplate doprinosa za obvezna
osiguranja, poreza na dohodak i prireza (stupac 8),
9. iznos uplaćenih doprinosa za mirovinsko
osiguranje na temelju generacijske solidarnosti iz plaće (stupac 9),
10. iznos uplaćenih doprinosa za mirovinsko osiguranje
na temelju individualne kapitalizirane štednje iz plaće (stupac 10),
11. iznos uplaćenog poreza na dohodak i prireza
(stupac 11),
12. iznos neto isplate (stupac 12).
(3) Ako se primici po osnovi nesamostalnog rada
isplaćuju višekratno tijekom mjeseca u Evidenciju o dohotku od nesamostalnog
rada unosi se svaka isplata, a na kraju mjeseca odnosno najkasnije u roku
petnaest (15) dana nakon isteka mjeseca upisani iznosi moraju se zbrojiti radi
unosa mjesečnog podatka u Obrazac IP.
(4) Na kraju kalendarske godine i/ili u slučaju
kada radnik i osoba koja ostvaruje primitke iz članka 14. Zakona tijekom godine
kod poslodavca i isplatitelja plaće i mirovine trajno prestane ostvarivati
primitke po osnovi nesamostalnog rada, poslodavac i isplatitelj plaće i
mirovine je obvezan zaključiti Evidenciju o dohotku od nesamostalnog rada.
(5) Poslodavac i isplatitelj plaće i mirovine
može Obrazac »Evidencija o dohotku od nesamostalnog rada« po obliku i sadržaju
prilagoditi svojim potrebama, s tim da je obvezan osigurati podatke propisane
stavkom 2. ovoga članka.
(6) Poslodavac i isplatitelj plaće i mirovine
nije obvezan voditi poseban obrazac Evidencije o dohotku od nesamostalnog rada
kao posebnu analitičku evidenciju ako u svojim knjigovodstvenim evidencijama
osigurava sve podatke propisane u stavcima 1. i 2. ovoga članka.
(7) »Evidencija o dohotku od nesamostalnog rada«
s propisanim obveznim podacima – Obrazac DNR, sastavni je dio ovoga Pravilnika.
1.2.2.2. Sadržaj, način popunjavanja i rokovi dostavljanja Izvješća o plaći, mirovini, doprinosima, porezu i prirezu – Obrazac IP
Članak 65.
(1) Izvješće o plaći, mirovini, doprinosima, porezu na dohodak i
prirezu porezu na dohodak jest evidencija u koju se kronološkim slijedom unose
podaci o mjesečnim iznosima isplaćenih primitaka po osnovi nesamostalnog rada,
uplaćenih doprinosa za mirovinsko osiguranje iz plaće prema posebnim propisima
te uplaćenog predujma poreza i prireza za svakog radnika i osobu koja ostvaruje
primitke izčlanka 14. Zakona tijekom
kalendarske godine.
(2) U skladu sa člankom 45. stavkom 1. Zakona,
poslodavci i isplatitelji plaće i mirovine, popunjavaju Izvješće iz stavka 1.
ovoga članka na temelju podataka iz Evidencije o dohotku od nesamostalnog rada
iz članka 64. ovoga Pravilnika ili analitičke evidencije plaća te drugih
isprava (isplatnih lista, knjige blagajne, izvatka žiroračuna, naloga za uplatu
odnosno isplatu i slično). Podaci se u »Izvješće o plaći, mirovini,
doprinosima, porezu i prirezu u ____ godini« – Obrazac IP unose najkasnije u
roku 15 dana od proteka mjeseca u kojemu su isplaćeni primici po osnovi
nesamostalnog rada.
(3) Obrazac IP sadrži podatke o:
1. poslodavcu, isplatitelju primitka odnosno plaće i mirovine iz članka 14.
Zakona (pod I.),
2. radniku, umirovljeniku i osobama koje ostvaruju primitke iz članka 14.
Zakona (pod II.),
3. isplaćenim plaćama i mirovinama, uplaćenim doprinosima za obvezna osiguranja
iz plaće, uplaćenom porezu i prirezu (pod III.) uz posebnu oznaku –
identifikator, i to:
3.1. identifikator 1 za poslodavce, isplatitelje plaće i mirovine kojima su
radnici, umirovljenici i osobe koje ostvaruju primitke iz članka 14. Zakona
dostavili poreznu karticu – Obrazac PK (ili je za umirovljenike podatke iz
Obrasca PK dostavila isplatitelju mirovine Porezna uprava) po osnovi kojih
ostvaruju pravo na osobni odbitak pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od
nesamostalnog rada prema članku 46. stavcima 1. i 2. Zakona,
3.2. identifikator 2 za poslodavce, isplatitelje plaće i mirovine kojima
radnici, umirovljenici i osobe koje ostvaruju primitke iz članka 14. Zakona
nisu dostavili poreznu karticu – Obrazac PK i pri utvrđivanju predujma poreza
na dohodak od nesamostalnog rada ne mogu koristiti osobni odbitak iz članka 36. stavaka 1. i 2. Zakona,
3.3. identifikator 3 za podatke o isplaćenim plaćama i mirovinama, uplaćenim
doprinosima za obvezna osiguranja iz plaće i mirovine, uplaćenom porezu na
dohodak i prirezu porezu na dohodak za protekla porezna razdoblja prije tekućeg
poreznog razdoblja, prema godinama i to u slučaju iz članka 45. stavka 3. točke
2. Zakona i članka 61. stavka 10. ovoga
Pravilnika,
3.4. identifikator 4 za isplatitelje mirovine kojima su porezni obveznici iz
članka 61. stavka 18. ovoga Pravilnika dostavili presliku porezne kartice –
Obrazac PK i pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada
mogu koristiti neiskorišteni dio osobnog odbitka iz članka 36. stavaka 1. i 2.
Zakona.
(4) Pod točkom I. Obrasca IP unose se opći podaci o poslodavcu, isplatitelju
plaće i mirovine: naziv/ime i prezime, osobni identifikacijski broj i adresa
sjedišta/prebivališta ili uobičajenog boravišta (mjesto, ulica i kućni broj).
(5) Pod točkom II. Obrasca IP unose se podaci o radniku, umirovljeniku i osobi
koja ostvaruje primitke iz članka 14. Zakona: ime i prezime, adresa
prebivališta ili uobičajenog boravišta, osobni identifikacijski broj.
(6) Pod točkom III. Obrasca IP unose se sljedeći podaci:
1. mjesec u kojemu je isplaćena plaća i mirovina, bez obzira za koje je
razdoblje isplaćena, osim u slučaju iz članka 45. stavka 3. točke 2. Zakona i
članka 61. stavka 10. ovoga Pravilnika (stupac 1) te mjesečni podaci o:
2. šifra općine/grada prebivališta ili uobičajenog boravišta (stupac 2)
3. iznosu isplaćene plaće i mirovine (stupac 3),
4. uplaćenim doprinosima za obvezna osiguranja iz plaće (stupac 4),
5. iznosu dohotka (stupac 5),
6. iznosu ukupnog osobnog odbitka prema članku 36. stavku 1. i/ili 2. Zakona, a
najviše do visine dohotka (stupac 6),
7. poreznoj osnovici (stupac 7),
8. iznosu uplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak (stupac 8),
9. iznosu neto isplate (stupac 9).
(7) Ako mjesečni primitak od nesamostalnog rada pojedinog radnika,
umirovljenika i osobe koja ostvaruje primitak od nesamostalnog rada iz članka 14. Zakona nakon
odbitka doprinosa za obvezna osiguranja iz plaće nije dovoljan za pokriće
ukupnog odnosno dijela mjesečnog osobnog odbitka, u stupac 6 pod točkom III.
upisuje se odgovarajući iznos osobnog odbitka koji se iz dohotka može pokriti,
a u stupce 7 i 8 upisuje se oznaka »0,00«.
(8) Podaci o plaćama i mirovinama istodobno ostvareni kod drugih poslodavaca i
isplatitelja primitaka odnosno plaće i mirovine iz članka 14. Zakona ili kod
poslodavaca i isplatitelja primitaka odnosno plaće i mirovine iz članka 14.
Zakona kojima radnici, umirovljenici i druge osobe koje ostvaruju primitke od
nesamostalnog rada nisu predali Obrazac PK, iskazuju se na Obrascu IP, bez
popunjavanja stupca 6. Isplatitelji mirovine iz članka 61. stavka 18. ovoga
Pravilnika kojima porezni obveznici dostave presliku porezne kartice, u Obrazac
IP upisuju identifikator 4, a u stupac 6 upisuju preostali neiskorišteni osobni
odbitak prema članku 36. stavcima 1. i 2. Zakona, a najviše do visine dohotka.
(9) U Obrazac IP unose se podaci za cijelu godinu ili dio godine u kojem je
bilo isplata. Ako dohodak nije redovito mjesečno isplaćivan, u odgovarajuće se
retke obrazaca za pojedini mjesec upisuju oznake »0,00«. Unesene podatke u
Obrazac IP poslodavac, isplatitelj primitka odnosno plaće i mirovine ovjerava
pečatom i potpisom.
(10) U Obrazac IP ne unose se podaci o uplaćenim obveznim doprinosima iz plaće
prema posebnim propisima, ako u pojedinom mjesecu poreznog razdoblja plaća nije
isplaćena. Ti podaci iskazuju se u mjesecu isplate toga primitka.
(11) U Obrazac IP iz stavka 2. ovoga članka podaci se unose putem računala,
strojno, odnosno ručno tintom ili kemijskom olovkom. Uneseni podaci ne smiju se
brisati ni ispravljati; ako se pogriješi, pogrešku treba precrtati vodoravnom
crtom, uz pečat i potpis odgovorne osobe.
(12) Obrazac IP poslodavac i isplatitelj plaće i mirovine je
obvezan dati radniku, umirovljeniku i osobi koja ostvaruje primitke od
nesamostalnog rada iz članka 14. Zakona, za potrebe sastavljanja godišnje
porezne prijave, najkasnije do 31. siječnja tekuće za prethodnu godinu.
(13) »Izvješće o plaći, mirovini, doprinosima, porezu i prirezu u ___ godini« –
Obrazac IP, sastavni je dio ovoga Pravilnika.
1.2.2.3. Potvrda o isplaćenim primicima od nesamostalnog rada člana posade broda u međunarodnoj plovidbi
Članak 65.a
(1) Za isplaćene primitke u poreznom razdoblju
po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi tuzemni poslodavac je obvezan
članu posade broda dostaviti potvrdu.
(2) Tuzemni poslodavac obvezan je potvrdu o
isplaćenim primicima od nesamostalnog rada iz stavka 1. ovoga članka dostaviti
članu posade broda u međunarodnoj plovidbi i Poreznoj upravi najkasnije do 31.
siječnja tekuće za prethodnu godinu.
(3) Potvrda o isplaćenim primicima od
nesamostalnog rada iz stavka 1. ovoga članka treba osobito sadržavati sljedeće
podatke:
1. podaci o poslodavcu (naziv/ime i prezime,
adresa sjedišta, prebivališta/ uobičajenog boravišta, osobni identifikacijski
broj),
2. podaci o članu posade broda u međunarodnoj
plovidbi koji je rezident (ime i prezime, adresa prebivališta /uobičajenog
boravišta, osobni identifikacijski broj),
3. podatak o poreznom razdoblju (kalendarskoj
godini),
4. podatak o ukupno, u poreznom razdoblju, isplaćenim
primicima po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi koji uključuju i
pomorski dodatak,
5. nadnevak izdavanja potvrde,
6. pečat i potpis odgovorne osobe.
1.3. Porezna kartica – Obrazac PK
1.3.1. Opće odredbe
Članak 66.
(1) Člankom 46. Zakona propisano je vođenje porezne kartice. Na
temelju podataka iz porezne kartice poslodavac i isplatitelj plaće i mirovine
utvrđuje neoporezivi dio dohotka – osobni odbitak iz članka 36. stavaka
1. i 2. Zakona svakog
radnika, umirovljenika i osobe koja ostvaruje primitke (plaću) i mirovinu izčlanka 14. Zakona, a i druge podatke potrebne za pravilno
utvrđivanje i usmjeravanje obračunanog predujma poreza na dohodak od
nesamostalnog rada i prireza porezu na dohodak.
(2) Poreznu karticu – Obrazac PK izdaje
besplatno nadležna ispostava Porezne uprave prema prebivalištu ili uobičajenom
boravištu radnika i osobe koja ostvaruje plaću iz članka 14. Zakona kad radnik
i osoba koja ostvaruje plaću iz članka 14. Zakona prvi put počinje raditi i
prati ga trajno u razdoblju dok ostvaruje primitke po osnovi nesamostalnog
rada. Svaku promjenu osobnih podataka i podataka koji utječu na neoporezivi dio
dohotka (osobni odbitak) može upisati samo ispostava Porezne uprave nadležna
prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika, umirovljenika i
osobe koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14. Zakona.
(3) Radnik i osoba koja ostvaruje plaću i
mirovinu iz članka 14. Zakona treba od nadležne ispostave Porezne uprave
zatražiti Obrazac PK i predati ga svom poslodavcu ili isplatitelju plaće i
mirovine, osim umirovljenika za koje podatke iz Obrasca PK pri umirovljenju
poreznog obveznika dostavlja Porezna uprava elektroničkim putem Hrvatskom
zavodu za mirovinsko osiguranje. Porezna uprava u iznimnim slučajevima, može
podatke iz Obrasca PK dostavljati elektroničkim putem i poslodavcima ili
isplatiteljima plaće i mirovine s više od 100 radnika, umirovljenika i osoba
koje ostvaruju primitke (plaću) iz članka 14. Zakona. Svaku promjenu koja
utječe na neoporezivi dio dohotka (osobni odbitak) radnik, umirovljenik i osoba
koje ostvaruju primitke (plaću) iz članka 14. Zakona treba prijaviti nadležnoj
ispostavi Porezne uprave i dostaviti joj odgovarajuće isprave u roku trideset
(30) dana od dana nastanka promjene. Ako radnik, umirovljenik i osoba koje
ostvaruju primitke (plaću) iz članka 14. Zakona promijeni općinu prebivališta
ili uobičajenog boravišta, tu je promjenu dužan prijaviti ispostavi Porezne
uprave nadležnoj prema novom prebivalištu ili uobičajenom boravištu, a koja će
to upisati u Obrazac PK. O promjeni općine prebivališta ili uobičajenog
boravišta dužan je izvijestiti i sve poslodavce ili isplatitelje primitka
(plaće) i mirovine kod kojih ostvaruje primitke po osnovi nesamostalnog rada
prije isplate prvog sljedećeg primitka, a najkasnije u roku sljedećih trideset
(30) dana.
(4) Poslodavac i isplatitelj plaće i mirovine
treba čuvati Obrazac PK i na temelju podataka iz tog Obrasca obračunavati
osobni odbitak svakog radnika, umirovljenika i osobe koja ostvaruje primitke
(plaću) iz članka 14. Zakona te obračunati porez na dohodak uplaćivati prema
mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta koje je upisano u njihovu poreznu
karticu. Poslodavac i isplatitelj plaće obvezan je Obrazac PK dati radniku i
osobi koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14. Zakona pri raskidu radnog
odnosa radi predaje novom poslodavcu i isplatitelju primitka (plaće), a obvezan
je radniku, umirovljeniku i osobi koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14.
Zakona dati i privremeno zbog predočenja nadležnoj ispostavi Porezne uprave
radi upisa promjena osobnih podataka i podataka o osobnom odbitku. U slučaju
raskida radnog odnosa, odnosno prestanka rada kod tog poslodavca ili
isplatitelja plaće, poslodavac i isplatitelj plaće za svoje potrebe, odnosno
potrebe poreznog nadzora, zadržava presliku ili ovjereni prijepis Obrasca PK
koji je uručio radniku i osobi koja ostvaruje primitke iz članka 14. Zakona.
(5) U slučaju otuđenja, gubitka, uništenja ili
drugog načina nestanka Obrasca PK, nadležna ispostava Porezne uprave prema
prebivalištu ili uobičajenom boravištu radnika, umirovljenika i osobe koja
ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14. Zakona izdaje novi s oznakom
»DUPLIKAT«.
(6) Radnik, umirovljenik i osoba koja ostvaruje
primitke (plaću) iz članka 14. Zakona može imati samo jedan Obrazac PK.
(7) Porezni obveznik koji mirovinu ostvaruje od
Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i drugog isplatitelja u inozemstvu i
osobni odbitak želi koristiti pri obračunu predujma poreza na dohodak po osnovi
mirovine ostvarene u inozemstvu, poreznu karticu zatražit će od nadležne
ispostave Porezne uprave do 20. u mjesecu za obračun pri isplatama u idućem
mjesecu. Isto se odnosi i na porezne obveznike iz članka 61. stavka
18. ovoga Pravilnika koji mirovinu ostvaruju od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, a
koji će presliku porezne kartice dostaviti ostalim isplatiteljima mirovine.
(8) »Kartica poreza na dohodak od nesamostalnog
rada« – Obrazac PK, sastavni je dio ovoga Pravilnika.
1.3.2. Sadržaj i popunjavanje porezne kartice – Obrasca PK
Članak 67.
(1) Porezna kartica – Obrazac PK sadrži podatke
o izdavatelju kartice, osobnom identifikacijskom broju, i to za poreznog
obveznika kojemu se porezna kartica izdaje, a i osobnom broju umirovljenika ili
korisnika obiteljske mirovine, opće podatke o radniku i osobi koja ostvaruje
primitke (plaću) iz članka 14. Zakonaodnosno umirovljeniku ili korisniku
obiteljske mirovine, osim korisnika obiteljske mirovine iz članka 9. stavka 1.
točke 5. i članka 53. stavka
1. Zakona (pod I.)
te podatke za osobni odbitak, umanjenje poreza po osnovi statusa hrvatskog
ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata i podatke o prebivalištu i boravku
na područjima za koje su propisane olakšice, i to poreznog obveznika i/ili
uzdržavanih članova njegove uže obitelji (pod II.).
(2) Podatke o radniku i osobi koja ostvaruje
primitke (plaću) iz članka 14. Zakona odnosno umirovljeniku ili
korisniku obiteljske mirovine u Obrascu PK pod I. popunjava nadležna ispostava
Porezne uprave, na temelju isprava koje ispostavljaju nadležna tijela države,
jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (osobna iskaznica, izvadak
iz matice vjenčanih i slično).
U članku 67. stavak 3. mijenja se i glasi:
(3) Podatke za osobni odbitak poreznog obveznika
iz članka 36. stavka 1. i 2. Zakona u Obrascu PK pod II.1. i II.2. popunjava
nadležna ispostava Porezne uprave na temelju isprava kao što su izvatci i
potvrde iz matice rođenih, vjenčanih i umrlih, izvatci i potvrde iz registra
životnog partnerstva, pravomoćne sudske odluke, javne isprave, potvrda o
usvojenju djeteta i skrbništvu, rješenja suda o plaćanju alimentacije za bivšeg
bračnog ili izvanbračnog druga odnosno životnog partnera i neformalnog životnog
partnera, potvrda nadležnog tijela za zapošljavanje, rješenje o utvrđenom
invaliditetu, potvrda o školovanju na školama i fakultetima, potvrde o
prebivalištu ili uobičajenom boravištu te svih drugih isprava koje potvrđuju
činjenice u svezi s korištenjem osobnog odbitka. Izvanbračna zajednica, odnosno
neformalno životno partnerstvo utvrđuje se sukladno posebnim propisima iz
područja obiteljskog prava, odnosno propisa koji uređuju životno partnerstvo
osoba istog spola, a osim navedenog, može se dokazati i podnošenjem rješenja o
ostvarenju partnerske skrbi, rješenja o uzdržavanju, rješenja o obiteljskoj
mirovini, rješenja o pravu na zdravstveno osiguranje i zdravstvenu zaštitu u
skladu s posebnim propisima, rješenja kojim se ostvaruje socijalna skrb u
zajedničkom kućanstvu, rješenja o nasljeđivanju ili potvrde o zajedničkoj
imovini upisanoj u zemljišnim knjigama te sličnim ispravama javnih tijela.
(4) U Obrazac PK pod II.1. unose se sljedeći
podaci o radniku i osobi koja ostvaruje primitke (plaću) izčlanka 14. Zakona odnosno umirovljeniku:
1. oznaka osobnog odbitka radnika i osobe koja
ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14. Zakona kao »A.« odnosno umirovljenika
ili korisnika obiteljske mirovine kao »B.« (stupac 1),
2. oznaka invalidnosti radnika i osobe koja
ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14. Zakona odnosno umirovljenika ili
korisnika obiteljske mirovine kao »I« (dio osobnog odbitka za invalidnost iz
članka 36. stavka 2. točke 3. Zakona) ili »I*«(dio osobnog odbitka za
invalidnost iz članka 36. stavka 2. točke 4. Zakona), odnosno oznaka statusa
hrvatskoga ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata kao »V« ili »V*« za
invalidnost prema članku 36. stavku 2. točki 3. ili 4. Zakona (stupac 2),
3. postotak invalidnosti hrvatskoga ratnog
vojnog invalida iz Domovinskog rata (stupac 3),
4. oznaka za prebivalište i boravak radnika i
osobe koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14. Zakona odnosno
umirovljenika ili korisnika obiteljske mirovine na potpomognutim područjima
jedinica lokalne samouprave i području Grada Vukovara, i to: za potpomognuta
područja jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju
razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i
za područje Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju
Grada Vukovara kao »P.1.« i potpomognuta područja jedinica lokalne samouprave
razvrstanih u II. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom
razvoju Republike Hrvatske kao »P.2.« (stupac 4),
5. nadnevak od kojega vrijede podaci upisani u
stupce od 1 do 4 (stupac 5).
(5) U Obrazac PK pod II.2. upisuje se kratki
opis promjena koje utječu na visinu faktora osobnog odbitka poreznog obveznika,
a i drugih promjena koje utječu na pravilno utvrđivanje i usmjeravanje poreza
na dohodak i prireza porezu na dohodak.
(6) U Obrazac PK pod II.3. unose se sljedeći
podaci o uzdržavanim članovima uže obitelji radnika i osobe koja ostvaruje
primitke (plaću) iz članka 14. Zakona odnosno umirovljenika ili korisnika
obiteljske mirovine:
1. ime i prezime uzdržavanog člana uže obitelji
i uzdržavanog djeteta (stupac 2),
2. oznaka srodstva, i to za supružnika kao »S«,
drugog uzdržavanog člana uže obitelji kao »U«, prvo dijete kao »D.1.«, drugo
dijete kao »D.2.«, treće dijete kao »D.3.«........ (stupac 3),
3. osobni identifikacijski broj za uzdržavanog
člana uže obitelji i uzdržavano dijete (stupac 4),
4. podatak o invalidnosti uzdržavanog člana uže
obitelji i uzdržavane djece kao »I« ili »I*« (stupac 5),
5. oznaka za prebivalište i boravak uzdržavanog
člana uže obitelji i uzdržavanog djeteta na potpomognutim područjima jedinica
lokalne samouprave i području Grada Vukovara: za potpomognuta područja jedinica
lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema
posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i za područje Grada
Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara kao
»P.1.« i potpomognuta područja jedinica lokalne samouprave razvrstanih u II.
skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju
Republike Hrvatske kao »P.2.« (stupac 6),
6. nadnevak od kojega vrijede podaci upisani u
odgovarajuće stupce (stupac 7),
7. ime i prezime osobe s kojom porezni obveznik
dijeli osobni odbitak za uzdržavanog člana uže obitelji iz odgovarajućeg retka
(stupac 8),
8. osobni identifikacijski broj osobe s kojom
porezni obveznik dijeli osobni odbitak za uzdržavanog člana uže obitelji i
uzdržavano dijete (stupac 9),
9. postotak osobnog odbitka iz članka 36. stavka
2. Zakona koji pripada osobi s kojom porezni obveznik taj osobni odbitak dijeli
(stupac 10).
(7) Obrazac PK ovjerava pečatom i potpisom
odgovorne osobe nadležna ispostava Porezne uprave.
(8) Ako porezni obveznik nema pravo na osobni
odbitak za određeno uzdržavano dijete u stupac 2 obrasca PK upisuje se određena
oznaka toga djeteta, a u stupce 8, 9 i 10 podatke o poreznom obvezniku (ime i
prezime i OIB) koji taj osobni odbitak koristi i pripadajući postotak osobnog
odbitka (kao 100%).
(9) Prilikom utvrđivanja mogućnosti korištenja
osobnog odbitka Porezna uprava provjerava da li se odbici za uzdržavanu djecu i
druge članove uže obitelji poreznog obveznika već koriste i u kojem dijelu se
koriste od bračnog druga ili drugih članova uže obitelji.
1.4. Promjene obustavljenog poreza na dohodak
Članak 68.
(1) Poslodavac i isplatitelj primitka (plaće) i
mirovine je obvezan pri idućim isplatama vratiti radniku, umirovljeniku i osobi
koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14. Zakona više obustavljeni i uplaćeni porez ili
je obvezan manje plaćeni porez na dohodak naknadno obustaviti od primitaka po
osnovi nesamostalnog rada i uplatiti, a u sljedećim slučajevima:
1. ako mu radnik, umirovljenik i osoba koja
ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14. Zakona predoči poreznu karticu
(Obrazac PK) s promjenama faktora osobnog odbitka ili promjenama adrese
prebivališta ili uobičajenog boravišta koje nisu bile poznate u trenutku
prijašnjih isplata,
2. ako utvrdi da porez nije obračunavao na Zakonom
i ovim Pravilnikom propisani način,
3. u svim ostalim slučajevima kada je porezno
opterećenje u poreznom razdoblju bilo različito te je na temelju godišnjeg
obračuna radnik i druga fizička osoba koja ostvaruje primitke od nesamostalnog
rada iz članka 14. stavaka 1. i 3. Zakona ostvarila razliku za povrat
preplaćenog poreza ili za uplatu manje uplaćenog poreza zbog ravnomjernoga
godišnjeg oporezivanja, ako su ispunjeni uvjeti iz članka 38. stavka
2. Zakona.
(2) Ako poslodavac i isplatitelj primitka
(plaće) i mirovine više nije u mogućnosti naknadno obustaviti manje plaćeni
porez na dohodak, obvezan je o toj činjenici izvijestiti ispostavu Porezne
uprave nadležnu prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog
obveznika.
(3) Ako iznos primitka za isplatu nije dovoljan
za uplatu poreza i prireza, radnik, umirovljenik i osoba koja ostvaruje
primitke (plaću) iz članka 14. Zakona je obvezan poslodavcu i isplatitelj
primitka (plaće) i mirovine uplatiti iznos koji nedostaje ili će poslodavac i
isplatitelj primitka (plaće) i mirovine taj iznos obustaviti od idućih isplata.
Navedeno ne utječe na obvezu uplate poreza od strane poslodavca i isplatitelja
primitka (plaće) i mirovine.
(4) Ako poslodavac i isplatitelj primitka
(plaće) i mirovine u idućoj isplati ne može iz obračunanog poreza na dohodak od
nesamostalnog rada svih radnika, umirovljenika i osoba koja ostvaruje primitke
(plaću) iz članka 14. Zakona s područja jedne općine podmiriti prethodno više
plaćeni porez na plaće, može pisanim putem zahtijevati povrat više plaćenog
poreza i prireza. Zahtjev za povrat podnosi se putem ispostave Porezne uprave
nadležne za poslodavca i isplatitelj primitka (plaće) i mirovine.
(5) Poslodavac i isplatitelj primitka (plaće) i
mirovine obvezan je, prema članku 38. Zakona, u slučaju ako primici od
nesamostalnog rada (plaće odnosno mirovine) tijekom godine nisu redovito
mjesečno isplaćivani, sastaviti godišnji obračun poreza na dohodak od
nesamostalnog rada za svoje radnike/osobe koje ostvaruju primitke (plaću) iz
članka 14. Zakona i umirovljenike, pod uvjetima:
1. da su radnici i fizičke osobe ostvarivale
navedene primitke kod poslodavca, isplatitelja primitka (plaće) i mirovine u
cijelom poreznom razdoblju odnosno da su u cijelom poreznom razdoblju bile
zaposlene i radile kod poslodavca/isplatitelja primitka (plaće) ili ostvarivale
mirovinu kod isplatitelja mirovine, i
2. ako osobe iz točke 1. ovoga stavka u poreznom
razdoblju nisu mijenjale prebivalište/uobičajeno boravište između gradova i
općina koje su propisale plaćanje prireza porezu na dohodak. Poslodavac i
isplatitelj primitka obvezan je sastaviti godišnji obračun poreza na dohodak i
za radnike i druge fizičke osobe koje ostvaruju primitke iz članka 14. stavka
1. i 3. Zakona kojima je za pojedine mjesece poreznog razdoblja isplaćena
naknada plaće na teret sredstava obveznih osiguranja, odnosno u svim ostalim
slučajevima kada je porezno opterećenje u poreznom razdoblju bilo različito te
je na temelju godišnjeg obračuna radnik i druga fizička osoba koja ostvaruje
primitke od nesamostalnog rada iz članka 14. stavaka 1. i 3. Zakona ostvarila
razliku za povrat preplaćenog poreza ili za uplatu manje uplaćenog poreza zbog
ravnomjernoga godišnjeg oporezivanja, ako su ispunjeni uvjeti iz članka 38.
stavka 2. Zakona.
(6) Godišnji obračun poreza na dohodak od
nesamostalnog rada iz stavka 5. ovoga članka poslodavac, isplatitelj primitka
(plaće) i mirovine obvezan je sastaviti za svoje radnike i osobe koje ostvaruju
primitke iz članka 14. Zakona, radi možebitnog iskorištenja osobnog odbitka iz
članka 36. stavaka 1. i 2. Zakona, a prema Kartici poreza na dohodak od
nesamostalnog rada – Obrascu PK poreznog obveznika.
(7) Ako je poslodavac i isplatitelj primitka
(plaće) i mirovine u poreznom razdoblju primitke (plaću ili mirovinu)
isplaćivao mjesečno redovito, ali pojedini radnici, umirovljenici i osobe koje
ostvaruju primitke (plaću) iz članka 14. Zakona nisu iskoristili dio osobnog
odbitka, može, pod uvjetima iz stavka 5. točke 1. i 2. ovoga članka, sastaviti
godišnji obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada.
(8) Godišnji porez na dohodak od nesamostalnog
rada iz stavka 5. ovoga članka obračunava se od porezne osnovice – godišnjeg
primitka od nesamostalnog rada umanjenog za u toj godini uplaćene doprinose za
obvezna osiguranja iz primitka i za osobni odbitak iz članka 36. stavaka
1. i 2. Zakona na
godišnjoj razini.
(9) U slučajevima iz članka 2. stavka 9.
ovoga Pravilnika i
stavka 1. točke 1. i 2. ovoga članka, poslodavac i isplatitelj primitka (plaće)
i mirovine dužan je istovremeno s povratom ili obustavom izvršiti ispravak
izvornog izvješća temeljem kojega je zadužen manji ili viši iznos poreza na
dohodak te izvijestiti Poreznu upravu pisanim putem ili putem sustava ePorezna
vezano uz uparivanje novih uplata odnosno nastalih pretplata i oznake
izvješća.
1.5. Obveze radnika, osoba koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14. Zakona i umirovljenika glede plaćanja poreza
Članak 69.
(1) Radnik, umirovljenik i osoba koja ostvaruje
primitke (plaću) iz članka 14. Zakona je dužnik poreza na dohodak. Poslodavac
i isplatitelj primitka (plaće) i mirovine je solidarni dužnik u postupku
obračunavanja i plaćanja poreza na plaću i mirovinu (članak 27. Općeg
poreznog zakona).
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka radnik i
osoba koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14. Zakona nije dužnik poreza
na dohodak za porez iz primitaka po osnovi nesamostalnog rada koji je
poslodavac i isplatitelj primitka (plaće) obračunao i obustavio, ali ga nije
uplatio, a naknadno je nad poslodavcem i isplatiteljem primitka (plaće) otvoren
postupak stečaja.
(3) U slučajevima iz stavka 2. ovoga članka
radnik i osoba koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14. Zakona može, pod
propisanim uvjetima i na temelju podnesene godišnje porezne prijave,
zahtijevati povrat obračunanog i obustavljenog poreza na dohodak.
1.6. Odgovornost poslodavca i isplatitelja primitka (plaće) i mirovine u postupku oporezivanja dohotka od nesamostalnog rada
Članak 70.
(1) Ako nadležna ispostava Porezne uprave na temelju
dostavljenog izvješća utvrdi da doprinosi za obvezna osiguranja i porez
nije pravilno obračunan i uplaćen, o tome će obavijestiti poslodavca i
isplatitelja primitka (plaće) i mirovine, a po potrebi dostaviti mu i pisanu
obavijest s obrazloženjem i uputom da u roku tri dana od dana primitka zahtjeva
izvrši ispravak obračuna i uplatu manje plaćenog doprinosa za obvezna
osiguranja i poreza na dohodak od nesamostalnog rada.
(2) Ako poslodavac i isplatitelj primitka (plaće) i mirovine sam ili na pisanu
obavijest Porezne uprave otkloni utvrđene nepravilnosti pri obračunu i uplati
doprinosa za obvezna osiguranja i poreza, odnosno pri popunjavanju izvješća,
obvezan je nadležnoj ispostavi Porezne uprave, u roku tri dana od izvršenog
ispravka, dostaviti novo (ispravljeno) izvješće.
(3) Poslodavac i isplatitelj primitka (plaće) i mirovine nije odgovoran za
uplatu poreza na dohodak iz dohotka od nesamostalnog rada, ako zbog netočnih
ili nepotpunih podataka o osobnom odbitku i adresi prebivališta ili uobičajenog
boravišta, koje je na obrascu PK upisala nadležna ispostava Porezne uprave,
obračuna i uplati manji porez ili porez pogrešno usmjeri. Poslodavac i
isplatitelj primitka (plaće) i mirovine obvezan je izvijestiti radnika,
umirovljenika ili osobu koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14. Zakona o
možebitno, prema vlastitim saznanjima ili iz okolnosti, uočenim netočnim
podacima iskazanim u njihovim Obrascima PK te zatražiti da ih radnik,
umirovljenik ili osoba koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14. Zakona,
putem nadležne ispostave Porezne uprave, izmijeni. U navedenom slučaju, ako
radnik, umirovljenik ili osoba koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14.
Zakona ne dostavi poslodavcu, isplatitelju plaće i mirovine pravilno
izmijenjeni Obrazac PK, o uočenim netočnim podacima poslodavac, isplatitelj
plaće i mirovine pisanim putem izvijestiti će nadležnu ispostavu Porezne uprave
prema prebivalištu/uobičajenom boravištu poreznog obveznika.
2. Predujam poreza na dohodak od samostalne djelatnosti
Članak 71.
(1) U skladu s člankom 47. stavkom
1. Zakona, predujam
poreza na dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona i djelatnosti od koje se dohodak
utvrđuje u skladu s člancima 19. do 24.
Zakona, utvrđuje se i
plaća na temelju podataka u podnesenoj godišnjoj prijavi poreza na dohodak.
Tako utvrđeni predujmovi poreza na dohodak od samostalne djelatnosti vrijede do
podnošenja porezne prijave za slijedeće porezno razdoblje, pod uvjetom da, u
tijeku poreznog razdoblja, nije došlo do izmjene visine predujmova sukladno
članku 47. stavcima 3. i 6. Zakona.
(2) Predujam poreza na dohodak iz stavka 1.
ovoga članka porezni obveznik plaća mjesečno do posljednjeg dana u mjesecu za
prethodni mjesec.
(3) Porezni obveznik koji počinje obavljati
samostalnu djelatnost iz članka 18. Zakona, u skladu s člankom 47. stavkom 4.
Zakona, ne plaća predujam poreza na dohodak od samostalne djelatnosti do
podnošenja prve godišnje porezne prijave na dohodak. Podnošenjem godišnje
porezne prijave utvrđuje se porezna obveza za porezno razdoblje u kojem je
porezni obveznik počeo obavljati djelatnost odnosno utvrđivati dohodak na način
propisan za samostalnu djelatnost.
(4) Porezni obveznik iz stavka 3. ovoga članka
počinje plaćati predujam poreza na dohodak od samostalne djelatnosti na način
iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
(5) Rješenje o plaćanju predujma poreza na
dohodak donosi se ako Porezna uprava, prema članku 47. stavku 3. Zakona,
udovolji zahtjevu poreznog obveznika da promijeni visinu utvrđenog predujma.
Porezni obveznik koji zahtijeva da mu se umanji utvrđeni predujam obvezan je
sastaviti obračun koji sadrži sve bitne podatke iz godišnje porezne prijave
koji se odnose na proteklo razdoblje tekuće godine i taj obračun priložiti
zahtjevu za izmjenu predujma. Ako Porezna uprava ne udovolji zahtjevu poreznog
obveznika, donosi rješenje kojim se odbija podneseni zahtjev.
(6) Rješenje o plaćanju predujma poreza na
dohodak donosi se ako porezni obveznik ne podnese godišnju poreznu prijavu za
proteklu godinu, uključivo i porezni obveznik iz stavka 3. ovoga članka ili ako
ne iskaže ili netočno iskaže podatke o dohotku. U tom se slučaju procjenjuje
dohodak i na temelju procijenjenog dohotka utvrđuje mjesečni predujam poreza
prema članku 47. stavku 6. Zakona.
3. Predujam poreza na dohodak od imovine i imovinskih prava
Članak 72.
(1) U skladu s člankom 50. stavkom 1. Zakona,
predujam poreza na dohodak od imovine ostvaren iznajmljivanjem nekretnina i
pokretnina, osim na dohodak ostvaren iznajmljivanjem stanova, soba i postelja
putnicima i turistima i organiziranjem kampova iz članka 44. stavka 2. Zakona, plaća
se prema rješenju ispostave Porezne uprave nadležne prema prebivalištu ili
uobičajenom boravištu poreznog obveznika.
(2) Predujam poreza na dohodak iz stavka 1. ovoga članka porezni obveznik plaća
mjesečno do posljednjeg dana u mjesecu za tekući mjesec.
(3) Predujam poreza na dohodak od imovine iz stavka 1. ovoga članka, porezni
obveznik plaća od osnovice koju čini zakupnina ili najamnina umanjena za 30%
porezno priznatih izdataka, po stopi od 12%, bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 36. i/ili članka 54. Zakona.
(4) Predujam poreza na dohodak od imovine ostvaren izravno ili neizravno od
iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja
kampova koji se nalaze u inozemstvu, porezni obveznik rezident plaća na način
iz stavka 2. i 3. ovoga članka. Na isti način plaćaju predujam poreza na
dohodak od imovine nerezidenti na dohodak od imovine ostvaren od iznajmljivanja
stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova koji se
nalaze u tuzemstvu, ako nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost u skladu sa
Zakonom o porezu na dodanu vrijednost.
(5) Prema članku 50. stavku 2. Zakona,
predujam poreza na dohodak od imovinskih prava iz članka 27. stavka 1. Zakona,
obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji primitka kao predujam poreza
po odbitku istodobno sa isplatom primitka na svoj OIB prema općini/gradu
prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika, i to od ukupne
naknade primjenom stope od 25%, bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 36.
i/ili članka 54. Zakona. Porezna uprava će zbirne uplate rasporediti po
pojedinom poreznom obvezniku prema podacima iz dostavljenog izvješća iz članka 76. ovoga Pravilnika.
(6) Predujam poreza na dohodak od imovinskih prava iz stavka 5. ovoga članka
ostvarenih izravno iz inozemstva, obračunava i uplaćuje stjecatelj primitka od
imovinskih prava u roku od osam (8) dana od dana isplate primitka koji mu
isplaćuju inozemni isplatitelji na svoj OIB.
(7) U skladu s člankom 50. stavkom 3. i 4. Zakona, predujam poreza na dohodak
od otuđenja nekretnina i imovinskih prava porezni obveznik plaća po rješenju
Porezne uprave jednokratno na pojedinačno odnosno ukupno ostvareni dohodak, i
to u roku od petnaest (15) dana od dana primitka rješenja o utvrđenom predujmu
poreza na dohodak.
(8) Predujam poreza na dohodak iz stavka 7. ovoga članka, utvrđuje se od
porezne osnovice iz članka 27. stavka 5. i 7. Zakona po stopi od 25% bez
priznavanja osobnog odbitka iz članka 36. i/ili članka 54. Zakona.
(9) Predujam poreza na dohodak od posebnih vrsta imovine iz članka 27.a Zakona obračunava,
obustavlja i uplaćuje isplatitelj primitka kao predujam poreza po odbitku
najkasnije do kraja tekućeg mjeseca za tekući mjesec. Predujam poreza plaća se
po stopi od 12% bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 36. i/ili članka 54.
Zakona.
4. Predujam poreza na dohodak od kapitala
Članak 73.
(1) Prema članku 51. stavku 1. Zakona,
predujam poreza na dohodak od izuzimanja imovine i korištenja usluga iz članka 30. stavka 1. i 2. Zakona,
obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji od ukupnog primitka
istodobno sa isplatom primitka, kao porez po odbitku, po stopi od 40%, bez
priznavanja osobnog odbitka iz članka 36. i/ili članka 54. Zakona.
(2) Prema članku 51. stavku 2. Zakona, predujam poreza na dohodak od kamata iz
članka 30. stavaka 1. i 3. Zakona, obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju
isplatitelji istodobno s isplatom ili pripisom primitka kao porez po odbitku,
po stopi od 12%, bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 36. i/ili članka 54.
Zakona.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, predujam poreza na dohodak od kapitala
obračunava i uplaćuje stjecatelj primitka od kamata na temelju izravnog
kreditiranja između fizičkih osoba iz članka 30. stavka 1. i 3. Zakona i članka
51. stavka 2. Zakona, od ukupnog primitka na svoj OIB, primjenom stope od 12%,
bez prava na osobni odbitak iz članka 36. i/ili članka 54. Zakona.
(4) Prema članku 51. stavku 3. Zakona, predujam poreza na dohodak po osnovi
primitaka po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica iz članka 30.
stavka 1. i 4. Zakona obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji od
ukupnog primitka istodobno sa isplatom primitka, kao porez po odbitku, po stopi
od 25%, bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 36. i/ili članka 54. Zakona.
(5) Prema članku 51. stavku 4. Zakona, predujam poreza na dohodak po osnovi
dividendi i udjela u dobiti obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji
od ukupnog primitka po osnovi dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u
kapitalu (prema načelu blagajne), istodobno sa isplatom primitka, kao porez po
odbitku, po stopi od 12%, bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 36. i/ili
članka 54. Zakona.
(6) Dividende i udjeli u dobiti koji se ne isplaćuju u novcu, sukladno posebnom
propisu, smatraju se primicima u naravi, a predujam poreza na dohodak utvrđuje
se i plaća od osnovice koju čini tržišna vrijednost primitka (s uključenim
porezom na dodanu vrijednost), odnosno vrijednost utvrđena premačlanku 16. ovoga Pravilnika,
uvećana za porez na dohodak i prirez porezu na dohodak, na način iz stavka 5.
ovoga članka.
(7) Ako porezni obveznik dividende i udjele u dobiti iz stavka 5. ovoga članka,
ostvari izravno iz inozemstva, obvezan je obračunati predujam poreza na dohodak
na način iz stavka 5. ovoga članka i uplatiti ga na propisani način u roku od
osam (8) dana od dana ostvarivanja primitka na svoj OIB. Iznimno, ako je
dividenda ili udjel u dobiti ostvaren u inozemstvu i uplaćen u korist portfelja
koji se nalazi u inozemstvu kojim upravlja tuzemno društvo bez dozvole za
držanje novca i financijskih instrumenata za klijente, tako ostvareni primitak
oporezuju se u roku od osam (8) dana od dana isplate na račun poreznog
obveznika od strane upravitelja portfelja.
(8) Predujam poreza na dohodak od dividendi i udjela u dobiti iz stavaka 5., 6.
i 7. ovoga članka obračunava se iz ukupnog primitka.
(9) Predujam dividendi i udjela u dobiti prema članku 51. stavku 5. Zakona
oporezuje se pri isplati na način propisan stavcima 5. do 8. ovoga članka.
(10) Predujam poreza na dohodak od kapitala po osnovi izuzimanja iz članka 30.
stavka 14. Zakona obračunava sa od iznosa primitka isplaćenog poreznom
obvezniku od kojeg se utvrđuje dohodak od kapitala po osnovi izuzimanja
sukladno članku 41. stavku 12. ovoga Pravilnika, uvećanom za porez na dohodak i
prirez porezu na dohodak. Iz tako utvrđenog primitka isplatitelji obračunavaju,
obustavljaju i uplaćuju predujam poreza na dohodak prema stavku 1. ovoga članka
i to do trenutka podnošenja prijave poreza na dobit.
(11) Ako je porezni obveznik iz stavka 10. ovoga članka podnio godišnju poreznu
prijavu za razdoblje za koje je predujam iz stavka 9. ovoga članka uplaćen,
obvezan je podnijeti ispravak godišnje porezne prijave najkasnije do trenutka
podnošenja prijave poreza na dobit, odnosno tražiti obnovu postupka, ako je već
doneseno porezno rješenje, u roku propisanom posebnim propisom. Ako nije podnio
godišnju poreznu prijavu, primijenit će se poseban postupak utvrđivanja
godišnjeg poreza na dohodak iz članka 43.a Zakona.
(12) Isplatitelj primitka iz stavka 10. ovoga članka obvezan je nadležnoj
ispostavi Porezne uprave podnijeti ispravak propisanog izvješća, a poreznom
obvezniku ispravak potvrde iz članka 79. ovoga Pravilnika.
(13) Predujam poreza na dohodak iz stavka 1., 2., 4., 5., 6. i 10. ovoga članka
uplaćuje se u propisanim rokovima na OIB isplatitelja primitka, zbirno za sve
porezne obveznike s prebivalištem ili uobičajenim boravištem na istoj
općini/gradu, a Porezna uprava će zbirne uplate rasporediti po pojedinom
poreznom obvezniku prema podacima iz dostavljenog izvješća iz članka 76. ovoga Pravilnika.
(14) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ako isplatitelji kamata, od kojih se
utvrđuje dohodak od kapitala iz članka 30. stavka 3. Zakona,
vode svoje sustave (stanje po računima, obračuni kamata, knjiženja i ostale
obrade) na razini dana i na noćnim obradama po principu dnevnih stanja,
istodobnim obračunom, obustavom i uplatom predujma poreza na dohodak i prireza
porezu na dohodak smatra se i prvi radni dan koji slijedi iza takve obrade.
(15) Predujam poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi kamata
obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji kamata kao porez po odbitku
i ako se kamata ostvaruje po osnovi sredstava na osobnim računima poreznih
obveznika koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona,
odnosno ako dohodak utvrđuju temeljem poslovnih knjiga prema člancima 19. do 24. Zakona.
(16) Iznimno, u slučajevima pripisa kamata od kojih se utvrđuje dohodak od
kapitala iz članka 30. stavka 3. Zakona, a pripis kamata proistječe iz štednje
poreznih obveznika koje isplatitelji kamata u svojim poslovnim knjigama vode
kao »staru deviznu štednju« i »štednju pod zaporkom«, a ti porezni obveznici na
dan 1. siječnja 2015. godine nemaju dodijeljen OIB, predujam poreza na dohodak
od tih kamata uplaćuje se na OIB isplatitelja, a prirez porezu na dohodak
uplaćuje se prema zadnjim podacima o prebivalištu ili uobičajenom boravištu
poreznih obveznika kojima raspolažu isplatitelji. Isplatitelji kamata obvezni
su u navedenim slučajevima osigurati u svojim evidencijama podatke o pripisanim
kamatama, obračunanom, obustavljenom i uplaćenom predujmu poreza na dohodak i
prirezu porezu na dohodak i to po pojedinom poreznom obvezniku.
(17) Predujam poreza na dohodak od kapitala po osnovi kamata iz stavka 3. ovoga
članka, utvrđuje se samo u slučaju ako porezni obveznik ne obavlja samostalnu
djelatnost u skladu s člankom 18. i člankom 20. stavkom 6. Zakona.
(18) Predujam poreza na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka iz
članka 51. stavaka 16. i 17. Zakona, osim kapitalnih dobitaka po osnovi
otuđenja udjela u trgovačkim društvima, obračunava se, obustavlja i uplaćuje i
to na svaki pojedinačno ostvareni primitak koji je izvor kapitalnog dobitka po
stopi od 12% bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 36. i/ili članka 54.
Zakona, a u rokovima propisanim člankom 51. stavcima 8. i 10. Zakona. Pri
utvrđivanju kapitalnog dobitka ili kapitalnog gubitka uzimaju se u obzir i svi
pripadajući troškovi koji su naplaćeni na teret poreznog obveznika (naknade
brokera, depozitorija i burze).
(19) U skladu s člankom 51. stavkom 9. Zakona, porezni obveznik koji ostvaruje
dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka, obvezan je voditi evidenciju
istovrsne financijske imovine po metodi uzastopnih cijena (FIFO). Na isti način
evidenciju vode i društva za upravljanje i osobe koje temeljem ugovornog odnosa
upravljaju financijskom imovinom poreznog obveznika. Primjena metode FIFO
odnosno metode »prvi ulaz-prvi izlaz« podrazumijeva da porezni obveznik pri
nabavi određene financijske imovine u evidenciju unosi cijene i količine te
imovine prema datumu nabave odnosno prema vremenskom slijedu, a pri otuđenju te
imovne, za nabavnu vrijednost (cijenu) te imovine, uzima onu cijenu koja je
bila prva evidentirana i koristi je do iskorištenja količine imovine nabavljene
po to cijeni. U evidenciji, ostatak te imovine uvijek sadrži cijene i količine te
financijske imovine koje su zadnje nabavljene.
(20) Evidencija iz stavka 19. ovoga članka vodi se za svaku istovrsnu
financijsku imovinu iz članka 30. stavka 17. Zakona i osobito sadrži sljedeće
podatke: ime i prezime, adresu te OIB poreznog obveznika, naziv financijske
imovine ili portfelja s nazivom upravitelja, datum (prema vremenskom slijedu) i
način stjecanja imovine, količinu imovine, nabavnu vrijednost imovine, datum
otuđenja imovine, način otuđenja prema članku 30. stavku 18. ili stavku 19.
Zakona, količinu otuđenja, prodajnu cijenu imovine, realizirani prinos utvrđen
prema članku 30. stavku 21. Zakona, iznos kapitalne dobiti ili kapitalnog
gubitka.
(21) Dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka te iznos obveze predujma
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak koji je uplaćen u poreznom
razdoblju u iznosu utvrđenom nakon priznavanja kapitalnih gubitaka u tom
razdoblju, iskazuje se u godišnjoj prijavi poreza na dohodak, u skladu sčlancima 39. i 40. Zakona.
(22) Porezni obveznici koji ostvaruju dohodak od kapitala dužni su izvijestiti
isplatitelja o svim činjenicama bitnim za oporezivanje kao što su: ime i
prezime, OIB, adresa prebivališta ili uobičajenog boravišta te ostali podaci.
Isplatitelji primitaka od kojih se utvrđuje dohodak od kapitala dužni su
kontinuirano prikupljati sve podatke od poreznih obveznika u cilju pravilnog i
zakonitog plaćanja poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a
isplatitelji – društva za upravljanje i osobe koje temeljem ugovornog odnosa
upravljaju financijskom imovinom poreznog obveznika, istekom godine dužni su
dostaviti poreznom obvezniku sve potrebne podatke radi sastavljanja izvješća, a
osobito: ime i prezime, adresu te OIB poreznog obveznika, stanje financijske
imovine na početku i na kraju obračunskog razdoblja, iznos ukupno ostvarenih
kapitalnih dobitaka na zadnji dan poreznog razdoblja, iznos ukupno ostvarenih
kapitalnih gubitaka na zadnji dan poreznog razdoblja, ukupni iznos oporezivih
kapitalnih dobitaka na zadnji dan poreznog razdoblja, ukupni iznos porezno
priznatih kapitalnih gubitaka na zadnji dan poreznog razdoblja, uplaćeni
predujam poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak. Isplatitelji su dužni
podatke o ostvarenim kapitalnim dobicima i kapitalnim gubicima dostavljati i
poreznim obveznicima koji obavljaju samostalnu djelatnost, a kojima je to
osnovna djelatnost.
5. Predujam poreza na dohodak od osiguranja
Članak 74.
(1) Prema članku 52. Zakona,
predujam poreza na dohodak od osiguranja obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju
isplatitelji primitka, istodobno s isplatom na svoj OIB prema općini/gradu
prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika, kao porez po odbitku,
bez obzira na to obavljaju li isplatu osiguraniku ili korisniku osiguranja.
Porezna uprava će zbirne uplate rasporediti po pojedinom poreznom obvezniku
prema podacima iz dostavljenog izvješća iz članka 76. ovoga Pravilnika.
(2) Predujam poreza na dohodak od osiguranja plaća se od osnovice primitka u
visini uplaćenih porezno priznatih premija osiguranja odnosno u visini premija
dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja koje su bile oslobođene od plaćanja poreza
na dohodak sukladno članku 10. točki 17. Zakona odnosno
u visini isplaćene svote ako je manja od uplaćenih premija osiguranja prema članku 42. ovoga Pravilnika,
po stopi od 12%, bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 36. i/ili 54. ovoga Zakona.
6. Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka
Članak 75.
(1) Predujam poreza na dohodak od drugog
dohotka, prema članku 48. stavku
1. Zakona, plaća se na
pojedinačno ostvareni dohodak iz članka 32. stavka
1. Zakona i članka 43. ovoga
Pravilnika kao
porez po odbitku, po stopi od 25%, bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 36. i/ili članka 54. Zakona.
(2) Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka
po osnovi primitaka u naravi iz članka 32. stavka
3. točke 5. Zakona i članka 44. stavka
7. ovoga Pravilnika,
utvrđuje se i plaća od osnovice koju čini tržišna vrijednost primitka (s
uključenim porezom na dodanu vrijednost) uvećana za možebitne doprinose za
obvezna osiguranja iz primitka prema posebnim propisima i uvećana za porez na
dohodak i prirez porezu na dohodak, na način iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka
po osnovi primitaka učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko
učeničkih i studentskih udruga iz članka 44. stavka
8. ovoga Pravilnika,
utvrđuje se i plaća od osnovice koju čini iznos primitka iznad propisanog
iznosa od 50.000,00 kuna godišnje umanjen za izdatke uplaćenih doprinosa za
obvezna osiguranja iz primitka od kojeg se utvrđuje drugi dohodak, a prema
posebnim propisima, na način iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka
po osnovi autorske naknade za umjetničko djelo, prema članku 32. stavku 5.
točki 1. Zakona i članku 46. stavcima
4. i 5. ovoga Pravilnika,
utvrđuje se i plaća, na način iz stavka 1. ovoga članka, od osnovice koju čini
autorska naknada umanjena za 25 % neoporezivog dijela naknade i 30 % porezno
priznatog izdatka odnosno primitak se umanjuje za ukupno 55 %.
(5) Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka
iz stavka 1. ovoga članka, obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji
prilikom svake isplate i istodobno s isplatom na svoj OIB prema općini/gradu
prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika, a Porezna uprava će
zbirne uplate rasporediti po pojedinom poreznom obvezniku prema podacima iz
dostavljenog izvješća iz članka 76. ovoga Pravilnika. Isplatitelji
obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju predujam poreza na dohodak prilikom svake
isplate i istodobno s isplatom i u slučaju dohotka koji nerezidenti ostvare u
tuzemstvu obavljanjem djelatnosti iz članka 18. stavka
2. Zakona. U slučaju da
isplatitelj autorske naknade izčlanka 32. stavka
5. točke 1. Zakona pri
obračunu i uplati predujma poreza na dohodak nije uzeo u obzir izdatke na koje
je porezni obveznik, u skladu s Zakonom i posebnim propisom, imao pravo, može
od idućih isplata autorskih naknada u tijeku tekućeg poreznog razdoblja obaviti
ispravak više obustavljenog i uplaćenog poreza ili manje plaćenog poreza pri
plaćanju predujma poreza na dohodak po toj osnovi.
(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, predujam
poreza na dohodak od drugog dohotka iz članka 44. stavka
17. ovoga Pravilnika,
obračunava i uplaćuje stjecatelj primitka u roku od osam (8) dana od dana
naplate primitka, na svoj OIB.
(7) Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka
iz stavka 1. ovoga članka obračunava i uplaćuje porezni obveznik stjecatelj
primitka u roku od osam (8) dana, kao porez po odbitku, na svoj OIB, ako je
dohodak ostvario izravno u inozemstvu bez posredovanja tuzemnog isplatitelja.
Inozemni dohodak preračunava se u kunsku protuvrijednost primjenom srednjeg
tečaja Hrvatske narodne banke na dan kad je dohodak ostvaren.
(8) Porez na dohodak po osnovi povrata doprinosa
prema članku 33. Zakona obračunava, obustavlja i uplaćuje
Porezna uprava nadležna prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta
poreznog obveznika, kao porez po odbitku i to iz iznosa vraćenih doprinosa za
obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti prema Zakonu
o doprinosima po stopi od 40% bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 36.
i/ili članka 54. Zakona.
(9) Porez na dohodak od drugog dohotka po osnovi
primitka utvrđenog kao razlika između vrijednosti imovine i dokazane visine
sredstava za njezino stjecanje prema članku 33.a Zakona, obračunava se i uplaćuje po stopi od
40% bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 36. i/ili članka 54. Zakona.
7. Sadržaj, način popunjavanja i rokovi dostavljanja Izvješća o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja – Obrazac JOPPD
Članak 76.
(1) U skladu s člankom 31. stavkom 4., člankom 46. stavcima 4. i
5., člankom 48. stavkom
4., člankom 50.stavkom 6., člankom 51. stavkom
7. i člankom 60. stavkom
5. Zakona, izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za
obvezna osiguranja, dostavljaju isplatitelji primitaka i/ili sami porezni
obveznici i/ili ostali obveznici sukladno posebnim propisima za:
1. primitke od kojih se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada iz članka 14. Zakona,
2. primitke od kojih se utvrđuje dohodak od imovinskih prava iz članka 27. Zakona i
primitke od otuđenja posebnih vrsta imovine iz članka 27.a Zakona,
3. primitke od kojih se utvrđuje dohodak od kapitala iz članka 30. Zakona,
4. primitke od kojih se utvrđuje dohodak od osiguranja iz članka 31. Zakona,
5. primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak iz članka 32. Zakona,
6. primitke koji se ne smatraju dohotkom iz članka 9. Zakona,
primitke na koje se ne plaća porez na dohodak iz članka 10. Zakona i članka 15. stavka 2. i 3. Zakona,
primitke koji bi bili oporezivi da odredbama ugovora o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja nije uređeno drukčije te na koje se ne plaća predujam poreza na
dohodak prema članku 2. stavcima 4. do 8. ovoga
Pravilnika i primitke fizičkih osoba po osnovi izravnih
plaćanja u poljoprivredi sukladno posebnim propisima a po osnovi kojih se ne
utvrđuje dohodak sukladno članku 18. stavku 3. Zakona,
te obveznici obračunavanja doprinosa koji, sukladno Zakonu o doprinosima, imaju
obvezu Poreznoj upravi dostavljati izvješća o vrsti i iznosu obveze doprinosa,
osnovici prema kojoj su doprinosi obračunani, razdoblju na koje se obveza
odnosi, osiguranicima koji koriste određena prava iz osiguranja prema posebnim
propisima i o drugim podacima.
(2) Obvezu podnošenja izvješća iz stavka 1. ovoga članka imaju i tuzemni
isplatitelji primitaka iz stavka 1. ovoga članka kada te primitke isplaćuju nerezidentima
i/ili izaslanim radnicima, neovisno o tome da li sukladno ugovoru o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja Republika Hrvatska ima pravo oporezivanja
tog primitka ili ne, poslodavci za svoje radnike za vrijeme korištenja prava iz
osiguranja sukladno članku 182. stavku 3. Zakona o
doprinosima, te osobe koji su obveznici doprinosa te obveznici
obračunavanja i obveznici plaćanja doprinosa za svoje osobno osiguranje.
(3) Iznimno od stavka 1. točke 6. ovoga članka izvješće iz stavka 1. ovoga
članka ne podnose isplatitelji, odnosno sami porezni obveznici za:
1. primitke koje fizičke osobe ostvaruju po osnovi darovanja fizičkih osoba
koje ne obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 18. Zakona, a za
zdravstvene potrebe iz članka 9. stavka 1. točke 7. Zakona,
2. potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog elementarnih nepogoda iz
članka 9. stavka 2. točke 2.1. podtočke 2.1.5. Zakona,
3. potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog ratnih događaja iz članka 9.
stavka 2. točke 2.2. Zakona,
4. nasljedstva i darove iz članka 9. stavka 2. točke 2.3. Zakona,
5. primitke od otuđenja osobne imovine iz članka 9. stavka 2. točke 2.4.
Zakona,
6. odštete koje nisu u svezi s gospodarstvenom djelatnošću iz članka 9. stavka
2. točke 2.5. Zakona,
7. primitke ostvarene na nagradnim natječajima ili natjecanjima, raspisanim pod
jednakim uvjetima uz mogućnost sudjelovanja svih osoba i igrama na sreću prema
posebnom zakonu iz članka 9. stavka 2. točke 2.6. Zakona,
8. pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe iz članka 10. točke 9. Zakona i članka 13. stavka 2. točke 18. ovoga
Pravilnika,
9. premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja iz članka 10. točke 17. Zakona,
10. mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu koje bi bile oporezive porezom
na dohodak da ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije uređeno
drukčije, te za mirovine iz inozemstva ako je ukupni iznos primitaka od
nesamostalnog rada ostvaren u iznosu manjem od iznosa osobnog odbitka sukladno članku 61. stavku 12. ovoga
Pravilnika i za mirovine iz inozemstva po osnovi kojih se
predujam poreza na dohodak plaća po rješenju Porezne uprave sukladno članku 61.
stavku 20. ovoga Pravilnika,
11. potpore članovima sindikata povodom blagdana od strane
sindikata iz sredstava sindikalne članarine u novcu ili naravi, te pomoći
članovima sindikata kod podmirenja troškova organizacije sindikalnih sportskih
igara iz sredstava sindikalne članarine koje sindikati organiziraju jednom
godišnje za svoje članove,
12. naknade prijevoza i noćenja za učenike koji sudjeluju na natjecanjima /
smotrama, izletima, ekskurzijama i drugim odgojno-obrazovnim aktivnostima koje
su isključivo u funkciji realizacije nacionalnog kurikuluma i nastavnog plana i
programa, te za studente koji sudjeluju u obrazovnim i s obrazovanjem povezanim
programskim aktivnostima u okviru redovitih nastavnih programa,
13. naknade isplaćene u visini stvarnih izdataka, sukladno odredbama članka 10. točke 11. Zakona ičlanka 7. stavka 5. ovoga Pravilnika,
po osnovi službenih putovanja u vrijeme natjecanja i priprema, koje podmiruju
neprofitne organizacije – sportski klubovi i savezi sportašima i drugim osobama
u sportu, a koji u tim organizacijama ne ostvaruju primitke po osnovi
nesamostalnog rada iz članka 14. Zakonaodnosno
primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak iz članka 32. Zakona,
14. naknade troškova vezanih uz službena putovanja koji se sukladno odredbama članka 10. točaka 9. i 11. Zakona smatraju primicima na koje se ne plaća porez na dohodak, osim isplate u novcu dnevnica i/ili naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe,
15. socijalne potpore i sindikalne socijalne pomoći koje se daju u naravi i dostupne su svim članovima sindikata pod istim uvjetima.
Porezna uprava može zatražiti dostavu podataka o primicima pod točkama 1. do
15. ovoga stavka te o ostalim primicima.
(4) Isplatitelji primitaka, obveznici obračunavanja i plaćanja doprinosa i/ili
sami porezni obveznici izvješće iz stavka 1. ovoga članka podnose Poreznoj
upravi na dan isplate primitka ili na dan nastanka obveze obračuna i uplate
doprinosa ako nema isplate primitka, odnosno na dan kada se ti doprinosi obvezno
obračunavaju i uplaćuju sukladno posebnim propisima, ili najkasnije slijedeći
radni dan, a podaci se iskazuju po pojedinom poreznom obvezniku odnosno
fizičkoj osobi. Na isti način obvezni su postupiti i isplatitelji dividendi na
koje se ne plaća porez na dohodak prema članku 30. stavku 12. i 13. Zakona i
prema članku 29. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak
(»Narodne novine«, broj 143/14) te isplatitelji za podatke o kamati za
doprinose za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane
štednje koja je naplaćena zbog nepravovremene uplate dospjele obveze. Danom
primitka dividende, odnosno udjela u dobiti, ukoliko je ostvarena dobit
iskorištena za uvećanje temeljnog kapitala društva, za potrebe izvješćivanja,
smatra se dan donošenja odluke o uvećanju temeljnog kapitala. Obveznici
obračunavanja i plaćanja doprinosa dostavljaju izvješće iz stavka 1. ovog
članka o obvezi doprinosa (iz i na osnovice) prema osnovici utvrđenoj temeljem
sudske presude prema članku 433.a Zakona o parničnom postupku, nagodbe u tijeku
sudskog postupka, nagodbe sklopljene s nadležnim državnim odvjetništvom u
postupcima za mirno rješenje spora, nagodbe sklopljene u postupku mirenja u
individualnim radnim sporovima prema Zakonu o mirenju ili izvansudske nagodbe
na dan pravomoćnosti odluke ili najkasnije sljedeći radni dan.
(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, izvješće iz stavka 1. ovoga članka za dohodak ostvaren izravno iz inozemstva, od organizacija iz članka 45. stavka 7. Zakona te izravno od fizičkih osoba koje ne obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 18. Zakona te za dividende primljene izravno iz inozemstva, a na koje se ne plaća porez na dohodak prema članku 30. stavcima 12. i 13. Zakona i prema članku 29. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, broj 143/14) porezni obveznici podnose Poreznoj upravi u roku od 8 dana od dana naplate primitka.
(6) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, izvješće iz stavka 1. ovoga članka
isplatitelji primitaka podnose Poreznoj upravi do posljednjeg dana u mjesecu u
kojem je primitak ostvaren, odnosno isplaćen ili najkasnije slijedeći
radni dan, za:
1. primitak u naravi po osnovi nesamostalnog rada iz članka 14. stavka 3. Zakona i članka 15. ovoga Pravilnika,
te po osnovi drugog dohotka iz članka 32. stavka 3. točke 5. Zakona i članka 44. stavka 7. ovoga
Pravilnika,
2. mirovine koje isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje iz članka 45. stavka 3. Zakona ičlanka 61. stavka 3. ovoga
Pravilnika,
3. primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak koje je poslodavac isplatio ili
dao sezonskom radniku na privremenim, odnosno povremenim poslovima u
poljoprivredi sukladno Zakonu o poticanju zapošljavanja,
4. primitke od kojih se utvrđuje dohodak od posebnih vrsta imovine iz članka 27.a Zakona.
(7) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, izvješće iz stavka 1. ovoga članka
isplatitelji neoporezivih primitaka iz stavka 1. točke 6. ovoga
članka, odnosno primatelji neoporezivih primitaka izravno iz inozemstva,
od organizacija iz članka 45. stavka 7. Zakona te izravno od fizičkih osoba
koje ne obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 18. Zakona podnose
Poreznoj upravi najkasnije do petnaestog dana u mjesecu za primitak koji je
ostvaren, odnosno isplaćen u prethodnom mjesecu, te se podnosi zbirno izvješće
za sve isplate u tijeku jednog mjeseca po istoj osnovi po pojedinom poreznom
obvezniku, odnosno fizičkoj osobi, osim ako ti primici nisu iskazani
pojedinačno na izvješću na dan isplate. Primici isplaćeni za službena putovanja
za svrhe kojih je isplaćen predujam iskazuju se na izvješću iz stavka 1. ovoga
članka prema konačnom obračunu tih primitaka. Na isti način obvezni su
postupiti i poslodavci za svoje radnike za vrijeme korištenja prava iz
osiguranja sukladno članku 182. stavku 3. Zakona o doprinosima. Izvješće iz
stavka 1. ovoga članka o neoporezivim primicima koji su isplaćeni u mjesecu
prosincu prethodne godine, dostavljaju se do 15. siječnja tekuće godine, ali s
danom i oznakom izvješća dana 31. prosinca prethodne godine.
(8) Iznimno od stavaka 4. i 7. ovoga članka, izvješće iz stavka 1. ovoga članka
isplatitelji primitaka od osiguranja stvari, odgovornosti, života i imovine iz članka 9. stavka 3. Zakona,
podnose Poreznoj upravi zbirno godišnje izvješće za sve isplate (a koje se ne
smatraju odštetom iz članka 9. stavka 2. točke 2.5. Zakona, odnosno naknadom
štete) u tijeku poreznog razdoblja, po istoj osnovi, po pojedinoj fizičkoj
osobi i to najkasnije do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu ali s
danom i oznakom izvješća dana 31. prosinca prethodne godine.
(9) Primicima iz stavka 8. ovoga članka, za potrebe izvješćivanja, smatraju se
primici po osnovi osiguranja (osigurane svote), pripisane dobiti po određenoj
polici i svi ostali primici koji su vezani uz policu osiguranja, a koje
osiguravatelj isplaćuje osiguranoj osobi odnosno drugoj osobi (nasljednicima
ili trećoj osobi ukoliko je tako ugovoreno policom osiguranja) po dospijeću ili
prekidu police ili po nastupu osiguranog slučaja.
(10) Podaci o primicima po osnovi kamata koji sukladno odredbama Zakona ili
ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ne podliježu oporezivanju
dostavljaju se i za rezidente Republike Hrvatske i rezidente zemalja izvan
Europske unije, na način, prema vrstama i u roku kako je to propisanoglavom IX. Općeg poreznog zakona,
u ukupnom iznosu na godišnjoj razini po pojedinoj fizičkoj osobi, ukoliko nisu
dostavljeni na način propisan stavkom 7. ovoga članka.
(11) Porezni obveznici – imatelji financijske imovine izvješće iz stavka 1. ovog članka dostavljaju do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu, u kojem iskazuju ukupno ostvarene kapitalne dobitke u prethodnoj godini umanjene za ostvarene kapitalne gubitke iz članka 30. stavka 24. Zakona te za pripadajuće troškove koji su naplaćeni na teret poreznog obveznika.
Članak 76.a
Brisan.
Članak 76.b
Brisan.
Članak 76. c
Brisan.
Članak 77.
(1) »Izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te
doprinosima za obvezna osiguranja na dan______ « iz članka 76. ovoga Pravilnika
podnosi se na Obrascu JOPPD i sadrži podatke o:
1. svim fizičkim osobama koje su tijekom izvještajnog razdoblja (dan, mjesec,
godina) ostvarile primitke iz članka 76. stavka 1. ovoga Pravilnika, o visini
primitaka te o obračunanom i uplaćenom porezu na dohodak, prirezu poreza na
dohodak, doprinosima za obvezna osiguranja i druge podatke,
2. svim fizičkim osobama za koje su tijekom izvještajnog razdoblja (dan,
mjesec, godina) utvrđene osnovice za obračun doprinosa, koje su koristile
određena prava iz osiguranja prema posebnim propisima, podatke o iznosu
doprinosa i druge podatke.
(2) Stranica A Obrasca JOPPD sadrži sljedeće podatke:
1. Oznaka izvješća – upisuje se oznaka izvješća u obliku GG001 do GG365(366), a
sastoji se od kombinacije oznake zadnje dvije znamenke godine i rednog broja
dana u godini na koji je izvršena isplata primitka ili na koji su obračunani i
uplaćeni doprinosi sukladno članku 76. stavku 4. ovoga Pravilnika, odnosno na
koji je podnesen Obrazac JOPPD sukladno članku 76. stavcima 5., 6. (s tim da
ako se Obrazac JOPPD podnosi nakon posljednjeg dana u mjesecu isplate, upisuje
se oznaka za posljednji dan u mjesecu isplate) i 7. ovoga Pravilnika. Svaki dan
u godini ima svoju oznaku te se oznaka izvješća ne može ponavljati (pod I).,
2. Vrsta izvješća – upisuje se:
2.1. oznaka 1 kada se podnosi prvo redovno (izvorno) izvješće,
2.2. oznaka 2 kada se podnosi ispravak već podnesenog izvješća koje je
zaprimljeno od nadležne ispostave Porezne uprave pod oznakom 1,
2.3. oznaka 3 kada se dopunjuju podaci iskazani na izvješću pod oznakom 1
2.4. oznaka 4 kada se iskazuju podaci pod IX. i X. stranice A,
2.5. oznaka 5 kada poslovna banka podnosi izvješće o obračunanom i uplaćenom
predujmu poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od
kamata, odnosno kada društva za upravljanje i osobe koje temeljem ugovornog
odnosa upravljaju financijskom imovinom poreznog obveznika podnose izvješće o
obračunanom i uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak
po osnovi dohotka od kapitalnih dobitaka, te o predujmu poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak po osnovi dividendi ili udjela u dobiti, odnosno
kamata ukoliko su od poreznog obveznika preuzeli tu obvezu,
2.6. oznaka 6 kada se podnosi ispravak već podnesenog izvješća pod oznakom 5
koje je zaprimljeno od nadležne ispostave Porezne uprave,
2.7. oznaka 7 kada se dopunjuju podaci iskazani na izvješću pod oznakom 5,
2.8. oznaka 8 kada fizička osoba podnosi izvješće o obračunanom i uplaćenom
predujmu poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka
ostvarenog izravno iz inozemstva, od organizacije iz članka 45. stavka 7. Zakona,
odnosno za dohodak ostvaren po osnovi kapitalnih dobitaka iz članka 30. stavaka 16. i 17. Zakona,
2.9. oznaka 9 kada se podnosi ispravak već podnesenog izvješća pod oznakom 8
koje je zaprimljeno od nadležne ispostave Porezne uprave,
2.10. oznaka 10 kada se dopunjuju podaci iskazani na izvješću pod oznakom 8.
Kada se upisuju podaci pod vrstom izvješća 8, 9 i 10, pod na dan upisuje se dan
kada je primitak stvarno ostvaren, a pod oznakom izvješća oznaka dana kada se
predaje izvješće – osmi dan od dana kada je primitak ostvaren.
Oznaka 1, 5 i 8 pod vrstom izvješća može se upisati samo jednom za istu oznaku
izvješća, istog podnositelja izvješća i istog obveznika plaćanja. Izvješće
vrste 4 podnosi se kao posebna izvješća, samo na stranici A, bez stranice B.
(pod II.),
3. Podaci o podnositelju izvješća i to: naziv/ime i prezime, adresa, adresa
elektroničke pošte, OIB i oznaka podnositelja iz Priloga 1. Podnositelj
izvješća. Podnositelj izvješća je isplatitelj primitka i/ili obveznik
obračunavanja i plaćanja doprinosa, odnosno nositelj osiguranja i/ili sam
porezni obveznik iz članka 76. stavka 5. ovoga Pravilnika, osim za podnositelje
pod oznakom 6, 7, 8, 9, 10,11, 12 ili 13 iz Priloga 1. Podnositelj izvješća, za
koje je podnositelj izvješća obveznik obračunavanja primitka i/ili obveznih
doprinosa sukladno Zakonu o doprinosima, odnosno platni agent sukladno ugovoru
sa isplatiteljem dividende (pod III.1.),
4. Podaci o obvezniku plaćanja i to: naziv, adresa, adresa elektroničke pošte,
OIB. Podatak o obvezniku plaćanja unosi se samo za podnositelje izvješća pod
oznakom 6, 7, 8, 9, 10,11, 12 ili 13 iz Priloga 1. Podnositelj izvješća, za
ostale podnositelje podatak o obvezniku plaćanja istovjetan je podacima o
podnositelju izvješća pod III.1. te se ova polja ne popunjavaju (pod III.2.),
5. Podaci o broju fizičkih osoba za koje se podnosi izvješće (pod IV.1.),
6. Podaci o broju redaka na popisu pojedinačnih obračuna sa stranice B Obrasca
JOPPD (pod IV.2.),
7. Podaci o ukupnom iznosu obračunanog predujma poreza na dohodak i prireza
porezu na dohodak (pod V.) i to:
7.1. Ukupan iznos obračunanog predujma poreza na dohodak i prireza porezu na
dohodak po osnovi nesamostalnog rada-zbroj redaka pod 1.1. i pod 1.2. sa
stranice A Obrasca JOPPD (pod 1.),
7.2. Ukupan iznos obračunanog predujma poreza na dohodak i prireza porezu na
dohodak po osnovi nesamostalnog rada (plaća)-zbroj stupaca 14.1. i 14.2. sa
stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga
2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 0001-0039, 0201, 5403 (pod 1.1.),
7.3. Ukupan iznos obračunanog predujma poreza na dohodak i prireza porezu na
dohodak po osnovi nesamostalnog rada (mirovina)-zbroj stupaca 14.1. i 14.2. sa
stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz
Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 0101-0119, 0121 (pod 1.2.),
7.4. Ukupan iznos obračunanog predujma poreza na dohodak i prireza porezu na
dohodak po osnovi dohotka od kapitala-zbroj stupaca 14.1. i 14.2. sa stranice B
Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2.
Stjecatelj primitka/osiguranik: 1001-1004 (pod 2.),
7.5. Ukupan iznos obračunanog predujma poreza na dohodak i prireza porezu na
dohodak po osnovi dohotka od imovinskih prava i posebnih vrsta imovine -zbroj
stupaca 14.1. i 14.2. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja
primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 2001-2009
(pod 3.),
7.6. Ukupan iznos obračunanog predujma poreza na dohodak i prireza porezu na
dohodak po osnovi dohotka od osiguranja-zbroj stupaca 14.1. i 14.2. sa stranice
B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2.
Stjecatelj primitka/osiguranik: 3001-3009 (pod 4.),
7.7. Ukupan iznos obračunanog predujma poreza na dohodak i prireza porezu na
dohodak po osnovi primitka od kojeg se utvrđuje drugi dohodak-zbroj stupaca
14.1. i 14.2. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja
primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 4001-4002,
5501 (pod 5.),
7.8. Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po
osnovi dohotka od kamata -zbroj stupaca 14.1. i 14.2. sa stranice B Obrasca
JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj
primitka/osiguranik: 1101-1104 (pod 6.),
8. Podaci o ukupnom iznosu obračunanog doprinosa (pod VI.) i to:
8.1. Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti
(pod VI.1.):
8.1.1. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske
solidarnosti po osnovi radnog odnosa-zbroj stupca 12.1. sa stranice B Obrasca
JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj
primitka/osiguranik: 0001-0003, 0005-00011, 0021-0029, 5701-5799 (pod 1.),
8.1.2. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske
solidarnosti po osnovi drugog dohotka-zbroj stupca 12.1. sa stranice B Obrasca
JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj
primitka/osiguranik: 0201, 4002 (pod 2.),
8.1.3. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske
solidarnosti po osnovi poduzetničke plaće-zbroj stupca 12.1. sa stranice B
Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj
primitka/osiguranik: 0031-0039 (pod 3.),
8.1.4. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske
solidarnosti za osiguranike za koje se doprinos uplaćuje prema posebnim
propisima-zbroj stupca 12.1. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom
stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik:
5401-5403, 5608 (pod 4.),
8.1.5. Ukupan iznos posebnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju
generacijske solidarnosti za osobe osigurane u određenim okolnostima-zbroj
stupca 12.1 sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja
primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 5302, 5501,
5604, 5606, 5607 (pod 5.),
8.1.6. Ukupan iznos dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju
generacijske solidarnosti za staž osiguranja koji se računa s povećanim
trajanjem-zbroj stupca 12.6. sa stranice B Obrasca JOPPD (pod 6.),
8.1.7. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske
solidarnosti po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti za osobe koje su same
za sebe obvezni obračunati doprinose zbroj stupca 12.1. sa stranice B Obrasca
JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj
primitka/osiguranik: 0041-0049 (pod 7.),
8.2. Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane
štednje (pod VI.2.):
8.2.1. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne
kapitalizirane štednje po osnovi radnog odnosa-zbroj stupca 12.2. sa stranice B
Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2.
Stjecatelj primitka/osiguranik: 0001-0003, 0005-00011, 0021-0029, 5701-5799
(pod 1.),
8.2.2. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne
kapitalizirane štednje po osnovi drugog dohotka-zbroj stupca 12.2. sa stranice
B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2.
Stjecatelj primitka/osiguranik: 0201, 4002 (pod 2.).
8.2.3. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane
štednje po osnovi poduzetničke plaće-zbroj stupca 12.2. sa stranice B Obrasca
JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj
primitka/osiguranik: 0031-0039 (pod 3.),
8.2.4. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne
kapitalizirane štednje za osiguranike za koje se doprinos uplaćuje prema
posebnim propisima-zbroj stupca 12.2. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom
stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik:
5101-5103, 5201-5299, 5301, 5401-5403, 5608 (pod 4.),
8.2.5. Ukupan iznos dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju
individualne kapitalizirane štednje za staž osiguranja koji se računa s
povećanim trajanjem-zbroj stupca 12.7. sa stranice B Obrasca JOPPD (pod 5.),
8.2.6. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne
kapitalizirane štednje po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti za osobe
koje su same za sebe obvezne obračunati doprinose – zbroj stupca 12.2. sa
stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz
Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 0041-0049 (pod 6.),
8.3. Doprinos za zdravstveno osiguranje (pod VI.3.):
8.3.1. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovi radnog
odnosa-zbroj stupca 12.3. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja
primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 0001, 0005,
0008, 0009, 0021-0029, 5701-5799 (pod 1.),
8.3.2. Ukupan iznos doprinosa za zaštitu zdravlja na radu po osnovi radnog
odnosa-zbroj stupca 12.4. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja
primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 0001, 0005,
0008, 0009, 0021-0029, 5701-5799 (pod 2.),
8.3.3. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovi poduzetničke
plaće-zbroj stupca 12.3. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja
primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 0031-0039
(pod 3.),
8.3.4. Ukupan iznos doprinosa za zaštitu zdravlja na radu po osnovi
poduzetničke plaće-zbroj stupca 12.4. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom
stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik:
0031-0039 (pod 4.),
8.3.5. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovi drugog
dohotka-zbroj stupca 12.3. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja
primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 0201, 4002
(pod 5.),
8.3.6. Ukupan iznos posebnog doprinosa za korištenje zdravstvene zaštite u
inozemstvu-zbroj stupca 12.8. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom
stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik:
0001-0039, 5001-5009 i 5402 (pod 6.),
8.3.7. Ukupan iznos dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje za obveznike
po osnovi korisnika mirovina-zbroj stupca 12.3. sa stranice B Obrasca JOPPD pod
oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj
primitka/osiguranik: 0101-0119 (pod 7.),
8.3.8. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje za osiguranike za koje
se doprinos uplaćuje prema posebnim propisima-zbroj stupca 12.3. sa stranice B
Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2.
Stjecatelj primitka/osiguranik: 5401, 5403, 5601, 5602, 5603, 5605, 5608 (pod
8.),
8.3.9. Ukupan iznos doprinosa za zaštitu zdravlja na radu za osiguranike za
koje se doprinos uplaćuje prema posebnim propisima-zbroj stupca 12.4. sa
stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz
Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 5401, 5403, 5608 (pod 9.),
8.3.10. Ukupan iznos posebnog doprinosa za zaštitu zdravlja na radu – za osobe
osigurane u određenim okolnostima-zbroj stupca 12.4. sa stranice B Obrasca
JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj
primitka/osiguranik: 5302, 5501, 5604, 5606, 5607 (pod 10.),
8.3.11. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovi obavljanja
samostalne djelatnosti za osobe koje su same za sebe obvezne obračunati
doprinose – zbroj stupca 12.3. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom
stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik:
0041-0049 (pod 11.),
8.3.12.Ukupan iznos doprinosa za zaštitu zdravlja na radu po osnovi obavljanja
samostalne djelatnosti za osobe koje su same za sebe obvezne obračunati
doprinose zbroj stupca 12.4. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom
stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik:
0041-0049 (pod 12.),
8.4. Doprinos za zapošljavanje (pod VI.4.):
8.4.1. Ukupan iznos doprinosa za zapošljavanje-zbroj stupca 12.5. sa stranice B
Obrasca JOPPD (pod 1.),
8.4.2. Ukupan iznos posebnog doprinosa za zapošljavanje osoba s
invaliditetom-zbroj stupca 12.9. sa stranice B Obrasca JOPPD (pod 2.),
8.4.3. Ukupan iznos doprinosa za zapošljavanje po osnovi poduzetničke plaće –
zbroj stupca 12.5. sa stranice B Obrasca JOPPD (pod 3.),
8.4.4. Ukupan iznos doprinosa za zapošljavanje po osnovi obavljanja samostalne
djelatnosti za osobe koje su same za sebe obvezne obračunati doprinose – zbroj
stupca 12.5. sa stranice B Obrasca JOPPD (pod 4.),
9. Podaci o ukupnom iznosu isplaćenih neoporezivih primitaka-zbroj stupca 15.2.
sa stranice B Obrasca JOPPD (pod VII.),
10. Podaci o naplaćenoj kamati za doprinose za mirovinsko osiguranje na temelju
individualne kapitalizirane štednje koja je nastala zbog nepravovremene uplate
dospjele obveze-zbroj stupca 12.2. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom 5721
iz Priloga 3. Primici/obveze doprinosa (pod VIII.),
11. Podaci o ukupnom iznosu neoporezivih primitaka isplaćenih fizičkim osobama
– nerezidentima Republike Hrvatske koje isplaćuje neprofitna organizacija do
propisanog iznosa. Podaci se podnose u rokovima propisanim člankom 76. stavkom
7. ovoga Pravilnika, u ukupnom iznosu za sve isplaćene naknade iz članka 10. točke 11. Zakona i članka 7. stavaka 5 i 6. ovog
Pravilnika, te ostale isplaćene primitke navedene u prilogu 4.
Obrasca JOPPD, ukoliko, prema posebnom propisu nije propisano da je uvjet za
isplatu prethodno dodijeljen OIB, u izvještajnom razdoblju, nerezidentima
Republike Hrvatske (pod IX.),
12. Podaci o naknadi utvrđenoj sukladno odredbama Zakona o profesionalnoj
rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (pod X.),
12.1. Broj osoba s invaliditetom koje je obveznik bio dužan zaposliti sukladno
odredbama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s
invaliditetom u obračunskom razdoblju (pod X.1.),
12.2. Iznos obračunane naknade – 30% od umnoška broja osoba s invaliditetom
iskazanih pod X.1. i iznosa minimalne plaće za razdoblje na koje se obveza
odnosi (pod X.2.),
(3) Stranica B Obrasca JOPPD sadrži slijedeće podatke:
1. OIB podnositelja izvješća, a u slučaju da su na stranici A za podnositelja
izvješća upisane oznake 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12 ili 13 iz Priloga 1. Podnositelj
izvješća tada se upisuje OIB obveznika plaćanja (pod I.),
2. Oznaka izvješća-upisuje se istovjetna oznaka sa stranice A pod I. (pod II.),
3. Vrsta izvješća-upisuje se istovjetna oznaka sa stranice A pod II. (pod III.)
4. Redni broj stranice koji se sastoji od broja trenutne stranice i ukupnog
broja stranica (__/__) (pod IV.),
5. Redni broj (pod 1.),
6. Šifra općine/grada prebivališta, odnosno uobičajenog boravišta. Za osobe
koje nemaju prebivalište, odnosno uobičajeno boravište u Republici Hrvatskoj
upisuju se prve dvije znamenke 99 te oznaka države rezidentnosti prema popisu
koji se objavljuje na internet stranici Porezne uprave Republike Hrvatske (pod
2.),
U stavku 3. točka 7. mijenja se i glasi:
7. Šifra općine/grada rada – unosi se za sljedeće skupine oznaka stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 0001-0004, 0008-0011, 0021-0029, 0031-0039, 0041-0049, 5701-5799 te za stjecatelje neoporezivih primitaka iz članka 13. stavka 2. i 12. ovoga Pravilnika što ih poslodavci isplaćuju svojim radnicima. Za stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik pod oznakom 0005, 0006, 0007, 1003, 1004, 1103, 1104, 2003 i 2004, kao i za oznake primitka/obveze doprinosa iz Priloga 3. Primici/obveze doprinosa 0335, 0501, 0502, 0503, 0504, 0505, 4025, 4026, 4027, 4038, 4039, 4040, 4041 upisuju se prve dvije znamenke 99 te oznaka države u kojoj je primitak ostvaren. Za oznake primitka/obveze doprinosa iz Priloga 3. Primici/obveze doprinosa 0083, 0084, 0090, 0092, 0094, 0095, 4034, 4035, 4036, 4037 i za sve ostale oznake primitka/obveze doprinosa iz Priloga 3. Primici/obveze doprinosa ukoliko se primitak iskazuje na Obrascu JOPPD pod oznakom izvješća 8, 9 ili 10 upisuje se ili šifra općine grada/rada ili prve dvije znamenke 99 te oznaka države u kojoj je ostvaren primitak. Za ostale skupine stjecatelja primitka/osiguranika i stjecatelja neoporezivih primitaka/primitaka koji ne podliježu obvezi poreza na dohodak upisuje se 00000 (pod 3.),
8. OIB stjecatelja primitka, odnosno osiguranika (pod 4.),
9. Ime i prezime stjecatelja primitka, odnosno osiguranika (pod 5.),
10. Oznaka stjecatelja primitka, odnosno osiguranika – upisuju se oznake iz
Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik, ili se upisuje oznaka 0000 kada se
isplaćuje neoporezivi primitak po osnovi kojeg se ne utvrđuje obveza doprinosa
za obvezna osiguranja, osim kod iskazivanja prava, odnosno isplate
neoporezivog primitka po osnovi toga prava kada se upisuje oznaka korištenja
prava, a koju poslodavac prikazuje samo ukoliko takvo pravo utječe na ukupan
fond radnih sati u jednom mjesecu osiguranja. Kod iskazivanja neoporezivih
primitaka/primitaka koji ne podliježu obvezi doprinosa, a koji su vezani uz
oznake stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj
primitka/osiguranik: 5201-5499 obvezno se upisuju navedene oznake. (pod
6.1.),
11. Oznaka primitka/obveze doprinosa – upisuju se oznake iz Priloga 3.
Primici/obveze doprinosa, ili se upisuje oznaka 0000 kada se isplaćuje
neoporezivi primitak koji ne podliježe obvezi doprinosa za obvezna osiguranja
i/ili kada izvješće o korištenju prava iz obveznih osiguranja podnosi
poslodavac, odnosno osoba koja je obveznik doprinosa, te obveznik obračunavanja
i obveznik plaćanja doprinosa sukladno članku 182. stavku 3. Zakona o
doprinosima (pod 6.2.),
12. Obveza dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje za staž osiguranja s
povećanim trajanjem (pod 7.1.) – upisuje se:
0 – ukoliko podnositelj po osnovi isplaćenog primitka/obračunane naknade ili
osnovice za obračun doprinosa nema obvezu obračuna dodatnog doprinosa za
mirovinsko osiguranje za staž osiguranja s povećanim trajanjem,
1 – ukoliko podnositelj po osnovi isplaćenog primitka/osnovice za obračun
doprinosa ima obvezu obračuna dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje za
staž osiguranja s povećanim trajanjem kada se 12 mjeseci računa kao 14 mjeseci,
2 – ukoliko podnositelj po osnovi isplaćenog primitka/osnovice za obračun
doprinosa ima obvezu obračuna dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje za
staž osiguranja s povećanim trajanjem kada se 12 mjeseci računa kao 15 mjeseci,
3 – ukoliko podnositelj po osnovi isplaćenog primitka/osnovice za obračun
doprinosa ima obvezu obračuna dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje za
staž osiguranja s povećanim trajanjem kada se 12 mjeseci računa kao 16 mjeseci,
4 – ukoliko podnositelj po osnovi isplaćenog primitka/osnovice za obračun
doprinosa ima obvezu obračuna dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje za
staž osiguranja s povećanim trajanjem kada se 12 mjeseci računa kao 18 mjeseci,
13. Obveza posebnog doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom
(pod 7.2.) – upisuje se:
0 – ukoliko podnositelj nije obveznik posebnog doprinosa za poticanje
zapošljavanja osoba s invaliditetom,
1 – ukoliko je podnositelj obveznik posebnog doprinosa za poticanje
zapošljavanja osoba s invaliditetom, po stopi od 0,1%
2 – ukoliko je podnositelj obveznik posebnog doprinosa za poticanje
zapošljavanja osoba s invaliditetom, po stopi od 0,2%,
14. Oznaka prvog/zadnjeg mjeseca u obveznom osiguranju po istoj osnovi (pod 8.)
– upisuje se:
0 – ukoliko po osnovi isplaćenog primitka/obračunane naknade ili osnovice za
obračun doprinosa ne postoji obveza prethodnog obveznog osiguranja ili
utvrđivanja prava po toj osnovi,
1 – ukoliko je to prvi mjesec obveznog osiguranja/korištenja prava po osnovi za
koju je izvršen obračun,
2 – ukoliko je to zadnji mjesec obveznog osiguranja/korištenja prava po osnovi
za koju je izvršen obračun,
3 – ukoliko su to ostali mjeseci unutar obveznog osiguranja/korištenja prava po
osnovi za koju je izvršen obračun,
4 – ukoliko obvezno osiguranje/korištenje prava po osnovi za koju je izvršen
obračun počinje i završava unutar jednog (izvještajnog) mjeseca,
5 – ukoliko je obveza doprinosa nastala nakon prestanka obveznog osiguranja i
ne odnosi se na određeni mjesec proveden u tom osiguranju.
Oznake od 1 do 5 unose se za sve skupine stjecatelja primitka/osiguranika za
koje se pod razdoblje za koje se obračunava obveza doprinosa i/ili razdoblje za
koje se primitak isplaćuje (pod 10.1. i 10.2.) upisuje mjesec dana ili kraće od
mjesec dana, te za ostale primitke od nesamostalnog rada iz članka 22. stavka 3. Zakona o
doprinosima,
15. Oznaka punog, nepunog radnog vremena ili rada s polovicom radnog vremena
(pod 9.) – upisuje se:
0 – ukoliko ne postoji radno vrijeme,
1 – ukoliko je osiguranik prijavljen na puno radno vrijeme,
2 – ukoliko je osiguranik prijavljen na nepuno radno vrijeme,
3 – za osobe koje rade s polovicom punog radnog vremena.
Oznake od 1 do 3 unose se za sljedeće skupine oznaka stjecatelja primitka/osiguranika
iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 0001-0019; 0021-0029; 0031-0039;
0041-0049; 5403;, 5701-5799, a oznaka 0 za sve ostale skupine oznaka
stjecatelja primitka/osiguranika,
16. Ukupni sati rada prema kojima se radi obračun (pod 10.) – upisuje se broj
ukupno obračunanih sati rada za isplatu plaće, za slijedeće skupine oznaka
stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik:
0001-0019, 0021-0029, 0031-0039, 0041-0049, 5701-5799, a kada
izvješće o korištenju prava iz obveznih osiguranja podnosi poslodavac, odnosno
osoba koja je obveznik doprinosa, te obveznik obračunavanja i obveznik plaćanja
doprinosa sukladno članku 182. stavku 3. Zakona o
doprinosima upisuje se broj obračunanih sati rada za vrijeme
korištenja prava. Oznaka 0 upisuje se za sve ostale skupine oznaka stjecatelja
primitka/osiguranika. Kod isplate zaostale plaće ne upisuje se broj sati rada
za mjesece za koje se plaća isplaćuje ako je isti iskazan u ranijim razdobljima
kod podnošenja izvješća za obračunane doprinose za obvezna osiguranja po osnovi
plaće. Obračunani sati rada za pojedini mjesec iskazuju se samo jednom, kod
isplate redovne plaće odnosno obračuna obveznih doprinosa, a kod svih ostalih
isplata u tijeku jednog mjeseca (za ostale primitke koji se isplaćuju uz plaću,
za isplatu određenog primitka u naravi i drugo) ne upisuje se broj sati rada,
odnosno upisuje se 0. Za oznake stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2.
Stjecatelj primitka/osiguranik: 0031-0039 i 0041-0049 upisuje se stvarni broj
dana provedenih u osiguranju po toj osnovi – unutar toga (izvještajnog)
mjeseca, bez umanjenja za blagdane, neradne dane, bolovanje na teret
osiguranika i slično. U slučaju iskazivanja korištenja prava pod oznakama
stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik:
5201-5299 osiguranici koji obavljaju samostalnu djelatnost i po toj osnovi
obveznici su poreza na dohodak ili dobit upisuju stvarne dane mirovanja obveze
doprinosa.
16.a Ukupni neodrađeni sati rada: 10.- odrađeni sati rada (pod 10.0.)
predstavljaju dio sati iskazanih pod 10. koje se odnose na plaćene, a
neodrađene sate rada (sati bolovanja na teret poslodavca, sati plaćenog
dopusta, neodrađenih, a plaćenih sati za blagdane, praznike i slično. Kada
izvješće o korištenju prava iz obveznih osiguranja podnosi poslodavac, odnosno
osoba koja je obveznik doprinosa, te obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa
sukladno članku 182. stavku 3. Zakona o
doprinosima upisuje se ukupan broj obračunanih sati rada za
vrijeme korištenja prava. Oznaka 0 upisuje se za sve ostale skupine oznaka
stjecatelja primitka/osiguranika. Za oznake stjecatelja primitka/osiguranika iz
Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 0031-0039 i 0041-0049 upisuje se 0,
osim u slučaju mirovanja obveze doprinosa koje je kraće od mjesec dana ili
korištenja prava na rad s polovicom punog radnog vremena kada se upisuju
stvarni dani korištenja prava. U slučaju iskazivanja korištenja prava pod
oznakama stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik:
5201-5299 osiguranici koji obavljaju samostalnu djelatnost i po toj osnovi
obveznici su poreza na dohodak ili dobit upisuju isti broj dana kao i pod 10. B
strane Obrasca JOPPD.
17. Razdoblje za koje se obračunava obveza doprinosa i/ili razdoblje za koje se
primitak isplaćuje odnosno u kojem se isplaćuje (pod 10.1. i 10.2.). Razdoblje
može biti:
1. mjesec dana ili kraće od mjesec dana ako u jednom mjesecu počinje i/ili
završava razdoblje osiguranja prema istoj osnovi osiguranja, što se upisuje u formatu
od DD.MM.GGGG. do DD.MM.GGGG. i to osobito:
1.1. kada se isplaćuje primitak od kojeg se utvrđuje dohodak od nesamostalnog
rada ili kada se obveza doprinosa obračunava po osnovi plaće ili mirovine ako
nema isplate primitka, za sljedeće skupine oznaka stjecatelja
primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 0001-0299
(osim 0201) i 5403, te se iskazuje mjesec ili dio mjeseca (ukoliko u jednom
mjesecu počinje i/ili završava razdoblje osiguranja prema istoj osnovi
osiguranja) za koji se primitak isplaćuje/obveza doprinosa obračunava i
uplaćuje. Na isti način prikazuje se i isplata zaostale plaće (dohotka od
nesamostalnog rada),
1.2. kada se obveza doprinosa obračunava prema propisanoj mjesečnoj osnovici za
određeni mjesec ili dio mjeseca, za slijedeće skupine oznaka stjecatelja
primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 0031-0039,
0041-0049, 5001-5009, 5101-5199, 5201-5299, 5301-5399, 5401-5499 (osim 5403),
5601-5699 i 5701-5799, te se iskazuje mjesec ili dio mjeseca (ukoliko u jednom
mjesecu počinje i/ili završava razdoblje osiguranja prema istoj osnovi
osiguranja) za koji se obveza doprinosa obračunava i uplaćuje,
1.3. kada se isplaćuju primici na koje se ne plaća porez na dohodak, primici
koji se ne smatraju dohotkom odnosno primici koji bi bili oporezivi porezom na
dohodak da ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije uređeno
drukčije ako po osnovi istih ne postoji ni obveza doprinosa, te se iskazuje
mjesec u kojem je primitak stvarno isplaćen osim primitaka koji se odnose na
naknadu plaće za vrijeme privremene nezaposlenosti i spriječenosti za rad
isplaćenu na teret sredstava obveznih osiguranja kada se iskazuje mjesec za
koji se primitak odnosi,
1.4. kada se na isti dan i na isti način isplaćuje oporezivi i neoporezivi dio
primitka od nesamostalnog rada ili neoporezivi i oporezivi primitak od
nesamostalnog rada ili neoporezivi primitak po osnovi kojeg se obračunavaju
doprinosi za obvezna osiguranja, isti se mogu iskazati u istom retku, te se iskazuje
mjesec na koji se odnosi obveza doprinosa odnosno mjesec u kojem je primitak
isplaćen ako nema obveze doprinosa,
1.5. kada tijelo javne vlasti isplaćuje naknadu prema posebnom propisu koja ne
podliježe obvezi poreza na dohodak niti obvezi doprinosa, odnosno kada to
tijelo priznaje određena prava iz osiguranja prema posebnim propisima po osnovi
kojih ne postoji obveza isplate naknade odnosno ne postoji obveza obračuna
doprinosa, a istovremeno poslodavac za vrijeme priznavanja toga prava nema
obvezu isplate plaće/obračuna obveze doprinosa, te kada poslodavac, odnosno
druga osoba isplaćuje naknadu plaće na teret sredstava tijela javne vlasti ili
na teret državnog proračuna, iskazuje se mjesec ili dio mjeseca na koji se
naknada odnosi odnosno za koje se pravo iz osiguranja priznaje,
1.6. kada poslodavac odnosno osoba koja je obveznik obračunavanja i plaćanja
doprinosa nema obvezu isplate plaće/obračuna doprinosa iz razloga što
radnik/osiguranik po osnovi radnog odnosa i odnosa koji su izjednačeni sa radnim
odnosom prema posebnom propisu koristi određeno pravo iz osiguranja po osnovi
kojeg nadležno tijelo javne vlasti isplaćuje naknadu plaće i/ili obavlja
obračun doprinosa za staž osiguranja za vrijeme korištenja toga prava, iskazuje
se mjesec korištenja prava,
1.7. kada osiguranik tijekom mjeseca kod istog poslodavca
obavlja poslove zanimanja za koje se staž mirovinskog osiguranja računa s
povećanim trajanjem i poslove zanimanja za koje se staž mirovinskog osiguranja
ne računa s povećanim trajanjem, iskazuje se mjesec dana ili dio mjeseca
(ukoliko u jednom mjesecu počinje i/ili završava razdoblje osiguranja po osnovi
rada za tog poslodavca) za koji se primitak isplaćuje/obveza doprinosa
obračunava i uplaćuje, pri čemu se zasebno iskazuju podaci koji se odnose na
staž mirovinskog osiguranja s povećanim trajanjem, a zasebno podaci koji se
odnose na staž mirovinskog osiguranja koji se ne računa s povećanim trajanjem.
Ako unutar istog mjeseca postoji više takvih razdoblja, podaci se iskazuju u
zbirnom iznosu za ona razdoblja unutar tog mjeseca za koja je obračunata
istovrsna obveza doprinosa.
2. više mjeseci, a manje od godinu dana (kalendarske godine), u formatu od
DD.MM.GGGG. do DD.MM.GGGG., može se upisati kada se iskazuje isplata primitka
učeniku ili studentu na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i
studentskih udruga odnosno kada se iskazuje obveza doprinosa po osnovi obveznog
osiguranja učenika i studenata na dodiplomskom studiju za vrijeme praktične
nastave i stručne prakse kod poslodavaca te za vrijeme stručnih putovanja. Pod
razdoblje upisuje se stvarno razdoblje rada koje može biti i više mjeseci ali
iste kalendarske godine odnosno tromjesečno razdoblje osiguranja unutar iste
kalendarske godine,
3. te kalendarska godina što se upisuje u formatu od 01.01.GGGG. do
31.12.GGGG., i to:
3.1. kada se obveza doprinosa i poreza na dohodak obračunava prema ostalim
primicima uz plaću izčlanka 22. Zakona o doprinosima te
se iskazuje godina za koju se primitak isplaćuje, odnosno godina kojoj se
primitak pripisuje,
3.2. kada se iskazuju razlike na temelju godišnjeg obračuna poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od nesamostalnog rada (oznaka 0406
iz Priloga 3. Primici/obveze doprinosa),
3.3. kada se isplaćuje primitak od nesamostalnog rada koji se prema propisima o
porezu na dohodak oporezuje kao dohodak od nesamostalnog rada, a prema
propisima o doprinosima kao drugi dohodak, te kada se isplaćuje primitak od
kojeg se utvrđuje dohodak od kapitala, posebne vrste imovine i imovinskih
prava, osiguranja te drugi dohodak (skupine oznaka stjecatelja
primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 0201,
1001-1009, 2001-2009, 3001-3009 i 4001-4009), te se iskazuje godina u kojoj se
primitak isplaćuje,
3.4. kada se iskazuju podaci o kamati za doprinose za mirovinsko osiguranje na
temelju individualne kapitalizirane štednje koja je naplaćena zbog nepravovremene
uplate dospjele obveze, pod oznakom 5721 iz Priloga 3. Primici/obveze
doprinosa, te se iskazuje godina u kojoj su obračunani doprinosi po osnovi
kojih su kamate uplaćene,
18. Ukupni iznos oporezivog primitka (pod 11.),
19. Osnovica za obračun doprinosa (pod 12.). Kada je osnovica viša od najviše
mjesečne ili najviše godišnje osnovice za obračun doprinosa za obvezno
mirovinsko osiguranje, upisuje se stvarni iznos osnovice (ne upisuje se iznos
najviše mjesečne ili godišnje osnovice),
20. Iznos obračunanih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju
generacijske solidarnosti primjenom propisane stope na osnovicu za obračun
doprinosa (pod 12.1.),
21. Iznos obračunanih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju
individualne kapitalizirane štednje primjenom propisane stope na osnovicu za
obračun doprinosa, te podaci o kamati za doprinose za mirovinsko osiguranje na
temelju individualne kapitalizirane štednje koja je naplaćena zbog
nepravovremene uplate dospjele obveze (pod 12.2.),
22. Iznos obračunanih doprinosa za zdravstveno osiguranje primjenom propisane
stope na osnovicu za obračun doprinosa (pod 12.3.),
23. Iznos obračunanih doprinosa za zaštitu zdravlja na radu primjenom propisane
stope na osnovicu za obračun doprinosa (pod 12.4.),
24. Iznos obračunanih doprinosa za zapošljavanje primjenom propisane stope na
osnovicu za obračun doprinosa (pod 12.5.),
25. Iznos obračunanih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju
generacijske solidarnosti za staž osiguranja s povećanim trajanjem primjenom
propisane stope na osnovicu za obračun doprinosa. Podatak se upisuje samo ako
je upisana oznaka 1, 2, 3 ili 4 pod 7.1. (pod 12.6.),
26. Iznos obračunanih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju
individualne kapitalizirane štednje za staž osiguranja s povećanim trajanjem
primjenom propisane stope na osnovicu za obračun doprinosa. Podatak se upisuje
samo ako je upisana oznaka 1, 2, 3 ili 4 pod 7.1. (pod 12.7.),
27. Iznos obračunanog posebnog doprinosa za korištenje zdravstvene zaštite u
inozemstvu za osiguranike koji službeno borave u inozemstvu odnosno posebnog
doprinosa za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu za osiguranike koji
borave na službenom putu u inozemstvu i izaslane osobe koje obavljaju
samostalnu djelatnost primjenom propisane stope na osnovicu za obračun
doprinosa (pod 12.8.),
28. Iznos obračunanog posebnog doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s
invaliditetom primjenom propisane stope na osnovicu za obračun doprinosa.
Podatak se upisuje samo ako je upisana oznaka 1 ili 2 pod 7.2. (pod 12.9.),
29. Izdatak – upisuje se, ovisno o vrsti obračuna, iznos izdatka iz članka 32. stavka 5. Zakona i članka 46. stavka 5. ovoga
Pravilnika ili iznos doprinosa iz osnovice kod isplate zaostale
plaće za mjesec dana rada za razdoblje koje je ranije od 1.1.2003. a za koju je
prethodno izvršen obračun i zaduženi su doprinosi na minimalnu osnovicu i/ili
dio doprinosa iz primitka a koji nije doprinos za mirovinsko osiguranje (pod
13.1.),
30. Izdatak – uplaćeni doprinos za mirovinsko osiguranje iz primitka (pod
13.2.),
31. Dohodak (pod 13.3.),
32. Osobni odbitak iz članka 36. stavaka 1. i 2. Zakona (pod
13.4.),
33. Porezna osnovica (pod 13.5.),
34. Iznos obračunanog predujma poreza na dohodak (pod 14.1.). Kod obračuna
predujma poreza na dohodak po osnovi nesamostalnog rada koje ostvaruju hrvatski
ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata upisuje se obračunani predujam poreza
na dohodak umanjen za postotak invalidnosti hrvatskog ratnog vojnog invalida iz
Domovinskog rata sukladno članku 53. stavku 1. Zakona i članku 61. stavku 15. ovoga
Pravilnika. Ukoliko se iskazuje primitak po osnovi nesamostalnog
rada utvrđen na način propisan člankom 61. stavkom 10. ovoga Pravilnika, za
potrebe izvješćivanja, upisuje se iznos predujma poreza na dohodak izračunanog
primjenom prosječne stope poreza na dohodak na godišnjoj razini (ukupan
predujam poreza na dohodak po osnovi nesamostalnog rada na godišnjoj razini
utvrđen kod toga poslodavca ili isplatitelja primitka odnosno plaće iz članka
14. stavka 1. Zakona/ukupna godišnja porezna osnovica prema kojoj je utvrđen
predujam poreza na dohodak po osnovi nesamostalnog rada),
35. Iznos obračunanog predujma prireza porezu na dohodak (pod 14.2.),
36. Oznaka neoporezivog primitka, odnosno primitka koji bi bio oporeziv porezom
na dohodak da odredbama ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije
drukčije uređeno, iz Priloga 4. Neoporezivi primici/primici koji se ne smatraju
dohotkom (pod 15.1.),
37. Iznos neoporezivog primitka, odnosno primitka koji bi bio oporeziv porezom
na dohodak da odredbama ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije
drukčije uređeno (sa uključenim obveznim doprinosima iz osnovice) (pod 15.2.),
38. Oznaka načina isplate odnosno izvršenja obveze iz Priloga 5. Način
isplate/izvršenja obveze (pod 16.1.),
39. Iznos za isplatu-upisuje se iznos ukupnog primitka (oporezivog primitka iz
točke 11. i/ili neoporezivog primitka iz točke 15.2.) umanjenog za iznos
uplaćenih doprinosa iz primitka, te uplaćenog predujma poreza i prireza (pod
16.2.).
40. Ukupan iznos obračunanog primitka od nesamostalnog rada (redovna plaća) za
izvještajno razdoblje, neovisno da li je primitak isplaćen ili ne. Upisuje se
na način propisan za broj sati rada iz točke 16. ovoga stavka, osim za
oznake stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj
primitka/osiguranik 5701-5799, 0031-0039, 0041-0049 i primitka/obveze doprinosa
iz Priloga 3. Primici/obveze doprinosa 0103 (pod 17.).
Članak 77.a
Brisan.
Članak 77.b
Brisan.
Članak 77.c
Brisan.
Članak 78.
(1) Podaci o primicima po pojedinom stjecatelju
primitka/osiguraniku na stranici B Obrasca JOPPD upisuju se pojedinačno u svaki
redak ovisno o kombinaciji oznake stjecatelja primitka/osiguranika i oznake
primitka/obveze doprinosa.
(2) Na stranici B Obrasca JOPPD obvezno se popunjavaju svi stupci u jednom
retku sa odgovarajućim oznakama ili se upisuje 0, odnosno sa odgovarajućim
iznosima ili se upisuje 0,00.
(3) Podaci o neoporezivim primicima/primicima koji se ne smatraju dohotkom
odnosno primicima koji bi bili oporezivi da odredbama ugovora o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja nije drukčije uređeno, iskazuju se pojedinačno prema
oznaci iz Priloga 4. Neoporezivi primici/primici koji se ne smatraju dohotkom,
s tim da se na stranici B ne popunjavaju polja pod 3. (odnosno upisuje se
00000) osim kada se isplaćuju neoporezivi primici iz članka 13. stavka 2. i 12. ovoga
Pravilnika što ih poslodavci isplaćuju svojim radnicima, pod
6.1. i 6.2. upisuje se oznaka 0000, a od 7.1. do 14.2. upisuju se nule (oznaka
0 ili 0,00 ako se upisuje iznos) osim za polja 10.1. i 10.2. u kojima se
upisuje razdoblje sukladno članku 77. stavku 3. točki 17. ovoga
Pravilnika. Kada tijelo javne vlasti ima obvezu isplate naknade
neposredno osiguraniku, pod 15.1 upisuje se oznaka koja označava naknadu plaće,
a pod 15.2. upisuje se iznos naknade plaće. To isto upisuje i poslodavac
odnosno osoba koja je obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa kada ima
obvezu isplate naknade plaće koja se isplaćuje na teret sredstava tijela javne
vlasti ili na teret državnog proračuna.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka ukoliko se fizičkoj osobi isti dan i na
isti način isplaćuje oporezivi i neoporezivi primitak ili primitak koji je viši
od propisanog neoporezivog dijela (oporezivi i neoporezivi dio), a za taj
neoporezivi primitak postoji mjesečna obveza dostavljanja podataka na Obrascu
JOPPD sukladno članku 76. stavku 7. ovoga
Pravilnika ili ako se po osnovi neoporezivog primitka
obračunavaju i plaćaju doprinosi, tada se isti mogu iskazati u istom retku, te
se u tom slučaju izvješće dostavlja u rokovima iz članka 76. ovoga Pravilnika
propisanim za oporezivi dio primitka, odnosno na dan obračuna i uplate
doprinosa. Neoporezivi primici pod oznakama 36 i 37 Priloga 4. Neoporezivi
primici/primici koji se ne smatraju dohotkom, obvezno se iskazuju u istom
izvješću i u istom retku u kojem su iskazani obračunani doprinosi s oznakama
Priloga 3. Primici/obveza doprinosa 0061-0064. Neoporezivi primici pod oznakama
43 i 44 Priloga 4. Neoporezivi primici/primici koji se ne smatraju dohotkom,
obvezno se iskazuju u istom izvješću i u istom retku u kojem su iskazani
obračunani doprinosi s oznakama Priloga 3. Primici/obveza doprinosa 4038, 4039
i 4040. Ako se iskazuje isplata zaostale plaće izaslanim radnicima pod oznakama
36 i 37 Priloga 4. Neoporezivi primici/primici koji se ne smatraju dohotkom za
koje je prethodno iskazana obveza doprinosa s oznakama Priloga 3.
Primici/obveza doprinosa od 0065- 0068, pod 6.1. B strane Obrasca JOPPD upisuje
se oznaka 0005 – 0007, a pod 6.2. B strane Obrasca JOPPD 0000.
(5) Ukoliko nakon podnošenja podataka na Obrascu JOPPD i urednog zaprimanja
Obrasca JOPPD obveznik podnošenja utvrdi da su svi ili neki podaci iz
podnijetog obrasca netočni, ispravak obavlja podnošenjem novog Obrasca JOPPD i
to s oznakom vrste izvješća 2, 6 ili 9. Dnevno se može podnijeti samo jedan
obrazac s oznakom 2, 6 ili 9 za istu oznaku izvješća.
(6) Odbijanje zaprimanja izvornog Obrasca JOPPD uslijed logičkih, matematičkih
i formalnih nedostataka ne smatra se razlogom za podnošenje ispravka izvornog
Obrasca JOPPD iz stavka 5. ovog članka, već je potrebno ponovno dostaviti
izvorno izvješće koje će biti zaprimljeno tek ako zadovolji sve propisane
uvjete.
(7) Podatke iskazane na stranici A izvornog Obrasca JOPPD nije moguće mijenjati
odnosno nadopunjavati, osim podataka pod IX. i X. koji se mogu ispraviti na
slijedeći način:
1. na stranici A:
1.1. pod I. upisuje se istovjetna oznaka izvješća Obrasca JOPPD kao i u
izvornom Obrascu JOPPD,
1.2. pod II. upisuje se oznaka 4,
1.3. pod III. do VIII. upisuju se podaci koji su istovjetni podacima upisanim
na izvornom Obrascu JOPPD,
1.4. pod IX. i X. upisuju se ispravni podaci
2. stranica B se ne dostavlja.
(8) Ispravljanje podataka iskazanih na stranici B obavlja se na sljedeći način:
1. na stranici A:
1.1. pod I. upisuje se istovjetna oznaka izvješća Obrasca JOPPD kao i u
izvornom Obrascu JOPPD,
1.2. pod II. upisuje se oznaka 2, 6 ili 9,
1.3. pod III. upisuju se podaci koji su istovjetni podacima upisanim na
izvornom Obrascu JOPPD,
1.4. pod IV.1. upisuje se broj osoba za koje se mijenjaju podaci (broj
pojedinačnih OIB-a na stranici B Obrasca JOPPD kojim se radi ispravak),
1.5. pod IV.2. upisuje se zadnji broj retka na popisu pojedinačnih obračuna sa
stranice B Obrasca JOPPD kojim se obavlja ispravak,
1.6. pod V., VI., VII. i VIII. upisuje se zbroj stupaca sa stranice B obrasca
kojim se obavlja ispravak, kako je opisano člankom 77. stavkom 2. ovoga
Pravilnika,
2. na stranici B:
2.1. pod I. i II. te od 1. do 10.2. obvezno se upisuju podaci koji su
istovjetni podacima upisanim na izvornom Obrascu JOPPD,
2.2. pod III. unosi se oznaka 2, 6 ili 9,
2.3. pod. IV. obvezno se upisuje podatak kako je opisano člankom 77. stavkom 3. ovoga
Pravilnika,
2.4. pod ostalim podacima (od 11. do 17.) popunjavaju se svi ostali stupci
odgovarajućeg retka koji se mijenja, kako je opisano člankom 77. stavkom 3.
ovoga Pravilnika, ovisno o vrsti obračuna i to sa svim podacima koji su trebali
biti upisani na izvornom izvješću da nisu nastupile okolnosti zbog kojih se
ispravak obavlja,
2.5. ukoliko se radi ispravak kojima su vrijednosti u kolonama 11. – 17. nule
(0 ili 0,00), tada i vrijednost u polju 10 (sati rada) mora biti 0.
(9) Brisan.
(10) Dopunom Obrasca JOPPD s oznakom vrste izvješća 3 mogu se nadopunjavati
podaci o stjecateljima primitka/osiguranicima koji nisu bili iskazani na
izvornom izvješću iako je za iste danom podnošenja izvornog izvješća nastupila
obveza izvješćivanja te podaci o stjecatelju primitka/osiguraniku kojemu je na
izvornom izvješću bio unesen pogrešan OIB. Dnevno se može podnijeti samo jedno
izvješće sa oznakom vrste izvješća 3, 7 ili 10 za istu oznaku izvješća.
(11) Dopuna Obrasca JOPPD s oznakom vrste izvješća 3, 7 ili 10 obavlja se na
sljedeći način:
1. na stranici A:
1.1. pod I. upisuje se istovjetna oznaka izvješća Obrasca JOPPD kao i u
izvornom izvješću,
1.2. pod II. upisuje se oznaka 3, 7 ili 10,
1.3. pod III. upisuju se podaci koji su istovjetni podacima upisanim na
izvornom izvješću,
1.4. pod IV.1. upisuje se broj osoba za koje se dopunjuju podaci,
1.5. pod IV.2. upisuje se broj redaka na popisu pojedinačnih obračuna sa
stranice B Obrasca JOPPD kojim se obavlja dopuna,
1.6. pod V., VI., VII. i VIII. upisuje se zbroj stupaca sa stranice B kako je
opisano člankom 77. stavkom 2. ovoga Pravilnika,
2. na stranici B:
2.1. pod I. i II. upisuju se podaci koji su istovjetni podacima upisanim na
izvornom izvješću, pod III. unosi se oznaka 3, 7 ili 10, a pod IV. upisuje se
podatak kako je to opisano člankom 77. stavkom 3. ovoga Pravilnika,
2.2. pod 1. upisuje se sljedeći slobodni redni broj sa izvornog izvješća,
2.3. pod ostalim podacima upisuju se podaci za one stjecatelje
primitka/osiguranike čiji podaci nisu bili iskazani na izvornom izvješću na
način kako je opisano člankom 77. stavkom 3. ovoga Pravilnika.
(12) Podaci o OIB-u podnositelja, OIB-u obveznika plaćanja, OIB-u
stjecatelja/osiguranika, oznaci izvješća i podaci upisani pod 1. do 9. na
stranici B Obrasca JOPPD, ne smiju se ispravljati ili mijenjati. Podaci o
iznosu obračunanog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne
kapitalizirane štednje ne smiju se mijenjati na niži iznos od iznosa iskazanoga
na izvornom Obrascu JOPPD ukoliko je osobni račun u obveznom mirovinskom fondu
zatvoren.
(13) Ako je na već podnijetom Obrascu JOPPD pogrešno upisan podatak o OIB-u
podnositelja i/ili OIB-u obveznika plaćanja, podnosi se Obrazac JOPPD s oznakom
vrste izvješća 2, 6 ili 9 pod pogrešnim OIB-om s istom oznakom izvornog
Obrasca, pod III. i IV. stranice A upisuju se istovjetni podaci kao i na
izvornom obrascu, pod V., VI. i VII. stranice A ne upisuje se ništa, a na
stranici B upisuju se podaci koji su istovjetni podacima upisanim na izvornom
Obrascu JOPPD, osim podataka od 11. do 17. koji se popunjavaju s nulama
(oznakom 0 ili iznosom 0,00). Nakon toga podnosi se Obrazac JOPPD s istom
oznakom izvješća koje je podneseno pod pogrešnim OIB-om, ispravnim OIB-om
podnositelja i svim ostalim podacima. Ukoliko je već podneseno izvješće pod
ispravnim OIB-om s istom oznakom izvješća podaci koji su bili iskazani pod
pogrešnim OIB-om podnositelja i/ili OIB-om obveznika plaćanja nadopunit će se
na već podneseni Obrazac JOPPD putem Obrasca JOPPD s oznakom vrste izvješća 3,
7 ili 10.
(14) Ako se za nekog stjecatelja primitka/osiguranika u cijelosti brišu podaci
iz izvornog Obrasca JOPPD, tada se za njega u ispravljenom obrascu JOPPD s
oznakom vrste izvješća 2, 6 ili 9 upisuju podaci na stranici B istovjetni
podacima s izvornog obrasca, a podaci pod 10 i 10.0., te od 11. do 17.
popunjavaju se s nulama (oznakom 0 ili iznosom 0,00).
(15) Ako je za nekog stjecatelja primitka/osiguranika na izvornom obrascu bio
unesen pogrešan OIB ili se mijenjaju podaci upisani pod 6.1. do
9., podnosi se:
– Obrazac JOPPD s oznakom vrste izvješća 2, 6 ili 9 na kojem se upisuju
podaci na stranici B istovjetni podacima s izvornog obrasca za tog stjecatelja
primitka/osiguranika, a podaci pod 10 i 10.0. te od 11. do 17. popunjavaju se s
nulama (oznakom 0 ili iznosom 0,00).
– dopuna izvornog Obrasca JOPPD s oznakom vrste izvješća 3, 7 ili
10 s upisanim točnim OIB-om tog stjecatelja primitka/osiguranika i svim
ostalim podacima za tog stjecatelja primitka/osiguranika koji su trebali biti
iskazani na izvornom obrascu.
(16) Ako je za nekog stjecatelja primitka/osiguranika na izvornom
Obrascu JOPPD iskazan povrat po godišnjem obračunu poreza na dohodak od
nesamostalnog rada, a za kojega se naknadno utvrdi da je pogrešan, odnosno da
treba iskazati manji iznos za povrat, ispravak iskazanog podatka nije
dozvoljen, već se ispravak iskazanog iznosa iskazuje putem dopune izvornog
Obrasca JOPPD s oznakom vrste izvješća 3 u kojem će se iskazati iznos za koji
se treba umanjiti iznos povrata iskazan u izvornom Obrascu JOPPD, ali s
pozitivnim predznakom.
(17) Ako je za nekog stjecatelja primitka/osiguranika na izvornom Obrascu JOPPD
iskazan povrat po godišnjem obračunu poreza na dohodak od nesamostalnog rada, a
za kojega se naknadno utvrdi da je pogrešan, odnosno da treba iskazati veći
iznos za povrat, ispravak iskazanog podatka nije dozvoljen, već se ispravak
iskazanog iznosa za povrat iskazuje putem dopune izvornog Obrasca JOPPD s
oznakom vrste izvješća 3 u kojem će se iskazati razlika za povrat.
(18) Ako je za nekog stjecatelja primitka/osiguranika na izvornom obrascu
iskazan povrat po godišnjem obračunu poreza na dohodak od nesamostalnog rada, a
nakon toga uslijedi nova isplata primitka od kojega se utvrđuje dohodak od
nesamostalnog rada, a za koju isplatitelj u trenutku godišnjeg obračuna nije
znao ili nije mogao znati, novi godišnji obračun (reobračun godišnjeg obračuna)
iskazuje se u novom Obrascu JOPPD s oznakom vrste izvješća 1 na dan nove
isplate, a u kojemu se iskazuje razlika između iznosa povrata/uplate po
godišnjem obračunu iskazanog u prethodnom Obrascu JOPPD i iznosa koji je izračunan
u novom godišnjem obračunu u kojemu je uzet u obzir i naknadno isplaćeni
primitak.
(19) Osiguranici po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti od koje utvrđuju
dobit te tu djelatnost obavljaju u supoduzetništvu, izvješće na Obrascu JOPPD
sastavljaju i podnose Poreznoj upravi za svakog supoduzetnika.
(20) Porezni obveznici koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 18.
Zakona, prilikom iskazivanja podataka o iznosu isplaćenih neoporezivih
primitaka za njih osobno, koriste istovrsne oznake iz Priloga 4. Neoporezivi
primici/primici koji se ne smatraju dohotkom, kao što je predviđeno za radnike.
(21) U slučaju kada se dostavlja izvješće na Obrascu JOPPD za više od 3 porezna
obveznika odnosno fizičke osobe i/ili kada je podnositelj izvješća korisnik
sustava elektroničkog servisa Porezne uprave ePorezna, isplatitelj odnosno
podnositelj izvješća obvezno podnosi podatke iz Obrasca JOPPD elektroničkim
putem u okviru sustava ePorezna na način propisan posebnim propisima, te
tehničkim i ostalim uputama.
(22) Obrazac JOPPD koji se ne podnosi elektroničkim putem u okviru sustava
ePorezna dostavlja se nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema sjedištu,
odnosno prebivalištu ili uobičajenom boravištu isplatitelja, odnosno prema
prebivalištu ili uobičajenom boravištu poreznog obveznika ako je sam obveznik
dostavljanja Obrasca JOPPD. Obrazac JOPPD može se dostaviti ispisan putem
računala, uz uvjet da sadržajem i oblikom u cijelosti odgovara obrascu koji je
propisan ovim Pravilnikom.
(23) Obrazac JOPPD potpisuje ovlaštena osoba podnositelja izvješća, koja
pečatom i potpisom ili naprednim elektroničkim potpisom jamči za istinitost i
točnost iskazanih podataka.
(24) U slučaju više ispravaka odnosno dopuna izvornog Obrasca JOPPD koji je
podnesen u okviru sustava ePorezna obračunskom prijavom, u smislu odredaba Općeg poreznog zakona,
smatra se izvorni Obrazac JOPPD u kojem su generirani svi podaci iskazani
na izvornom Obrascu JOPPD te svi naknadni ispravci i dopune koji su uredno
zaprimljeni i obrađeni u informacijskom sustavu Porezne uprave.
(25) Podaci o isplaćenim primicima, obračunanim i uplaćenim doprinosima za
obvezna osiguranja te obračunanom porezu na dohodak i prirezu dostavljaju se
Poreznoj upravi za potrebe registra poreznih obveznika te ostalih potreba
Porezne uprave kao i za potrebe Središnjeg registra osiguranika.
(26) Za sve uplate koje nisu vezane uz Oznaku izvješća pod I. Obrasca JOPPD,
podnositelj izvješća, odnosno isplatitelj obvezan je na način iz stavka 18. i
19. ovoga članka podnijeti specifikaciju rasporeda uplata.
(27) »Izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za
obvezna osiguranja na dan______ »-Obrazac JOPPD te prilozi 1. Podnositelj
izvješća, 2. Stjecatelj primitka/osiguranik, 3. Primici/obveze doprinosa, 4.
Neoporezivi primici/primici koji se ne smatraju dohotkom, 5. Način
isplate/izvršenja obveze, sastavni su dio ovoga Pravilnika.
8. Potvrda o isplaćenom primitku, dohotku i uplaćenom porezu i prirezu po odbitku
Članak 79.
(1) Na kraju godine odnosno pri prestanku
djelatnosti isplatitelj primitka po osnovi kojega se utvrđuje dohodak od
imovinskih prava iz članka 27. stavka
4. Zakona, dohodak od
kapitala iz članka 30. Zakona (osim isplatitelja koji su
dostavili podatke sukladno članku 73. stavku 22. ovoga Pravilnika), dohodak od
osiguranja iz članka 31. Zakona i drugi dohodak iz članka 32. Zakona, obvezan je poreznim obveznicima dati potvrde
o visini pojedinačnih i ukupnih godišnjih primitaka po izvorima dohotka,
postotku i iznosu priznatih izdataka pri isplati, iznosu izdatka po osnovi
uplaćenog obveznog doprinosa iz primitka prema posebnim propisima, iznosu
dohotka, nadnevku uplate obveznih doprinosa, poreza na dohodak i prireza porezu
na dohodak te iznosu obustavljenih i uplaćenih obveznih doprinosa iz primitka,
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak te iznosu neto isplate.
(2) Porezni obveznik je obvezan isplatitelju
primitaka od kojih se utvrđuje dohodak i na koji se plaća porez na dohodak po
odbitku, dati podatke potrebne za točan obračun i uplatu poreza, i to ime i
prezime, osobni identifikacijski broj, adresu prebivališta ili uobičajenog
boravišta te broj žiroračuna odnosno ostalih računa kod banke.
(3) Isplatitelj može izvršiti isplatu primitaka
od kojih se utvrđuje dohodak i na koji se plaća porez na dohodak po odbitku tek
nakon što mu porezni obveznik dostavi podatke iz stavka 2. ovoga članka.
(4) Obrazac »Potvrda o isplaćenom primitku,
dohotku, uplaćenom doprinosu, porezu na dohodak i prirezu porezu na dohodak u
_____ godini«, sastavni je dio ovoga Pravilnika.
XIV. OBVEZE PRI ISPLATAMA PRIMITAKA NEREZIDENTIMA
Članak 80.
(1) Tuzemni isplatitelj primitaka obvezan je
nerezidentima pri svakoj isplati primitaka od kojih se utvrđuje dohodak prema članku 5. Zakona, obračunati, obustaviti i uplatiti
porez na dohodak u skladu s odredbama Zakona, ako ti nerezidenti imaju
prebivalište ili uobičajeno boravište u državama s kojima Republika Hrvatska ne
primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka,
ispostava Porezne uprave mjesno nadležna prema sjedištu isplatitelja na zahtjev
nerezidenta izdaje potvrdu o porezu na dohodak plaćenom u Republici Hrvatskoj.
(3) Tuzemni isplatitelj primitaka od kojih se
utvrđuje dohodak prema članku 5. Zakona, nerezidentima koji su rezidenti država
s kojima Republika Hrvatska primjenjuje ugovore o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja, obvezan je prilikom isplate obračunati, obustaviti i uplatiti
porez na dohodak na način određen ugovorom i tuzemnim Zakonom.
(4) Ako Republika Hrvatska ima s državom čiji je
porezni obveznik rezident, sklopljen ugovor o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja, odredbe ugovora primjenjivat će se na način propisan stavcima 5.,
6., 7., 8., 9. i 10. ovoga članka.
(5) Prava iz Ugovora ostvaruju se na temelju
obrazaca, ovisno o vrsti isplate:
1. »Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje
od porezne obveze ili povrat više plaćenog poreza na dividende prema Ugovoru o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i ----------«,
2. »Zahtjev za umanjenje porezne obveze,
izuzimanje od porezne obveze ili povrat više plaćenog poreza na kamate prema
Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i
----------«,
3. »Zahtjev za umanjenje porezne obveze,
izuzimanje od porezne obveze ili povrat više plaćenog poreza na licence prema
Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i
----------«,
4. »Zahtjev za umanjenje porezne obveze,
izuzimanje od porezne obveze ili povrat više plaćenog poreza na naknade za
djelatnost obavljenu u Republici Hrvatskoj prema Ugovoru o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i ----------«.
(6) Za primjenu odredbi iz Ugovora, obrazac
»Zahtjev« treba biti ovjeren od nadležnog inozemnog tijela. Ovjereni zahtjev se
podnosi za svaku isplatu. Iznimno, ako se radi o učestalim mjesečnim isplatama,
ovjereni se zahtjev podnosi pri prvoj isplati, a potom ga je potrebno podnositi
svakih šest (6) mjeseci.
(7) Obrasci iz stavka 5. ovoga članka sastoje se
iz četiri primjerka: primjerka za podnositelja zahtjeva, primjerka za
isplatitelja, primjerka za inozemno porezno tijelo i primjerka za Poreznu
upravu Republike Hrvatske. Odgovarajući obrazac podnositelj zahtjeva –
nerezident obvezan je ovjeriti pri poreznom tijelu države čiji je rezident.
Jedan primjerak obrasca namijenjen je inozemnom poreznom tijelu, drugi je
namijenjen podnositelju zahtjeva, a preostala dva primjerka ovjerenog obrasca s
popunjenim podacima o podnositelju zahtjeva, izjavom podnositelja zahtjeva,
vrsti djelatnosti, trajanju djelatnosti, predmetu ugovora, priloženim ispravama
i drugo, podnositelj zahtjeva dostavlja tuzemnom isplatitelju primitka. Tuzemni
isplatitelj pri isplati primitka jedan primjerak obrasca dostavlja Poreznoj
upravi, a drugi primjerak zadržava za svoje potrebe.
(8) Ako tuzemni isplatitelj u trenutku isplate
primitka nerezidentu raspolaže ovjerenim primjercima obrasca Zahtjeva iz stavka
5. ovoga članka, primijenit će odgovarajuće odredbe ugovora o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja.
(9) Ako tuzemni isplatitelj u trenutku isplate
primitka nerezidentu ne raspolaže ovjerenim primjercima obrasca Zahtjeva iz
stavka 5. ovoga članka, obvezan je prilikom isplate primitka primijeniti
odredbe tuzemnog zakona.
(10) U slučaju iz stavka 9. ovoga članka
nerezident može u roku od tri godine od isteka godine u kojoj je primitak
isplaćen, dostaviti Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, Područnom uredu
Zagreb, ovjerovljeni obrazac Zahtjeva radi povrata više plaćenog poreza u
odnosu na porez koji je prema ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
trebao biti plaćen.
(11) Ministarstvo financija, Porezna uprava,
Područni ured Zagreb, nadležan je i za vođenje evidencije o postupanju po
zahtjevima u slučajevima iz stavka 8. ovoga članka.
(12) Obrasci zahtjeva iz stavka 5. ovoga članka
sastavni su dio ovoga Pravilnika.
XV. GODIŠNJI OBRAČUN POREZA
1. Utvrđivanje godišnjeg poreza i prireza
Članak 81.
(1) Porez na dohodak obračunava se godišnje, a
na temelju dohotka za koji se podnosi godišnja porezna prijava. Godišnji način
obračuna poreza na dohodak primjenjuje se i za kraća porezna razdoblja, a prema članku 7. stavku 2.
Zakona.
(2) Ako tijekom kalendarske godine rezident
postane nerezident ili nerezident postane rezident, porezni obveznik obvezan je
u prilogu godišnje porezne prijave dati podatke o pojedinim razdobljima
ostvarivanja dohotka. Za oba razdoblja izrađuje se jedan godišnji obračun.
(3) Prema članku 37. stavku
3. Zakona, godišnji
porez na dohodak utvrđuje se prema poreznoj osnovici iz članka 6. Zakona, a od utvrđenoga godišnjeg poreza
odbija se iznos plaćenog predujma poreza po svim iskazanim dohocima iz članka 5. Zakona te utvrđuje razlika za uplatu ili povrat
poreza.
(4) Od utvrđenoga godišnjeg poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak odbijaju se tijekom poreznog razdoblja, za koje se
podnosi godišnja porezna prijava, uplaćeni predujmovi poreza po osnovi:
1. dohotka od nesamostalnog rada iz članka 13. Zakona,
2. dohotka od samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona odnosno dohotka koji se utvrđuje na
način propisan za samostalne djelatnosti prema člancima 19. do 24.
Zakona, osim dohotka
koji se paušalno oporezuje prema članku 44. Zakona,
3. dohotka od imovine i imovinskih prava iz članka 27. Zakona, osim dohotka od imovine po osnovi
iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja
kampova za koje se porez na dohodak plaća u paušalnom iznosu prema članku 44.
Zakona,
4. dohotka od kapitala iz članka 30. Zakona,
5. dohotka od osiguranja iz članka 31. Zakona,
6. drugog dohotka iz članka 32. Zakona, osim drugog dohotka po osnovi povrata
doprinosa iz članka 33. Zakona i drugog dohotka po osnovi razlike
vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena prema članku 33.a ovoga
Zakona,
7. plaćeni porezi u inozemstvu koji se mogu
uračunati prema članku 82. ovoga Pravilnika.
(5) Ako nakon odbitka plaćenih predujmova poreza
na dohodak i prireza iz stavka 4. ovoga članka preostane razlika poreza za
uplatu, porezni je obveznik tu razliku obvezan platiti u roku petnaest (15)
dana od dana dostave rješenja o utvrđenom godišnjem porezu na dohodak i prirezu
porezu na dohodak, osim ako porezni obveznik obavlja samostalnu djelatnost
te plaća porez na dohodak po godišnjoj poreznoj prijavi s danom podnošenja
godišnje porezne prijave prema članku 37. stavku
6. Zakona.
(6) Ako nakon odbitka plaćenih predujmova poreza
na dohodak i prireza od utvrđene godišnje obveze toga poreza i prireza
preostane razlika više plaćenog poreza i prireza, iznos više plaćenog poreza i
prireza koristit će se za izmirivanje poreznih obveza tekućeg razdoblja, osim
ako porezni obveznik ne zahtijeva povrat. Pisani zahtjev za povrat podnosi se u
roku 15 dana od dana dostave rješenja o utvrđenom porezu. Izmirivanje obveze
poreza na dohodak tekućeg razdoblja, odnosno povrat, izvršit će se samo ako
porezni obveznik nema istodobno dospjele, a neplaćene druge poreze ili druga
javna davanja (članak 113. stavak
6. Općeg poreznog zakona).
(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka,
preplaćeni porez po odbitku vraća se poreznom obvezniku bez posebnog zahtjeva,
pod uvjetima iz članka 113. stavka
6. Općeg poreznog zakona.
1.1. Utvrđivanje godišnjeg dohotka od nesamostalnog rada člana posade broda u međunarodnoj plovidbi
Članak 81.a
(1) Ako je član posade broda u međunarodnoj
plovidbi koji je rezident, ispunio, u skladu s posebnim zakonom, uvjet trajanja
razdoblja plovidbe 183 dana ili više od 183 dana unutar jednog poreznog
razdoblja, primici koje je ostvario za rad na brodu u međunarodnoj plovidbi u
tom poreznom razdoblju ne podliježu godišnjem obračunavanju poreza na dohodak.
Ako porezni obveznik rezident kao član posade broda u međunarodnoj plovidbi
nije ispunio uvjet trajanja razdoblja plovidbe 183 dana ili više od 183 dana u
tekućem i u prethodnom poreznom razdoblju (za dane koji u prethodnom obračunu
nisu uračunati u 183 dana), primici za rad ostvareni na brodu u međunarodnoj
plovidbi u tekućem poreznom razdoblju podliježu godišnjem obračunu poreza na
dohodak.
(2) Ukupan broj dana iz stavka 1. ovoga članka
utvrđuje se prema evidenciji lučke kapetanije i to na način:
1. stvarni broj dana plovidbe u poreznom
razdoblju, koji se može povećati za:
2. dane plovidbe, dane za putovanje prema točki
3. ovoga stavka ili stavka 3. ovoga članka, dane provedene na stručnoj
izobrazbi u inozemstvu prema točki 4. ovoga stavka i dane liječenja zbog
bolesti ili povrede prema točki 5. ovoga stavka koje član posade broda u
međunarodnoj plovidbi nije u prethodnoj godini uračunao u 183 dana,
3. dodatne dane za putovanje i to:
3.1. jedan (1) dan prije dana svakog ukrcaja i
iza svakog iskrcaja u slučaju kada je mjesto ukrcaja odnosno iskrcaja u
županiji prebivališta odnosno uobičajenog boravišta člana posade broda,
3.2. dva (2) dana prije svakog ukrcaja i iza
svakog iskrcaja u slučaju kada je mjesto ukrcaja odnosno iskrcaja u luci u
Republici Hrvatskoj, ali izvan županije prebivališta odnosno uobičajenog
boravišta člana posade broda,
3.3. četiri (4) dana prije svakog ukrcaja i iza
svakog iskrcaja u slučaju kada je mjesto ukrcaja u luci izvan Republike
Hrvatske,
4. stvarne dane provedene na stručnoj izobrazbi
u inozemstvu prema potvrdi ustanove, druge pravne osobe specijalizirane za
pružanje stručne izobrazbe ili poslodavca koji je izobrazbu obavio,
5. stvarne dane liječenja zbog bolesti ili
povrede nastale na putu za ukrcaj, na brodu ili na povratku nakon iskrcaja
prema potvrdi liječničke ustanove odnosno liječnika privatne prakse.
(3) Član posade broda u međunarodnoj plovidbi
može ukupan broj dana, umjesto dodatnih dana putovanja iz stavka 2. točke 3.
ovoga članka, povećati, u skladu s posebnim zakonom i prema evidenciji lučke
kapetanije, za dane provedene na putu od mjesta prebivališta odnosno
uobičajenog boravišta do mjesta ukrcaja na brod i dane potrebne za povratno
putovanje, ako lučkoj kapetaniji dostavi izvorne račune prijevoznika o
kupljenim prijevoznim kartama sredstvima javnog domaćeg ili međunarodnog
prometa u skladu sa člankom 14. stavkom
1. ovoga Pravilnika i
posebnim propisima. Ako je na putu za ukrcaj odnosno na putu nakon iskrcaja do
mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta, član posade broda u međunarodnoj
plovidbi koristio privatni automobil, priznaje se jedan (1) dan za put na
ukrcaj i jedan (1) dan za put do mjesta njegovog prebivališta ili uobičajenog
boravišta.
(4) Ako je stvarni broj dana plovidbe iz stavka
2. točke 1. ovoga članka te broj dodatnih dana iz stavka 2. točaka 3., 4. i 5.
ovoga članka u poreznom razdoblju 183 dana ili više od 183 dana tada se razlika
dana iznad 183 dana može prenijeti u porezno razdoblje odnosno godinu koja
slijedi izravno iza godine za koju je utvrđen ukupan broj dana plovidbe zbog
utvrđivanja poreznog statusa u slijedećem poreznom razdoblju. Porezni status
utvrđuje se temeljem podataka o broju dana iz Potvrde o danima u međunarodnoj
plovidbi – Obrasca DPOM iskazanih u stupcu 8 pod 6.
(5) U skladu sa stavcima 1. – 4. ovoga članka i
posebnim zakonom, za svrhe utvrđivanja ukupnog broja dana plovidbe, lučke
kapetanije obvezne su Poreznoj upravi i članu posade broda u međunarodnoj
plovidbi dostaviti, najkasnije do 31. siječnja tekuće za prethodnu godinu,
Potvrdu o danima u međunarodnoj plovidbi – Obrazac DPOM, koja sadrži sljedeće
podatke:
1. opći podaci o lučkoj kapetaniji: naziv i
adresa sjedišta (pod I.)
2. opći podaci o članu posade broda u
međunarodnoj plovidbi: ime i prezime, adresa prebivališta ili uobičajenog
boravišta, osobni identifikacijski broj(pod II.),
3. podaci o danima plovidbe u godini za koju se
utvrđuje obveza plaćanja poreza na dohodak od nesamostalnog rada i prireza
porezu na dohodak ili oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak od
nesamostalnog rada i prireza porezu na dohodak (pod III.).
(6) Pod točkom III. Potvrde o danima u
međunarodnoj plovidbi – Obrasca DPOM iz stavka 5. ovoga članka unose se
sljedeći podaci:
1. Podaci o danima plovidbe (pod 1) i to:
1.1. donos dana iz prethodnog razdoblja (pod r.
br. 4. stupac 2 i stupac 8). Upisuje se broj dana za prijenos iskazan u Obrascu
DPOM prethodne godine,
1.2. broj dana plovidbe u tekućem poreznom
razdoblju (pod r. br. 5. stupac 2) kao zbroj dana iz stupca 2 r. br. 5.1. do
5.4.,
1.3. pod r. br. 5.1. do 5.4. stupac 1 upisuje se
razdoblje plovidbe na brodu u međunarodnoj plovidbi: upisuje se nadnevak
ukrcaja (od) i nadnevak iskrcaja (do). Ako se radi o ukrcaju koji je započeo
prethodne godine kao početak se upisuje 1. siječnja tekuće godine, a ako ukrcaj
nije završen u istoj godini tada se kao iskrcaj upisuje 31. prosinca tekuće
godine. U stupcu 2 pod r. br. 5.1. do 5.4. upisuje se broj dana plovidbe u
iskazanim razdobljima,
1.4. pod r. br. 6 stupac 8 upisuje se ukupan
broj dana u tekućem razdoblju zbog utvrđivanja poreznog statusa tekućeg
razdoblja i to u stupcu 8 zbroj dana iz prethodnog (pod r. br. 4) i tekućeg
razdoblja (pod r. br. 5.),
1.5. pod r. br. 7. stupac 2 upisuje se razlika
između broja dana iskazanih pod r. br. 5 stupac 8 i brojke 183 odnosno 0, ako
je razlika 0 ili negativan broj,
2. dodatni dani (pod 2.) i to:
2.1. dani za putovanje (pod 2.1. stupac 3).
Upisuje se broj dodatnih dana iz stavka 2. točke 3. ili stavka 3. ovoga članka,
a u svezi svakog pojedinog razdoblja plovidbe iskazanog u stupcu 1 pod r. br.
5.,
2.2. dani provedeni na stručnoj izobrazbi u
inozemstvu prema stavku 2. točki 4. ovoga članka (pod 2.2. stupci 4 i 5):
2.2.2. razdoblje početka izobrazbe (od) i
završetka izobrazbe (do) – stupac 4,
2.2.3. broj dana izobrazbe koji se dodatno
priznaju (stupac 5),
2.3. dani liječenja zbog bolesti ili povrede
nastale na putu za ukrcaj, na brodu ili na povratku nakon iskrcaja iz stavka 2.
točke 5. ovoga članka (pod 2.3. stupci 6 i 7):
2.3.1. razdoblje početka liječenja (od) i
završetka liječenja (do) – stupac 6,
2.3.2. broj dana liječenja koji se dodatno
priznaju (stupac 7).
(7) Za svrhe utvrđivanja pomorskog dodatka iz članka 13. stavka
2. točke 18. ovoga Pravilnika i dohotka od nesamostalnog rada ostvarenog po osnovi rada na brodu
u međunarodnoj plovidbi, član posade broda u međunarodnoj plovidbi obvezan je
popuniti i godišnjoj poreznoj prijavi priložiti Evidenciju o primicima od
nesamostalnog rada – Obrazac EPOM.
(8) Evidencija o primicima od nesamostalnog rada
– Obrazac EPOM iz stavka 7. ovoga članka sadrži sljedeće podatke:
1. opći podaci o članu posade broda u
međunarodnoj plovidbi: ime i prezime, adresa prebivališta ili uobičajenog boravišta,
osobni identifikacijski broj(pod I.),
2. izračun pomorskog dodatka u godini za koju se
utvrđuje obveza plaćanja poreza na dohodak od nesamostalnog rada i prireza
porezu na dohodak ili oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak od
nesamostalnog rada i prireza porezu na dohodak (pod II.):
2.1. redni broj (stupac 1),
2.2. broj dana u plovidbi odnosno na brodu
(stupac 2). Podatak se upisuje iz stupca 2 pod r. br. 5 Obrasca DPOM (broj dana
plovidbe u tekućem razdoblju),
2.3. iznos pomorskog dodatka po danu plovidbe iz članka 13. stavak
2. točke 18. ovoga Pravilnika (u kunama i lipama) – stupac 3,
2.4. ukupni iznos pomorskog dodatka koji se
iskazuje kao umnožak broja dana u plovidbi odnosno na brodu iz stupca 2 i
iznosa pomorskog dodatka po danu plovidbe iz stupca 3 – stupac 4,
2.5. ukupni iznos pomorskog dodatka,
3. izračun dohotka od nesamostalnog rada po
osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi (pod III.):
3.1. ukupni primici od nesamostalnog rada
(plaća) – pod r. br. 1,
3.2. ukupni pomorski dodatak – pod r. br. 2,
3.3. primici od nesamostalnog rada umanjeni za
ukupni iznos pomorskog dodatka (r. br. 1. – r. br. 2.) – pod r. br. 3,
3.4. izdaci za doprinose za obvezna osiguranja –
pod r. br. 4,
3.5. dohodak od nesamostalnog rada (r.br. 3. –
r. br. 4.) – pod r. br. 5,
4. prilozi (pod IV.) – upisuju se prilozi na
temelju kojih je popunjen Obrazac EPOM i koji se obvezno prilažu uz godišnju
poreznu prijavu, a osobito: potvrda o isplaćenim primicima od nesamostalnog
rada člana posade broda u međunarodnoj plovidbi iz članka 65.a ovoga
Pravilnika, potvrda o
ukupno isplaćenim primicima u poreznom razdoblju za rad u svojstvu člana posade
broda u međunarodnoj plovidbi koji nije u vlasništvu tuzemne osobe, potvrda
lučke kapetanije o danima u međunarodnoj plovidbi – Obrazac DPOM.
(9) Potvrda lučke kapetanije o danima u
međunarodnoj plovidbi – Obrazac DPOM i Evidencija o primicima od nesamostalnog
rada – Obrazac EPOM, sastavni su dio ovoga Pravilnika.
2. Uračunavanje inozemnog poreza
Članak 82.
(1) U inozemstvu plaćen porez iz dohotka
rezidenta, koji prema tuzemnim propisima podliježe oporezivanju u tuzemstvu,
uračunava se u tuzemni porez na dohodak, ako ugovorima o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja ili višestranim međudržavnim ugovorima i sporazumima
nije drukčije određeno (članak 37. stavak
4. Zakona).
(2) Porez plaćen u inozemstvu može se uračunati
samo na temelju potvrde inozemnog poreznog tijela o uplaćenom porezu u
inozemstvu ili na temelju potvrde za to ovlaštene osobe o uplaćenom porezu u
inozemstvu.
(3) Inozemni porez može se uračunati samo ako
odgovara tuzemnom porezu na dohodak, i to do visine obračunanog tuzemnog poreza
na inozemni dohodak.
(4) Iznosi dohotka i poreza plaćenog u
inozemstvu preračunavaju se u kune primjenom srednjeg tečaja iz tečajnice
Hrvatske narodne banke na dan plaćanja poreza.
(5) Iznos do kojeg se inozemni porez može
uračunati u tuzemni utvrđuje se na sljedeći način:
1. iz razmjera iznosa ukupno obračunanoga
tuzemnog godišnjeg poreza na dohodak i iznosa ukupno u godišnjoj poreznoj
prijavi iskazanog godišnjeg dohotka (prije dodatnog umanjenja dohotka od
samostalne djelatnosti za plaće novozaposlenih osoba, za iznos državne potpore
za obrazovanje i izobrazbu te za iznos potpore male vrijednosti za izvođenje
praktične nastave i vježbe naukovanja u sustavu vezanih obrta prema posebnim
propisima, za iznos izdataka za istraživanje i razvoj i za preneseni gubitak) i
prije umanjenja za osobni odbitak, utvrđuje se prosječna porezna stopa,
2. primjenom prosječne porezne stope na iznos
inozemnog dohotka dobiva se najviši iznos do kojega se može uračunati inozemni
porez. Ako je u inozemstvu plaćen manji iznos poreza od najvišeg mogućeg za
uračunavanje, uračunava se stvarno plaćeni porez.
(6) Uračunavanje inozemnog poreza u tuzemni porez
na dohodak obavlja se u godišnjem obračunu poreza na temelju podnesene godišnje
porezne prijave.
2.a Uzimanje u obzir izuzetog dohotka (izuzimanje s progresijom)
Članak 82a.
(1) Dohodak rezidenta koji je prema međunarodnom
ugovoru oporeziv samo u inozemstvu, a koji bi prema tuzemnim propisima
podlijegao oporezivanju u tuzemstvu, ako je tako određeno međunarodnim
ugovorom, uzima se u obzir pri godišnjem obračunu poreza na dohodak i prireza
porezu na dohodak temeljem godišnje porezne prijave koju rezident dobrovoljno
podnese sukladno članku 40. Zakona, odnosno ako sukladno članku 39. stavku
5. Zakona uz
dohodak za koji je obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu i dohodak od
nesamostalnog rada porezni obveznik iskaže i dohodak iz ostalih izvora izčlanka 5. Zakona.
(2) Izuzimanje s progresijom iz stavka 1. ovoga
članka utvrđuje se na slijedeći način:
1. iz razmjera iznosa ukupno obračunanoga
tuzemnog godišnjeg poreza na dohodak (prije popisanih umanjenja poreza) na
ukupni godišnji dohodak rezidenta (uključujući i dohodak iz stavka 1. ovoga
članka prethodno umanjenog za zakonom propisane obvezne doprinose u inozemstvu)
i iznosa ukupno ostvarenog godišnjeg dohotka (u tuzemstvu i inozemstvu),
utvrđuje se prosječna porezna stopa,
2. prosječna porezna stopa iz točke 1. ovoga
stavka primjenjuje se na ukupni godišnji dohodak rezidenta umanjen za dohodak
iz stavka 1. ovoga članka i utvrđuje se godišnja obveza poreza i prireza,
odnosno razlika poreza i prireza za uplatu ili za povrat, pri čemu se ne
uračunava porez plaćen u inozemstvu na dohodak iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Metodu uračunavanja iz članka 82. ovoga
Pravilnika rezident može primijeniti za porez plaćen u inozemstvu iz dohotka
koji prema tuzemnim propisima podliježe oporezivanju u tuzemstvu, kada nije u
primjeni međunarodni ugovor, odnosno kad prema ugovoru dohodak može oporezivati
zemlja izvora i zemlja rezidentnosti te je metoda uračunavanja utvrđena tim
ugovorom kao metoda za izbjegavanje dvostrukog oporezivanja, dok se metoda
izuzimanja s progresijom iz stavaka 1. i 2. ovoga članka primjenjuje kada prema
ugovoru Hrvatska nema pravo oporezivanja ali je zemlji rezidentnosti dana
mogućnost primjene metode izuzimanja s progresijom pri obračunu tuzemnog
poreza.
3. Porezne prijave
3.1. Prijava dohotka od zajedničke djelatnosti
Članak 83.
(1) Nakon isteka kalendarske godine nositelj
zajedničke djelatnosti, odnosno zajedničke imovine i imovinskih prava sastavlja
prijavu dohotka od zajedničke djelatnosti i dostavlja je ispostavi Porezne
uprave nadležnoj prema svome prebivalištu ili uobičajenom boravištu u skladu s
odredbama članka 34. stavka
7. Zakona.
(2) Prijava dohotka od zajedničke djelatnosti
podnosi se prije godišnjih poreznih prijava iz članaka 39. do 43.
Zakona, a najkasnije do
kraja siječnja tekuće godine za proteklu godinu.
(3) Prijava dohotka od zajedničke djelatnosti iz
stavka 1. ovoga članka sadrži sljedeće podatke:
1. naziv i adresu sjedišta zajedničke
djelatnosti,
2. ime i prezime, osobni identifikacijski broj,
mjesto prebivališta ili uobičajenog boravišta i adresu nositelja zajedničke
djelatnosti,
3. ime i prezime, osobni identifikacijski broj,
mjesto prebivališta ili uobičajenog boravišta i adresu svakog supoduzetnika,
4. iznos zajedničkog dohotka/gubitka utvrđenog
na temelju poslovnih knjiga za zajedničku djelatnost u skladu s odredbama članaka 19. do 24.
Zakona, prije dodatnog
umanjenja dohotka prema člancima 56. i57. Zakona ili za zajedničku imovinu i imovinska
prava u skladu s odredbama članka 27. Zakona,
5. iznos dodatnog umanjenja zajedničkog dohotka
ili uvećanja gubitka za plaće novozaposlenih osoba prema članku 56. stavku
1. Zakona,
6. iznos dodatnog umanjenja zajedničkog dohotka ili
uvećanja gubitka za iznos državne potpore za obrazovanje i izobrazbu te za
iznos potpore male vrijednosti za izvođenje praktične nastave i vježbe
naukovanja u sustavu vezanih obrta prema posebnim propisima, a prema članku 56. stavku
6. Zakona,
7. iznos dodatnog umanjenja zajedničkog dohotka
ili uvećanja gubitka za izdatke istraživanja i razvoja prema članku 57. stavku
1. Zakona,
8. iznos dohotka/gubitka od zajedničke
djelatnosti nakon umanjenja prema člancima 56. i 57. Zakona,
9. raspodjelu zajedničkog dohotka na
supoduzetnike prema postotku udjela svakog supoduzetnika u zajedničkom dohotku,
iznosu udjela svakog supoduzetnika u zajedničkom dohotku/gubitku, uvećanja i
umanjenja udjela u zajedničkom dohotku prema članku 49. stavcima
6. do 8. ovoga Pravilnika,
ukupan iznos dijela zajedničkog dohotka/gubitka koji pripada svakom
supoduzetniku, te osobni identifikacijski broj svakog supoduzetnika,
10. popis priloga uz zajedničku poreznu prijavu.
(4) Prijava dohotka od zajedničke djelatnosti
sadrži i podatke o korištenju olakšica, oslobođenja i drugog, i to iznos:
1. porezno priznatih izdataka po osnovi
reprezentacije (članak 22. stavak
1. točka 1. Zakona),
2. primljenih iznosa koji se ne smatraju
primicima po osnovi djelatnosti umjetnika od kojih se dohodak utvrđuje na način
propisan za samostalnu djelatnost iz članaka 19. do 24. Zakona (članak 24.
stavak 2. ovoga Pravilnika i članak 20. Zakona o
pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva),
3. neoporezivih primitaka po osnovi djelatnosti
umjetnika od kojih se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalnu
djelatnost iz članaka 19. do 24. Zakona (članak 46. stavak
5. ovoga Pravilnika ičlanak 22. Zakona o
pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva) za umjetničko djelo,
(5) Poreznoj prijavi od zajedničkog dohotka
nositelj zajedničke djelatnosti obvezno prilaže i obračun zajedničkog dohotka
odnosno učinaka propisanih oslobođenja i olakšica. Obračun se sastavlja na
način da se iznos zajedničkog dohotka iz stavka 3. točka 4. ovoga Pravilnika
uveća za iznos iskorištenih olakšica i oslobođenja iz stavka 3. točaka 5. do 7.
ovoga članka i iz stavka 4. ovoga članka.
(6) Prijavi dohotka od zajedničke djelatnosti
treba priložiti:
1. ugovore i isprave o zajedničkoj djelatnosti i
odnosima između supoduzetnika međusobno i zajedničke djelatnosti i
supoduzetnika, ako se oni već ne nalaze u nadležnoj ispostavi Porezne uprave,
2. ugovore i isprave o otuđenju zajedničke
djelatnosti ili dijelova zajedničke djelatnosti, ako se djelatnost ne
nastavlja,
3. pregled poslovnih primitaka i izdataka ako se
ne vode poslovne knjige (dohodak od zajedničke imovine i imovinskih prava),
4. preslik popisa dugotrajne imovine,
5. isprave na temelju kojih su korištene porezne
olakšice (ugovori i preslici naloga o primljenim iznosima),
6. izvadak iz poslovnih knjiga s podacima o
ukupnim primicima i ukupnim izdacima, pri čemu se posebno iskazuju podaci o
iznosu otpisa te reprezentacije, a i podatak o broju zaposlenih sa stanjem na
dan 31. prosinca,
7. evidenciju o primljenim državnim potporama i
poticajima za nabavu dugotrajne imovine i iznosima obračunate amortizacije,
8. dokumentaciju iz članka 24. stavka
9. ovoga Pravilnika.
(7) Prijavu dohotka od zajedničke djelatnosti
potpisuju svi supoduzetnici, odnosno nositelj zajedničke djelatnosti ako je za
to ovlašten ugovorom ili drugim ispravama o zajedničkoj djelatnosti.
(8) »Prijava dohotka od zajedničke djelatnosti
za ____ godinu«– Obrazac DOH – Z, sastavni je dio ovoga Pravilnika.
3.2. Godišnja porezna prijava
3.2.1. Podnošenje godišnje porezne prijave
Članak 84.
(1) Porez na dohodak utvrđuje se konačno na temelju godišnje
porezne prijave koju je porezni obveznik dužan podnijeti ispostavi Porezne
uprave nadležnoj prema svome prebivalištu ili uobičajenom boravištu.
Nerezidenti podnose godišnju poreznu prijavu ispostavi područnog ureda Porezne
uprave koja je mjesno nadležna prema sjedištu isplatitelja primitaka ili većeg
dijela njegove imovine odnosno prema mjestu u kojem je pretežno obavljao
djelatnost ili mjestu u kojemu su se koristila imovinska prava od kojih je ostvario
dohodak.
(2) Godišnja porezna prijava propisanog oblika i sadržaja, prema članku 42. stavku 2. Zakona,
podnosi se do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu.
(3) Rezidenti podnose godišnju poreznu prijavu za dohodak ostvaren u tuzemstvu
i inozemstvu, a nerezidenti samo za dohodak ostvaren u tuzemstvu.
(4) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, porezni obveznici iz članka 39. i 40. Zakona i članka 85. i 86. ovoga Pravilnika na koje se primjenjuje poseban postupak iz članka 43.a. Zakona i članka 89.b ovoga Pravilnika ne podnose godišnju poreznu prijavu do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu već tu obvezu preuzima Porezna uprava.
3.2.2. Obvezno podnošenje godišnje porezne prijave
Članak 85.
(1) Godišnju poreznu prijavu obvezno podnosi porezni obveznik
ako u poreznom razdoblju ostvari:
1. dohodak od nesamostalnog rada iz članka 14. Zakona kod
dva ili više poslodavaca, isplatitelja plaće i/ili mirovine istodobno u
tijeku istog mjeseca poreznog razdoblja (članak 39. stavak 1. točka 1. Zakona),
i/ili
2. dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona i
djelatnosti po osnovi kojih se dohodak utvrđuje i oporezuje na način propisan
za samostalne djelatnosti prema člancima 19. do 24. Zakona(članak 39. stavak 1. točka 2. Zakona),
i/ili
3. dohodak iz članka 39. stavka 1. Zakona koji
rezident ostvari izravno iz inozemstva i/ili dohodak izčlanka 5. Zakona koji
rezident ostvari izravno iz inozemstva pri čemu predujmovi poreza na dohodak od
tog dohotka nisu u tuzemstvu plaćeni i/ili su u tuzemstvu plaćeni u iznosu
manjem od iznosa koji bi se obračunao prema odredbama Zakona (članak 39. stavak 2. Zakona),
i/ili
4. dohodak iz članka 5. Zakona za
koji je Porezna uprava zatražila da porezni obveznik naknadno plati porez na
dohodak, koji je, prema odredbama Zakona, bio obvezan platiti (članak 39. stavak 3. Zakona),
i/ili
5. dohodak iz članka 5. Zakona ako
poslodavac, isplatitelj primitka ili sam porezni obveznik nije obračunao,
obustavio i uplatio predujam poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak na
način propisan Zakonom (članak 39. stavak 4. Zakona)
i ovim Pravilnikom.
6. dohodak od nesamostalnog rada koji, prema posebnom zakonu, ostvare članovi
posade broda u međunarodnoj plovidbi koji su rezidenti.
(2) Porezni obveznik koji je prema članku 39. Zakona i
stavku 1. ovoga članka obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu, obvezan je u
godišnjoj poreznoj prijavi iskazati dohodak za koji je obvezan podnijeti
godišnju poreznu prijavu i dohodak od nesamostalnog rada iz članka 14. Zakona, osim
dohotka od nesamostalnog rada koji ostvare rezidenti članovi posade broda u
međunarodnoj plovidbi, a koji sukladno posebnom zakonu ne podliježe
oporezivanju i dohotka od nesamostalnog rada koji rezident ostvari izravno iz
inozemstva, a koji Republika Hrvatska sukladno ugovoru o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja izuzima od oporezivanja. Ako uz dohodak za koji je
obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu i dohodak od nesamostalnog rada
porezni obveznik iskaže i dohodak iz ostalih izvora iz članka 5. Zakona,
obvezan je iskazati ukupno ostvareni dohodak u poreznom razdoblju, a prema
članku 5. Zakona, osim dohotka iz članka 41. Zakona za
koji je propisano da se godišnja porezna prijava ne može podnijeti i dohotka
koji ne podliježe oporezivanju.
(3) Obvezu podnošenja godišnje porezne prijave prema stavku 1. točki 3. ovoga
članka imaju i rezidenti izaslani na rad u inozemstvo po nalogu tuzemnog
poslodavca u inozemna društva za rad u tim društvima, ako u tuzemstvu nije
plaćen predujam poreza na dohodak.
(4) Iznimno od stavka 1. točke 1. ovoga članka, porezni obveznik iz članka 61. stavka 18. ovoga
Pravilnika nije obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu za
ostvarene primitke od nesamostalnog rada (mirovine) iz članka 14. stavka 2.
Zakona i članka 12. stavka 1. ovoga
Pravilnika kod dva ili više isplatitelja istodobno, uz uvjet da
u poreznom razdoblju ne ostvari ukupni godišnji primitak po toj osnovi od svih
isplatitelja u ukupnom iznosu većem od iznosa osobnog odbitka iz članka 36. stavka 1. i 2. Zakona,
na koji ima pravo temeljem porezne kartice, te da pored mirovine iz članka 14. stavka 2. Zakonane
ostvaruje druge primitke od nesamostalnog rada iz članka 14. stavka 1. i 3.
Zakona.
(5) Iznimno od stavka 1. točke 1. i 3. ovoga članka, porezni obveznik koji ostvari dohodak izravno iz inozemstva, a koji Republika Hrvatska sukladno ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja izuzima od oporezivanja, nije obvezan po toj osnovi podnijeti godišnju poreznu prijavu niti je obvezan iskazati taj dohodak u godišnjoj poreznoj prijavi. Ako uz dohodak za koji je obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu i dohodak od nesamostalnog rada porezni obveznik iskaže i dohodak iz ostalih izvora izčlanka 5. Zakona, obvezan je iskazati ukupno ostvareni dohodak u poreznom razdoblju, a prema članku 5. Zakona, uključujući i dohodak iz inozemstva koji bi bio oporeziv da Republika Hrvatska sukladno ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ne izuzima taj dohodak od oporezivanja, osim dohotka iz članka 41. Zakona za koji je propisano da se godišnja porezna prijava ne može podnijeti i dohotka koji ne podliježe oporezivanju.
3.2.3. Porezni obveznici koji nisu obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu
Članak 86.
(1) Godišnju poreznu prijavu nije obvezan
podnijeti porezni obveznik ako u poreznom razdoblju ostvari dohodak iz članka 40. stavka
1. Zakona, a pod
uvjetom da nije obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu prema članku 39. Zakona.
(2) U skladu s člankom 40. stavkom 2. Zakona,
porezni obveznik koji nije obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu, može
istu podnijeti po osnovi ostvarenog dohotka radi ostvarivanja prava na:
1. korištenje osobnog odbitka iz članka 36. i članka 54. Zakona,
2. ravnomjerno godišnje oporezivanje odnosno
godišnje izravnanje porezne osnovice,
3. korištenje stvarno nastalih izdataka pri
utvrđivanju dohotka od imovinskih prava prema članku 27. stavku
4. Zakona,
4. druga prava propisana zakonima.
(3) Poreznim obveznicima iz stavka 1. ovoga
članka, koji ostvaruju drugi dohodak iz članka 32. Zakona ili obavljaju samostalnu djelatnost
umjetnika iz članka 18. stavka
2. točke 4. Zakona od
koje se dohodak utvrđuje kao drugi dohodak prema članku 32. Zakona, ne mogu se
u godišnjem obračunu poreza pri podnošenju godišnje porezne prijave priznati
izdaci odnosno neoporezivi dio naknade u visini:
1. 30% prema članku 32. stavku 5. Zakona,
2. 25% neoporezivih primitaka umjetnika prema članku 46. stavku
5. ovoga Pravilnika i članku 22. Zakona o
pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva,
ako nisu iskorišteni u tijeku poreznog razdoblja
pri plaćanju predujma poreza na dohodak.
(4) Izdaci odnosno neoporezivi dio naknade iz
stavka 3. ovoga članka, mogu se priznati poreznim obveznicima u tijeku poreznog
razdoblja pri isplati primitka i plaćanju predujma poreza na dohodak od drugog
dohotka, pod uvjetima i na način propisan člankom 48. Zakona i člankom 75. ovoga
Pravilnika.
(5) Ako porezni obveznik podnese godišnju
poreznu prijavu radi ostvarivanja prava iz stavka 2. ovoga članka, obvezan je u
godišnjoj poreznoj prijavi iskazati ukupno ostvareni dohodak u poreznom
razdoblju prema članku 5. ovoga
Zakona, osim dohotka za
koji je propisano da se godišnja porezna prijava ne može podnijeti u skladu s člankom 41. Zakona.
3.2.4. Sadržaj godišnje porezne prijave
Članak 87.
(1) Godišnju poreznu prijavu obvezno podnose
porezni obveznici iz članka 39. Zakona, a mogu je podnijeti porezni obveznici
iz članka 40. Zakona.
(2) Godišnja porezna prijava poreza na dohodak
podnosi se na Obrascu DOH, osim ako se na porezne obveznike ne primjenjuje
poseban postupak iz članka 43.a Zakona. Ako je porezno razdoblje, u skladu sčlankom 7. Zakona, kraće od kalendarske godine, u Obrascu
DOH odnosno u privremenom poreznom rješenju iz članka 43.a
Zakona navodi se porezno razdoblje od (dan i mjesec) do (dan i mjesec).
3.2.4.1. Sadržaj godišnje porezne prijave – Obrazac DOH
Članak 88.
(1) Godišnja porezna prijava – Obrazac DOH sadrži:
1. opće podatke o poreznom obvezniku i podatke o uzdržavanim članovima uže
obitelji poreznog obveznika,
2. podatke o uvećanju osobnog odbitka koji se priznaje po osnovi danih
darovanja,
3. podatke o dohotku i plaćenom predujmu poreza na dohodak i prirezu porezu na
dohodak od:
3.1. nesamostalnog rada iz članka 13. Zakona,
3.2. samostalne djelatnosti iz članka 19. Zakona,
3.3. imovine i imovinskih prava iz članka 27. Zakona,
3.4. kapitala iz članka 30. Zakona,
3.5. osiguranja iz članka 31. Zakona,
3.6. drugih primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak iz članka 32. Zakona,
4. podatke o inozemnom dohotku i uplaćenom inozemnom porezu,
5. podatke o ukupnom dohotku i ukupno uplaćenom predujmu poreza i prireza,
6. podatke o korištenim olakšicama, poticajima i oslobođenjima u poreznom
razdoblju odnosno razdoblju za koje porezni obveznik podnosi godišnju poreznu
prijavu,
7. dio za ispis priloga uz godišnju poreznu prijavu,
8. dio za napomene poreznog obveznika,
9. prilog UPO na temelju kojega se utvrđuje godišnji porez i prirez i razlike,
a koji porezni obveznici mogu, ali nisu obvezni sastavljati i dostavljati.
(2) U godišnju poreznu prijavu – Obrazac DOH upisuju se:
1. podaci o Područnom uredu i nadležnoj ispostavi Porezne uprave,
2. pod 1. opći podaci o poreznom obvezniku:
2.1. pod 1.1. ime i prezime i ime roditelja,
2.2. pod 1.2. adresa prebivališta ili uobičajenog boravišta (mjesto, ulica i
kućni broj),
2.3. pod 1.3. osobni identifikacijski broj,
2.4. pod 1.4. podatak o statusu umirovljenika i razdoblju umirovljenja u
poreznom razdoblju,
2.5. pod 1.5. podatak o prebivalištu na potpomognutim područjima i području
Grada Vukovara kao P1 – potpomognuta područja jedinica lokalne samouprave
razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti i za područje Grada Vukovara i
P2 – potpomognuta područja jedinica lokalne samouprave razvrstanih u II.
skupinu po stupnju razvijenosti, na kojima su propisane olakšice,
2.6. pod 1.6. podaci o promjenama prebivališta ili uobičajenog boravišta u
tuzemstvu ili inozemstvu tijekom godine, a ako se radi o potpomognutim
područjima jedinica lokalne samouprave i području Grada Vukovara na kojima su
propisane olakšice i odgovarajuću oznaku tih područja (kao P1 i P2),
2.7. pod 1.7. podaci o invalidnosti uključujući i podatke o invalidnosti
hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata, promjene u svezi s
invalidnosti, oznaka invalidnosti i to kao I za primjenu faktora osobnog
odbitka iz članka 36. stavka 2. točke 3. Zakona ili
kao I* za primjenu faktora osobnog odbitka iz članka 36. stavka 2. točke 4.
Zakona te postotak invalidnosti utvrđen rješenjem ako se radi o hrvatskom
ratnom vojnom invalidu iz Domovinskog rata,
2.8. pod 1.8. broj računa otvoren kod banke i naziv te banke. Porezni obveznici
obvezni su popuniti dio pod 1.8. koji se odnosi se na broj tekućeg ili
žiroračuna koji je otvoren kod banke, ako po godišnjoj poreznoj prijavi žele
iskoristiti pravo na povrat putem predujma više plaćenog poreza i prireza,
2.9. pod 1.9. podaci o opunomoćeniku ili poreznom savjetniku – ime i prezime
ili naziv, mjesto prebivališta ili uobičajenog boravišta odnosno sjedišta,
adresa, te osobni identifikacijski broj,
3. pod 2. podaci o uzdržavanim članovima uže obitelji – ime i prezime,
srodstvo, osobni identifikacijski broj, podatak o prebivalištu i boravku na
potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave i području Grada Vukovara
za koje su propisane olakšice, podatak o invalidnosti kao I ili I* i razdoblje
korištenja osobnog odbitka tijekom godine te podatak o osobnom
identifikacijskom broju fizičkih osoba s kojima porezni obveznik dijeli osobni
odbitak, a i postotak podjele koji pripada tim fizičkim osobama,
4. pod 3. podaci o uvećanju osobnog odbitka prema članku 36. stavcima od 10. do
12. Zakona i to za:
4.1. pod 3.1. plaćene doprinose za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu,
4.2. pod 3.2. dana darovanja,
4.3. pod 3.3. ukupni iznos uvećanja osobnog odbitka iskazan pod 3.1. i 3.2.,
5. pod 4. podaci o dohotku po izvorima i uplaćenim predujmovima poreza i
prireza u godišnjem iznosu u kunama i lipama,
6. pod 4.1. podaci o dohotku od nesamostalnog rada (plaći i mirovini),
7. pod 4.1.1. podaci o primicima od nesamostalnog rada (plaći) iz članka 14. stavka 1. Zakona i
članka 14. stavka 3. Zakona i izdacima, odnosno uplaćenim obveznim doprinosima
za mirovinsko osiguranje iz plaće, dohotku od nesamostalnog rada i uplaćenom
predujmu poreza na dohodak i prireza, prema podacima iz obrazaca IP. Pod 4.1.1.
podatke o primicima od nesamostalnog rada (plaći) i propisanim izdacima
(uplaćenim doprinosima za obvezno osiguranje prema posebnim propisima) te
dohotku od nesamostalnog rada, iskazuju i porezni obveznici rezidenti koji su
primitke od nesamostalnog rada ostvarili kao članovi posade broda u
međunarodnoj plovidbi, ako su u poreznom razdoblju za koje podnose poreznu
prijavu iz toga dohotka, u skladu s posebnim zakonom, obvezni platiti porez na
dohodak po toj osnovi. U tom slučaju u stupcu 3 iskazuju iznos primitka od
nesamostalnog rada koji su po toj osnovi ostvarili u poreznom razdoblju, koji
je prethodno umanjen za ukupni iznos pomorskog dodatka iz članka 13. stavak 2. točka 18. ovoga
Pravilnika. Podatke o ostvarenom dohotku od nesamostalnog rada ne
iskazuju članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi koji su rezidenti ako, u
skladu s posebnim zakonom, nisu iz toga dohotka u poreznom razdoblju obvezni
platiti porez na dohodak,
8. pod 4.1.2. podaci o osobnom identifikacijskom broju isplatitelja i razdoblju
ostvarivanja dohotka, primicima od mirovina, izdacima kojima se smatraju
uplaćeni dodatni doprinosi za zdravstveno osiguranje iz mirovine, ostvarenom
dohotku i uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza, prema obrascima IP i
potvrdama isplatitelja,
9. pod 4.1.3. podaci o ukupnom dohotku od nesamostalnog rada i ukupno uplaćenom
predujmu poreza na dohodak i prireza,
10. pod 4.1.4. podaci o ostvarenom dohotku od nesamostalnog rada (plaće odnosno
mirovine) na koji se ne plaća porez na dohodak razmjerno stupnju invalidnosti
hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata. Iskazuju se podaci o
stupnju invalidnosti, iznosu dohotka ili dijela dohotka od nesamostalnog rada
na koji se ne plaća porez na dohodak razmjerno stupnju invalidnosti i udjelu
tog dohotka od nesamostalnog rada (plaće i/ili mirovine) u sveukupnom dohotku,
u postotku. Navedeni udio je osnova za utvrđivanje dijela ukupne godišnje
obveze poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak koja se može umanjiti
prema članku 53. stavku 1. Zakona.
11. pod 4.2. podaci o dohotku od samostalne djelatnosti i uplaćenom predujmu
poreza na dohodak i prireza – »Dio SD«. Porezni obveznici obvezno upisuju svoj
osobni identifikacijski broj.
12. pod 4.2.1. podaci o ostvarenom dohotku/gubitku u tekućoj godini od obrta i
s obrtom izjednačenih djelatnosti, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i
šumarstva i djelatnosti od koje se dohodak utvrđuje na način propisan za
samostalnu djelatnost prema člancima 19. do 24. Zakona,
prije umanjenja dohotka ili uvećanja gubitka za olakšice iz članka 56. i članka 57. Zakona i
to za obveznika pojedinca, podaci o umanjenju dohotka ili uvećanju gubitka
pojedinca za olakšice iz članka 56. i članka 57. Zakona, podaci o ostvarenom
dohotku/gubitku od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, slobodnih
zanimanja, poljoprivrede i šumarstva i djelatnosti od koje se dohodak utvrđuje
na način propisan za samostalnu djelatnost prema članku 19. do 24. Zakona za
obveznika supoduzetnika, podaci o gubitku u tekućoj godini ostvarenom od
samostalne djelatnosti nakon propisanih umanjenja, podaci o dohotku od
samostalne djelatnosti nakon propisanih umanjenja i podaci o uplaćenom predujmu
poreza i prireza. Podaci se iskazuju prema priloženom izvatku (pregledu) iz
poslovnih knjiga. Podatke pod 4.2.1. ne iskazuju porezni obveznici čiji se
dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona paušalno oporezuje na
način propisan člankom 44. Zakona,
13. pod 4.2.2. podatak o iznosu prenesenog gubitka za koji se umanjuje dohodak
iz tekuće godine,
14. pod 4.2.3. podatak o ukupnom dohotku od samostalne djelatnosti kao razlika
između 4.2.1. i 4.2.2. i uplaćenom predujmu poreza i prireza,
15. pod 4.2.4. podatak o predujmu poreza na dohodak za sljedeće obračunsko razdoblje,
16. pod 4.2.5. podaci o iznosima za dodatno umanjenje dohotka ili uvećanje
gubitka pojedinca od samostalne djelatnosti, i to:
16.1. pod 4.2.5. r.br. 1. za plaće novozaposlenih osoba,
16.2. pod 4.2.5. r.br. 2. za državne potpore za iznos potpore male vrijednosti
za izvođenje praktične nastave i vježbe naukovanja u sustavu vezanih obrta
prema posebnim propisima,
16.3. pod 4.2.5. r.br. 3. za iznos državne potpore za obrazovanje i izobrazbu
prema posebnim propisima,
16.4. pod 4.2.5. r.br. 4. za izdatke za istraživanje i razvoj,
16.5. pod ukupno 4.2.5. ukupni iznos za dodatno umanjenje dohotka ili uvećanje
gubitka,
17. pod 4.2.6. podaci o prenesenom gubitku prema godinama njegovog nastanka,
umanjenju gubitka u tekućoj godini, iznosu gubitka u tekućoj godini i gubitku
za prijenos,
18. pod 4.2.7. podaci o dohotku od samostalne djelatnosti ostvarenom na
potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave i području Grada Vukovara
za koji su propisane olakšice iz članka 55. Zakona. Iskazuje se iznos dohotka
ostvaren na tim područjima umanjen za dodatna umanjenja iz članka 56. i članka
57. Zakona korištena na tim područjima i umanjen za možebitni preneseni gubitak
ostvaren na tim područjima u prethodnim poreznim razdobljima. Izračunava se
udio iskazanog dohotka u sveukupnom dohotku, u postotku. Navedeni udio je osnova
za utvrđivanje dijela ukupne godišnje obveze poreza na dohodak i prireza porezu
na dohodak koja se može umanjiti prema članku 55. Zakona.
19. pod 4.2.8. obveza doprinosa po osnovi obavljanja
druge djelatnosti prema članku 187. Zakona o doprinosima:
19.1. pod 4.2.8. r.br. 1. razdoblje obavljanja samostalne djelatnosti – upisuju
se podaci o razdoblju u kojem je obveznik doprinosa obavljao samostalnu
djelatnost,
19.2. pod 4.2.8. r.br. 2. razdoblje obavljanje druge djelatnosti – upisuju se
podaci o razdoblju u kojem je obveznik doprinosa samostalnu djelatnost obavljao
istodobno uz osiguranje po osnovi radnog odnosa ili po bilo kojoj od osnova
obveznih osiguranja,
19.3 pod 4.2.8. r.br. 3. broj mjeseci obavljanja samostalne djelatnosti –
računa se svaki puni mjesec u kojemu je obveznik doprinosa obavljao samostalnu
djelatnost uvećan za posljednji mjesec, bez obzira na broj dana obavljanja samostalne
djelatnosti u tom mjesecu te bez umanjenja za mjesece u kojima je djelatnost
privremeno obustavljena i mjesece u kojima je korišteno pravo na privremenu
nesposobnost za rad,
19.4. pod 4.2.8. r.br. 4. broj mjeseci obavljanja druge djelatnosti – računa se
svaki puni mjesec druge djelatnosti uvećan za posljednji mjesec, bez obzira na
broj dana obavljanja druge djelatnosti u tom mjesecu te bez umanjenja za
mjesece u kojima je djelatnost privremeno obustavljena i mjesece u kojima je
korišteno pravo na privremenu nesposobnost za rad,
19.5. pod 4.2.8. r.br. 5. iznos dohotka – dohodak ostvaren u poreznom razdoblju
– razlika između poslovnih primitaka i izdataka, prije umanjenja dohotka za
preneseni gubitak i ostalih umanjenja dohotka, prema Zakonu i posebnim
propisima,
19.6. pod 4.2.8. r.br. 6. iznos dohotka od druge djelatnosti – upisuje se iznos
dohotka razmjeran broju mjeseci obavljanja druge djelatnosti u odnosu na broj
mjeseci obavljanja samostalne djelatnosti,
19.7. pod 4.2.8. r.br. 7. iznos najviše osnovice za mjesece obavljanja druge
djelatnosti – upisuje se dio propisane najviše godišnje osnovice za obveznika
doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti od koje utvrđuje dohodak za
godinu za koju se obveza utvrđuje razmjeran broju mjeseci obavljanja druge
djelatnosti,
19.8. pod 4.2.8. r.br. 8. iznos osnovice za obračun doprinosa – upisuje se
iznos dohotka od druge djelatnosti (r.br. 6.) ako je jednak ili manji od iznosa
najviše osnovice za mjesece obavljanja druge djelatnosti (r.br. 7.), a ako je
veći upisuje se iznos najviše osnovice za mjesece obavljanje druge djelatnosti
(r.br. 7.),
19.9. pod 4.2.8. r.br. 9. iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju
generacijske solidarnosti – upisuje se umnožak iznosa osnovice za obračun
doprinosa (r.br. 8.) i stope za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje na
temelju generacijske solidarnosti propisane člankom 13. Zakona o doprinosima,
19.10. pod 4.2.8. r.br. 10. iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju
individualne kapitalizirane štednje – upisuje se umnožak iznosa osnovice za
obračun doprinosa (r.br. 8.) i stope za obračun doprinosa za mirovinsko
osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje propisane člankom 17.
Zakona o doprinosima,
19.11. pod 4.2.8. r.br. 11. iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje – upisuje
se umnožak iznosa osnovice za obračun doprinosa (r.br. 8.) i stope za obračun
doprinosa za zdravstveno osiguranje propisane člankom 14. Zakona o doprinosima.
20. pod 4.3. podaci o ostvarenim primicima od imovine i imovinskih prava te
posebnih vrsta imovine, ostvarenom dohotku i ukupno uplaćenom predujmu poreza
na dohodak i prireza, prema pregledu primitaka i izdataka računima i potvrdama
isplatitelja i rješenju. Podatke pod 4.3. ne iskazuju porezni obveznici čiji se
dohodak od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i
organiziranja kampova paušalno oporezuje na način propisan člankom 44. Zakona ili
se dohodak po toj osnovi utvrđuje na način propisan za samostalne djelatnosti
te se popunjavaju podaci pod 4.2.,
21. pod 4.4. podaci o dohotku od kapitala – osobnom identifikacijskom broju
isplatitelja, primitku odnosno dohotku od kapitala i uplaćenom porezu na
dohodak i prirezu, . pod 4.4. podaci o dohotku od kapitala – osobnom
identifikacijskom broju isplatitelja, primitku odnosno dohotku od kapitala i
uplaćenom porezu na dohodak i prirezu,
22. pod 4.4.1. podaci o ostvarenim primicima od dividendi i udjela u dobiti na
temelju udjela u kapitalu, ostvarenom oporezivom dohotku i uplaćenom predujmu
poreza na dohodak i prireza, prema potvrdama isplatitelja,
23. pod 4.4.2. podaci o ostvarenim primicima odnosno dohotku od kamata i
uplaćenom predujmu poreza i prireza prema potvrdama isplatitelja,
24. pod 4.4.3. podaci o primicima odnosno dohotku od izuzimanja članova
trgovačkih društava te izuzimanja fizičkih osoba koje po osnovi samostalne
djelatnosti utvrđuju dobit i uplaćenom predujmu poreza i prireza, prema
potvrdama isplatitelja,
25. pod 4.4.4. podaci o ostvarenim primicima odnosno dohotku po osnovi dodjele
ili opcijske kupnje vlastitih dionica trgovačkih društava i uplaćenom predujmu
poreza i prireza, prema potvrdama isplatitelja,
26. pod 4.4.5. podaci o ostvarenim primicima odnosno dohotku od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka i uplaćenom predujmu poreza i prireza, prema potvrdama isplatitelja,
27. pod 4.4.5. podaci o ukupnom dohotku od kapitala i ukupno uplaćenom predujmu
poreza na dohodak i prireza,
28. pod 4.5. podaci o dohotku od osiguranja – osobnom identifikacijskom broju
isplatitelja, primicima odnosno dohotku od osiguranja, i uplaćenom predujmu
poreza na dohodak i prireza, prema potvrdama isplatitelja,
29. pod 4.6. podaci o drugom dohotku – ostvarenim primicima po osnovi kojih se
utvrđuje drugi dohodak prema članku 32. Zakona, i to
prema izvorima dohotka, izdacima koji se priznaju u Zakonom propisanom postotku
od ostvarenih primitaka, izdacima po osnovi uplaćenih doprinosa za obvezna
osiguranja iz primitaka po posebnim propisima, ostvarenom dohotku i
uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza, prema potvrdama
isplatitelja,
30. pod 4.7. podaci o dohotku kojeg je rezident ostvario u poreznom razdoblju u
inozemstvu (bez obzira može li taj dohodak Republika Hrvatska oporezivati ili
ne), inozemnom porezu i predujmu poreza plaćenog u tuzemstvu. Mogućnost
oporezivanja odnosno primjene odgovarajuće porezne stope, primjenu metode
uračunavanja ili izuzimanja s progresijom, utvrđuje nadležna ispostava Porezne
uprave na temelju iskazanih podataka o primitku koji je izvor ostvarenog dohotka
iz . pod 4.7. podaci o dohotku kojeg je rezident ostvario u poreznom razdoblju
u inozemstvu (bez obzira može li taj dohodak Republika Hrvatska oporezivati ili
ne), inozemnom porezu i predujmu poreza plaćenog u tuzemstvu. Mogućnost
oporezivanja odnosno primjene odgovarajuće porezne stope, primjenu metode
uračunavanja ili izuzimanja s progresijom, utvrđuje nadležna ispostava Porezne
uprave na temelju iskazanih podataka o primitku koji je izvor ostvarenog
dohotka iz članka 5. Zakona, u
skladu s ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i međunarodnim
ugovorima. Iskazuju se podaci o izvoru dohotka sukladno članku 5. Zakona, državi
u kojoj je ostvaren, iznosu inozemnog dohotka (umanjenom za uplaćene obvezne
doprinose), iznosu uplaćenog inozemnog poreza i uplaćenom predujmu poreza na
dohodak i prireza porezu na dohodak u tuzemstvu. Podaci se popunjavaju prema
potvrdama inozemnih isplatitelja, inozemnih poreznih tijela i propisanim
evidencijama i izvješćima samog poreznog obveznika,
31. pod 5. podaci o sveukupnom iskazanom dohotku i uplaćenom predujmu poreza i
prireza u poreznom razdoblju (kalendarskoj godini) za koje je godišnja porezna
prijava podnesena, . pod 5. podaci o sveukupnom iskazanom dohotku i uplaćenom
predujmu poreza i prireza u poreznom razdoblju (kalendarskoj godini) za koje je
godišnja porezna prijava podnesena,
32. pod 6. podaci o iskorištenim olakšicama, oslobođenjima i poticajima te
određenim izdacima: . pod 6. podaci o iskorištenim olakšicama, oslobođenjima i
poticajima te određenim izdacima:
32.1. pod 6. r.br. 1. iznos primljenih iznosa koji se ne smatraju primicima od
obavljanja samostalne djelatnosti umjetnika od kojih se dohodak utvrđuje na
način propisan za samostalnu djelatnost iz .1. pod 6. r.br. 1. iznos primljenih
iznosa koji se ne smatraju primicima od obavljanja samostalne djelatnosti
umjetnika od kojih se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalnu
djelatnost iz članka 17. do 24. Zakona (članak 20. Zakona o pravima
samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva i članak 24. stavak 2. ovoga
Pravilnika),
32.2. pod 6. r.br. 2. iznos neoporezivih primitaka od obavljanja samostalne
djelatnosti umjetnika od kojih se dohodak utvrđuje na način propisan za
samostalnu djelatnost iz članka 17. do 24. Zakona ili se
utvrđuje drugi dohodak (članak 22. Zakona o pravima
samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva i članak 46. stavak 6. ovoga Pravilnika)
za umjetničko djelo,
32.3. pod 6. r.br. 3. iznos porezno priznatih izdataka reprezentacije (.3. pod
6. r.br. 3. iznos porezno priznatih izdataka reprezentacije (članak 22. stavak 1. točka 1. Zakona),
32.4. pod 6. r.br. 4. iznos razlike uvećanoga osobnog odbitka prema .4. pod 6.
r.br. 4. iznos razlike uvećanoga osobnog odbitka prema članku 54. Zakona u
odnosu na osobni odbitak prema članku 36. stavcima 1. i 2. Zakona,
32.5. pod 6. r.br. 5. iznos manje uplaćenog poreza i prireza iz primitaka od
nesamostalnog rada koje su ostvarili hrvatski ratni vojni invalidi iz
Domovinskog rata (.5. pod 6. r.br. 5. iznos manje uplaćenog poreza i prireza iz
primitaka od nesamostalnog rada koje su ostvarili hrvatski ratni vojni invalidi
iz Domovinskog rata (članak 53. stavak 1. Zakona),
32.6. pod 6. r.br. 6. iznos za koji je umanjen porez na dohodak ostvaren od
samostalnih djelatnosti na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave
i području Grada Vukovara za koje su propisane olakšice (.6. pod 6. r.br. 6.
iznos za koji je umanjen porez na dohodak ostvaren od samostalnih djelatnosti
na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave i području Grada
Vukovara za koje su propisane olakšice (članak 55. Zakona).
33. pod 7. popis priloženih isprava,
34. pod 8. napomene poreznog obveznika.
(3) Godišnju poreznu prijavu – Obrazac DOH s popunjenim podacima pod 1. (opći
podaci) i pod 6. o iskorištenim olakšicama, oslobođenjima i poticajima te
određenim izdacima, sastavljaju i Poreznoj upravi dostavljaju i oni porezni
obveznici koji su u porezom razdoblju iskoristili propisane olakšice i
oslobođenja iz stavka 2. točke 29. ovoga članka.
(4) Godišnju poreznu prijavu – Obrazac DOH s popunjenim podacima pod 4.2.8. – utvrđivanje obveze doprinosa po osnovi druge djelatnosti, prema članku 187. stavku 1. Zakona o doprinosima popunjava obveznik doprinosa te obveznik obračunavanja i obveznik plaćanja doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti koji od te djelatnosti utvrđuje dohodak iz članka 183. stavka 1. Zakona o doprinosima, a koji je pod 4.2.1. stupac 2 iskazao dohodak.
(5) Porezni obveznik, opunomoćenik ili porezni savjetnik svojeručno potpisuje
obrazac godišnje porezne prijave.
(6) Svi novčani podaci u poreznoj prijavi popunjavaju se u kunama i lipama.
(7) »Prijava poreza na dohodak za –––––– godinu« – Obrazac DOH, sastavni je dio
ovoga Pravilnika.
3.2.4.2. Prilozi uz godišnju poreznu prijavu – Obrazac DOH
Članak 89.
(1) Godišnjoj poreznoj prijavi – Obrascu DOH treba priložiti
sljedeće isprave:
1. za dohodak od nesamostalnog rada iz članka 13. Zakona koji
je u poreznom razdoblju ostvario član posade broda u međunarodnoj plovidbi koji
je rezident, Potvrdu o danima u međunarodnoj plovidbi – Obrazac DPOM,
Evidenciju o primicima od nesamostalnog rada – Obrazac EPOM i propisane isprave
izčlanka 81.a stavka 8. točke 4. ovoga
Pravilnika,
2. za dohodak od samostalne djelatnosti obrta i s obrtom izjednačenih
djelatnosti, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva i dohodak koji se
utvrđuje kao dohodak od samostalne djelatnosti:
2.1. izvadak iz poslovnih knjiga s podacima o ukupnim primicima i ukupnim
izdacima, sve ako izvadak nije priložen uz prijavu o zajedničkom dohotku,
2.2. popis dugotrajne imovine, ako nije priložen uz prijavu o zajedničkom
dohotku,
2.3. ugovore i isprave o otuđenju radnje, poduzeća ili njihovih dijelova, za
poreznog obveznika pojedinca,
2.4. isprave o udjelu u zajedničkom dohotku, ako se već ne nalaze u nadležnoj
ispostavi Porezne uprave,
2.5. evidenciju o primljenim državnim potporama i poticajima za nabavu
dugotrajne imovine i iznosima obračunate amortizacije,
2.6. dokumentaciju iz članka 24. stavka 9. ovoga
Pravilnika.
3. za dohodak od imovinskih prava iz članka 27. stavaka 1. i 4. Zakona,
pregled poslovnih primitaka i izdataka,
4. za dohodak koji su fizičke osobe ostvarile obavljanjem umjetničke i kulturne
djelatnosti koja se oporezuje kao djelatnost slobodnog zanimanja, preslike
naloga ili ugovora o primljenim iznosima u novcu ili u drugim dobrima koja se
prema odredbama članka 20. Zakona o pravima
samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva i članka 24. stavka 2. ovoga
Pravilnika ne oporezuju, temeljem kojih su korištene porezne
olakšice,
5. za neoporezivi dio primitka za isporučeno umjetničko djelo od kojih se
dohodak utvrđuje na način propisan za samostalnu djelatnost iz članaka 19. do 24. Zakona (članak 22. Zakona o pravima
samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva i članak 46. stavak 5. ovoga
Pravilnika), potvrde nadležne strukovne umjetničke udruge ili
ovlaštene agencije o umjetničkom djelu, temeljem kojih su korištene porezne
olakšice,
6. za priznavanje dijela osobnog odbitka po osnovi danih darovanja prema članku 36. stavku 12. Zakona,
preslike naloga o doznaci u novcu i ugovora odnosno potvrda o danim
darovanjima u drugim dobrima i uslugama,
7. za priznavanje dijela osobnog odbitka po osnovi doprinosa za obvezno
zdravstveno osiguranje plaćenih u tuzemstvu prema članku 36. stavcima 10. i 11. Zakona,
preslike naloga o uplati doprinosa,
8. za inozemni dohodak rezidenata dokaz o ostvarenom dohotku i plaćenom porezu
u inozemstvu te isprave iz kojih je vidljiv datum isplate primitka.
(2) Ako bračni ili izvanbračni drug, odnosno životni ili neformalni životni
partner, djeca i drugi uzdržavani članovi uže obitelji rezidenta imaju
prebivalište ili uobičajeno boravište u inozemstvu, tada se uvjeti za korištenje
osobnog odbitka moraju dokazati potvrdama mjerodavnih tijela u inozemstvu. Ove
potvrde moraju sadržavati sljedeće:
1. osobne podatke o bračnom ili izvanbračnom drugu, odnosno životnom ili
neformalnom životnom partneru, djeci i uzdržavanim članovima uže obitelji, uz
naznaku stupnja srodstva,
2. podatke o primicima uzdržavanih osoba iz točke 1. ovoga stavka, na osnovi
kojih se može utvrditi mogu li se smatrati uzdržavanima,
3. rješenja o možebitnoj invalidnosti članova uže obitelji.
(3) Popis dugotrajne imovine, ako je porezni obveznik (podnositelj) korisnik
sustava elektroničkog servisa Porezne uprave ePorezna, obvezno se podnosi
elektroničkim putem u okviru sustava ePorezna na način propisan posebnim
propisima, te tehničkim i ostalim uputama.
Članak 89a
(1) Izvadak iz poslovnih knjiga iz članka 89. stavka 1.
točke 2. podtočke 2.1. ovoga Pravilnika podnosi se na Obrascu P-PPI te obvezno
sadrži sljedeće podatke:
1. pod I. opće podatke o poreznom obvezniku (ime i prezime, adresu prebivališta
ili uobičajenog boravišta, osobni identifikacijski broj)
2. pod II. podatak o iznosu ukupno ostvarenih primitaka i porezu na dodanu
vrijednost sadržanom u primicima te posebno podatke o iznosu ukupno ostvarenih
primitaka:
– u gotovini
– putem žiroračuna
– u naravi
– u svezi otuđenja materijalne i nematerijalne imovine te
– poreznog razdoblja u visini iznosa evidentiranih izdataka nastalih temeljem
amortizacije dugotrajne imovine prema članku 20. stavku 7. Zakona,
3. pod III. podatak o iznosu ukupno ostvarenih izdataka i porezu na dodanu
vrijednost sadržanom u izdacima te posebno podatke o iznosu ukupno ostvarenih
izdataka:
– u gotovini
– putem žiroračuna
– u naravi
– otpisa
– reprezentacije
– u svezi otuđenja materijalne i nematerijalne imovine te
– koji se porezno ne priznaju prema članku 22. Zakona,
4. pod IV. podatak o ukupno ostvarenom dohotku/gubitku,
5. pod V. podatke o:
– broju zaposlenih sa stanjem na dan 31.12.
– razlici između prometa po žiroračunu i primitaka iskazanih pod II.2.:
– pologu utrška koji je iskazan pod II.1.
– primljenim iznosima kredita
– primljenim iznosima zajmova
– primicima po osnovi državnih pomoći, poticaja i potpora namijenjenih za
nabavu dugotrajne imovine koja podliježe amortizaciji
– ostalim posebno nenavedenim primicima.
(2) »Izvadak iz poslovnih knjiga« – Obrazac P-PPI sastavni je dio ovog
Pravilnika.
3.2.5. Poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak
Članak 89b
(1) U skladu s člankom 43.a Zakona porezni obveznici iz
stavka 2. ovoga članka na koje se primjenjuje poseban postupak utvrđivanja
godišnjeg poreza na dohodak nemaju obvezu u roku propisanom člankom 42. Zakona
podnijeti godišnju poreznu prijavu, odnosno Porezna uprava će za te porezne
obveznike, na temelju podataka kojima raspolaže, donijeti privremeno porezno
rješenje kojim će utvrditi razliku poreza na dohodak i prireza porezu na
dohodak za uplatu ili povrat.
(2) Sukladno članku 43.a stavku 1. Zakona, poseban postupak utvrđivanja
godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak primjenjuje se na:
1. porezne obveznike koji prema članku 39. Zakona i članku 85. ovoga Pravilnika
imaju obvezu podnošenja godišnje porezne prijave,
2. porezne obveznike koji prema članku 40. Zakona i članku 86. ovoga Pravilnika
nemaju obvezu podnošenja godišnje porezne prijave.
(3) Iznimno, od stavka 2. ovoga članka, poseban postupak ne primjenjuje se na:
1. porezne obveznike koji ostvare dohodak od samostalne djelatnosti iz članka
18. Zakona i djelatnosti po osnovi kojih se dohodak utvrđuje i oporezuje kao
dohodak od samostalne djelatnosti prema člancima 19. – 24. Zakona,
2. porezne obveznike – članove posade broda u međunarodnoj plovidbi koji
ostvare dohodak od nesamostalnog rada po osnovi rada na brodu u međunarodnoj
plovidbi, a koji su rezidenti, u skladu s člankom 85. stavkom 1. točkom 6. ovog
Pravilnika,
3. porezne obveznike za koje Porezna uprava ne raspolaže podacima o njihovom
ostvarenom dohotku u poreznom razdoblju odnosno porezne obveznike koji su u
poreznom razdoblju ostvarili oporeziv dohodak o kojem poslodavac, isplatitelj
primitka ili sam porezni obveznik nije izvijestio Poreznu upravu u propisanom
roku na propisanom izvješću,
4. porezne obveznike koji prema članku 40. Zakona i članku 86. ovoga Pravilnika
nemaju obvezu podnošenja porezne prijave, a ostvaruju razliku godišnjeg poreza
na dohodak i prireza porezu na dohodak za uplatu ili razlike nema, a nisu
predali zahtjev za priznavanjem prava na porezne olakšice u posebnom postupku u
roku iz članka 42. stavka 2. Zakona čijom bi primjenom ostvarili pravo na
povrat poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
(4) Porezni obveznici iz stavka 3. točke 1., 2. i 3. ovoga članka obvezni su
podnijeti godišnju poreznu prijavu u roku propisanom člankom 42. stavkom 2.
Zakona, a u slučaju iz stavka 3. točke 3. ovoga članka prethodno i propisano
izvješće iz članka 76. stavka 1. ovoga Pravilnika.
(5) Porezni obveznici iz članka 39. i 40. Zakona, osim poreznih obveznika iz
stavka 3. točke 1., 2. i 3. ovoga članka, a za koje Porezna uprava ne raspolaže
podacima bitnim za utvrđivanje prava na umanjenje dohotka (porezni obveznici
koji na poreznoj kartici nemaju upisane podatke o uzdržavanim članovima uže
obitelji i/ili djeci, stupnju i vrsti utvrđene invalidnosti, prebivalištu na
području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u potpomognuta područja prema
posebnom propisu i području Grada Vukovara, te podatke o uvećanju osobnog
odbitka za plaćene doprinose za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu ili dana
darovanja), mogu u roku iz članka 42. stavka 2. Zakona podnijeti nadležnoj
ispostavi Porezne uprave prema prebivalištu odnosno uobičajenom boravištu
poreznog obveznika zahtjev za priznavanje prava u posebnom postupku na Obrascu
ZPP-DOH ako žele iskoristiti prava propisana Zakonom, te istom priložiti
vjerodostojne isprave, u kojem slučaju će se na te porezne obveznike
primijeniti poseban postupak uzimajući u obzir podatke navedene u zahtjevu.
(6) Na način iz stavka 5. ovoga članka mogu postupiti i porezni obveznici koji
žele dio osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i/ili djecu
preraspodijeliti u skladu s člankom 55. stavkom 2. ovoga Pravilnika, te porezni
obveznici – nasljednici koji podnose godišnju poreznu prijavu u ime umrle osobe
i porezni obveznici koji iskazuju inozemni dohodak te uplaćeni porez na dohodak
u inozemstvu.
(7) Na porezne obveznike iz stavka 3. točke 4. ovoga članka, koji u roku iz
članka 42. stavka 2. Zakona podnesu zahtjev za priznavanjem prava u posebnom
postupku na Obrascu ZPP-DOH, primijeniti će se poseban postupak utvrđivanja
godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.
(8) Porezni obveznici koji su ostvarili dohodak u ili iz inozemstva po osnovi
kojeg je plaćen porez u inozemstvu, mogu u roku iz članka 42. stavka 2. Zakona,
podnijeti zahtjev za priznavanjem prava u posebnom postupku te istom priložiti
vjerodostojne isprave u skladu s člankom 82. stavkom 2. ovoga Pravilnika ako
žele da im se taj porez primjenom posebnog postupka uračuna u tuzemnu obvezu
poreza na dohodak, a pod uvjetom da nisu u skladu sa stavkom 3. ovoga članka
izuzeti od primjene posebnog postupka. Na isti način postupaju i porezni
obveznici iz članka 2. stavka 4. ovoga Pravilnika koji nisu obvezni plaćati
predujam poreza na dohodak u tuzemstvu ako sukladno ugovoru o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja koji je u primjeni po osnovi primitka ostvarenog iz ili
u inozemstvu u tijeku poreznog razdoblja predujam poreza na dohodak plaćaju u
inozemstvu iz tog primitka.
(9) Porezni obveznici koji u roku propisanom člankom 43.a stavkom 5. Zakona ne
zaprime privremeno porezno rješenje i nisu u skladu s člankom 43.a stavkom 2.
Zakona i člankom 89.b stavkom 3. ovoga Pravilnika izuzeti od primjene posebnog
postupka, mogu u roku propisanom za podnošenje prigovora iz članka 43.a stavka
6. Zakona, podnijeti zahtjev za izdavanjem privremenog poreznog rješenja u
kojem će navesti podatke temeljem kojih smatraju da se na njih trebao
primijeniti poseban postupak iz stavka 1. ovoga članka.
(10) Za porezne obveznike koji prema članku 39. Zakona imaju obvezu podnošenja
godišnje porezne prijave, a na koje se primjenjuje poseban postupak, u
privremenom poreznom rješenju bit će iskazan dohodak za koji je porezni
obveznik obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu i dohodak od nesamostalnog
rada, osim dohotka koji Republika Hrvatska u skladu s ugovorom o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja izuzima od oporezivanja.
(11) Iznimno od stavka 10. ovoga članka, ako se poreznom obvezniku koji ima
obvezu podnošenja godišnje porezne prijave, pri utvrđivanju godišnjeg poreza na
dohodak i prireza porezu na dohodak utvrdi da bi uključenjem u obračun dohotka
iz ostalih izvora, porezni obveznik ostvario manju obvezu poreza za uplatu ili
veći iznos poreza za povrat, u privremenom poreznom rješenju iskazat će se
ukupni dohodak ostvaren u poreznom razdoblju, osim dohotka iz članka 41. Zakona
za koji je propisano da se godišnja porezna prijava ne može podnijeti i dohotka
koji ne podliježe oporezivanju.
(12) Porezni obveznici iz članaka 39. Zakona na koje se primjenjuje poseban
postupak te u skladu s člankom 43.a stavkom 5. Zakona zaprime privremeno
porezno rješenje u kojem je iskazan tuzemni i/ili inozemni dohodak, a koji su
osim tog dohotka iskazanog u privremenom poreznom rješenju ostvarili i inozemni
dohodak za koji Porezna uprava nije imala saznanja, jer porezni obveznik nije o
tome u propisanom roku i na propisanom izvješću izvijestio Poreznu upravu, a
koji Republika Hrvatska u skladu s ugovorom o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja ima pravo oporezivati ili inozemni dohodak iz države s kojom
Republika Hrvatska nema sklopljen Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
te predujmovi poreza na dohodak po toj osnovi nisu u tuzemstvu plaćeni i/ili su
u tuzemstvu plaćeni u iznosu manjem od iznosa koji bi se obračunao prema
odredbama Zakona, obvezni su u roku iz članka 43.a stavka 6. Zakona nadležnoj
ispostavi Porezne uprave podnijeti prigovor te će Porezna uprava u skladu s
navodima iz prigovora, odnosno u skladu s utvrđenim činjeničnim stanjem
donijeti porezno rješenje.
(13) Porezni obveznici iz članka 40. Zakona na koje se primjenjuje poseban
postupak te u skladu s člankom 43.a stavkom 5. Zakona zaprime privremeno
porezno rješenje, a koji su u tijeku poreznog razdoblja uz ukupan dohodak
iskazan na privremenom poreznom rješenju ostvarili i dohodak iz drugih izvora
sukladno članku 5. Zakona, uključujući i inozemni dohodak koji u skladu s
Ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja Republika Hrvatska izuzima od
oporezivanja, i koji nije uzet u obzir u posebnom postupku obvezni su postupiti
na način iz stavka 12. ovoga članka te će Porezna uprava u skladu s navodima iz
prigovora odnosno u skladu s utvrđenim činjeničnim stanjem donijeti porezno rješenje.
(14) Ako porezni obveznici ne postupe na način propisan stavcima 12. i 13.
ovoga članka na njih će se primijeniti odredba članka 39. stavka 6. Zakona.
(15) Prigovor u roku iz članka 43.a stavka 6. Zakona mogu podnijeti i porezni
obveznici na koje je primijenjen poseban postupak, ali u privremenom poreznom
rješenju o utvrđenom godišnjem dohotku nije iskazan porez plaćen u inozemstvu
obzirom da nije podnesen zahtjev za priznavanjem prava u posebnom postupku, ako
žele da im se taj porez uračuna u tuzemnu obvezu poreza na dohodak, sukladno
članku 82. ovoga Pravilnika. Porezni obveznici su uz prigovor obvezni priložiti
potvrdu inozemnog poreznog tijela ili za to ovlaštene osobe o uplaćenom porezu
u inozemstvu. Porezni obveznici koji zbog opravdanih razloga nisu u mogućnosti
dostaviti potvrdu o porezu uplaćenom u inozemstvu u propisanom roku (primjerice
ako se porezna godina razlikuje od kalendarske godine) istu mogu dostaviti do
30. studenog tekuće godine te su to obvezni napomenuti u prigovoru koji su obvezni
Poreznoj upravi dostaviti u roku propisanom člankom 43.a stavkom 6. Zakona, a
Porezna uprava će donijeti porezno rješenje u roku od 30 dana od dana
zaprimanja potvrde iz članka 82. Pravilnika.
(16) Prigovor u roku iz članka 43.a stavka 6. Zakona mogu podnijeti i porezni
obveznici na koje je primijenjen poseban postupak, a smatraju da ispunjavaju i
druge propisane uvjete temeljem kojih mogu ostvariti određena prava, odnosno
porezne olakšice, koje nisu obuhvaćene privremenim poreznim rješenjem.
(17) Porezni obveznici iz članka 40. Zakona na koje je primijenjen poseban
postupak, mogu temeljem prigovora u roku iz članka 43.a stavka 6. Zakona,
odustati od primjene posebnog postupka, u kojem slučaju će se privremeno
porezno rješenje poništiti.
(18) Iznimno od članka 43.a stavka 6. Zakona, porezni obveznici koji privremeno
porezno rješenje zaprime nakon roka propisanog člankom 43.a stavkom 5. Zakona,
mogu podnijeti prigovor u roku od 30 dana od dana zaprimanja privremenog
poreznog rješenja.
(19) »Zahtjev za priznavanjem prava u posebnom postupku« – Obrazac ZPP-DOH
sastavni je dio ovog Pravilnika.
Članak 89c
(1) Privremeno porezno rješenje iz stavka 43.a stavka 5.
Zakona donosi se u pisanom obliku te osim oblika i sadržaja propisanog
odredbama Općega poreznog zakona, sadrži:
– navod o tome da o podnesenom prigovoru odlučuje prvostupanjsko porezno tijelo
rješenjem u roku od 30 dana od dana zaprimanja prigovora, a najkasnije u roku
iz članka 43a. stavka 6. Zakona, te da podneseni prigovor odgađa izvršenje
privremenog poreznog rješenja do donošenja rješenja po prigovoru,
– navod da se dostavom privremenog poreznog rješenja na adresu poreznog
obveznika s kojom raspolaže Porezna uprava, a na temelju njezinih službenih
evidencija smatrati, u smislu Zakona, da je izvršena osobna dostava,
– uputu o tome da porezni obveznik protiv privremenog poreznog rješenja
donesenog na temelju izračuna godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na
dohodak od strane Porezne uprave može podnijeti prigovor, ako smatra da su podaci
iz privremenog poreznog rješenja nepotpuni ili netočni.
(2) Prigovor iz članka 43.a Zakona i članka 89.b ovoga Pravilnika podnosi se u
pisanom obliku te obavezno sadrži sljedeće podatke:
1. opće podatke o podnositelju prigovora (ime i prezime, adresa prebivališta
ili uobičajenog boravišta, osobni identifikacijski broj)
2. naziv Poreznog tijela kojem se podnosi prigovor
3. poziv na Klasu i Ur.broj rješenja te datum rješenja na koje se podnosi
prigovor
4. razloge zbog kojih je podnositelj prigovora nezadovoljan rješenjem odnosno
razloge podnošenja prigovora
5. očekivani rok u kojem porezni obveznici, koji su ostvarili inozemni dohodak,
mogu dostaviti potvrdu o porezu plaćenom u inozemstvu, ako žele da im se taj
porez uračuna u tuzemnu obvezu poreza na dohodak
6. potpis podnositelja prigovora.
XVI. OSTALE OBVEZE U POSTUPKU OPOREZIVANJA
1. Isplate u gotovu novcu
Članak 90.
(1) Tijela državne uprave i sudbene vlasti te druga državna
tijela i službe jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, zavodi,
neprofitne organizacije, poduzetnici – pravne i fizičke osobe obavljaju isplate
primitaka koji se smatraju dohotkom obveznicima poreza na dohodak te primitaka
koji se u skladu s člankom 9. Zakona ne
smatraju dohotkom, odnosno na koje se u skladu s člankom 10. Zakona ne
plaća porez na dohodak fizičkim osobama, na njihov žiroračun kod banke odnosno
nerezidentima na njihov račun.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka navedena tijela, organizacije
odnosno osobe mogu obveznicima poreza na dohodak, odnosno fizičkim osobama
isplatiti na njihov tekući račun kod banke:
1. primitke po osnovi nesamostalnog rada iz članka 14. Zakona,
2. primitke od kapitala iz članka 30. Zakona,
3. primitke od osiguranja iz članka 31. Zakona,
4. primitke koji se u skladu s člankom 9. Zakona ne
smatraju dohotkom, osim primitaka po osnovi darovanja za zdravstvene potrebe iz
stavka 1. točke 7. toga članka,
5. primitke na koje se u skladu s člankom 10. Zakona ne
plaća porez na dohodak,
6. naknade za rad u svezi s izborom čije je održavanje propisano posebnim
zakonom, ako se isplaćuju do 1.600,00 kuna po održanom izboru.
7. primici od otuđenja posebnih vrsta imovine iz članka 27.a Zakona, ako
posebnim propisom nije drugačije uređeno.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka navedena tijela, organizacije odnosno
osobe mogu obveznicima poreza na dohodak, odnosno fizičkim osobama isplatu
izvršiti i u gotovu novcu i to za:
1. mirovine iz članka 14. stavka 2. Zakona,
2. nagrade nerezidentima iz članka 32. stavka 5. točke 3. Zakona i članka 44. stavka 15. ovoga
Pravilnika, za sudjelovanje na sportskim, umjetničkim i drugim
natjecanjima u Republici Hrvatskoj, ako se do završetka natjecanja ne zna koji
od natjecatelja ostvaruje pravo na novčanu nagradu,
3. primitke koje ostvaruju djeca do navršene punoljetnosti, odnosno do završetka
redovnog školovanja, od obavljanja sezonskih poslova (sezonski poslovi u
poljoprivredi, branje i skupljanje plodova i bilja, poslovi prodaje
poljoprivrednih proizvoda, šumskih proizvoda, osvježavajućih napitaka, ledenih
slastica, dnevnog tiska, ulaznica i slično, poslovi popisivanja, anketiranja,
očitanja brojila i slično, amatersko sudjelovanje u radu kulturno umjetničkih
društava i slični poslovi), uz uvjet da ovi primici kod jednog isplatitelja ne
prelaze 13.000,00 kuna godišnje,
4. primitke koji se u skladu s člankom 9. Zakona ne
smatraju dohotkom, osim:
4.1. brisana
4.2. primitaka po osnovi darovanja za zdravstvene potrebe iz stavka 1. točke 7.
toga članka i
4.3. brisana,
5. primitke na koje se u skladu s člankom 10. Zakona ne
plaća porez na dohodak, osim:
5.1. primitaka učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko
učeničkih i studentskih udruga po posebnim propisima,
5.2. stipendija učenicima i studentima koje se isplaćuju za vrijeme njihova
redovnog školovanja, a koje se do propisanog iznosa ne smatraju drugim dohotkom
te stipendija koje služe za pokriće troškova izčlanka 45. stavka 1. točke 7. ovoga
Pravilnika, osim troškova školarine koji se isplaćuju na račun
visokog učilišta,
5.3. sportskih stipendija, nagrada za sportska ostvarenja i naknada sportašima
amaterima prema posebnim propisima, do propisanih iznosa,
6. brisana,
7. naknade za rad sezonskom radniku u poljoprivredi.
(4) Za potrebe Zakona i ovoga Pravilnika, isplatama u gotovu novcu smatra se
izravna predaja gotova novca (novčanica i kovanica) i sve druge isplate
obavljene izravno odnosno mimo računa poreznih obveznika kod banke.
(5) Isplatitelji primitaka koji se smatraju dohotkom, a koji ne podliježu
obvezi doprinosa te primitaka koji se u skladu s člankom 9. Zakona ne smatraju
dohotkom, odnosno na koje se u skladu s člankom 10. Zakona ne plaća porez na
dohodak, a za koje postoji obveza izvješćivanja na Obrascu JOPPD, osim
korisnika proračuna koji primitke isplaćuju preko jedinstvenog računa državnog
proračuna, dužni su, pri isplatama na račun, na nalozima za plaćanje za isplatu
navedenih primitaka navesti sljedeće obvezne elemente u polje »poziv na broj
platitelja« na nalogu za plaćanje:
67 OIB- GG001 do 365/366 – X
gdje je
67 |
broj modela |
OIB |
OIB obveznika plaćanja sa Obrasca JOPPD |
GG001 do 365/366 |
Oznaka izvješća Obrasca JOPPD na kojem se iskazuje primitak koji se isplaćuje |
X |
9 – isplata naknade plaće od strane poslodavca 10 – isplata mirovine 11 – isplata dohotka od osiguranja 12 – isplata dohotka od kapitala 13 – isplata dohotka od posebne vrste imovine 14 – isplata dohotka od imovinskih prava 15 – isplata drugog dohotka koji ne podliježe obvezi doprinosa |
2. Prijava u registar poreznih obveznika – Obrazac RPO
Članak 91.
(1) Prijava radi upisa u registar poreznih obveznika – Obrazac
RPO podnosi se za dohodak iz članka 62. stavka 2. Zakona,
uključivo i za dohodak od nesamostalnog rada koji ostvaruju članovi posade
broda u međunarodnoj plovidbi u vlasništvu domaćeg ili stranog brodara.
(2) Prijava iz stavka 1. ovoga članka sadržava:
1. podatak o ispostavi Porezne uprave nadležnoj za poreznog obveznika,
2. osobne podatke poreznog obveznika – ime i prezime, ime roditelja, osobni
identifikacijski broj, mjesto prebivališta ili uobičajenog boravišta i adresu,
3. razloge upisa u registar odnosno brisanja iz registra poreznih obveznika,
4. podatke o opunomoćeniku – ime i prezime ili naziv, osobni identifikacijski
broj, mjesto sjedišta, prebivališta ili uobičajenog boravišta i adresu,
5. napomene poreznog obveznika,
6. potpis poreznog obveznika ili opunomoćenika.
(3) Uz podatke iz stavka 2. ovoga članka porezni obveznici s dohotkom od
samostalne djelatnosti (obrt, slobodna zanimanja, poljoprivreda i šumarstvo) i
drugih djelatnosti koje se oporezuju kao obrtnička djelatnost obvezni su u
prilogu dati i ove podatke:
1. o djelatnosti – naziv i vrsta djelatnosti, šifra djelatnosti, adresa
obavljanja djelatnosti, nadnevak početka odnosno prestanka obavljanja
djelatnosti,
2. o osobama s kojima zajednički ostvaruju dohodak – imena i prezimena, osobni
identifikacijski brojevi, adrese prebivališta ili uobičajenog boravišta,
nadležna ispostava Porezne uprave i udjeli u ostvarivanju zajedničkog dohotka,
3. o predviđenom iznosu dohotka u godini u kojoj su počeli ostvarivati dohodak,
4. o predviđenom broju radnika u tekućoj godini,
5. o poslovnim jedinicama – naziv i adresa poslovnih jedinica (radnji, obrta i
drugih oblika samostalne djelatnosti), nadležna ispostava Porezne uprave, naziv
i šifra djelatnosti,
6. o osobi/tvrtki koja vodi poslovne knjige – ime i prezime odnosno naziv
tvrtke, mjesto prebivališta ili uobičajenog boravišta, odnosno sjedišta, ulica
i kućni broj i osobni identifikacijski broj, odnosno osobni identifikacijski
broj društva.
(4) Uz podatke iz stavka 3. ovoga članka porezni obveznici koji ostvaruju
dohodak od imovine i imovinskih prava, osim dohotka od iznajmljivanja stanova,
soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova na koji se plaća
porez u paušalnom iznosu, obvezni su u prilogu dati i podatke:
1. o izvoru odnosno vrsti dohotka, adresi ostvarivanja dohotka, nadnevku
početka i prestanka ostvarivanja dohotka,
2. o osobama s kojima zajednički ostvaruju dohodak – imena i prezimena, osobni
identifikacijski brojevi, adrese prebivališta ili uobičajenog boravišta,
nadležne ispostave Porezne uprave i udjeli u dohotku.
(5) Porezni obveznik koji počinje obavljati djelatnost iznajmljivanja
pokretnina kao što su skuteri, brodice, daske za jedrenje, sandoline, pedaline,
suncobrani, ležaljke i druga slična sredstva ili sadržaji, obvezan je prijavi u
registar poreznih obveznika priložiti i preslik koncesijskog odobrenja odnosno
preslik rješenja nadležnog tijela za obavljanje djelatnosti, izdanih prema
posebnim propisima. Porezni obveznik obvezan je u roku od osam (8) dana
dostaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu/
uobičajenom boravištu i svaku izmjenu izdanog koncesijskog odobrenja ili
rješenja za obavljanje djelatnosti.
(6) Porezni obveznici koji ostvaruju dohodak te primitke na koje se ne plaća
porez na dohodak i druge primitke koji se u smislu Zakona i ovoga Pravilnika ne
smatraju dohotkom iz inozemstva obvezni su podnijeti prijavu radi upisa u
registar poreznih obveznika – Obrazac RPO, neovisno o tome da li Hrvatska prema
međunarodnim ugovorima ima pravo oporezivanja tog dohotka ili ne. Prijavi su
obvezni priložiti vjerodostojne isprave o ostvarenom dohotku, odnosno primitku.
(7) »Prijava u registar poreznih obveznika«– Obrazac RPO, Prilog A i B,
sastavni je dio ovoga Pravilnika.
3. Vođenje evidencije o osobnoj imovini
Članak 92.
(1) Porezna uprava dužna je prema odredbama članka 63. Zakona tijekom poreznog razdoblja prikupljati
podatke o oporezivim i neoporezivim primicima fizičkih osoba (obveznika poreza
na dohodak) i uspoređivati ih s podacima o nabavljenoj osobnoj imovini i drugim
izdacima tih osoba te obavljati sve druge potrebne radnje.
(2) Za svrhe iz stavka 1. ovoga članka Porezna
uprava koristi se podacima kojima raspolaže, podacima koje priopći porezni
obveznik i podacima iz drugih izvora te ustrojava i vodi evidenciju potrebnu za
utvrđivanje pravilnosti iskazivanja i podmirivanja poreznih obveza.
(3) Evidencija o osobnoj imovini poreznih
obveznika i drugih fizičkih osoba sadrži podatke o imovini tih osoba u
tuzemstvu i u inozemstvu, a osobito:
1. o zemljištima (građevinskim i
poljoprivrednim) s podacima o broju, pojedinačnoj površini, lokaciji i vremenu
nabave,
2. o građevinama s podacima o broju,
pojedinačnoj površini, lokaciji, namjeni i vremenu nabave odnosno izgradnje,
3. o vozilima s podacima o vrsti, broju i
vremenu nabave,
4. o plovilima s podacima o vrsti, broju i vremenu
nabave,
5. o zrakoplovima s podacima o vrsti, broju i
vremenu nabave,
6. o iznosu gotovine u domaćoj i stranoj valuti
iznad 100.000,00 kuna,
7. o stanju novčanih sredstava na osobnim
računima ili štednim knjižicama (oročenih ili po viđenju) iznad 100.000,00
kuna,
8. o vrijednosnim papirima s podacima o vrsti,
broju, načinu i vremenu stjecanja,
9. o pravima na temelju životnih i dobrovoljnih
mirovinskih osiguranja s podacima o vrsti, trenutku kada su ugovorena i visini
uplaćenih premija osiguranja,
10. o potraživanjima svih vrsta i ostaloj
imovini i pravima.
(4) Evidencija o osobnoj imovini ne sadrži
podatke o dugotrajnoj imovini fizičkih osoba koja je upisana u Popis dugotrajne
imovine za samostalnu djelatnost iz članka 18. Zakona, odnosno za djelatnost koja se na
zahtjev poreznog obveznika ili na temelju Zakona oporezuje kao samostalna
djelatnost.
XVII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 93.
(1) Godišnji porez na dohodak i prirez porezu na
dohodak za 2005. godinu utvrđuje se prema odredbama Zakona i ovoga Pravilnika.
(2) Za izvještajni mjesec prosinac 2004. i za
izvještajni mjesec siječanj 2005. podaci o primicima od nesamostalnog rada,
obračunanom porezu i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja popunjavaju
se i dostavljaju Poreznoj upravi na Obrascu ID propisanom člankom 19.
Pravilnika o porezu na dohodak (»Narodne novine«, broj 140/03, 188/03, 198/03 i
169/04).
(3) Obrazac IP iz članka 65. ovoga Pravilnika u
svezi s člankom 45. stavkom 3. Zakona i člankom 61. stavkom 10. ovoga
Pravilnika primjenjuju se od prvog dana mjeseca nakon stupanja na snagu ovoga
Pravilnika.
(4) Evidencije iz članka 25. stavka 3. ovoga
Pravilnika, Obrazac TO iz članka 37. ovoga Pravilnika i Obrazac DNR iz članka
64. ovoga Pravilnika primjenjuju se od 1. siječnja 2006. godine.
(5) Do 31. prosinca 2005. godine primjenjuju se
Obrazac DNR i Obrazac TO iz članaka 20. i 38. ranije važećeg Pravilnika o
porezu na dohodak (»Narodne novine«, broj 140/03, 188/03, 198/03 i 169/04).
(6) Prava i obveze propisana člankom 128.
Pomorskog zakonika i ovim Pravilnikom, a koja se odnose na utvrđivanje i
oporezivanje dohotka od nesamostalnog rada što ga ostvaruju porezni obveznici
rezidenti radom kao članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi, primjenjuju
se i u postupku podnošenja godišnje porezne prijave za 2008. godinu. Članovima
posade broda u međunarodnoj plovidbi se u razdoblje duže od 183 dana ne
uračunavaju dani po osnovama iz članka 128. stavak 2. Pomorskog zakonika iz
poreznih razdoblja koja su prethodila 2008. godini.
Članak 94.
Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje
važiti Pravilnik o porezu na dohodak (»Narodne novine«, broj 1/05 i 14/05).
Članak 95.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana
objave u »Narodnim novinama«.
OBRASCI
Obrazac JOPPD
Obrazac M
Obrazac ID
Obrazac DNR
Obrazac IP
Obrazac PK
Kartica poreza na dohodak od nesamostalnog rada
Obrazac KPI
Obrazac DI
Obrazac KPR
Obrazac TO
Obrazac IDD
Obrazac IDD-1
Obrazac ID-1
Obrazac POTVRDA
Obrazac PREMIJE OSIGURANJA
Obrazac DIVIDENDE
Obrazac KAMATE
Obrazac LICENCE
Obrazac OSTALI DOHODAK
Obrazac DOH-Z
Obrazac DOH
Obrazac RPO
Obrazac RPO/A
Obrazac RPO/B
Obrazac DPOM
Obrazac EPOM
Obrazac ST
Obrazac - PODACI O PREMIJAMA DOBROVOLJNOG MIROVINSKOG OSIGURANJA
Obrazac DU
NAPOMENA, NN 96/06
Pravilnik o dopuni Pravilnika o porezu na
dohodak
Članak 2.: Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom
objave u »Narodnim novinama«.
NAPOMENA, NN 68/07
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o
porezu na dohodak
Članak 3.: "Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom
objave u »Narodnim novinama«."
NAPOMENA, NN 146/08
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o
porezu na dohodak
Članak 17.
(1) Iznimno od članka 5. ovoga Pravilnika, pri
utvrđivanju dohotka u 2008. godini, uzdržavanim članovima uže obitelji i
uzdržavanom djecom, u smislu Zakona i ovoga Pravilnika, smatraju se fizičke
osobe čiji oporezivi primici iz članka 5. Zakona, primici na koje se ne plaća
porez na dohodak iz članka 10. Zakona i drugi primici koji se u smislu Zakona
ne smatraju dohotkom (članak 9. Zakona), ne prelaze 10.200,00 kuna na godišnjoj
razini.
(2) Iznimno od članka 14. stavka 1. ovoga
Pravilnika, tijela državne uprave i sudbene vlasti te druga državne tijela i
službe jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, zavodi, neprofitne
organizacije, poduzetnici – pravne i fizičke osobe obavljaju isplate primitaka
koji se smatraju dohotkom mogu u gotovu novcu isplatiti primitke koje ostvaruju
djeca do navršene punoljetnosti, odnosno do završetka redovnog školovanja, od
obavljanja sezonskih poslova (sezonski poslovi u poljoprivredi, branje i
skupljanje plodova i bilja, poslovi prodaje poljoprivrednih proizvoda, šumskih
proizvoda, osvježavajućih napitaka, ledenih slastica, dnevnog tiska, ulaznica i
slično, poslovi popisivanja, anketiranja, očitanja brojila i slično, amatersko
sudjelovanje u radu kulturno-umjetničkih društava i slični poslovi), uz uvjet
da ovi primici kod jednog isplatitelja ne prelaze 10.200,00 kuna u 2008.
godini.
Članak 18.
Prilog UPO koji je sastavni dio godišnje porezne
prijave-obrasca DOH, a na temelju kojeg se utvrđuje godišnji porez i prirez i
razlike za 2008. godinu, sastavni je dio ovoga Pravilnika.
Članak 19.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u
»Narodnim novinama«.
NAPOMENA, NN 2/09
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o
porezu na dohodak
Članak 7.: Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom
objave u »Narodnim novinama«.
NAPOMENA, NN 146/09
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o
porezu na dohodak
Članak 14.
(1) U Pravilniku o porezu na dohodak (»Narodne
novine«, br. 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09 i 9/09-ispravak) u cijelom
tekstu riječi: »matični broj«, »matični broj građana« i »sistemski broj
dodijeljen od Porezne uprave« odnosno »sistemski broj koji dodjeljuje Porezna
uprava« zamjenjuju se riječima: »osobni identifikacijski broj« u odgovarajućem
broju i padežu, a kratice: »MB« i »MBG« zamjenjuje se kraticom »OIB«.
(2) Stavak 1. ovoga članka primjenjuje se i na
obrasce koji su sastavni dio Pravilnika o porezu na dohodak.
Članak 15.
(1) Prilog UPO koji je sastavni dio godišnje
porezne prijave-Obrasca DOH, a na temelju kojeg se utvrđuje godišnji porez i
prirez i razlike za ________ godinu i Potvrda lučke kapetanije o danima u
međunarodnoj plovidbi-Obrazac DPOM mijenjaju se i sastavni su dio ovoga
Pravilnika.
(2) »Izvješće o plaći, mirovini, doprinosima,
porezu i prirezu u _______ godini« – Obrazac IP, »Izvješće o isplaćenim
primicima, dohotku, uplaćenim doprinosima, porezu na dohodak po odbitku i
prirezu u ______ godini« – Obrazac ID-1 i »Potvrda o isplaćenom primitku,
dohotku, uplaćenom doprinosu, porezu na dohodak i prirezu u ______godini«
mijenjaju se i sastavni su dio ovoga Pravilnika, a primjenjuju se za isplate
primitaka u razdoblju obveze obračunavanja, obustavljanja i plaćanja posebnog
poreza na plaće, mirovine i druge primitke te posebnog poreza na primitke od
samostalne djelatnosti i ostale primitke prema Zakonu o posebnom porezu na
plaće, mirovine i druge primitke i Zakonu o posebnom porezu na primitke od
samostalne djelatnosti i ostale primitke.
Članak 16.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u
»Narodnim novinama«, osim članka 14. koji stupa na snagu 1. siječnja 2010.
NAPOMENA, NN 123/10
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o
porezu na dohodak
Članak 59.
(1) Godišnja porezna prijava za 2010. podnosi se
na Obrascu DOH iz članka 88. i 89. Pravilnika o porezu na dohodak (»Narodne
novine« broj 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 – ispravak i 146/09).
Prilog UPO koji je sastavni dio godišnje porezne prijave – Obrasca DOH na
temelju kojeg se utvrđuje godišnji porez i prirez i razlike za 2010., mijenja
se i sastavni je dio ovoga Pravilnika.
(2) Prijava dohotka od zajedničke djelatnosti za
2010. podnosi se na Obrascu DOH-Z iz članka 83. Pravilnika o porezu na dohodak
(»Narodne novine« broj 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 – ispravak i
146/09).
(3) »Izvješće o plaći, mirovini, doprinosima,
porezu i prirezu u _______ godini« – Obrazac IP, »Izvješće o isplaćenim
primicima, dohotku, uplaćenim doprinosima, porezu na dohodak po odbitku i
prirezu u ______ godini« – Obrazac ID-1 i »Potvrda o isplaćenom primitku,
dohotku, uplaćenom doprinosu, porezu na dohodak i prirezu u ______ godini« za
2010. podnose se na obrascima koji su sastavni dio Pravilnika o izmjenama i
dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (»Narodne novine« broj 146/09).
(4) Za porezno priznate premije osiguranja koje
su u 2010. uplaćene do dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine« broj 80/10) poslodavci i
isplatitelji primitka (plaće) i mirovine obvezni su podnijeti obrazac iz članka
42. stavka 9. Pravilnika o porezu na dohodak (»Narodne novine« broj 95/05,
96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 – ispravak i 146/09), a porezni obveznici koji
izdatke po osnovama iz članka 12. stavka 9. Zakona u skladu sa člankom 33.
stavkom 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (»Narodne
novine« broj 80/10) žele iskoristiti u godišnjem obračunu poreza na dohodak na
temelju podnesene godišnje porezne prijave za 2010., obvezni su uz prijavu
priložiti potvrde iz članka 42. stavka 11. Pravilnika o porezu na dohodak
(»Narodne novine« broj 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09-ispravak i
146/09). Osiguravatelji koji su započeli voditi evidencije prema članku 42.
toga Pravilnika moraju podatke iz tih evidencija osigurati u trenutku isplate
osigurane svote.
(5) Mijenjaju se i sastavni su dio ovoga
Pravilnika: »Izvješće o primicima od nesamostalnog rada (plaći i mirovini),
porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja u mjesecu
_____ godine_____« – Obrazac ID, »Evidencija o dohotku od nesamostalnog rada« –
Obrazac DNR, »Izvješće o plaći, mirovini, doprinosima, porezu i prirezu u ___
godini« – Obrazac IP, »Potvrda o isplaćenom primitku, dohotku, uplaćenom
doprinosu, porezu na dohodak i prirezu u ______ godini«, Obrazac DOH-Z, Obrazac
DOH te Obrazac iz članka 42. stavka 9. Pravilnika o porezu na dohodak (»Narodne
novine« broj 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 – ispravak i 146/09).
(6) »Evidencija o dohotku od nesamostalnog rada«
– Obrazac DNR iz članka 64. Pravilnika o porezu na dohodak (»Narodne novine«
broj 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 – ispravak i 146/09) primjenjuje
se do 31. prosinca 2010.
(7) »Izvješće o primicima od nesamostalnog rada
(plaći i mirovini), porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna
osiguranja u mjesecu _____godine_____« – Obrazac ID, »Izvješće o plaći,
mirovini, doprinosima, porezu i prirezu u ___ godini« – Obrazac IP, »Potvrda o
isplaćenom primitku, dohotku, uplaćenom doprinosu, porezu na dohodak i prirezu
u ______godini«, »Evidencija o dohotku od nesamostalnog rada« – Obrazac DNR,
Obrazac DOH-Z i Obrazac DOH iz stavka 5. ovoga članka primjenjuju se od 1.
siječnja 2011.
(8) Prilikom sastavljanja godišnjeg obračuna
poreza na dohodak od nesamostalnog rada iz članka 68. stavka 5. Pravilnika, a
koji su poslodavci i isplatitelji primitka (plaće) i mirovine obvezni izvršiti
prema članku 38. Zakona, godišnji porez na dohodak od nesamostalnog rada za
2010. obračunava se od porezne osnovice – godišnjeg primitka od nesamostalnog
rada umanjenog za u toj godini uplaćeni doprinos za obvezno mirovinsko
osiguranje, za premije osiguranja iz članka 12. stavka 9. Zakona o porezu na
dohodak (»Narodne novine«, broj 177/04 i 73/08) u ukupnom iznosu do 6.000,00
kuna, a koje su uplaćene do 30. lipnja 2010. pod uvjetom da radnik nije
ostvario druge oporezive primitke i za osobni odbitak iz članka 36. stavaka 1.
i 2. Zakona na godišnjoj razini. Godišnji obračun poreza na dohodak od
nesamostalnog rada za 2010. podnosi se na Obrascu ID iz članka 63. Pravilnika o
porezu na dohodak (»Narodne novine« broj 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09,
9/09-ispravak i 146/09).
Članak 60.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u
»Narodnim novinama« osim članka 37. stavka 2. alineje 1. ovoga Pravilnika koja
stupa na snagu 1. siječnja 2011. te članka 37. stavka 2. alineje 2. ovoga
Pravilnika koja stupa na snagu 1. siječnja 2012.
NAPOMENA, NN 137/11
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o
porezu na dohodak
Članak 8.
(1) Potvrda lučke kapetanije o danima u
međunarodnoj plovidbi – Obrazac DPOM i »Izvješće o isplaćenoj naknadi plaće te
o osnovicama i obračunanim i uplaćenim doprinosima za obvezna osiguranja u
mjesecu ______ godine_____« – Obrazac IDD-1 mijenjaju se i sastavni su dio
ovoga Pravilnika.
(2) Obrazac DU iz članka 8. ovoga Pravilnika
primjenjuje se od 1. veljače 2012.
Članak 9.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana
objave u »Narodnim novinama«.
NAPOMENA, NN 61/12
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak
Članak 35.
U Pravilniku o porezu na dohodak (»Narodne
novine«, br. 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 – ispravak, 146/09, 123/10
i 137/11) u cijelom tekstu riječi: »šport«, »športaš« i »športski« zamjenjuju
se riječima: »sport«, »sportaš« i »sportski«, u odgovarajućem broju i padežu.
Članak 36.
(1) Mijenjaju se i sastavni su dio ovoga
Pravilnika: »Izvješće o plaći, mirovini, doprinosima, porezu i prirezu u ___
godini« – Obrazac IP, »Izvješće o isplaćenim primicima, dohotku, uplaćenim
doprinosima, porezu na dohodak po odbitku i prirezu u _____ godini« – Obrazac
ID-1, Obrazac DOH i »Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od porezne
obveze ili povrat više plaćenog poreza na dividende prema Ugovoru o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i ----------«.
(2) Iznimno od članka 15. ovoga Pravilnika, pri
utvrđivanju dohotka u 2012. godini, uzdržavanim članovima uže obitelji i
uzdržavanom djecom, u smislu Zakona i ovoga Pravilnika, smatraju se fizičke
osobe čiji oporezivi primici iz članka 5. Zakona, primici na koje se ne plaća
porez na dohodak iz članka 10. Zakona i drugi primici koji se u smislu Zakona
ne smatraju dohotkom (članak 9. Zakona), ne prelaze 10.966,00 kuna na godišnjoj
razini.
(3) Iznimno od članka 32. ovoga Pravilnika, tijela
državne uprave i sudbene vlasti te druga državne tijela i službe jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave, zavodi, neprofitne organizacije,
poduzetnici – pravne i fizičke osobe koje obavljaju isplate primitaka koji se
smatraju dohotkom, mogu u gotovu novcu isplatiti primitke koje ostvaruju djeca
do navršene punoljetnosti, odnosno do završetka redovnog školovanja, od
obavljanja sezonskih poslova (sezonski poslovi u poljoprivredi, branje i
skupljanje plodova i bilja, poslovi prodaje poljoprivrednih proizvoda, šumskih
proizvoda, osvježavajućih napitaka, ledenih slastica, dnevnog tiska, ulaznica i
slično, poslovi popisivanja, anketiranja, očitanja brojila i slično, amatersko
sudjelovanje u radu kulturno-umjetničkih društava i slični poslovi), uz uvjet
da ovi primici kod jednog isplatitelja ne prelaze 10.966,00 kuna u 2012.
godini.
Članak 37.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u
»Narodnim novinama«, osim članka 8. stavka 1. i članka 10. stavka 1. alineje 1.
ovoga Pravilnika, koji stupaju na snagu 1. siječnja 2013.
NAPOMENA, NN 79/13
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak
Članak 34.
(1) Podaci o isplaćenim primicima, obračunanim i uplaćenim obveznim doprinosima
te obračunanom i uplaćenom porezu na dohodak i prirezu za porezno razdoblje do
31. prosinca 2013., dostavljaju se Poreznoj upravi na Obrascu ID, Obrascu IDD,
Obrascu IDD-1, Obrascu IP i Obrascu ID-1 prema člancima 63., 65., 76., 77. i
78. Pravilnika o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 95/05, 96/06, 68/07,
146/08, 2/09, 9/09 – ispravak, 146/09, 123/10, 137/11 i 61/12).
(2) Postupci utvrđivanja dohotka od imovine po osnovi otuđenja više od tri
nekretnine iste vrste ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od
pet godina, pokrenuti prije stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 144/12) i ovoga Pravilnika, završit
će se prema propisima koji su na snazi na dan donošenja poreznog rješenja.
(3) Rješenjem iz članka 13. ovoga članka Porezna uprava utvrdit će predujmove
poreza na dohodak od prvog sljedećeg mjeseca nakon mjeseca u kojem je zahtjev
podnesen.
Članak 35.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«,
osim članka 6., članka 13. stavka 5. u dijelu koji se odnosi na izvješće iz
članka 76. Pravilnika te stavka 6., članka 14. stavka 2., članka 15. do 19.,
članka 20. stavka 1., članka 21. stavka 4., članka 22., članka 23. stavka 1. i
2., članka 24. do 28. ovoga Pravilnika koji stupaju na snagu 1. siječnja 2014.,
te osim članka 32. stavka 3. alineje 2. ovoga Pravilnika koji stupa na snagu 1.
siječnja 2015.
NAPOMENA, NN 160/13
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak
Članak 19.
(1) Iznimno, od članka 76. stavka 1. točke 6. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne
novine, br. 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 – ispravak, 146/09, 123/10,
137/11, 61/12 i 79/13), u razdoblju od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2014.
na izvješću o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna
osiguranja-Obrascu JOPPD ne iskazuju se primici odnosno naknade troškova za
službena putovanja u svezi prijevoza i noćenja, ako računi o tim obavljenim
uslugama glase na isplatitelja i plaćaju se izravno s računa isplatitelja.
(2) Porezni obveznici dužni su od 1. siječnja 2015., osigurati primjenu članka
76. stavka 7. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 95/05, 96/06,
68/07, 146/08, 2/09, 9/09 – ispravak, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13) po
svakoj pojedinoj osobi upućenoj na službeno putovanje.
Članak 20.
(1) Odredbe o olakšicama za područje posebne državne skrbi i brdsko-planinska
područja iz članaka 54. i 55. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, br.
177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 120/13 i 125/13) i članka 56.
Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 95/05, 96/06, 68/07,
146/08, 2/09, 9/09-ispravak, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12 i 79/13) primjenjuju
se za 2013. godinu, pri podnošenju godišnje porezne prijave za 2013. godinu.
(2) Godišnja porezna prijava za 2013. podnosi se na Obrascu DOH iz članka 88. i
89. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 95/05, 96/06, 68/07,
146/08, 2/09, 9/09 – ispravak, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12 i 79/13). Prilog
UPO koji je sastavni dio godišnje porezne prijave – Obrasca DOH na temelju
kojeg se utvrđuje godišnji porez i prirez i razlike za 2013., mijenja se i
sastavni je dio ovoga Pravilnika.
(3) Obrazac DOH, kao i »Kartica poreza na dohodak od nesamostalnog rada« –
Obrazac PK, mijenjaju se i sastavni su dio ovoga Pravilnika.
(4) Prilozi Obrasca JOPPD: 1. Podnositelj izvješća, 3. Primici/obveze
doprinosa, 4. Neoporezivi primici/primici koji se ne smatraju dohotkom i 5.
Način isplate/izvršenja obveze, mijenjaju se i sastavni su dio ovoga
Pravilnika.
Članak 21.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«, osim članka
3. stavka 1., članka 6., 9., 10. stavka 1., članka 11., 13., 14., 15. i 17.
koji stupaju na snagu 1. siječnja 2014.
NAPOMENA, NN 157/14
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak
Članak 36.
(1) Na kamate iz članka 11. Zakona, a koje su obračunate do 31. prosinca 2014.
primjenjuju se odredbe Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br.
177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., 120/13., 125/13., 148/13. i
83/14.) i to neovisno kada se kamate isplaćuju ili pripisuju.
(2) Zbog obračuna, obustave i uplate predujma poreza na dohodak od kamata na
štednju i prireza porezu na dohodak, Porezna uprava će na zahtjev isplatitelja
kamata za dostavljene osobne identifikacijske brojeve (čije se šifre (oznake)
općine ili grada ne podudaraju s podacima Porezne uprave) dostaviti šifre
(oznake) općine ili grada prema podacima kojima Porezna uprava raspolaže te će
ti podaci biti mjerodavni za obračun, obustavu i uplatu prireza porezu na
dohodak od strane isplatitelja.
(3) Prilog UPO koji je sastavni dio godišnje porezne prijave – Obrasca DOH na
temelju kojeg se utvrđuje godišnji porez i prirez i razlike za 2014. godinu,
mijenja se i sastavni je dio ovog Pravilnika.
(4) Na postupke podnošenja i obrade prijave poreza na dohodak za 2014. godinu,
primjenjuju se odredbe Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br.
177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., 120/13., 125/13., 148/13. i
83/14.) i Pravilnika o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 95/05, 96/06,
68/07, 146/08, 2/09, 9/09-ispravak, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13 i
160/13) te odredbe ovog Pravilnika u dijelu primjene Priloga UPO u skladu sa
stavkom 3. ovoga članka.
(5) Na utvrđivanje i plaćanje predujmova poreza na dohodak od samostalne
djelatnosti koji se u 2015. godini utvrđuju na temelju ostvarenog dohotka u
2014. godini te plaćanje razlike poreza po godišnjoj poreznoj prijavi za 2014.
godinu primjenjuju se odredbe Pravilnika o porezu na dohodak (»Narodne novine«,
br. 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 – ispravak, 146/09, 123/10, 137/11,
61/12, 79/13 i 160/13).
(6) Izmjene i dopune »Izvješća o primicima, porezu na dohodak i prirezu te
doprinosima za obvezna osiguranja na dan______« – Obrazac JOPPD propisane ovim
Pravilnikom, stupaju na snagu 28. veljače 2015. godine i sastavni su dio ovoga
Pravilnika.
(7) Prilozi Obrasca JOPPD iz stavka 6. ovoga članka: 1. Podnositelj izvješća,
3. Primici/obveze doprinosa, 4. Neoporezivi primici/primici koji se ne smatraju
dohotkom i 5. Način isplate/izvršenja obveze, mijenjaju se i sastavni su dio
ovoga Pravilnika.
(8) U razdoblju od 1. siječnja do 28. veljače 2015. godine isplatitelji
primitaka odnosno sami porezni obveznici dužni su dostavljati Obrasce JOPPD
propisane odredbama Pravilnika o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br.
95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 – ispravak, 146/09, 123/10, 137/11,
61/12, 79/13 i 160/13) koji su nadopunjeni sukladno dijelu odredaba članka 27.
ovoga Pravilnika kojim se u članak 77. stavku 2. točki 7. dodaje nova podtočka
7.8. i prema pravilima popunjavanja propisanim ovim Pravilnikom.
(9) Članak 1. ovoga Pravilnika u dijelu koji se odnosi na obvezu obračuna,
obustave i uplate predujma poreza na dohodak i dostave propisanih izviješća i
evidencija za porezne obveznike koji su ostvarili dohodak od kapitala po osnovi
kapitalnih dobitaka odnosno za društva za upravljanje i osobe koje temeljem
ugovornog odnosa upravljaju financijskom imovinom iz članka 51. stavaka 8. i 10.
Zakona te članci 11. i 24. ovoga Pravilnika u dijelu koji se odnosi na
oporezivanje kapitalnih dobitaka stupaju na snagu 1. siječnja 2016. godine.
(10) Podaci o obračunanim obveznim doprinosima iz osnovice, te obračunanom
porezu na dohodak i prirezu prije 1. siječnja 2014. godine, a naplaćenim nakon
toga datuma, u ovršnom postupku temeljem sudske presude prema članku 433.a
Zakona o parničnom postupku, nagodbe u tijeku sudskog postupka, nagodbe
sklopljene sa nadležnim državnim odvjetništvom u postupcima za mirno rješenje
spora, nagodbe sklopljene u postupku mirenja u individualnim radnim sporovima
prema Zakonu o mirenju u ovršnom postupku, dostavljaju se Poreznoj upravi na
izvješćima propisanim odredbama Pravilnika o porezu na dohodak (»Narodne
novine«, br. 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 – ispravak, 146/09,
123/10, 137/11 i 61/12).
Članak 37.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu prvog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
NAPOMENA, NN 137/15
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak
Prijelazne i završne odredbe
Članak 25.
(1) Obrazac DOH i Prilog UPO koji je sastavni dio godišnje porezne prijave –
Obrasca DOH, mijenjaju se i sastavni su dio ovoga Pravilnika, te se primjenjuju
u postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak
za 2015. godinu i nadalje.
(2) Mijenja se i sastavni je dio ovoga Pravilnika: »Popis dugotrajne imovine« –
Obrazac DI.
(3) Mijenjanju se i sastavni su dio ovoga Pravilnika Prilozi Obrasca JOPPD:
Prilog 3. Primici/obveze doprinosa i Prilog 4. Neoporezivi primici.
(4) Za porezne obveznike koji obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 18.
Zakona, istekom roka za podnošenje godišnje porezne prijave za 2015. prestaju
važiti sva rješenja o plaćanju predujmova poreza na dohodak po osnovi
samostalne djelatnosti izdana do toga dana.
(5) Ako porezni obveznici na koje se primjenjuje poseban postupak utvrđivanja
godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, podnesu godišnju
poreznu prijavu u roku iz članka 42. stavka 2. Zakona, na podnesenu godišnju
poreznu prijavu primijeniti će se poseban postupak iz članka 43.a Zakona.
(6) U svrhu utvrđivanja poreza na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih
dobitaka od otuđenja financijske imovine, porezni obveznici obvezni su
ustrojiti evidenciju financijske imovine prema vrsti/nazivu, količini i
izdavatelju, sa stanjem na dan 31. prosinca 2015.
Članak 26.
Ovaj Pravilnik objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu prvog dana
nakon objave.