PRAVILNIK O POREZU NA DOHODAK 

(Redakcijski pročišćeni tekst, 'Narodne novine' br. 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 - ispravak, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13)

I. TEMELJNE ODREDBE

1. Opća odredba

Članak 1.

Ovim se Pravilnikom podrobnije razrađuje provedba Zakona o porezu na dohodak (dalje u tekstu: Zakon) i način izvješćivanja o doprinosima za obvezna osiguranja prema Zakonu o doprinosima. 

2. Porezni obveznik

2.1. Pojam poreznog obveznika

Članak 2.

(1) Porezni obveznik jest fizička osoba iz članka 2. Zakona koja ostvaruje dohodak. 

(2) Porezni obveznik je i nasljednik za sve porezne obveze koje proistječu iz dohotka što ga je ostavitelj ostvario do svoje smrti, pa ima obvezu u ime i za račun ostavitelja podmiriti dospjele obveze do vrijednosti naslijeđene imovine, može podnijeti njegovu godišnju poreznu prijavu i ispuniti druge Zakonom propisane obveze. Ako nasljednik ne podnese poreznu prijavu ostavitelja, dohodak ostavitelja utvrđuje Porezna uprava procjenom. Nasljednik je istodobno i porezni obveznik za dohodak koji mu pritječe iz naslijeđenih izvora dohotka,te se predujam poreza na dohodak nasljedniku utvrđuje po istom izvoru dohotka koji se utvrđivao ostavitelju. 

(3) Kod dohotka iz kojeg se predujam poreza plaća po odbitku, obvezu obračuna, obustave i uplate predujma poreza, obračuna i uplate kamata zbog nepravodobne uplate poreza, sastavljanja i dostavljanja propisanih izvješća i evidencija imaju isplatitelji primitaka (pravne i fizičke osobe) i stjecatelji oporezivog primitka izravno iz inozemstva, od organizacija iz članka 45. stavak 7. Zakona te izravno od fizičkih osoba koje ne obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 18. Zakona. Predujam poreza koji se plaća po odbitku stjecatelji oporezivog primitka izravno iz inozemstva, od organizacija iz članka 45. stavka 7. Zakona te izravno od fizičkih osoba koje ne obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 18. Zakona, uplaćuju u roku od osam dana od dana naplate primitka.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, ako porezni obveznik rezident sukladno ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji je u primjeni po osnovi primitka ostvarenog iz ili u inozemstvu u tijeku poreznog razdoblja predujam poreza na dohodak plaća u inozemstvu iz tog primitka, nije obvezan plaćati predujam poreza na dohodak u tuzemstvu, ali je obvezan u tom slučaju podnijeti godišnju poreznu prijavu prema članku 39. stavku 2. Zakona osim ako Republika Hrvatska sukladno ugovoru nema pravo oporezivanja tog primitka.

(5) Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 4. ovoga članka, isplatitelj ili sam porezni obveznik obvezan je pisanim putem izvijestiti Poreznu upravu o obustavi plaćanja predujma poreza na dohodak u tuzemstvu na vlastiti zahtjev, a osobito o: općim podacima o isplatitelju i/ili poreznom obvezniku (OIB, adresa sjedišta, odnosno prebivališta/uobičajenog boravišta), državi u ili iz koje se primitak ostvaruje, izvoru primitka, razdoblju izaslanja za nesamostalni rad i ostalim podacima, s pozivom na ugovor temeljem kojeg se isti oslobađa obveze plaćanja predujmova u tuzemstvu i to po svakom poreznom obvezniku, u roku od 8 dana od dana isplate odnosno naplate tog primitka.

(6) Neovisno o poreznom oslobođenju i podnesenoj pisanoj izjavi iz stavka 5. ovoga članka, isplatitelj primitka ili sam porezni obveznik, na zahtjev Porezne uprave obvezan je dostaviti isprave kojima se dokazuje pravo na porezno oslobođenje iz stavka 4. ovoga članka.

(7) Mogućnost poreznog oslobođenja prema stavcima 4. do 7. ovoga članka primjenjuje se i na primitke rezidenata izaslanih na rad u inozemstvo po nalogu tuzemnog poslodavca te na primitke rezidenata ostvarene radom u svojstvu zastupnika u Europskom parlamentu.

(8) Obveznik poreza na dohodak može istodobno biti i obveznik poreza na dobit ako obavlja djelatnost koja podliježe oporezivanju prema Zakonu o porezu na dobit. U tom slučaju obveze plaćanja poreza na dohodak i poreza na dobit postoje neovisno jedna o drugoj. 

2.2. Rezident i nerezident

Članak 3.

(1) Porezni obveznik jest rezident prema članku 3. Zakona. 

(2) Porezni obveznik jest nerezident prema članku 4. Zakona. 

(3) Ako porezni obveznik tijekom poreznog razdoblja promijeni status rezidenta u nerezidenta i obratno, nastaju dva odvojena razdoblja utvrđivanja poreza na dohodak. Za oba razdoblja podnosi se jedna godišnja porezna prijava na način propisan Zakonom i ovim Pravilnikom. 

3. Oporezivi dohodak

Članak 4.

(1) U skladu s člankom 5. stavkom 1. Zakona, dohotkom koji se oporezuje prema izvoru smatra se: 

1. dohodak od nesamostalnog rada, 

2. dohodak od samostalne djelatnosti, 

3. dohodak od imovine i imovinskih prava, 

4. dohodak od kapitala, 

5. dohodak od osiguranja, 

6. drugi dohodak. 

(2) Rezidentima se oporezuje ukupni dohodak koji ostvare u tuzemstvu i u inozemstvu (načelo svjetskog dohotka), a nerezidentima dohodak ostvaren u tuzemstvu (načelo tuzemnog dohotka). 

(3) Pri utvrđivanju oporezivih dohodaka, odredbe ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i višestranih međudržavnih ugovora ili sporazuma imaju prednost pred odredbama tuzemnoga Zakona. 

II. UTVRĐIVANJE GODIŠNJE POREZNE OSNOVICE

Članak 5.

(1) Osnovica poreza na dohodak jest ukupni iznos dohotka prema svim izvorima dohotka iz članka 5. Zakona i to: 

1. dohodak od nesamostalnog rada iz članka 13. Zakona, 

2. dohodak od samostalne djelatnosti iz članaka 17. do 24. Zakona umanjen za: 

2.1. iznos plaća novozaposlenih osoba iz članka 56. stavka 1. Zakona, 

2.2. iznos državne potpore za obrazovanje i izobrazbu te za naukovanje za obrtnička zanimanja prema posebnim propisima, 

2.3. iznos izdataka za istraživanje i razvoj iz članka 57. stavka 1. Zakona, 

2.4. preneseni gubitak iz članka 35. Zakona, nakon umanjenja iz točaka 2.1., 2.2. i 2.3. ovoga stavka, koji je ostvaren po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona, 

3. dohodak od imovine i imovinskih prava iz članka 27. Zakona, 

4. dohodak od kapitala iz članka 30. Zakona, 

5. dohodak od osiguranja iz članka 31. Zakona, 

6. drugi dohodak iz članka 32. Zakona, 

umanjen za osobni odbitak iz članka 36. i/ili članka 54. Zakona. 

(2) Osnovica poreza na dohodak iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se za rezidenta prema načelu svjetskog dohotka odnosno od ukupnog iznosa dohotka koji rezident ostvari u tuzemstvu i u inozemstvu, a umanjenog za osobni odbitak iz članka 36. i/ili članka 54. Zakona. Djelatnost koja u inozemstvu podliježe porezu na dohodak, a u tuzemstvu bi se oporezivala porezom na dobit, ne podliježe u tuzemstvu porezu na dohodak. Za inozemni dohodak ne može se zahtijevati oporezivanje prema Zakonu o porezu na dobit. 

(3) Pri utvrđivanju osnovice poreza na dohodak rezidenta, načelo svjetskog dohotka primjenjuje se i na gubitak nastao obavljanjem samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona i djelatnosti od koje se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalnu djelatnost prema člancima 19. do 24. Zakona, što znači da se inozemni gubitak po osnovi samostalne djelatnosti može odbiti od tuzemnog dohotka od samostalne djelatnosti. Odbijanje nije moguće za gubitak iz inozemstva, koji bi se, da je ostvaren u tuzemstvu, utvrđivao po propisima o oporezivanju dobiti. 

(4) Osnovica poreza na dohodak iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se za nerezidenta prema načelu tuzemnog dohotka odnosno od ukupnog iznosa dohotka koji nerezident ostvari u tuzemstvu, a umanjenog za osobni odbitak iz članka 36. stavka 1., 11. i 12. Zakona odnosno umanjen za osnovni osobni odbitak, dio osobnog odbitka za plaćene doprinose za obvezno zdravstveno osiguranje u tuzemstvu do visine zakonom propisanih obveznih doprinosa i dio osobnog odbitka za darovanja dana u tuzemstvu na način i pod uvjetima propisanima Zakonom. 

(5) Pri utvrđivanju osnovice poreza na dohodak nerezidenta načelo tuzemnog dohotka vrijedi i za gubitak, što znači da se od tuzemnog dohotka od samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona ili djelatnosti koja se oporezuje na način propisan za samostalne djelatnosti prema članku 19. do 24. Zakona može odbiti samo tuzemni gubitak od samostalne djelatnosti od koje se dohodak utvrđuje na temelju poslovnih knjiga. 

(6) U osnovicu poreza na dohodak, prema stavku 1. ovoga članka, ne uključuje se drugi dohodak po osnovi povrata doprinosa u skladu s člankom 33. Zakona i dohodak koji se paušalno oporezuje u skladu s člankom 44. Zakona. 

(7) Iznimno od stavka 4. ovoga članka osnovica poreza na dohodak iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se za fizičke osobe koje su rezidenti država članica Europske unije i Europskog gospodarskog prostora, osim Republike Hrvatske i koji u Republici Hrvatskoj ostvare dohodak prema članku 5. Zakona koji čini najmanje 90% njihovog ukupnog (svjetskog) dohotka ostvarenog u poreznom razdoblju, a koji je izuzet ili oslobođen oporezivanja u državi članici čiji je rezident, prema načelu tuzemnog dohotka odnosno od ukupnog iznosa dohotka koji takva fizička osoba ostvari u tuzemstvu, umanjenog za osobni odbitak iz članka 36. Zakona.

III. OPĆA NAČELA UTVRĐIVANJA DOHOTKA

1. Primici koji se ne smatraju dohotkom

Članak 6.

(1) Dohotkom se ne smatraju primici iz članka 9. Zakona. 

(2) Prema članku 9. stavku 1. točki 6. Zakona, nagrade koje isplaćuju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ne smatraju se dohotkom ako su propisane statutom tih jedinica odnosno općim aktima tih jedinica donesenima na temelju odredbi statuta kojim se te nagrade mogu ustanoviti i isplatiti i ako su sredstva za te namjene planirana u proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. 

(3) Nasljedstva iz članka 9. stavka 2. točke 2.3. Zakona, a u svezi sa stavkom 4. toga članka, ne smatraju se primicima iz kojih se utvrđuje dohodak ako se isplaćuju iz neoporezivih izvora dohotka, iz primitaka koji se ne smatraju dohotkom odnosno ako je za života ostavitelja iz navedenih primitaka plaćen porez na dohodak. 

(4) Primici iz članka 9. stavka 2. i 3. Zakona koji su u svezi s ostvarivanjem dohotka iz članka 5. Zakona, smatraju se oporezivim dohotkom. Primici iz članka 9. stavka 2. točka 2.1. Zakona smatraju se dohotkom, ako su u svezi s ostvarivanjem dohotka iz članka 5. Zakona i ako se ne isplaćuju po posebnim propisima. Primici iz članka 9. stavka 2. točke 2.1.5. Zakona koje poslodavac i isplatitelj primitaka od nesamostalnog rada isplaćuje radniku i osobi koja kod njega ostvaruje primitke od nesamostalnog rada iz članka 14. Zakona, smatraju se primicima od kojih se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada prema članku 13. Zakona. 

(5) Darovi iz članka 9. stavka 2. točke 2.3. Zakona ne smatraju se primicima od kojih se utvrđuje dohodak ako su darovatelj i daroprimatelj fizičke osobe koje ne obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 18. Zakona i ako se darovi daju iz primitaka od kojih je plaćen porez na dohodak ili iz primitaka koji se ne smatraju dohotkom. 

(6) U skladu s člankom 9. stavkom 1. točkom 7. Zakona, dohodak se ne utvrđuje po osnovi primitaka koje fizičke osobe ostvaruju darovanjima u novcu i dobrima dobivenima od pravnih i fizičkih osoba za zdravstvene potrebe, pod propisanim uvjetima i do visine stvarno nastalih izdataka za tu namjenu. Od tih primitaka ne utvrđuje se dohodak pod uvjetima: da zdravstvene potrebe koje se financiraju danim darovanjima nisu plaćene iz osnovnog, dopunskog, dodatnog ili privatnoga zdravstvenog osiguranja, niti na teret sredstava fizičke osobe, da su novčana sredstva (darovanja) isplaćena na žiroračun fizičke osobe primatelja darovanja ili zdravstvene ustanove u tuzemstvu ili u inozemstvu za te svrhe te da davatelj i primatelj darovanja o navedenim darovanjima i njihovu korištenju posjeduju vjerodostojne isprave (potvrde o primitku dobara, isprave o izvršenoj doznaci na žiroračun primatelja, račune za izvršene zdravstvene usluge i drugo). Ako primljena darovanja nisu u cijelosti ili dijelom utrošena za zdravstvene potrebe primatelja, neutrošena novčana sredstva ili vrijednost darovanja smatraju se oporezivim primitkom. Davatelj darovanja obvezan je voditi evidenciju o danim darovanjima, neovisno u kojem obliku, koja osobito sadrži slijedeće podatke: nadnevak isplate odnosno davanja, ime i prezime primatelja darovanja te njegov OIB, način isplate (na žiroračun primatelja dara ili zdravstvene ustanove ili u dobrima), iznos koji se daruje. 

(7) Porez na dohodak ne plaća se na manjkove na imovini iz članka 7. stavka 1. točke 5. Zakona o porezu na dobit iznad visine utvrđene odlukom Hrvatske gospodarske komore ili Hrvatske obrtničke komore, u smislu poreza na dodanu vrijednost, ako je odluku da se ne tereti odgovorna osoba donio upravni odbor, nadzorni odbor ili skupština trgovačkog društva, a zbog nepostojanja objektivne mogućnosti utvrđivanja osobne odgovornosti radnika, člana društva ili druge fizičke osobe. 

2. Primici na koje se ne plaća porez na dohodak

Članak 7.

(1) Primici na koje se ne plaća porez na dohodak jesu primici iz članka 10. Zakona. 

(2) U skladu s člankom 10. točkom 3. Zakona, porez na dohodak ne plaća se na novčanu naknadu za vrijeme privremene nezaposlenosti i spriječenosti za rad isplaćenu na teret sredstava obveznih osiguranja i to osobito: 

– novčana naknada nezaposlenima isplaćena na teret Hrvatskog zavoda za zapošljavanje sukladno posebnom propisu (novčana naknada nezaposlenima koja se isplaćuje u mjesečnim anuitetima, novčana naknada koja se na zahtjev nezaposlene osobe isplaćuje u jednokratnom iznosu radi zapošljavanja, samozapošljavanja ili volontiranja, novčana pomoć i naknada troškova za vrijeme obrazovanja, jednokratna novčana pomoć i naknada putnih i selidbenih troškova, novčana pomoć polaznicima stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa), 

– naknada plaće zbog privremene spriječenosti za rad isplaćena na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Državnog proračuna i centara za socijalnu skrb,

– novčana pomoć isplaćena na teret Hrvatskog zavoda za zapošljavanje osobama osiguranim na produženo mirovinsko osiguranje za stalne sezonske poslove, sukladno posebnom propisu. 

(3) Prema članku 10. točki 6. Zakona, porez na dohodak ne plaća se na primitke učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga isplaćene po posebnim propisima do propisanog iznosa. Ako ukupni primici za rad učenika ili studenta na redovnom školovanju preko učeničkih i studentskih udruga umanjeni za naknadu za posredovanje u korist posrednika, ne prelaze propisani iznos iz članka 45. stavka 1. točke 2. ovoga Pravilnika, navedeni primici ne podliježu obvezi utvrđivanja dohotka i obračunu i uplati predujma poreza na dohodak. 

(4) Porez na dohodak ne plaća se, u skladu s člankom 10. točkom 7. Zakona, na naknade štete zbog posljedica nesreće na radu prema odluci suda ili nagodbi u tijeku sudskog postupka, ako je naknada određena u jednokratnom iznosu. Naknada koja je određena u jednokratnom iznosu i isplaćuje se u obrocima, zbog nemogućnosti jednokratne isplate, a najviše do dvanaest (12) obroka u poreznom razdoblju u kojem je donesena sudska odluka ili postignuta nagodba u tijeku sudskog postupka ili u idućem poreznom razdoblju nakon što je donesena sudska odluka ili postignuta nagodba u tijeku sudskog postupka, ne smatra se primitkom na koji se plaća porez na dohodak. Ako je naknada štete određena u jednokratnom iznosu, a isplaćuje se u više od dvanaest (12) obroka, razlika naknade štete iznad dvanaest (12) obroka smatra se primitkom od kojeg se utvrđuje oporezivi dohodak ovisno o izvoru dohotka. Navedeno se odnosi i ako se naknada štete određena u jednokratnom iznosu isplaćuje u najviše do dvanaest (12) obroka u poreznim razdobljima nakon poreznog razdoblja i idućega poreznog razdoblja u kojem je donesena sudska odluka ili postignuta nagodba u tijeku sudskog postupka. Ako je naknada štete određena u iznosu koji će se isplaćivati u točno utvrđenim obrocima za ograničeno ili neograničeno razdoblje (primjerice mjesečno), smatra se oporezivim primitkom od kojeg se plaća porez na dohodak u skladu sa Zakonom, a ovisno o izvoru dohotka. Ako se naknada štete u točno utvrđenim obrocima isplaćuje na temelju prijašnjeg radnog odnosa, smatra se primitkom od kojeg se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada iz članka 13. Zakona. Odredbe ovoga stavka primjenjuju se i na nagodbe sklopljene sa nadležnim državnim odvjetništvom u postupcima za mirno rješenje spora i na nagodbe postignute u postupku mirenja u individualnim radnim sporovima prema Zakonu o mirenju. 

(5) U skladu s člankom 10. točkom 11. Zakona, oporezivim primicima ne smatraju se naknade iz članka 13. stavka 2. točaka 1., 2., 5., 13. i 14. te stavka 12. ovoga Pravilnika isplaćene po osnovi službenih putovanja fizičkim osobama koje u neprofitnim organizacijama ne ostvaruju primitke po osnovi nesamostalnog rada iz članka 14. Zakona odnosno primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak iz članka 32. Zakona. Primici po osnovi naknada za službena putovanja odnose se na službena putovanja za potrebe tih organizacija. 

(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, oporezivim primicima ne smatraju se naknade za službena putovanja po osnovi prijevoza i noćenja iz članka 13. stavka 2. točke 1. i 2. ovoga Pravilnika koje isplatitelji – neprofitne organizacije isplaćuju fizičkim osobama koje za te organizacije obavljaju poslove iz njihovog djelokruga odnosno za njihove potrebe i uz naknadu, a pod uvjetom da računi o obavljenim uslugama prijevoza i noćenja glase na isplatitelja – neprofitnu organizaciju. 

(7) Porez na dohodak ne plaća se na stipendije učenicima i studentima za redovno školovanje na srednjim, višim i visokim školama i fakultetima, ukupno do propisanog iznosa iz članka 45. stavka 1. točke 3. ovoga Pravilnika. Ako stipendiju učeniku ili studentu u poreznom razdoblju isplaćuju dva ili više isplatitelja, neoporezivi iznos stipendije utvrđuje se od ukupnog iznosa stipendije svih isplatitelja. U tom slučaju učenik ili student čiji ukupan iznos isplaćenih stipendija prelazi propisani neoporezivi iznos, obvezan je isplatitelju prije isplate stipendije dostaviti vjerodostojne isprave (preslike) ili pisanu izjavu o isplaćenim primicima po toj osnovi kod drugih isplatitelja. Ako učenik ili student ostvaruje stipendiju samo od jednog isplatitelja, obvezan je tom isplatitelju dati pisanu izjavu da ne prima stipendije i od drugih isplatitelja. 

(8) Stipendije studenata za redovno školovanje na višim i visokim školama i fakultetima za koje su sredstva planirana u državnom proračunu Republike Hrvatske i stipendije koje se isplaćuju, odnosno dodjeljuju iz proračuna Europske unije, uređene posebnim međunarodnim sporazumima i to studentima za redovno školovanje na visokim učilištima smatraju se primitkom na koji se ne plaća porez na dohodak, a prema članku 10. točki 13. Zakona. Isplata stipendije po toj osnovi ne isključuje pravo na neoporezivi iznos stipendije iz članka 10. točke 12. Zakona i stavka 7. ovog članka, a uz propisane uvjete. 

(9) Sportske stipendije koje se, prema posebnim propisima, isplaćuju sportašima za njihovo sportsko usavršavanje smatraju se, prema članku 10. točki 14. Zakona, primitkom na koji se ne plaća porez na dohodak do propisanog iznosa iz članka 45. stavka 1. točke 4. ovoga Pravilnika. Sportske stipendije i stipendije iz članka 10. točaka 12. i 13. Zakona i stavaka 7. i 8. ovoga članka međusobno se ne isključuju u svrhu priznavanja neoporezivog iznosa. Ako sportske stipendije sportašu u poreznom razdoblju isplaćuju dva ili više isplatitelja, neoporezivi iznos sportske stipendije utvrđuje se od ukupnog iznosa sportskih stipendija svih isplatitelja. U tom slučaju porezni obveznik – sportaš obvezan je postupiti na način iz stavka 7. ovoga članka. 

(10) Porez na dohodak ne plaća se na sindikalne socijalne pomoći koje se isplaćuju iz sredstava sindikalne članarine članovima sindikata, prema članku 10. točki 15. Zakona. U smislu članka 10. točke 15. Zakona i ovoga Pravilnika, socijalnim pomoćima smatraju se osobito: pomoći za podmirenje osnovnih životnih potreba socijalno ugroženih, nemoćnih i drugih osoba, svladavanje i ublažavanje teškoća u svezi s bolešću ili smrću člana obitelji te druge pomoći za socijalne namjene. 

(11) Porez na dohodak ne plaća se na nagrade za sportska ostvarenja sportaša i naknade sportašima amaterima prema posebnim propisima, u skladu s člankom 10. točkom 16. Zakona, a do propisanih iznosa iz članka 45. stavka 1. točaka 5. i 6. ovoga Pravilnika. Ako nagrade za sportska ostvarenja sportaša i naknade sportašima amaterima isplaćuju u poreznom razdoblju dva ili više isplatitelja, neoporezivi iznos nagrada odnosno naknada utvrđuje se od ukupnog iznosa nagrada odnosno naknada svih isplatitelja. U tom slučaju porezni obveznik – sportaš obvezan je postupiti na način iz stavka 7. ovoga članka. 

(12) Porez na dohodak ne plaća se na premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja koje poslodavac na svoj teret uplaćuje u korist radnika, tuzemnom dobrovoljnom mirovinskom fondu, koji je registriran u skladu s propisima koji uređuju dobrovoljno mirovinsko osiguranje, do visine 500,00 kuna za svaki mjesec poreznog razdoblja, odnosno ukupno do 6.000,00 kuna godišnje, prema članku 10. točki 17. Zakona. Ako poslodavac u tijeku jednog mjeseca poreznog razdoblja uplaćuje premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja u korist radnika za više mjeseci tog poreznog razdoblja, iste se mogu neoporezivo uplatiti do visine 500,00 kuna za svaki mjesec poreznog razdoblja za koji je premija trebala biti uplaćena. Ako poslodavac uplaćuje premije osiguranja u korist radnika jednom godišnje, iste može neoporezivo jednokratno uplatiti do visine 6.000,00 kuna. Poslodavci su obvezni voditi evidenciju o uplaćenim premijama dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja na svoj teret u korist radnika i Poreznoj upravi dostavljati propisani obrazac prema članku 42. stavcima 9. i 10. ovoga Pravilnika.

(13) Porez na dohodak ne plaća se, u skladu s člankom 10. točkom 20. Zakona, na ukupni iznos primitaka koji se kao bespovratna sredstva fizičkim osobama isplaćuju, odnosno dodjeljuju iz fondova i programa Europske unije putem tijela akreditiranih u skladu s pravilima Europske komisije u Republici Hrvatskoj, izravno ili putem posrednika, za provedbu aktivnosti mobilnosti u okviru programa i fondova Europske unije, a u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja za pokriće izdataka prijevoznih troškova, prehrane i smještaja, te za realizaciju projektnih aktivnosti koje prijavljuju fizičke osobe (izdaci za najam prostora, osiguranje, opremu i materijale i drugo), a u skladu s financijskom uredbom Europske komisije, pod uvjetom da su osigurane vjerodostojne isprave sukladno propisima Europske komisije (ugovor, završno izvješće, račun i drugo). Iznos do kojeg se mogu neoporezivo isplatiti ti primici utvrđuju tijela akreditirana u skladu s pravilima Europske komisije u Republici Hrvatskoj putem kojih se isplaćuju ti primici, na temelju propisa ili sporazuma s Europskom komisijom te na temelju izvršenih analiza kojima se utvrđuje visina tih primitaka.

(14) Primici iz stavka 5., 6. i 13. ovoga članka te iz članka 13. stavka 2. točaka 1., 2., 5., 13. i 14. i stavka 12. ovoga Pravilnika koji se odnose na izdatke za prijevozne troškove, prehranu i smještaj, međusobno se isključuju.

3. Primici i izdaci, načelo blagajne

Članak 8.

(1) Primicima se smatraju sva dobra (novac, stvari, usluge i prava) koja imaju novčanu vrijednost i koja porezni obveznik ostvari od rada, obavljanja djelatnosti, od imovine i imovinskih prava, od kapitala, od osiguranja i od drugih primitaka propisanih Zakonom. Smatra se da su dobra, a time i primici naplaćeni kad porezni obveznik njima može raspolagati. 

(2) U izdatke spadaju svi odljevi dobara s novčanom vrijednošću izvršeni radi ostvarivanja ili osiguranja primitaka iz stavka 1. ovoga članka. Smatra se da je došlo do odljeva dobara, a time i do nastanka izdataka kad porezni obveznik njima više ne može raspolagati. 

(3) Primici i izdaci od poslovnih događaja utvrđuju se tek nakon primljenih uplata odnosno obavljenih isplata (načelo blagajne). Ako priljevi odnosno odljevi nisu obavljeni u novcu već u drugim dobrima, treba ih utvrđivati na način propisan za primitke i izdatke u novcu. 

(4) Oporezivi primici od kojih je porezni obveznik dužan platiti porez u tuzemstvu, a ostvareni su u inozemstvu (izravno ili neizravno) u stranoj valuti, preračunavaju se u kunsku vrijednost prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke važećem na dan primitka. Iznimno, ako se dan primitka tijekom poreznog razdoblja ne može točno utvrditi, preračunavanje na srednji tečaj Hrvatske narodne banke obavlja se s 31. 12. godine u kojoj je oporezivi primitak u inozemstvu ostvaren, a u slučaju poreznog razdoblja kraćeg od kalendarske godine, na posljednji dan u mjesecu s kojim završava to kraće porezno razdoblje. 

(5) Nenovčani primici utvrđuju se prema tržišnoj vrijednosti. Tržišna se vrijednost određuje prema cijeni koja bi se ostvarila pri prodaji u uobičajenom poslovnom prometu, ovisno o svojstvu gospodarstvenog dobra. Pri tome moraju biti uvažene sve okolnosti koje utječu na cijenu. 

(6) Nenovčani izdaci utvrđuju se prema cijenama nabave ili cijenama koštanja. 

(7) Nastanak ili dospijeće potraživanja od prodane robe ili obavljenih usluga ne smatra se još primitkom. Potraživanja postaju primitkom u trenutku naplate. 

(8) Ako se porezni obveznik iz osobnih razloga odrekne potraživanja po osnovi prodane robe ili obavljenih usluga koja bi u poreznomu razdoblju u kojemu se odrekao potraživanja ili kasnijim poreznim razdobljima dovela do primitaka, tada se iznos potraživanja utvrđuje kao primitak u godini u kojoj je donesena odluka o odricanju od potraživanja. Po osnovi potraživanja koja su se pokazala nenaplativima nakon provedenoga sudskog postupka, zbog stečaja ili likvidacije dužnika, ne utvrđuje se primitak. Ako se porezni obveznik odrekne potraživanja za naknadu iz koje se predujam poreza plaća po odbitku (naknade po osnovi rada, djelatnosti, usluga i drugog), u korist neke druge osobe (fizičke ili pravne), smatra se da je primitak ostvaren u trenutku kada je donio odluku o odricanju, pa isplatitelji primitka imaju obvezu, ovisno o izvorima toga primitka, obračunati, obustaviti i uplatiti predujam poreza na dohodak na način propisan Zakonom i ovim Pravilnikom. 

(9) Prodana roba ili usluga smatra se naplaćenom i kada je za naplatu primljen ček. Ako se plaća mjenicom, primitak nastaje naplatom ili prijenosom mjenice. Ako se plaća kreditnom karticom, primitak nastaje naplatom na žiroračun. Ako se naplata obavlja prijebojem, asignacijom ili cesijom, trenutkom naplate smatra se trenutak kada su se stekli propisani uvjeti (potpisani odgovarajući ugovori ili druge isprave). 

(10) Primicima se smatraju i primljeni predujmovi za isporuku robe i obavljanje usluga na koje se obvezao porezni obveznik, a koje do kraja poreznog razdoblja (kalendarske godine) nije obavio. 

(11) Nastale i dospjele obveze za kupljenu robu i obavljene usluge nisu izdaci. Izdaci nastaju u trenutku plaćanja tih obveza. 

(12) Ako porezni obveznik doznačuje sredstva sa svoga bankovnog računa, tada izdatak nastaje u trenutku kada banka izvrši primljeni nalog za plaćanje. Pri plaćanju čekom izdatak nastaje u trenutku predaje čeka. Pri plaćanju mjenicom izdatak nastaje prijenosom ili naplatom mjenice. Pri plaćanju kreditnom karticom izdatak nastaje plaćanjem sa žiroračuna. 

(13) Izdacima se smatraju i predujmovi dani za neisporučenu robu i neobavljene usluge, osim predujmova danih za nabavu dugotrajne imovine. 

(14) Primicima se ne smatraju povoljnije mogućnosti kupnje roba i usluga, uključivo i prigodni primitak dodatne robe ili usluge, te drugi slični primici koji su dostupni svim fizičkim osobama pod jednakim uvjetima i ako nisu u svezi s ostvarivanjem oporezivog dohotka iz članka 5. Zakona. 

4. Pripisivanje primitaka i izdataka

Članak 9.

(1) Primici se pripisuju onome tko ih stekne. Primitke stječe onaj tko ih ostvari na osnovi svoga rada i/ili uložene imovine i/ili kapitala i/ili uplaćenih premija životnog osiguranja s obilježjem štednje, dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja i/ili drugih primitaka propisanih Zakonom. 

(2) Izdaci se pripisuju onome tko ih je imao, a kome se pripisuju i primici prema stavku 1. ovoga članka. 

(3) Na pripisivanje dohotka koji ostvaruje nasljednik primjenjuju se odredbe članka 2. stavka 2. ovoga Pravilnika. 

(4) Za priznavanje ugovora između članova obitelji i drugih s poreznim obveznikom osobno povezanih osoba potrebno je sljedeće: 

1. valjani pravni posao, 

2. stvarna provedba pravnog posla obavljanjem činidbe i protučinidbe i 

3. mogućnost uspoređivanja ugovora i poslovnih odnosa prema sadržaju i provedbi s onim što je uobičajeno između osobno nepovezanih stranaka. 

IV. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD NESAMOSTALNOG RADA

1. Dohodak od nesamostalnog rada

Članak 10.

Dohodak od nesamostalnog rada utvrđuje se kao razlika između primitaka od nesamostalnog rada i izdataka za zakonom propisane obvezne doprinose iz primitka. Ostvarenim primicima po osnovi nesamostalnog rada smatraju se svi priljevi prema člancima 11. do 15. ovoga Pravilnika, a nastalim izdacima svi odljevi prema članku 18. ovoga Pravilnika. 

2. Primici po osnovi nesamostalnog rada

2.1. Plaća

Članak 11.

(1) Primicima po osnovi nesamostalnog rada (plaćom) smatraju se: 

1. svi priljevi koji radniku u novcu ili u naravi pritječu na temelju rada po osnovi radnog odnosa, a prema članku 14. stavku 1. točki 1. i članku 14. stavku 3. Zakona. Plaćom se smatraju i svi priljevi u novcu ili naravi koji fizičkoj osobi pritječu po osnovi prijašnjeg radnog odnosa, bez obzira na sadašnji status te osobe (umirovljenik ili neki drugi status) i to ako se radi o plaći za rad koji je obavljen za vrijeme radnog odnosa i možebitne druge isplate na koje je radnik imao pravo u vrijeme toga radnog odnosa (božićnica, nagrada i to za godinu, sukladno članku 13. ovoga Pravilnika, neovisno kada je u toj godini prestao radni odnos odnosno raskinut ugovor o radu). Plaćom po osnovi prijašnjeg radnog odnosa smatraju se i povoljnije kamate pri odobravanju kredita iz članka 14. stavka 3. Zakona, ako je kredit uz povoljnije kamate ugovoren i iskorišten za vrijeme radnog odnosa. Odredbe ove točke na odgovarajući se način primjenjuju i na isplate primitaka po osnovi nesamostalnog rada (plaće) iz točaka 2. do 5. ovoga stavka, 

2. poduzetnička plaća koja ulazi u rashod pri utvrđivanju poreza na dobit iz članka 14. stavka 1. točke 2. Zakona, 

3. primici (plaća) fizičkih osoba izaslanih na rad u Republiku Hrvatsku po nalogu inozemnog poslodavca u tuzemna društva za potrebe obavljanja djelatnosti tuzemnog poslodavca (članak 14. stavak 1. točka 3. Zakona). Izaslanim radnicima na rad u Republiku Hrvatsku po nalogu inozemnog poslodavca u tuzemna društva smatraju se fizičke osobe koje su zaposlene u radnom odnosu kod inozemnog poslodavca, 

4. primici (plaća) članova predstavničkih i izvršnih tijela državne vlasti i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji im se isplaćuju na temelju posebnih propisa kojima se uređuju prava na plaću i po toj osnovi su osigurani (članak 14. stavak 1. točka 4. Zakona), 

5. naknada plaće koju prema posebnom propisu isplaćuje nadležno ministarstvo osobama koje pružaju njegu i pomoć hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata I. skupine (članak 14. stavak 1. točka 5. Zakona), 

6. premije osiguranja koje poslodavci plaćaju za svoje radnike po osnovi životnog osiguranja, dopunskog, dodatnog i privatnoga zdravstvenog osiguranja i osiguranja njihove imovine u ukupnom iznosu te dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja iznad iznosa propisanih člankom 10. točkom 17. Zakona i člankom 7. stavkom 12. ovoga Pravilnika, a sukladno članku 14. stavku 1. točki 1. podtočki 1.4. Zakona. 

(2) Primicima od nesamostalnog rada (plaćom) smatraju se i isplate naknada radnicima odnosno osobama koje ostvaruju primitke iz članka 14. stavka 1. i članka 14. stavka 3. Zakona po osnovi: 

1. godišnjeg i tjednog odmora, 

2. dopusta, 

3. državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom, 

4. slobodnih dana, 

5. ostalih slobodnih dana utvrđenih posebnim ugovorom ili odlukom poslodavca ili isplatitelja primitka od nesamostalnog rada (plaće), 

6. posebnih primitaka za rad ili usluge obavljene izvan redovnog radnog vremena, kao što su primici za prekovremeni rad, za noćni rad, za rad nedjeljom, za dežurstvo, za pripravnost i slično, 

7. primitaka koje poslodavac i isplatitelj primitka od nesamostalnog rada (plaće) isplaćuje radnicima i osobama koje ostvaruju primitke iz članka 14. stavka 1. i članka 14. stavka 3. Zakona iz svojih sredstava i na svoj teret kao naknadu u slučaju spriječenosti za rad zbog bolesti i povreda, 

8. svih drugih primitaka prema člancima 13. i 15. ovoga Pravilnika. 

(3) Primici od nesamostalnog rada (plaća) jesu svi primici koje poslodavac odnosno isplatitelj primitka od nesamostalnog rada (plaće) u novcu ili u naravi isplaćuje ili daje radnicima i osobama koje ostvaruju primitke iz članka 14. stavka 1. i članka 14. stavka 3. Zakona po osnovi obavljenog rada prema stavcima 1. i 2. ovoga članka, neovisno o tome pod kojim su nazivom ili drugim ugovornim odnosom ugovoreni i isplaćeni. 

(4) Iznimno od stavaka 1. do 3. ovoga članka, primicima od nesamostalnog rada (plaćom) ne smatraju se primici po osnovi autorskih naknada koje poslodavci i isplatitelji tih primitaka isplaćuju svojim radnicima i osobama koje ostvaruju primitke (plaću) iz članka 14. stavka 1. i članka 14. stavka 3. Zakona, pod uvjetom da se autorske naknade isplaćuju na temelju ugovora o autorskim pravima i srodnim pravima sklopljenih između poslodavca/isplatitelja primitaka od nesamostalnog rada (plaće) i tih osoba za autorsko djelo i drugim uvjetima u skladu s propisima koji uređuju autorska i srodna prava. 

(5) Autorske naknade isplaćene prema stavku 4. ovoga članka smatraju se drugim dohotkom prema članku 32. stavku 1. Zakona. 

(6) Ako poslodavci/ isplatitelji primitka (plaće) isplaćuju autorske naknade svojim radnicima i osobama koje ostvaruju primitke od nesamostalnog rada prema članku 14. stavku 1. Zakona i stavcima 1. do 3. ovoga članka, za autorska djela utvrđena ugovorom o radu ili drugim aktom kojim se uređuje rad i radni odnos, proizlaze iz ugovorenog opisa rada radnika odnosno osobe koja ostvaruje primitke iz članka 14. stavka 1. Zakona kod poslodavca/isplatitelja primitka (plaće) odnosno autorsko djelo radnik i osoba koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14. stavka 1. Zakona stvara radom u radnom odnosu izvršavajući svoje obveze ili po uputama svoga poslodavca, isplaćene autorske naknade smatraju se primitkom od nesamostalnog rada (plaćom) prema članku 14. Zakona. 

(7) Plaćom se smatraju i primici po osnovi nesamostalnog rada prema članku 14. stavku 1. i članku 14. stavku 3. Zakona i prema stavcima 1. do 4. i 6. ovoga članka, koji se isplaćuju nasljednicima po osnovi rada njihovih ostavitelja. 

(8) Plaćom se smatraju i primici po osnovi nesamostalnog rada prema članku 14. stavku 1. i članku 14. stavku 3. Zakona i prema stavku 1. do 4. i 6. ovoga članka koji se za rad po osnovi radnog odnosa isplaćuju fizičkim osobama zaposlenim u diplomatskom ili konzularnom predstavništvu strane države, u međunarodnoj organizaciji, predstavništvu ili organizaciji koja na teritoriju Republike Hrvatske ima diplomatski imunitet. 

(9) Plaćom se smatraju i primici po osnovi nesamostalnog rada prema članku 14. stavku 1. i članku 14. stavku 3. Zakona te prema stavcima 1. do 4. i 6. ovoga članka, poreznih obveznika rezidenata koji te primitke po osnovi radnog odnosa ostvare izravno iz inozemstva. 

(10) Plaćom se smatraju i primici po osnovi nesamostalnog rada prema članku 14. stavcima 1. i 3. Zakona, koje fizičke osobe rezidenti ostvare kao članovi posade po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi u skladu s posebnim zakonom. Članom posade broda u međunarodnoj plovidbi smatra se, u skladu s posebnim zakonom, zapovjednik i druga fizička osoba ukrcana za obavljanje poslova na brodu u međunarodnoj plovidbi i upisana u popis posade broda. 

2.2. Mirovina

Članak 12.

(1) Primicima od nesamostalnog rada smatraju se: 

1. mirovine ostvarene na temelju prijašnjih uplata doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje koje isplaćuju zakonom utvrđene ustanove mirovinskog osiguranja i mirovinska osiguravajuća društva na temelju prijašnjih uplata obveznog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje, 

2. mirovine koje isplaćuju osiguravatelji (mirovinska osiguravajuća društva i drugi isplatitelji osiguranih svota) na temelju prijašnjih uplata poslodavca za dokup dijela mirovine, ako su te uplate bile oslobođene oporezivanja,

3. mirovinske rente koje isplaćuju osiguravatelji (mirovinska osiguravajuća društva i drugi isplatitelji osiguranih svota) na temelju prijašnjih uplata poslodavca u vrijeme umirovljenja radnika, ako su te uplate bile oslobođene oporezivanja,

4. mirovine koje se isplaćuju poduzetnicima koji su obavljali samostalnu djelatnost, poduzetnicima fizičkim osobama koji su plaćali porez na dobit i drugim fizičkim osobama na temelju prijašnjih uplata doprinosa u propisano obvezno osiguranje, a koji su bili porezno dopustivi izdatak ili rashod, 

5. obiteljske mirovine, osim obiteljskih mirovina iz članka 9. stavka 1. točke 5. Zakona i članka 53. stavka 2. Zakona, 

6. mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu i to one koje odgovaraju mirovinama iz točaka 1. do 5. ovoga stavka. 

(2) Umirovljenicima u smislu Zakona i ovoga Pravilnika smatraju se fizičke osobe koje ostvaruju primitke iz stavka 1. ovoga članka. 

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, umirovljenikom se ne smatra fizička osoba kojoj je isplata mirovine od zakonom utvrđene ustanove mirovinskog osiguranja prestala zbog ponovnog zaposlenja ili početka obavljanja registrirane samostalne djelatnosti, iako ostvaruje mirovinu od mirovinskoga osiguravajućeg društva na temelju prijašnjih uplata obveznih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje i/ili isplate od mirovinskoga osiguravajućeg društva i drugih isplatitelja na temelju prijašnjih premija osiguranja za dokup mirovine. 

(4) Mirovinama rezidenata ostvarenima u inozemstvu iz stavka 1. točke 6. ovoga članka smatraju se i mirovine koje isplaćuju osiguravatelji (mirovinska osiguravajuća društva i drugi isplatitelji) na temelju prijašnjih uplata premija (doprinosa) koje su poreznom obvezniku umanjivale dohodak od nesamostalnog rada ako se u zemlji izvora te mirovine ne primjenjuje sustav obveznog mirovinskog osiguranja.

3. Neoporezive naknade, potpore, nagrade i drugi primici

Članak 13.

(1) U skladu s odredbama članka 14. stavka 1. točke 1. podtočke 1.2. Zakona primici po osnovi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina smatraju se primicima od nesamostalnog rada ako prelaze iznose iz stavka 2. ovoga članka. Svi drugi primici koji nisu navedeni u stavcima 2. i 3. ovoga članka smatraju se oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada u ukupno isplaćenom iznosu. 

(2) U skladu s odredbama članka 10. točke 9. Zakona, oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se iznosi što ih poslodavci isplaćuju svojim radnicima, i to: 

1. naknade prijevoznih troškova na službenom putovanju u visini stvarnih izdataka, 

2. naknade troškova noćenja na službenom putovanju u visini stvarnih izdataka, 

3. naknade troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte. Ako na određenom području odnosno udaljenosti nema organiziranog prijevoza, naknada troškova prijevoza na posao i s posla utvrđuje se u visini cijene prijevoza koja je utvrđena na približno jednakim udaljenostima na kojima je organiziran prijevoz, 

4. naknade troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne karte. Ako radnik mora sa stanice međumjesnog javnog prijevoza koristiti i mjesni prijevoz, stvarni izdaci utvrđuju se u visini troškova mjesnog i međumjesnoga javnoga prijevoza, 

5. naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe do 2,00 kune po prijeđenom kilometru, 

6. potpore zbog invalidnosti radnika do 2.500,00 kuna godišnje, 

7. potpore za slučaj smrti radnika do 7.500,00 kuna, osim potpora iz članka 9. stavka 2. točke 2.8. Zakona koje poslodavci isplaćuju djeci radnika, a koje se smatraju neoporezivim primicima u ukupnom iznosu, 

8. potpore u slučaju smrti člana uže obitelji radnika (bračnog druga, roditelja, roditelja bračnog druga, djece, drugih predaka i potomaka u izravnoj liniji, usvojene djece i djece na skrbi te punoljetne osobe kojoj je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu) do 3.000,00 kuna, 

9. potpore zbog neprekidnog bolovanja radnika dužeg od 90 dana do 2.500,00 kuna godišnje. Razdoblje bolovanja duže od 90 dana ne mora se odnositi na jednu kalendarsku godinu, 

10. dar djetetu do 15 godina starosti (koje je do dana 31. prosinca tekuće godine navršilo 15 godina starosti) do 600,00 kuna godišnje, 

11. prigodne nagrade do 2.500,00 kuna godišnje (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.), 

12. nagrade radnicima za navršenih: 

12.1. – 10 godina radnog staža do 1.500,00 kuna 

12.2. – 15 godina radnog staža do 2.000,00 kuna 

12.3. – 20 godina radnog staža do 2.500,00 kuna 

12.4. – 25 godina radnog staža do 3.000,00 kuna 

12.5. – 30 godina radnog staža do 3.500,00 kuna 

12.6. – 35 godina radnog staža do 4.000,00 kuna 

12.7. – 40 godina i svakih narednih 5 godina radnog staža do 5.000,00 kuna, 

13. dnevnice u zemlji do 170,00 kuna za službeno putovanje koje traje više od 12 sati dnevno. Za službena putovanja u zemlji koja traju više od 8, a manje od 12 sati, neoporezivi dio dnevnica iznosi do 85 kuna, 

14. dnevnice u inozemstvu do iznosa i pod uvjetima utvrđenim propisima o izdacima za službena putovanja za korisnike državnog proračuna, 

15. terenski dodatak u zemlji do 170,00 kuna dnevno na ime pokrića troškova prehrane i drugih troškova radnika na terenu u zemlji, osim troškova smještaja koji se podmiruju na teret poslodavca i ne smatraju se dohotkom radnika, 

16. terenski dodatak u inozemstvu do 250,00 kuna dnevno na ime pokrića troškova prehrane i drugih troškova radnika na terenu u inozemstvu, osim troškova smještaja koji se podmiruju na teret poslodavca i ne smatraju se dohotkom radnika, 

17. pomorski dodatak do 250,00 kuna dnevno, 

18. pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe do 400,00 kuna dnevno, 

19. naknade za odvojeni život od obitelji do 1.600,00 kuna mjesečno, 

20. otpremnine prilikom odlaska u mirovinu do 8.000,00 kuna, 

21. otpremnine zbog poslovno uvjetovanih otkaza i osobno uvjetovanih otkaza, prema Zakonu o radu, do visine 6.400,00 kuna za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca i otpremnine zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti do visine 8.000,00 kuna za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca. Radom kod istog poslodavca smatra se i razdoblje rada kod prethodnog poslodavca, ako se, prema odredbama Zakona o radu, na novog poslodavca prenose ugovori o radu radnika koji rade u poduzeću ili dijelu poduzeća koje se statusnom promjenom ili pravnim poslom prenosi na novog poslodavca. Navedena odredba se na odgovarajući način primjenjuje i na ustanove i druge pravne osobe, 

22. potpore za novorođenče do visine jedne proračunske jedinice prema posebnom propisu. 

(3) Dnevnice za službena putovanja u zemlji i inozemstvu isplaćuju se za putovanja iz mjesta u kojemu je mjesto rada ili iz mjesta prebivališta/uobičajenog boravišta radnika koji se upućuje na službeno putovanje u drugo mjesto (osim u mjesto u kojemu ima prebivalište ili uobičajeno boravište), a udaljenosti najmanje 30 kilometara, radi obavljanja u nalogu za službeno putovanje određenih poslova njegova radnog mjesta, a u svezi s djelatnosti poslodavca. Dnevnice za službena putovanja u zemlji i inozemstvu jesu naknade za pokriće izdataka prehrane, pića i prijevoza u mjestu u koje je radnik upućen na službeno putovanje. 

(4) Terenski dodatak u tuzemstvu i inozemstvu isplaćuje se kada radnik boravi izvan mjesta svojega prebivališta ili uobičajenog boravišta radi poslova koje obavlja izvan sjedišta poslodavca ili sjedišta izdvojene poslovne jedinice poslodavca i kada poslodavac obavlja takvu vrstu djelatnosti koja je po svojoj prirodi vezana za rad na terenu (mjesto rada se razlikuje od mjesta sjedišta poslodavca ili njegove poslovne jedinice i mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika, pri čemu je mjesto rada udaljeno od tih mjesta najmanje 30 kilometara). Terenski dodatak može se pod ovim uvjetima isplatiti i u slučaju kada ne postoji potreba za noćenjem radnika na terenu. 

(5) Terenski dodatak u inozemstvu iz stavka 2. točke 16. ovoga članka odnosi se na radnike upućene odnosno raspoređene na rad u inozemstvo po osnovi radnog odnosa zasnovanog s poslodavcem u Republici Hrvatskoj. Pravo na terenski dodatak u inozemstvu radnik ima pod uvjetima propisanim u stavku 4. ovoga članka. 

(6) Pomorski dodatak iz stavka 2. točke 17. ovoga članka primjenjuje se za: 

1. pomorce članove posade brodova koji plove nacionalnom plovidbom, u skladu s posebnim propisima, 

2. pomorce članove posade brodova koji plove na brodovima u međunarodnom linijskom pomorskom prometu koji obavljaju prijevoz između hrvatskih i stranih luka unutar granica Jadranskog mora, 

3. ribare članove posade ribarskih plovila koji plove u ribolovnom moru Republike Hrvatske, u skladu s posebnim propisima. 

(7) Pomorski dodatak iz stavka 2. točke 18. ovoga članka primjenjuje se za pomorce članove posade brodova koji plove u međunarodnoj plovidbi, bez obzira na državnu pripadnost broda, a na temelju obračuna pomorskog dodatka koji prilažu uz prijavu poreza na dohodak za porezno razdoblje. Brod u međunarodnoj plovidbi je, u skladu s posebnim zakonom, brod koji plovi iz Republike Hrvatske u stranu luku i obrnuto ili između stranih luka ili plovi na otvorenom moru ili u teritorijalnim vodama stranih država radi pružanja usluga vezanih uz djelatnosti na pučini kao što su istraživanje i iskorištavanje energenata i slično. 

(8) Naknada za odvojeni život od obitelji isplaćuje se radniku za vrijeme provedeno na radu u mjestu sjedišta poslodavca ili njegove izdvojene poslovne jedinice, ako je mjesto rada različito od mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta tog radnika. Obitelji se smatra bračni drug, djeca, posvojenik, pastorak i štićenik, ako su prijavljeni na istoj adresi stanovanja kao i porezni obveznik. 

(9) U skladu s člankom 10. točkom 9. Zakona, oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se naknade iz stavka 2. točaka 1., 2., 3., 4., 5., 13. i 14. ovoga članka koje tuzemni isplatitelj isplaćuje fizičkim osobama iz članka 14. stavka 1. točke 3. Zakona izaslanima na rad u Republiku Hrvatsku po nalogu inozemnog poslodavca i to u svezi s obavljanjem djelatnosti tuzemnog poslodavca. 

(10) U skladu s člankom 10. točkom 9. Zakona, oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se naknade iz stavka 2. ovoga članka koje se isplaćuju članovima predstavničkih i izvršnih tijela državne vlasti te jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iz članka 14. stavka 1. točke 4. Zakona. 

(11) U skladu s člankom 10. točkom 9. Zakona, oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se naknade iz stavka 2. ovoga članka koje se isplaćuju prema članku 14. stavku 1. točki 5. Zakona osobama koje pružaju njegu i pomoć hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata I. skupine. 

(12) U skladu s člankom 10. točkom 9. Zakona, oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se ni dnevnice za službena putovanja per diem u ukupnom iznosu, koje se radnicima isplaćuju iz proračuna Europske unije radi obavljanja poslova njihovih radnih mjesta, a u svezi s djelatnosti poslodavca.

Članak 14.

(1) Isplate iz članka 13. ovoga Pravilnika priznaju se na temelju vjerodostojnih isprava (računa, obračuna, odluka, potvrda o cijeni karata i drugog). 

(2) Izdaci za službena putovanja iz članka 13. ovoga Pravilnika (dnevnice, naknade prijevoznih troškova, naknade korištenja privatnog automobila u službene svrhe, troškovi noćenja i drugo) obračunavaju se na temelju urednog i vjerodostojnog putnog naloga i priloženih isprava kojima se dokazuju izdaci i drugi podaci navedeni na putnom nalogu. Neovisno u kojem obliku se izdaje, putni nalog kao vjerodostojna isprava sadrži osobito slijedeće podatke: nadnevak izdavanja, ime i prezime osobe koja se upućuje na službeno putovanje, mjesto u koje osoba putuje, svrha putovanja, vrijeme trajanja putovanja, vrijeme kretanja na put, podatke o prijevoznom sredstvu kojim se putuje (ako se putuje automobilom potrebno je navesti marku i registarsku oznaku automobila, početno i završno stanje brojila – kilometar/sat), vrijeme povratka s puta, potpis ovlaštene osobe, pečat, obračun troškova, likvidaciju obračuna te izvješće s puta. Uz putni nalog obvezno se prilažu isprave kojima se dokazuju nastali izdaci i to osobito: računi za cestarine, preslike ili potvrde putnih karata, računi za smještaj i drugo. 

(3) Naknade iz članka 13. stavka 2. točaka 13., 14., 15., 16., 17., 18. i 19. i stavka 12. ovoga Pravilnika međusobno se isključuju. Isključuje se pravo na neoporezivi iznos dnevne naknade za odvojeni život, ako su za te dane tijekom mjeseca isplaćene dnevnice, terenski ili pomorski dodaci. Iznos dnevne naknade za odvojeni život jest neoporezivi mjesečni iznos naknade za odvojeni život podijeljen s brojem ukupnih dana u mjesecu u kojem se naknada isplaćuje. 

4. Primici po osnovi nesamostalnog rada u naravi

4.1. Opće odredbe

Članak 15.

(1) Primicima po osnovi nesamostalnog rada u skladu s člankom 14. stavkom 3. Zakona smatraju se i primici radnika i osoba koje ostvaruju primitke iz članka 14. Zakona u stvarima i uslugama koje imaju novčanu vrijednost (dobra, usluge, prava i ostala primanja u naravi), u koje posebice ulaze: 

1. korištenje poslovnih zgrada i njihovih dijelova, garaža, odmarališta i kuća za odmor, stambenih zgrada i stanova, prijevoznih sredstava koje poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće omogućuje radniku i osobama koje ostvaruju primitke iz članka 14. Zakona, 

2. korištenje kredita uz kamate ispod stope od 3% godišnje, 

3. primici ostvareni u dobrima i uslugama bez naknade ili uz djelomičnu naknadu, te raznim darovima i ugošćenjima. Ugošćenjima se smatraju primici koje poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće omogućuje radniku i drugim osobama koje ostvaruju primitke iz članka 14. Zakona u vidu konzumacije jela, pića, smještaja, rekreacije i slično. Ugošćenjima u smislu ovoga Pravilnika ne smatraju se ugošćenja predstavnika poslovnih partnera ako se na dokumentaciji o tim izdacima navede naziv poduzetnika čiji su predstavnici ugošćeni, 

4. primici po osnovi naknada i nagrada za rad u dionicama, uključujući i primitke po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica po povoljnijim uvjetima, 

5. svi drugi primici u svezi i po osnovi nesamostalnog rada koji se daju u naravi, osim izravnih ili neizravnih novčanih isplata i doznaka. 

(2) Povoljnijim kreditima iz stavka 1. točke 2. ovoga članka ne smatraju se krediti koji se radnicima i osobama koje ostvaruju primitke iz članka 14. Zakona, osim radnicima u upravi, daju ili subvencioniraju iz proračuna, bez obzira pod kojim uvjetima su odobreni. 

(3) Zaposlenima u upravi u smislu stavka 2. ovoga članka smatraju se službenici i namještenici u tijelima državne uprave, u tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave te drugim tijelima kojima se sredstva za rad u pretežitom dijelu osiguravaju u proračunima. 

(4) Primicima po osnovi nesamostalnog rada, u skladu s člankom 14. stavkom 3. Zakona, smatraju se i primici po osnovi manjkova na imovini iz članka 7. stavka 1. točke 5. Zakona o porezu na dobit, ako se za iznos tih manjkova ne tereti odgovorna osoba i ako se po toj osnovi ne utvrđuje dohodak od kapitala iz članka 30. stavka 2. Zakona. Utvrđeni manjak uvećan za obračunani porez na dodanu vrijednost smatra se primitkom po osnovi nesamostalnog rada (plaćom) i pripisuje se radniku koji je ovlašten donijeti odluku o terećenju odgovorne osobe, a to nije učinio. 

4.2. Utvrđivanje vrijednosti primitaka u naravi

Članak 16.

(1) Vrijednost primitaka iz članka 15. ovoga Pravilnika utvrđuje se prema tržišnoj vrijednosti tih primitaka koja je važeća u mjestu davanja (s uključenim porezom na dodanu vrijednost). 

(2) Ako su primici u naravi odobreni radniku uz plaćanje naknade koja je niža od tržišne, poslodavac i isplatitelj primitka mora utvrditi razliku između tržišne cijene i naknade koju je radnik platio. Tako utvrđena razlika smatra se primitkom po osnovi nesamostalnog rada. 

(3) Vrijednost primitaka iz članka 15. ovoga Pravilnika utvrđuje se na sljedeći način: 

1. pri korištenju poslovnih zgrada i njihovih dijelova – primitak čini iznos zakupnine ili najamnine prema tržišnim cijenama u mjestu u kojem se poslovne zgrade ili dijelovi poslovnih zgrada nalaze, 

2. pri korištenju stambenih zgrada i stanova – primitak je iznos stanarine prema tržišnim cijenama u mjestu u kojem se stambene zgrade ili dijelovi stambenih zgrada nalaze, 

3. pri korištenju odmarališta i kuća za odmor – primitak je tržišna vrijednost smještaja, prehrane i drugih usluga, 

4. pri korištenju garaža – primitak je iznos zakupnine prema tržišnim cijenama u mjestu u kojem se garaža nalazi, 

5. pri korištenju prijevoznih sredstava – primitak je iznos u visini od l% nabavne vrijednosti prijevoznih sredstava mjesečno (uvećano za porez na dodanu vrijednost) odnosno u visini 20 % od mjesečne rate za operativni leasing (uvećano za porez na dodanu vrijednost), bez obzira na opseg korištenja prijevoznih sredstava u privatne svrhe. Primitak se može utvrđivati i prema opsegu stvarnog korištenja: 

5.1. ako se prijevozna sredstva daju na korištenje u privatne svrhe, poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće obvezan je donijeti odluku o načinu i uvjetima tog korištenja, kao i načinu utvrđivanja plaće radnika i osoba koje ostvaruju primitke iz članka 14. Zakona po toj osnovi, 

5.2. ako se plaća po osnovi korištenja prijevoznog sredstva u privatne svrhe utvrđuje prema opsegu stvarnog korištenja, poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće obvezan je voditi evidenciju o prijeđenoj kilometraži i vremenu korištenja u privatne svrhe, a način vođenja te evidencije utvrđuje odlukom iz točke 5.1. ovoga stavka, 

5.3. ako se ne vodi evidencija iz točke 5.2. ovoga stavka, primitak u naravi od korištenja prijevoznih sredstava u privatne svrhe utvrđuje se u visini 1% nabavne vrijednosti prijevoznih sredstava mjesečno odnosno u visini 20 % iznosa mjesečne rate za operativni leasing, 

5.4. ako više radnika ili osoba koje ostvaruju primitke iz članka 14. Zakona tijekom mjeseca koristi isto prijevozno sredstvo, a poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće osnovicu utvrđuje u visini 1% nabavne vrijednosti prijevoznih sredstava mjesečno odnosno u visini 20 % iznosa mjesečne rate za operativni leasing, odgovarajući iznos primitka po toj osnovi pribraja svakom radniku i osobi, 

5.5. primitak po osnovi korištenja prijevoznih sredstava u privatne svrhe utvrđuje se prema stvarnom opsegu korištenja na slijedeći način: 

5.5.1. za cestovna motorna vozila – na iznos koji se dobije tako da se ukupno prijeđena kilometraža u privatne svrhe pomnoži s 2,00 kune po prijeđenom kilometru, 

5.5.2. za plovila – na iznos dobiven umnoškom broja sati korištenja i tržišne cijene sata korištenja plovila u mjestu u kojem je plovilo registrirano, 

5.5.3. za sredstva zračnog prometa – na iznos koji se dobije umnoškom broja sati korištenja i tržišne cijene sata korištenja u mjestu registracije. 

6. pri korištenju kredita uz kamate ispod stope 3% godišnje – na razliku između kamata obračunanih primjenom stope kamate od 3% godišnje i ugovorenih nižih kamata, 

7. pri davanju darova, usluga bez naknade i slično čija je pojedinačna vrijednost preko 400,00 kuna po pojedinom radniku i osobama koje ostvaruju primitke iz članka 14. Zakona godišnje – na vrijednost iste ili slične vrste stvari odnosno usluge prema tržnim cijenama u mjestu davanja dara ili usluge. Pod darovima se u smislu ovoga Pravilnika, smatraju samo davanja u naravi, 

8. pri ugošćenjima – na vrijednost ugošćenja prema tržišnim cijenama u mjestu ugošćenja, 

9. pri davanju dionica uključujući i dodjelu vlastitih dionica koje ne kotiraju na burzi ili uređenim javnim tržištima – na nominalnu vrijednost dionica ili na tržišnu vrijednost dionica ako je veća od nominalne. Razlika u cijeni između prodajne odnosno nominalne i tržišne cijene dionica koje poslodavac/isplatitelj plaće prodaje svojim radnicima odnosno osobama koje ostvaruju primitke iz članka 14. Zakona jest primitak u naravi po osnovi nesamostalnog rada,

10. pri opcijskoj kupnji dionica – primitak od nesamostalnog rada je razlika između tržišne vrijednosti dionice i opcijskim ugovorom utvrđene cijene dionica koje poslodavac/isplatitelj plaće prodaje svojim radnicima odnosno osobama koje ostvaruju primitke iz članka 14. Zakona, ako je tržišna vrijednost viša u trenutku realizacije prava iz opcije. Realizacijom prava iz opcije smatra se trenutak kupnje dionica društva od strane vlasnika opcije (radnika odnosno osobe koja ostvaruje primitke iz članka 14. Zakona) ili trenutak prijenosa prava na kupnju dionica društva na treću osobu,

11. pri dodjeli vlastitih dionica koje kotiraju na burzi ili uređenim javnim tržištima – primitak se utvrđuje u visini tržišne vrijednosti ili razlike između tržišne vrijednosti dodijeljenih dionica i plaćene naknade, ako se dionice stječu uz djelomičnu naknadu.

(4) Radi obračunavanja i plaćanja poreza na dohodak sukladno Zakonu, pri obračunavanju i plaćanju predujma poreza na dohodak tržišna vrijednost odnosno vrijednost primitaka u naravi uvećava se za doprinose za obvezna osiguranja iz primitka, porez na dohodak i prirez porezu na dohodak. 

(5) Podaci o primicima u naravi unose se u Obrazac IP iz članka 65. ovoga Pravilnika i Obrazac JOPPD iz članka 76. ovoga Pravilnika te druge propisane evidencije. 

5. Primici koji se ne smatraju primicima po osnovi nesamostalnog rada

Članak 17.

(1) Primicima od nesamostalnog rada ne smatraju se primici iz članka 15. Zakona. 

(2) Primicima od nesamostalnog rada ne smatraju se primici radnika za obrazovanje i izobrazbu iz članka 15. stavka 1. točke 5. Zakona, a u skladu s člankom 25. stavkom 1. točkom 2. podtočkama 2.1., 2.2. i 2.3. ovoga Pravilnika. 

(3) Primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se iznosi zatezne kamate isplaćene po osnovi plaće ili mirovine koje poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće i mirovine iz članka 14. Zakona isplaćuje radniku i fizičkim osobama te umirovljenicima po sudskoj presudi. Kamate koje se isplaćuju po osnovi plaće ili mirovine isplaćene sa zakašnjenjem, bez sudske presude ili na temelju izvansudske nagodbe smatraju se primitkom od nesamostalnog rada prema članku 14. Zakona i članku 11. ovoga Pravilnika u ukupnom iznosu. 

6. Izdaci po osnovi nesamostalnog rada

Članak 18.

(1) Izdaci po osnovi nesamostalnog rada jesu izdaci iz članka 16. Zakona. 

(2) Izdacima iz članka 16. Zakona koji, pri utvrđivanju dohotka od nesamostalnog rada, umanjuju primitak od nesamostalnog rada (plaću) fizičkih osoba izaslanih na rad u Republiku Hrvatsku po nalogu inozemnog poslodavca u tuzemna društva, prema članku 14. stavku 1. točki 3. Zakona, smatraju se i doprinosi za obvezna osiguranja iz primitka (plaće) plaćeni u državama iz kojih su te fizičke osobe izaslane na rad u Republiku Hrvatsku i s kojim državama Republika Hrvatska primjenjuje ugovore o socijalnom osiguranju. 

(3) Iznimno od članka 16. Zakona i stavka 1. ovoga članka izdacima koji se oduzimaju od primitaka po osnovi nesamostalnog rada smatraju se doprinosi za obvezna osiguranja, koje su tijekom poreznog razdoblja na temelju rješenja Porezne uprave uplatile fizičke osobe rezidenti u svojstvu članova posade broda u međunarodnoj plovidbi, a u iznosu i na način propisan posebnim propisima, osim doprinosa za koje je odobrena otplata duga u obrocima prema posebnom propisu. 

V. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI

1. Dohodak od samostalne djelatnosti

Članak 19.

(1) Dohodak od samostalne djelatnosti utvrđuje se od obavljanja sljedećih djelatnosti: 

1. obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti – obrtničke djelatnosti (članak 18. stavak 1. Zakona), 

2. slobodnih zanimanja (članak 18. stavak 2. Zakona), 

3. poljoprivrede i šumarstva (članak 18. stavak 3. Zakona). 

(2) Dohodak od samostalne djelatnosti utvrđuje se i od djelatnosti od kojih se, obvezno ili na vlastiti zahtjev poreznog obveznika prema članku 29. stavcima 1. i 2. i članku 32. stavku 6. Zakona, dohodak utvrđuje na način propisan za samostalne djelatnosti prema člancima 19. do 24. Zakona. 

2. Samostalne djelatnosti

2.1. Obrtničke djelatnosti

Članak 20.

(1) Obrtničkim djelatnostima iz članka 18. stavka 1. točke 1. Zakona smatraju se djelatnosti u smislu članka 1. Zakona o obrtu i sve druge posebno nenavedene gospodarstvene djelatnosti. 

(2) Posebno nenavedenim gospodarstvenim djelatnostima iz stavka 1. ovoga članka smatraju se djelatnosti koje se obavljaju samostalno u svrhu stjecanja dohotka, neovisno je li nadležno tijelo odobrilo djelatnost ili nije i osnovna su djelatnost poreznog obveznika. 

2.2. Djelatnosti slobodnih zanimanja

Članak 21.

Djelatnostima slobodnih zanimanja iz članka 18. stavka 2. Zakona smatraju se profesionalne djelatnosti fizičkih osoba koje su po toj osnovi obvezno osigurane prema propisima koji uređuju obvezna osiguranja odnosno djelatnosti fizičkih osoba kojima su to osnovne djelatnosti i koje su po toj osnovi upisane u registar poreznih obveznika poreza na dohodak. 

2.3. Djelatnost poljoprivrede i šumarstva

Članak 22.

(1) Prema članku 18. stavku 3. Zakona, djelatnost poljoprivrede i šumarstva obuhvaća korištenje prirodnih bogatstava zemlje i prodaju, odnosno zamjenu od tih djelatnosti dobivenih proizvoda u neprerađenom stanju. 

(2) Fizičke osobe su po osnovi djelatnosti poljoprivrede i šumarstva obveznici poreza na dohodak, ako su po toj osnovi obveznici poreza na dodanu vrijednost i ako po toj osnovi u poreznom razdoblju ostvare ukupni godišnji primitak veći od 35% iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost, prema posebnom zakonu te ako ostvaruju poticaje na način i pod uvjetima propisanim posebnim zakonima. 

(3) Uvjeti iz stavka 2. ovoga članka ne moraju biti kumulativno ispunjeni odnosno fizička osoba je obveznik poreza na dohodak od djelatnosti poljoprivrede i šumarstva ako je ispunjen jedan uvjet ili sva tri uvjeta. 

3. Utvrđivanje dohotka od samostalne djelatnosti

3.1. Temelji utvrđivanja

Članak 23.

U skladu s člankom 19. stavkom 1. Zakona, dohodak od samostalnih djelatnosti iz članka 18. Zakona i članka 19. ovoga Pravilnika jest razlika između poslovnih primitaka i poslovnih izdataka nastalih u poreznom razdoblju. 

3.2. Primici po osnovi samostalne djelatnosti

Članak 24.

(1) Poslovnim primicima po osnovi samostalne djelatnosti, u smislu članka 23. ovoga Pravilnika smatraju se: 

1. sva dobra (novac, stvari, prava, usluge i drugo) što ih porezni obveznik primi obavljanjem samostalne djelatnosti i djelatnosti koja se oporezuje kao samostalna djelatnost, 

2. iznosi državnih pomoći, poticaja i potpora za samostalnu djelatnost, odnosno djelatnost koja se oporezuje kao samostalna djelatnost, 

3. izuzimanja, osim izuzimanja u novcu, 

4. primici od otuđenja ili likvidacije djelatnosti (radnje, obrta ili drugog oblika samostalne djelatnosti), 

5. iznos otpisanog duga, ako vjerovnik (kreditor) poreznom obvezniku otpiše dugove po osnovi kredita za nabavu stvari i prava koja se unose u popis dugotrajne imovine, 

6. primici ostvareni od prodaje i/ili izuzimanja u slučaju prodaje (otuđenja) ili izuzimanja stvari ili prava koja se vode ili su se trebala voditi u Popisu dugotrajne imovine, 

7. naplaćene zatezne kamate na potraživanja iz poslovnih odnosa, 

8. svi drugi primici po osnovi i u svezi obavljanja samostalne djelatnosti. 

(2) Poslovnim primicima po osnovi samostalne djelatnosti umjetnika iz članka 18. stavka 2. točke 4. Zakona, koji dohodak od te djelatnosti utvrđuju na način propisan za samostalne djelatnosti prema člancima 19. do 24. Zakona, ne smatraju se, sukladno članku 20. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, iznosi primljeni od pravnih i fizičkih osoba do 20.000,00 kuna godišnje za obavljanje te djelatnosti, pod uvjetom da o primljenim iznosima posjeduju vjerodostojne isprave (nalog za prijenos, potvrdu o primitku stvari, prava i usluga i drugo). 

(3) Poslovnim primitkom osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost umjetnika iz članka 18. stavka 2. točke 4. Zakona, ne smatra se iznos u visini 25% ostvarenoga umjetničkoga autorskog honorara, a prema članku 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju umjetničkog i kulturnog stvaralaštva. 

3.3. Izdaci po osnovi samostalne djelatnosti

Članak 25.

(1) Poslovnim izdacima po osnovi samostalne djelatnosti, u smislu članka 23. ovoga Pravilnika, smatraju se: 

1. sva dobra koja porezni obveznik izda u svrhu stjecanja, osiguranja i očuvanja poslovnih primitaka po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti, 

2. izdaci za obrazovanje i izobrazbu poduzetnika i njegovih radnika. Dohodak ostvaren obavljanjem samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona, prema članku 56. stavku 6. Zakona može se dodatno umanjiti za iznos državne potpore za naukovanje za obrtnička zanimanja te za iznos državne potpore za obrazovanje i izobrazbu, prema posebnim propisima, a time se umanjuje i porezna osnovica u godišnjem obračunu po podnesenoj godišnjoj poreznoj prijavi. Izdacima za školovanje i stručno usavršavanje iz članka 15. stavka 1. točke 5. Zakona smatraju se iznosi naknada za: 

2.1. obrazovanje na osnovnim, srednjim, višim, visokim školama, fakultetima, poslijediplomskom studiju te u postupku za stjecanje doktorata i to plaćeni obrazovnim institucijama u tuzemstvu i inozemstvu, zatim naknade za tečajeve, seminare, specijalizacije, konferencije, kongrese i to u tuzemstvu i inozemstvu plaćene pravnim i fizičkim osobama ovlaštenim odnosno registriranim za obavljanje tih djelatnosti, 

2.2. izdaci za nabavu knjiga, udžbenika, priručnika, skripata i druge literature u papirnatom ili elektroničkom obliku, 

2.3. ako se obrazovanje i izobrazba obavlja izvan mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika, izdacima za obrazovanje i izobrazbu smatraju se i troškovi prijevoza prigodom upućivanja na i povratka sa obrazovanja i izobrazbe i to do visine cijene karata sredstvima javnog prijevoza i troškovi smještaja do visine stvarnih izdataka, a u slučajevima seminara i savjetovanja dnevnice do visine i pod uvjetima propisanim člankom 13. stavkom 2. točkama 13. i 14. ovoga Pravilnika. 

3. otpis dugotrajne imovine. Iznimno od članka 8. stavka 2. ovoga Pravilnika, izdaci za dugotrajnu imovinu ne utvrđuju se primjenom načela blagajne, već se ti izdaci raspoređuju kroz vijek trajanja potrošive odnosno istrošive dugotrajne imovine kao otpis (amortizacija) u skladu sa Zakonom o porezu na dobit. Kod nepotrošive dugotrajne imovine (zemljišta) izdaci za nabavu mogu se odbiti tek prilikom otuđenja ili izuzimanja. Kod dugotrajne imovine smatra se da je došlo do izdatka u trenutku kad je njezina vrijednost smanjena zbog izvanrednih događaja ako o tome postoje zapisnici mjerodavnih tijela (npr. proglašena prirodna nepogoda, odnosno prirodna nepogoda od koje je štetu utvrdilo mjerodavno tijelo, šteta od ratnih događanja utvrđena od strane mjerodavnih tijela, krađa prema zapisniku policije i drugo). Izdaci za popravak oštećenja odbijaju se u trenutku plaćanja, 

4. sva ulaganja, osim ulaganja u dugotrajnu imovinu i ulaganja u novcu, 

5. izdaci istraživanja i razvoja iz članka 57. stavka 4. Zakona, koji se mogu pripisati konkretnom projektu istraživanja i razvoja, pod uvjetom da porezni obveznik ima svu potrebnu dokumentaciju za određeni istraživačko-razvojni projekt kao što su godišnji operativni planovi razvoja projekta, projektna dokumentacija, analize i istraživanja te uredna dokumentacija o svim izdacima projekta (ugovori, računi i ostala obračunska-dokumentacija i dokazi o plaćanju). Izdaci istraživanja i razvoja dodatno umanjuju dohodak ostvaren obavljanjem samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona, a time i poreznu osnovicu u godišnjem obračunu po podnesenoj poreznoj prijavi. Izdacima za istraživanje i razvoj koji dodatno umanjuju dohodak od samostalne djelatnosti ne smatraju se izdaci po osnovama iz članka 57. stavka 3. Zakona,  

6. izdaci u svezi s otuđenjem ili likvidacijom djelatnosti, 

7. u slučaju prodaje (otuđenja) ili izuzimanja stvari ili prava koja se vode ili su se trebala voditi u Popisu dugotrajne imovine, u poslovne primitke prema članku 20. stavku 3. Zakona ulaze primici ostvareni od prodaje i/ili izuzimanja, a u poslovne izdatke prema članku 21. stavku 2. Zakona ulazi preostala knjigovodstvena vrijednost tih stvari ili prava utvrđena na kraju mjeseca otuđenja. Za stvari ili prava koja nisu unesena u Popis dugotrajne imovine knjigovodstvena vrijednost se izračunava na temelju isprava o nabavi, a ako nema isprava o nabavi onda procjenom, 

8. iznosi naknada, potpora i nagrada poreznih obveznika koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona za njih osobno, u visini i na način propisan člankom 13. ovoga Pravilnika, a prema članku 10. točki 10. Zakona, 

9. isplate nagrada učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja, isplate učenicima i studentima na ime stipendije za vrijeme redovnog školovanja na srednjim, višim i visokim školama te fakultetima, u visini i na način propisan člankom 45. ovoga Pravilnika, 

10. plaćene zatezne kamate na obveze iz poslovnih odnosa. Izdacima se smatraju, osim plaćenih kamata po zajmovima i kreditima za obavljanje djelatnosti i jednokratne naknade te drugi izdaci u svezi s odobravanjem kredita, 

11. izdacima se ne smatraju plaćene zatezne kamate zbog nepravodobno uplaćenih javnih davanja (poreza na dohodak, poreza na dodanu vrijednost, doprinosa za obvezna osiguranja i drugo). 

(2) Kao poslovni izdaci iz stavka 1. ovoga članka mogu se priznati samo oni izdaci o kojima postoje uredne isprave i koji su izravno vezani uz ostvarivanje primitaka. Između izdataka i primitaka mora postojati međuzavisnost, što znači da se učinjeni izdatak treba odraziti na ostvarivanje (povećanje) tekućih ili budućih primitaka. Pri utvrđivanju povezanosti primitaka s izdacima polazi se od normativa (utroška materijala i energije i sl.) vodeći pri tome računa o načinu rada i posebnosti djelatnosti.        

(3) Za utvrđivanje povezanosti primitaka s izdacima porezni obveznici (proizvodne i uslužne djelatnosti koje nabavljaju reprodukcijski i potrošni materijal za obavljanje djelatnosti te ugostitelji koji prodaju hranu, alkoholna i bezalkoholna pića i količine pića i napitaka koje su sami proizveli ili potrošili) u posebnim evidencijama moraju osigurati podatke o nabavi reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka (naziv dobavljača, broj i datum fakture) i podatke o uporabi reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka (broj internog dokumenta – specifikacije, radnog naloga i sl.) za knjiženje u poslovne izdatke. Interni dokumenti o uporabi reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka moraju sadržavati podatke o količini i vrijednosti utrošenoga reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka te količinu i vrijednost gotovih proizvoda u koje je ugrađen reprodukcijski i potrošni materijal. 

(4) Promjene u evidenciji nabave i upotrebe reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka knjiže se najkasnije u roku od mjesec dana od dana nastanka promjene. Porezni obveznik koji svakodnevno upotrebljava reprodukcijski i potrošni materijal, pića i napitke može obavljati knjiženje i na temelju specifikacija o mjesečnoj uporabi reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka te mjesečnoj proizvodnji gotovih proizvoda u koje je ugrađen reprodukcijski i potrošni materijal. 

(5) Kod samostalnih djelatnosti iz članka 18. Zakona i djelatnosti koje se oporezuju kao samostalne djelatnosti prema člancima 19. do 24. Zakona, koje se, sukladno posebnim propisima, moraju obavljati u poslovnom prostoru i s određenom opremom, izdaci u svezi s korištenjem toga prostora i opreme (tekuće održavanje, izdaci za utrošenu energiju i ostale komunalne usluge) čine poslovne izdatke samo na temelju urednih isprava iz kojih proizlazi da se odnose na korišteni poslovni prostor i opremu. 

(6) Ako porezni obveznik može samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona i djelatnosti koje se oporezuju kao samostalne djelatnosti prema člancima 19. do 24. Zakona obavljati i obavlja ih u stambenom prostoru, u poslovne izdatke može uračunati samo izdatke koji su izravno vezani za obavljanje djelatnosti. 

(7) Porezni obveznici koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona odnosno dohodak utvrđuju na način propisan za samostalnu djelatnost prema člancima 19. do 24. Zakona, a imali su izdatke s osnove premija dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja uplaćenih u korist radnika i/ili sebe osobno iz članka 21. stavka 11. Zakona, imaju pravo iskazati u poslovnim knjigama i izdatke po toj osnovi uz uvjete propisane člankom 7. stavkom 12. ovoga Pravilnika. 

3.4. Izuzimanja i ulaganja

3.4.1. Izuzimanja

Članak 26.

(1) Izuzimanjima se smatraju sve vrijednosti koje porezni obveznik izuzme iz radnje, obrta ili drugog oblika samostalne djelatnosti za svoje potrebe, potrebe svoga domaćinstva ili druge potrebe koje nisu u svezi s obavljanjem djelatnosti i smatraju se poslovnim primicima u trenutku kada su izuzeti. 

(2) Izuzimanjima iz stavka 1. ovoga članka ne smatraju se izuzimanja za privatne potrebe članova trgovačkih društava te izuzimanja fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost od koje utvrđuju dobit i plaćaju porez na dobit, jer se ta izuzimanja oporezuju kao dohodak od kapitala prema članku 30. Zakona. 

(3) Izuzimanja mogu biti u obliku financijske imovine (novca i drugo), robe, proizvoda, korištenja drugih dobara i usluga. 

(4) Izuzimanja u obliku financijske imovine ne utječu na dohodak od samostalne djelatnosti. 

(5) Izuzimanja koja nisu u obliku financijske imovine procjenjuju se prema usporedivoj tržišnoj vrijednosti. 

(6) Izuzimanjima se smatraju i manjkovi, kalo, rastep, kvar i lom iznad visine utvrđene aktom nadležne komore. 

3.4.2. Ulaganja

Članak 27.

(1) Ulaganjima se smatraju sva osobna dobra koja porezni obveznik unese u djelatnost, a koja ne potječu od obavljanja djelatnosti i smatraju se poslovnim izdacima u trenutku kada se ulaganje izvrši. 

(2) Ulaganja mogu biti u obliku financijske imovine (novac i drugo), stvari i/ili prava. 

(3) Ulaganja u obliku financijske imovine ne utječu na dohodak od samostalne djelatnosti. 

(4) Ulaganja obrtne imovine procjenjuju se prema nabavnoj vrijednosti, a ulaganja dugotrajne imovine prema usporedivoj tržišnoj vrijednosti. 

3.4.3. Utvrđivanje vrijednosti izuzimanja i ulaganja

Članak 28.

(1) Usporedivom tržišnom vrijednosti izuzimanja ili ulaganja smatra se cijena koja bi se u trenutku izuzimanja ili ulaganja mogla postići na tržištu. Za izuzimanja mjerodavna je prije svega prodajna cijena, a za ulaganja cijena nove nabave. Ako se prodajne cijene odnosno cijene nove nabave ne mogu ili se ne mogu pouzdano utvrditi, usporedivu tržišnu vrijednost treba procijeniti prema stavcima 2., 3. i 4. ovoga članka. 

(2) Pri ulaganju predmeta kratkotrajne imovine mjerodavni su troškovi proizvodnje ili cijena nove nabave u trenutku ulaganja. Odlučujuće su cijene onoga tržišta na kojemu bi poduzetnik nabavljao, kada takve predmete ne bi ulagao. Ako se troškovi proizvodnje odnosno cijena nove nabave ne mogu ili se ne mogu pouzdano utvrditi, usporedivu tržišnu nabavnu vrijednost treba procijeniti. 

(3) Ako se usporediva tržišna vrijednost treba procijeniti, kao temelj mogu poslužiti ranije procijenjene vrijednosti ili prodajne cijene za izuzeta ili uložena dobra. Ako su cijene istih ili sličnih dobara porasle ili pale, te činjenice treba uzeti u obzir prilikom nove procjene. Ako se korisnost nekog dobra smanji, to treba uzeti u obzir prilikom otpisa. 

(4) Ako se tržišna cijena dobara koja nisu nova, već rabljena, ne može ili ne može pouzdano utvrditi, a njima se ne trguje ili se trguje rijetko, u procjeni se vrijednosti polazi od tržišne cijene za nova dobra, pri tome se uzima u obzir potrošenost izuzetog ili uloženog dobra. Ako dobro ima ograničeni vijek trajanja, njegova vrijednost može se umanjiti s obzirom na okolnost da mu istječe ili je već istekao vijek trajanja. 

3.5. Dugotrajna imovina

Članak 29.

(1) Stvari i prava koja služe za stjecanje dohotka čija pojedinačna nabavna vrijednost ili troškovi proizvodnje premašuju 3.500,00 kuna te ako im je vijek trajanja duži od godinu dana, prema članku 24. stavku 1. Zakona, u trenutku nabave, unose se u Popis dugotrajne imovine. U nabavnu vrijednost dugotrajne imovine uključuje se kupovna cijena umanjena za popuste iskazane u računu, carina i uvozne pristojbe, nepovratni porezi, izdaci za projektiranje i nadzor, izdaci pripreme prostora za građenje, izdaci instaliranja opreme, prijevoza i drugi izdaci nastali u postupku dovođenja sredstva u radno stanje. 

(2) Dugotrajna imovina može biti potrošiva (strojevi, zgrade, oprema i drugo), nepotrošiva (zemljište) i istrošiva (kupljeni patenti, plaćena vrijednost poduzeća – goodwill i drugo). U popis dugotrajne imovine unose se i stvari iz vlastite proizvodnje poreznog obveznika ako služe za obavljanje djelatnosti (npr. u slučaju vlastite izgradnje skladišta ili instaliranja stroja). 

(3) Popis dugotrajne imovine služi za utvrđivanje izdataka poslovanja po osnovi otpisa (amortizacije) dugotrajne imovine. 

(4) Poreznom obvezniku koji obavlja samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona u poslovne se izdatke ne priznaje otpis (amortizacija) dugotrajne imovine koja služi za obavljanje djelatnosti, a nije iskazana u Popisu dugotrajne imovine. Izdatak otpisa ne priznaje se ni na dodatna ulaganja u dugotrajnu imovinu koja nije iskazana u Popisu dugotrajne imovine. 

3.6. Utvrđivanje dohotka u slučaju nastavka ili prestanka poslovanja i prelaska s utvrđivanja dobiti na utvrđivanje dohotka

3.6.1. Utvrđivanje dohotka u slučaju nastavka poslovanja

Članak 30.

(1) Za porezno razdoblje iza kojeg slijedi nastavak poslovanja dohodak se utvrđuje prema člancima od 19. do 24. Zakona i člancima 23., 24. i 25. ovoga Pravilnika. 

(2) O nastavku poslovanja samostalne djelatnosti (radnje, obrta, slobodnog zanimanja i drugo) radi se i u slučaju prodaje ili predaje (otuđenja) cijele gospodarstvene djelatnosti, pod uvjetom da sljednik preuzme u svoje poslovne knjige stvari i prava prema popisu dugotrajne imovine po vrstama, količinama i vrijednostima, te zalihe, tražbine i obveze koje se odnose na preuzetu kratkotrajnu i dugotrajnu imovinu. Predaja cijele gospodarstvene cjeline obvezuje sljednika da nekretnine prema popisu dugotrajne imovine upiše u zemljišne knjige, a motorna vozila prenese u vlasništvo. 

(3) Samo otuđenje djelatnosti iz stavka 2. ovoga članka, ne utječe na oporezivanje dohotka kod otuđitelja ako je osigurano kasnije oporezivanje skrivenih pričuva kod stjecatelja. 

(4) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka otuđitelj i stjecatelj utvrđuju svaki svoj dohodak za odgovarajuće razdoblje kraće od poreznog razdoblja (otuđitelj do kraja mjeseca u kojemu je otuđenje izvršeno, a stjecatelj od početka idućeg mjeseca nakon mjeseca u kojemu je otuđenje izvršeno). 

3.6.2. Utvrđivanje dohotka u slučaju prestanka poslovanja

Članak 31.

(1) Djelatnost se ne nastavlja (prestaje) ako se ne postupi prema članku 30. stavku 2. ovoga Pravilnika. U tom je slučaju otuđitelj u poreznom razdoblju u kojemu je djelatnost otuđena obvezan iskazati u poslovnim knjigama kao: 

1. poslovne primitke: 

1.1. cijenu koju je platio stjecatelj, 

1.2. kredite (obveze) koje preuzme stjecatelj, osim kredita (obveza) prema dobavljačima za preuzetu robu i usluge, 

1.3. tržišnu vrijednost predmeta dugotrajne imovine, poluproizvoda, proizvoda i robe koje stjecatelj nije preuzeo, odnosno izuzimanja otuđitelja prilikom otuđenja; 

2. poslovne izdatke: 

2.1. stanje gotovine (blagajne) koju preuzme stjecatelj, 

2.2. tražbine koje je preuzeo stjecatelj, osim potraživanja za dugotrajnu imovinu, robu i usluge, 

2.3. knjigovodstvene vrijednosti dugotrajne imovine prema popisu te imovine u trenutku njezina stavljanja stjecatelju na raspolaganje i 

2.4. druge izdatke u svezi s otuđenjem. 

(2) Na način iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se dohodak i od otuđenja ili prijenosa i dijelova djelatnosti za koje se poslovanje ne nastavlja. Za dijelove djelatnosti koja nastavlja poslovanje, dohodak se utvrđuje prema članku 30. ovoga Pravilnika. 

(3) U slučaju likvidacije obrta, slobodnog zanimanja i druge samostalne djelatnosti ili djelatnosti koja se oporezuje kao obrtnička, porezni obveznik obvezan je u poreznom razdoblju u kojem je izvršena likvidacija u knjizi primitaka i izdataka iskazati kao primitke i izdatke sljedeće: 

1. poslovne primitke: 

1.1. usporedivu tržišnu vrijednost dugotrajne imovine, 

1.2. usporedivu tržišnu vrijednost zaliha robe, proizvoda, reprodukcijskog materijala i drugog, 

1.3. nenaplaćene tražbine od kupaca; 

2. poslovne izdatke: 

2.1. knjigovodstvene vrijednosti dugotrajne imovine prema popisu te imovine u trenutku likvidacije, 

2.2. neplaćene obveze dobavljačima i druge neplaćene obveze u svezi s djelatnošću, 

2.3. druge izdatke u svezi s likvidacijom. 

(4) Poduzetnik je obvezan utvrditi primitke i izdatke na način iz stavka 3. ovoga članka i za porezno razdoblje iza kojega je prešao na utvrđivanje paušalnog poreza u skladu s člankom 44. Zakona. 

(5) Poduzetnik-stjecatelj u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka u godini stjecanja u poslovnim knjigama iskazuje kao: 

1. poslovne primitke – obveze preuzete od prodavatelja za robu i usluge, 

2. poslovne izdatke: 

2.1. vrijednost preuzetih zaliha, 

2.2. tražbine preuzete od prodavatelja, za robu, usluge i dugotrajnu imovinu, 

2.3. druge izdatke u svezi sa stjecanjem. 

(6) Primici i izdaci iz stavka 5. ovoga članka iskazuju se prema vrijednostima utvrđenima prilikom prodaje ili prijenosa. 

(7) Vrijednost dugotrajne imovine koju stjecatelj iz stavka 5. ovoga članka unosi u Popis dugotrajne imovine utvrđuje se kako slijedi: 

cijena stjecanja 

+ preuzeti dugovi svih vrsta 

– preuzeto stanje gotovine u blagajni 

– vrijednost preuzetih zaliha obrtnih sredstava 

– preuzete tražbine svih vrsta. 

(8) Ukupnu vrijednost dugotrajne imovine utvrđenu na način iz stavka 7. ovoga članka treba rasporediti na pojedinačne stvari i prava prema popisu prodavatelja prilikom prodaje (opisno i vrijednosno) te na ostatak koji se iskazuje kao vrijednost poduzeća (goodwill) i posebno otpisuje. 

(9) Odredbe ovoga članka i članka 30. ovoga Pravilnika primjenjuju se i pri oporezivanju dohotka od prijenosa, prodaje ili likvidacije imovine, od koje se, na zahtjev poreznog obveznika, umjesto dohotka od imovine utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti. 

3.6.3. Utvrđivanje dohotka u slučaju prelaska s utvrđivanja dobiti na utvrđivanje dohotka

Članak 32.

(1) Pri prijelazu s utvrđivanja dobiti na dohodak, u prvoj godini utvrđivanja dohotka, u Knjizi primitaka i izdataka iskazuju se određene pozicije iz bilance dobiti, kao: 

1. poslovni primici: 

1.1. obveze po osnovi nabave dobara i usluga, 

1.2. obveze za primljene predujmove za dobra i usluge, 

1.3. obveze za obračunane, a neisplaćene plaće, 

1.4. pasivna vremenska razgraničenja, 

1.5. dugoročna rezerviranja, 

1.6. obveze po osnovi poreza, osim poreza na dodanu vrijednost; 

2. poslovni izdaci: 

2.1. zalihe, 

2.2. dani predujmovi za obrtna sredstva i usluge, 

2.3. tražbine po osnovi prodane robe, dugotrajne imovine i usluga, 

2.4. aktivna vremenska razgraničenja, 

2.5. potraživanja za više plaćeni porez na promet. 

(2) Ispravci iz stavka 1. ovoga članka ne odnose se na dugotrajnu imovinu koja se preuzima u cijelosti prema knjigovodstvenim vrijednostima. 

3.7. Poslovne knjige

3.7.1. Temeljne knjige

Članak 33.

(1) Prema odredbama članka 23. stavka 1. Zakona porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 18. Zakona dužni su upisati se u registar poreznih obveznika poreza na dohodak i utvrđivati dohodak na temelju podataka iz poslovnih knjiga. 

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost novinara, umjetnika i sportaša iz članka 18. stavka 2. točke 4. Zakona, koji su po osnovi tih djelatnosti odabrali oporezivanje u skladu s člancima 32. i 48. Zakona, ne utvrđuju dohodak na temelju poslovnih knjiga. 

(3) Poslovne knjige iz stavka 1. ovoga članka jesu Knjiga primitaka i izdataka, Popis dugotrajne imovine, Knjiga prometa i Evidencija o tražbinama i obvezama. 

3.7.2. Knjiga primitaka i izdataka

Članak 34.

(1) Knjiga primitaka i izdataka jest evidencija o dnevnim i ukupnim poslovnim primicima i izdacima u poreznom razdoblju. 

(2) U Knjigu primitaka i izdataka unose se opći podaci o poreznom obvezniku, i to: naziv/ime i prezime, osobni identifikacijski broj odnosno osobni identifikacijski broj nositelja zajedničke djelatnosti, adresa. 

(3) U Knjigu primitaka i izdataka unose se podaci o poslovnim primicima i izdacima, kako slijedi: 

1. redni broj (stupac 1), 

2. nadnevak primitaka i/ili izdataka. Nadnevak se upisuje za dane u kojima je ostvaren primitak i/ili izdatak. Ako za neki od stupaca nema podataka, upisuje se crtica (stupac 2), 

3. broj temeljnice ili brojevi temeljnica na osnovi kojih su izvršena knjiženja (stupac 3), 

4. opis isprava (računi od – do, izvaci žiroračuna, preslike potvrdnica iz naplatnih uređaja, popisi čekova, zapisnici o izuzimanjima i ulaganjima, obračuni i drugo) na temelju kojih su sastavljene temeljnice (stupac 4), 

5. iznos primitaka u gotovini i čekovima. Ako se naknadno utvrdi da primljeni ček nije naplativ, obavlja se ispravak (storno) iskazanih primitaka (stupac 5), 

6. iznos primitaka preko žiroračuna (stupac 6), 

7. iznos primitaka u naravi, uslugama, izuzimanjima i drugih primitaka utvrđenih Zakonom i ovim Pravilnikom (stupac 7), 

8. porez na dodanu vrijednost sadržan u primicima – naplaćenim naknadama te primljenim dobrima i uslugama (stupac 8), 

9. ukupni primici – zbroj iznosa iz stupaca 5, 6 i 7 umanjen za iznos poreza na dodanu vrijednost iz stupca 8 (stupac 9), 

10. iznos izdataka u gotovu novcu (stupac 10), 

11. iznos izdataka izvršenih putem žiroračuna (stupac 11), 

12. iznos ostalih izdataka u naravi, uslugama, ulaganjima i drugih izdataka utvrđenih Zakonom i ovim Pravilnikom (stupac 12), 

13. porez na dodanu vrijednost sadržan u izdacima – plaćenim naknadama i danim dobrima i uslugama (stupac 13), 

14. izdaci iz članka 22. stavka 1. točaka 1. i 5. Zakona na koje se plaća porez na dodanu vrijednost (stupac 14), 

15. ukupni porezno dopustivi izdaci – zbroj iznosa iz stupaca 10, 11 i 12 umanjen za iznos poreza na dodanu vrijednost sadržan u izdacima iz stupca 13 i umanjen za izdatke iz članka 22. stavka 1. točaka 1. i 5. Zakona iz stupca 14 (stupac 15). 

(4) Porezni obveznik dužan je u Knjizi primitaka i izdataka ili drugim evidencijama osigurati podatke o dnevnom gotovinskom prometu. 

(5) Iznimno od stavaka 1. i 3. točaka 2. i 5. i stavka 4. ovoga članka, porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost i vode evidencije o dnevnom gotovinskom prometu prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, mogu u stupac 5 Knjige primitaka i izdataka gotovinski promet upisivati u jednom iznosu za cijelo obračunsko razdoblje, u rokovima propisanima za utvrđivanje obveze poreza na dodanu vrijednost. Ako nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost, gotovinski promet mogu upisivati u jednom iznosu za prethodni mjesec. 

(6) U stupce 5, 6 i 7 Knjige primitaka i izdataka unose se podaci o ukupnim primicima s naplaćenim porezom na dodanu vrijednost, dok se u stupce 10, 11 i 12 unose podaci o ukupnim izdacima, uključujući i izdatke iz članka 22. stavka 1. točaka 1. i 5. Zakona, s plaćenim porezom na dodanu vrijednost. Izdaci iz članka 22. stavka 1. točaka 2., 3. i 4. Zakona ne mogu se iskazivati u Knjizi primitaka i izdataka. 

(7) Unos podataka u Knjigu primitaka i izdataka mora se obaviti najkasnije do 15. u mjesecu za prethodni mjesec. Obveznici poreza na dodanu vrijednost obvezni su unos podataka u Knjigu primitaka i izdataka obaviti u roku propisanom za uplatu poreza na dodanu vrijednost. 

(8) Porezni obveznik za svoje poslovanje vodi jednu Knjigu primitaka i izdataka bez obzira na broj poslovnih jedinica i broj registriranih samostalnih djelatnosti. 

(9) Za zajedničku djelatnost (supoduzetništvo) vodi se jedna Knjiga primitaka i izdataka bez obzira na broj poslovnih jedinica i supoduzetnika. 

(10) Na kraju poreznog razdoblja (godine) primici i izdaci se zbrajaju. Utvrđenim iznosima ukupnih primitaka i porezno dopustivih izdataka, u slučaju otuđenja ili likvidacije, odnosno prelaska s utvrđivanja dobiti na utvrđivanje dohotka, dodaju se primici i/ili izdaci prema člancima 31. i 32. ovoga Pravilnika. Radi utvrđivanja ukupnih godišnjih poslovnih izdataka, ovako utvrđenom iznosu izdataka dodaju se izdaci otpisa dugotrajne imovine prema Zakonu o porezu na dobit i članku 25. stavku 1. točki 3. ovoga Pravilnika. 

3.7.3. Popis dugotrajne imovine

Članak 35.

(1) Popis dugotrajne imovine ustrojava se prilikom stjecanja radnje, obrta, slobodnog zanimanja i drugog ili na početku obavljanja samostalne djelatnosti, a vodi se neprekidno tijekom obavljanja djelatnosti do otuđenja ili likvidacije djelatnosti. 

(2) U Popis dugotrajne imovine unose se opći podaci o poreznom obvezniku iz članka 34. stavak 2. ovoga Pravilnika te podaci o dugotrajnoj imovini kako slijedi: 

1. redni broj svake pojedinačno nabavljene ili uložene stvari ili prava. Za stvari ili prava koje se prenose iz prošlogodišnjeg popisa redni se brojevi unose prema novome upisu (stupac 1), 

2. naziv stvari ili prava (stupac 2), 

3. dan, mjesec i godina nabave ili ulaganja stvari i/ili prava i broj isprave (stupac 3), 

4. nabavna vrijednost ili troškovi proizvodnje stvari ili prava. Iznimno, u slučaju ulaganja za koja nema vjerodostojne isprave o nabavi unosi se procijenjena (tržišna) vrijednost. U tom slučaju potrebno je sastaviti zapisnik te navesti elemente na temelju kojih je izvršena procjena (stupac 4), 

5. knjigovodstvena vrijednost stvari ili prava koja se prenosi iz stupca 9 Popisa dugotrajne imovine za prethodnu godinu. Za stvari ili prava koja se nabavljaju tijekom godine u ovaj se stupac unosi nabavna vrijednost iz stupca 4 (stupac 5), 

6. vijek trajanja dugotrajne imovine prema skupini u koju je imovina razvrstana sukladno Zakonu o porezu na dobit (stupac 6), 

7. stopa amortizacije stvari ili prava do najviše propisane Zakonom o porezu na dobit (stupac 7), 

8. svota otpisa (amortizacije) stvari ili prava koja se izračunava tako da se nabavna vrijednost iz stupca 4 pomnoži sa stopom amortizacije iz stupca 7 i podijeli sa 100 (stupac 8), 

8.1. za stvari ili prava koja su nabavljena odnosno prodana (otuđena) tijekom godine, a otpis se obavlja primjenom stopa propisanih Zakonom o porezu na dobit, iznos otpisa priznaje se razmjerno broju mjeseci korištenja tih stvari ili prava, a izračunava se na ovaj način: 

(iznos iz stupca 4 x stopa iz stupca 7 x broj mjeseci korištenja)_______________________________________________ 

12 

8.2. mjeseci korištenja iskazuju se kao cijeli brojevi. Kao prvi mjesec korištenja uzima se mjesec koji slijedi iza mjeseca u kojem je stavljeno u upotrebu. Kao zadnji mjesec korištenja uzima se mjesec u kojem je došlo do otuđenja ili uništenja, 

9. knjigovodstvena vrijednost stvari ili prava na kraju kalendarske godine ili mjeseca u slučaju otuđenja i uništenja, koja se izračunava tako da se od knjigovodstvene vrijednosti iz stupca 5 oduzme iznos otpisa iz stupca 8 (stupac 9). 

(3) Popis dugotrajne imovine sastavlja se za svaku kalendarsku godinu i zaključuje se sa stanjem na dan 31. prosinca. Zaključna stanja iz stupaca 4 i 9 prepisuju se po pojedinim stvarima ili pravima kao početna stanja u stupce 4 i 5 Popisa dugotrajne imovine za iduću godinu. 

3.7.4. Knjiga prometa

Članak 36.

(1) Knjiga prometa je evidencija u koju se na kraju radnog dana, a najkasnije prije početka idućega radnog dana, upisuju primici naplaćeni u gotovu novcu i čekovima. 

(2) Porezni obveznici nisu obvezni voditi Knjigu prometa, ako podatke o dnevnom gotovinskom prometu osiguravaju u Knjizi primitaka i izdataka ili u evidencijama propisanima drugim zakonima te ako se te evidencije vode na mjestu gdje se gotovinski primici ostvaruju. 

(3) Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost prodaje na malo ili pružaju usluge građanima u više prodajnih mjesta, obvezni su Knjigu prometa voditi za svako prodajno mjesto, radnju ili drugo. 

(4) U Knjigu prometa unose se opći podaci o poreznom obvezniku iz članka 34. stavka 2. ovoga Pravilnika, podaci o poslovnoj jedinici te sljedeći podaci: 

1. redni broj (stupac 1), 

2. nadnevak ostvarivanja gotovinskog primitka (stupac 2), 

3. broj temeljnice (stupac 3), 

4. opis isprava o primicima u gotovini u skladu s odredbama članka 34. stavka 3. točke 4. ovoga Pravilnika (stupac 4), 

5. iznos naplaćen u gotovini (stupac 5), 

6. iznos naplaćen u čekovima (stupac 6) i 

7. ukupno – zbroj iznosa iz stupaca 5 i 6 (stupac 7). 

(5) Iznos iz stupca 7 Knjige prometa unosi se u stupac 5 Knjige primitaka i izdataka. 

(6) Knjigu prometa nisu obvezni voditi porezni obveznici poreza na dohodak koji nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost, uz uvjet da djelatnost ne obavljaju u više poslovnih jedinica, a podatke u Knjigu primitaka i izdataka unose u rokovima propisanima u stavku 1. ovoga članka. 

(7) Knjigu prometa nisu obvezni voditi obveznici poreza na dohodak koji vode evidencije o dnevnom prometu po posebnim zakonima, uz uvjet da podatke o dnevnom gotovinskom prometu iskazuju u tim evidencijama u propisanim rokovima. 

3.7.5. Evidencija o tražbinama i obvezama

Članak 37.

(1) Porezni obveznici obvezni su voditi Evidenciju o tražbinama i obvezama, odnosno o svim ispostavljenim i primljenim računima, osim onih naplaćenih ili plaćenih na način koji ima obilježja gotovinskog plaćanja. 

(2) Evidencija o tražbinama i obvezama sadržava najmanje podatke o rednom broju, nazivu kupca odnosno dobavljača, broju i nadnevku izlaznog odnosno ulaznog računa i zaračunatom iznosu, nadnevku plaćanja/naplate te plaćenom odnosno naplaćenom iznosu. 

(3) Porezni obveznici koji vode knjige ulaznih i izlaznih računa prema propisima o porezu na dodanu vrijednost i to na način da upisuju podatke o primljenim i izdanim računima, nisu obvezni osiguravati podatke o tražbinama i obvezama iz stavaka 1. i 2. ovoga članka. Porezni obveznici koji knjige ulaznih i izlaznih računa prema propisima o porezu na dodanu vrijednost vode prema plaćenim odnosno naplaćenim računima, obvezni su voditi i Evidenciju o tražbinama i obvezama. 

3.7.6. Vođenje knjiga i knjigovodstvene isprave

Članak 38.

(1) Poslovne knjige vode se posebno za svaku kalendarsku godinu (porezno razdoblje). 

(2) Porezni obveznici koji djelatnost obavljaju na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave i području Grada Vukovara, a i izvan tih područja, a koriste olakšice iz članka 55. Zakona, obvezni su, radi pravilnog utvrđivanja dohotka, u poslovnim knjigama i evidencijama na odgovarajući način osigurati podatke o ostvarivanju dohotka na tim područjima. 

(3) Obrasci »Knjiga primitaka i izdataka« (Obrazac KPI), »Popis dugotrajne imovine« (Obrazac DI), »Knjiga prometa« (Obrazac KPR) i »Evidencija o tražbinama i obvezama« (Obrazac TO), sastavni su dio ovoga Pravilnika. 

(4) Prema članku 23. stavku 4. Zakona, za svaku prodaju odnosno obavljenu uslugu mora se izdati račun. 

(5) Računom iz stavka 4. ovoga članka smatraju se i potvrdnice iz naplatnih uređaja te svaka isprava koja sadrži podatke iz stavka 7. ovoga članka. 

(6) Obveznici poreza na dodanu vrijednost izdaju račune na obrascima čiji su oblik i sadržaj uređeni propisima o porezu na dodanu vrijednost i propisima o fiskalizaciji. 

(7) Računi iz stavaka 4. i 5. ovoga članka koje izdaju obveznici poreza na dohodak, a koji nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost, obvezno sadrže najmanje podatke o izdavatelju (naziv radnje, podatke o vlasniku odnosno nositelju zajedničke djelatnosti, a osobito ime i prezime, osobni identifikacijski broj, adresu prebivališta ili uobičajenog boravišta), o poslovnoj jedinici ako je promet obavljen preko poslovne jedinice, zatim nadnevak izdavanja računa, broj računa, naziv robe ili usluge, jediničnu cijenu i ukupni iznos računa te ostale podatke prema propisima o fiskalizaciji, a ispostavljaju se najmanje u dva primjerka – jedan se uručuje kupcu, a drugi služi izdavatelju kao isprava za knjiženje u poslovnim knjigama. 

(8) Iznimno od članka 23. stavka 4. Zakona i stavka 4. ovoga članka obveznici poreza na dohodak nisu obvezni izdati račun pod uvjetima propisanim posebnim propisima.

3.8. Promjena načina oporezivanja

Članak 39.

(1) Porezni obveznik iz članka 18. ovoga Zakona može na vlastiti zahtjev plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak ili je obvezan plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak ako ispunjava uvjete za prelazak na utvrđivanje dobiti propisane Zakonom o porezu na dobit. 

(2) Prema članku 19. stavku 4. Zakona, porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost novinara, umjetnika i sportaša iz članka 18. stavka 2. točke 4. Zakona, mogu utvrđivati dohodak i plaćati predujam poreza na dohodak po osnovi te djelatnosti u skladu s člancima 32. i 48. Zakona odnosno mogu promijeniti način utvrđivanja dohotka i plaćanja predujma poreza na dohodak. 

(3) Prema članku 44. Zakona, poreznim obveznicima koji obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 18. stavka 1. točke 1. i stavka 3. Zakona, a nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, te po osnovi te djelatnosti u poreznom razdoblju ne ostvaruju ukupni godišnji primitak veći od 65% iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, dohodak i porez na dohodak može se utvrđivati i u paušalnom iznosu. 

(4) Pisani zahtjev za promjenom načina utvrđivanja dohotka odnosno prijavu u registar poreznih obveznika porezni obveznik obvezan je podnijeti nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu/uobičajenom boravištu u roku od osam (8) dana od dana početka ostvarivanja primitaka odnosno početka obavljanja djelatnosti ili do kraja tekuće godine za iduću godinu, a najkasnije petnaest (15) dana po isteku poreznog razdoblja odnosno kalendarske godine. 

VI. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD IMOVINE I IMOVINSKIH PRAVA

Članak 40.

(1) Dohotkom od imovine i imovinskih prava smatra se dohodak koji porezni obveznik ostvari od davanja u zakup ili najam nekretnina i pokretnina u svojem vlasništvu i/ili suvlasništvu, bez obzira na njihovu veličinu, količinu i/ili broj, od vremenski ograničenog ustupanja autorskih prava, prava industrijskog vlasništva, drugih imovinskih prava te od otuđenja nekretnina i imovinskih prava. Dohotkom od imovine smatra se i davanje u podzakup ili podnajam nekretnina i pokretnina. 

(2) Prema članku 27. stavku 3. Zakona, poreznom obvezniku koji ostvaruje dohodak od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova, a nije obveznik poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost i dohodak ne utvrđuje prema člancima 19. do 24. Zakona odnosno na temelju poslovnih knjiga, porez na dohodak od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova, utvrđuje se u paušalnom iznosu prema članku 44. Zakona i Pravilniku o djelatnostima iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova koje će se paušalno oporezivati, o visini paušalnog poreza i načinu plaćanja paušalnog poreza. 

(3) Porezni obveznik koji ostvaruje dohodak od imovine davanjem u najam ili zakup nekretnina i pokretnina, a nije obveznik poreza na dodanu vrijednost prema posebnom zakonu, može na vlastiti zahtjev utvrđivati dohodak u skladu s odredbama članaka 19. do 24. Zakona, i to za ukupnu imovinu koju je dao u zakup ili najam. U tom je slučaju obvezan, prije početka godine u kojoj prelazi na utvrđivanje dohotka od imovine na način propisan za samostalne djelatnosti nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnijeti pisanu izjavu (zahtjev) za upis u registar obveznika poreza na dohodak odnosno Obrazac RPO iz članka 91. ovoga Pravilnika. 

(4) Porezni obveznik koji dohodak od imovine ostvaruje izdavanjem u najam odnosno zakup nekretnina i pokretnina i obveznik je poreza na dodanu vrijednost, dohodak obvezno utvrđuje u skladu s odredbama članaka 19. do 24. Zakona i to za ukupnu imovinu koju je dao u zakup ili najam. Ako porezni obveznik obavlja samostalnu djelatnost po osnovi koje je u sustavu poreza na dodanu vrijednost i dohodak od te djelatnosti utvrđuje na način propisan za samostalnu djelatnost na temelju poslovnih knjiga prema člancima 19. do 24. Zakona, obvezan je i dohodak od imovine koju daje u najam ili zakup utvrđivati na temelju poslovnih knjiga odnosno na način propisan za samostalnu djelatnost. 

(5) Imovinskim pravima smatraju se autorska prava, prava industrijskog vlasništva i druga imovinska prava, prema posebnim propisima i ovom Pravilniku. 

(6) Autorskim pravima prema stavku 5. ovoga članka smatraju se prava prema propisima kojima se uređuju autorska i srodna prava. 

(7) Pravima industrijskog vlasništva smatraju se među ostalim: pravo na iskorištavanje prirodnih bogatstava, pravo na tehnološki postupak, poslovni adresari i drugo. Ako se ova prava kao i prava iz stavka 6. ovoga članka ustupaju drugima unutar samostalne djelatnosti, dohodak ostvaren po toj osnovi smatra dohotkom od samostalnih djelatnosti prema članku 18. Zakona, a ne dohotkom od imovinskih prava. 

(8) Dohodak od imovinskih prava ostvaruju autorovi sljednici (nasljednici ili stjecatelji) ako stečena imovinska prava iz stavka 5. ovoga članka ustupaju uz naknadu na određeni rok. Ograničeno vrijeme ustupanja prava postoji i onda ako ugovorom rok prestanka korištenja prava nije utvrđen. Ne radi se o dohotku od imovinskih prava u slučaju ako autori ustupaju pravo na vlastita autorska djela, već se po toj osnovi utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 18. stavka 2. Zakona odnosno drugi dohodak prema članku 32. Zakona. 

(9) Dohotkom od imovine i imovinskih prava smatra se i dohodak od otuđenja nekretnina prema članku 27. stavcima 5. do 9. Zakona. Pri utvrđivanju dohotka danom nabave nekretnine smatra se nadnevak kupoprodajnog ugovora, odnosno u slučaju izgradnje u vlastitoj režiji dan kada je izgrađena nekretnina osposobljena za upotrebu. 

(10) Ako je nekretnina stečena darovanjem i otuđena u roku tri godine od dana njezine nabave od strane darovatelja, otuđitelju se utvrđuje dohodak od imovine i imovinskih prava na način iz stavka 9. ovoga članka. U slučaju stjecanja nekretnine darovanjem, danom nabave nekretnine smatra se dan nabave od strane pravnog prednika (darovatelja), a nabavnu vrijednost čini tržišna vrijednost u trenutku nabave. 

(11) Dohotkom od imovine i imovinskih prava iz članka 27. stavka 7. Zakona smatra se otuđenje (prodaja, zamjena i drugi prijenos) više od tri nekretnine iste vrste ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina, osim ako se nekretnine izvlašćuju temeljem posebnog zakona te osim ako se otuđuju zemljišta čija je pojedinačna površina (površina svake pojedinačne čestice) do 250 m², a ukupna površina svih otuđenih zemljišnih čestica pojedinačne površine do 250 m² ne prelazi 1000 m². Ako je na otuđenje nekretnina ili imovinskih prava ranije plaćen porez na dohodak od imovine i imovinskih prava sukladno članku 27. stavku 5. Zakona i stavku 9. ovoga članka, a naknadno se ispune uvjeti za oporezivanje tog dohotka prema članku 27. stavku 7. Zakona, ranije plaćeni porez na dohodak od imovine uzet će se u obzir pri utvrđivanju poreza na dohodak od otuđenja nekretnina ili imovinskih prava prema članku 27. stavku 7. Zakona. Dohodak se utvrđuje za sve otuđene nekretnine iste vrste odnosno za sva otuđena imovinska prava iste vrste. Dohotkom od imovine i imovinskih prava ne smatra se dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava stečenih nasljedstvom.

(12) Nekretnine (zemljišta i građevine) iz stavka 11. ovoga članka smatraju se istovrsnima ovisno o njihovim obilježjima i namjenama i to:

1. kod zemljišta istovrsnim nekretninama smatraju se:

– poljoprivredna zemljišta, ili

– građevinska zemljišta, ili

– šumska zemljišta ili

– druga zemljišta,

2. kod građevina istovrsnim nekretninama smatraju se:

– stambene zgrade (stan, kuća, apartman i sl.), ili

– poslovne zgrade, ili

– druge zgrade, ili

– dijelovi zgrada (garaže ili spremišta i sl.).

(13) Dohodak od otuđenja nekretnina ili imovinskih prava iz stavka 11. ovoga članka utvrđuje se kao razlika između ukupnog iznosa ostvarenih primitaka utvrđenih prema tržišnoj vrijednosti nekretnina ili imovinskih prava koji se otuđuju u razdoblju od pet godina i njihove nabavne vrijednosti uvećane za rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda te za troškove ulaganja za koje porezni obveznik posjeduje vjerodostojne isprave. U slučaju otuđenja nekretnine izgrađene u vlastitoj režiji, nabavnu vrijednost čini stvarni izdatak, odnosno cijena izgradnje prema vjerodostojnoj dokumentaciji, a ako nema isprava o nabavi, nabavna vrijednost utvrđuje se procjenom, te se usklađuje sa rastom proizvođačkih cijena od trenutka kad je nastao izdatak do trenutka kada je ostvaren primitak po osnovi otuđenja te nekretnine. Ako se otuđuje samo jedan stan, jedan poslovni prostor ili drugi dio nekretnine, tada se u izdatke priznaje samo razmjerni dio ukupnih troškova izgradnje nekretnine.

(14) Imovinska prava iz stavka 11. ovoga članka smatraju se istovrsnima ovisno o njihovim obilježjima i namjenama i to autorska prava prema Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima, prava industrijskog vlasništva kojima se smatraju pravo na iskorištavanje prirodnih bogatstava, pravo na tehnološki postupak, poslovni adresari i drugo.

(15) Dohodak od imovinskih prava utvrđuje se kao razlika između ostvarenih primitaka i stvarno nastalih izdataka, ali se izdaci, prema članku 27. stavku 4. Zakona tijekom poreznog razdoblja ne mogu odbijati, već se uzimaju u obzir tek pri utvrđivanju godišnjeg poreza na dohodak od imovinskih prava, ako po toj osnovi porezni obveznik podnese godišnju poreznu prijavu. 

VII. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD KAPITALA

Članak 41.

(1) Dohodak od kapitala utvrđuje se kao primitak po osnovi kamata, udjela u dobiti članova uprave trgovačkih društava ostvareni dodjelom ili opcijskom kupnjom vlastitih dionica, izuzimanja imovine i korištenja usluga od strane članova trgovačkih društava za privatne potrebe (skrivene isplate dobiti) na teret dobiti tekućeg razdoblja. Dohotkom od kapitala smatraju se i izuzimanja članova trgovačkih društava po osnovi manjkova na imovini iz članka 7. stavka 1. točke 5. Zakona o porezu na dobit za koje se ne tereti odgovorna osoba, ako su ovlašteni donijeti takvu odluku sukladno članku 6. stavku 7. ovoga Pravilnika. 

(2) Izuzimanjima iz stavka 1. ovoga članka smatraju se i sve vrijednosti koje fizička osoba koja obavlja samostalnu djelatnost prema članku 18. Zakona, po kojoj osnovi utvrđuje dobit i plaća porez na dobit, izuzme iz djelatnosti za svoje osobne potrebe. 

(3) Primici po osnovi izuzimanja iz stavka 1. i 2. ovoga članka utvrđuju se u skladu s člankom 26. stavkom 5. ovoga Pravilnika, pri čemu se izuzimanjima smatraju i izuzimanja u novcu. 

(4) Izuzimanjima iz stavka 1. ovoga članka smatraju se i troškovi uporabe dobara u vlasništvu ili najmu društva i drugih povlastica koje se odnose na privatni život dioničara ili člana društva. 

(5) Skrivenim isplatama dobiti iz stavka 1. ovoga članka smatraju se osobito: 

1. davanje određenih koristi dioničaru ili članu društva uz naknadu nižu od tržišne, uključujući i povoljniju kamatu, 

2. plaćanje veće naknade dioničaru ili članu društva za dobra ili usluge od vrijednosti dobara, usluga ili učinaka odnosno koristi koje je dioničar ili član društva dao društvu, 

3. davanje dobara ili usluga dioničaru ili članu društva u vrijednosti većoj od vrijednosti dobara, usluga ili učinaka odnosno koristi koje je dioničar ili član društva dao društvu, 

4. omogućavanje dioničaru ili članu društva drugih koristi za koje nema pravne osnove. 

(6) Dohotkom od kapitala prema članku 30. stavku 11. Zakona smatraju se i primici od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu iznad 12.000,00 kuna godišnje. Neoporezivi dio do 12.000,00 kuna godišnje priznaje se u godišnjem obračunu poreza na dohodak temeljem podnesene godišnje porezne prijave. 

(7) Dohodak od kapitala ne utvrđuje se po osnovi primitaka iz stavka 6. ovoga članka, ako su ti primici ostvareni u okviru ESOP programa, odnosno po osnovi radničkog dioničarstva, uz slijedeće uvjete: 

– fizičke osobe su te dionice temeljem kojih se isplaćuje dividenda, stekle prema posebnoj odluci uprave društva ili Vlade Republike Hrvatske putem Fonda za privatizaciju u procesu pretvorbe ili privatizacije, o prodaji ili dodjeli dionica radnicima, 

– dionice su radnicima prodane, odnosno dodijeljene mimo uređenih financijskih tržišta, prema posebnom programu i planu koji omogućuje svim radnicima da postanu imatelji dionica društva u kojem rade, 

– fizička osoba kojoj se isplaćuje dividenda (izravno od strane izdavatelja dionica ili posredstvom posebnog ESOP fonda ili društva koje drži dionice i upravlja njima u ime i za račun radnika društva izdavatelja) u radnom je odnosu sa isplatiteljem dividende. 

(8) Stavak 7. ovoga članka primjenjuje se i u slučaju da novi radnik društva izdavatelja dionica kupi dionice iz trezora ESOP fonda ili društva, te i ako radnici povećaju svoj udio u ESOP fondu ili društvu u odnosu na prvotni upis. 

(9) Pravo na neoporezivu isplatu dokazuje se vjerodostojnim ispravama, a osobito: planom restrukturiranja društva, odlukom o prodaji dionica radnicima, ugovorom o kupoprodaji dionica između društva izdavatelja dionica i radnika, odnosno posebnog ESOP fonda ili društva koji drži dionice i upravlja njima u ime i za račun radnika društva izdavatelja, ugovorom o radu između isplatitelja dividende i radnika, ugovorom između ESOP fonda ili društva i radnika isplatitelja dividende i drugo. 

(10) Stavak 7. ovoga članka ne primjenjuje se za dividende isplaćene poreznim obveznicima koji su dionice temeljem kojih je dividenda isplaćena stekli redovnim putem, trgovanjem na uređenom financijskom tržištu. 

(11) Dohodak od kapitala se sukladno članku 30. stavku 13. Zakona ne utvrđuje po osnovi dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu, ako su dividende i ti udjeli iskorišteni za uvećanje temeljnog kapitala društva, te se na odgovarajući način primjenjuju uvjeti iz članka 12.a stavaka 2., 7. i 8. Pravilnika o porezu na dobit. Ako navedeni uvjeti nisu ispunjeni, te naknadno dođe do smanjenja temeljnog kapitala isplatom članovima društva, iz navedenih će se isplata utvrditi dohodak iz stavka 6. ovoga članka. Isto se primjenjuje i u slučaju promjene strukture vlasništva te se obveza prenosi na novog imatelja dionice ili udjela. 

(12) Dohotkom od kapitala po osnovi izuzimanja sukladno članku 30. stavku 14. Zakona smatra se i isplaćeni predujam udjela u dobiti ako se istekom tog razdoblja za koji je predujam isplaćen, a najkasnije u roku za podnošenje prijave poreza na dobit utvrdi da ostvarena dobit nije dostatna za pokriće takvog predujma, odnosno dohotkom se smatra razlika između isplaćenog predujma i ostvarene dobiti. Dohodak se utvrđuje danom podnošenja prijave poreza na dobit, a sukladno rokovima propisanim Zakonom o porezu na dobit. 

(13) Predujmovi dividendi i udjela u dobiti isplaćeni nakon isteka poreznog razdoblja sukladno posebnim propisima, za potrebe ovog Pravilnika smatraju se primicima od dividendi i udjela u dobiti, a do iznosa ostvarene dobiti. 

(14) Primici od kapitala iz stavka 1. ovoga članka koji su ostvareni u pravima, stvarima i uslugama koje imaju novčanu vrijednost, smatraju se primicima u naravi i pri obračunavanju i plaćanju predujma poreza na dohodak vrijednost primitka u naravi (koji uključuje i možebitni porez na dodanu vrijednost) uvećava se za porez na dohodak i prirez porezu na dohodak. 

VIII. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD OSIGURANJA

Članak 42.

(1) Primicima po osnovi osiguranja smatraju se iznosi isplaćeni od osiguravatelja, a do visine premija životnog osiguranja s obilježjem štednje uplaćenih tijekom razdoblja osiguranja, koje su bile porezno priznati izdatak. Primicima po osnovi osiguranja smatraju se i iznosi isplaćeni od mirovinskoga osiguravajućeg društva, a do visine uplaćene premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja koja je u razdoblju osiguranja bila porezno priznati izdatak odnosno koja je bila oslobođena od plaćanja poreza na dohodak sukladno članku 10. točki 17. Zakona. Pripisana dobit odnosno prinos i poticajna sredstva po posebnim propisima ne smatraju se primitkom. 

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka pri otkupu polica životnog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, odnosno prestanku osiguranja, primicima od premija osiguranja smatra se iznos isplaćene svote, ako je manji od uplaćenih premija osiguranja. 

(3) Uplaćene premije osiguranja po kojima se utvrđuje primitak odnosno dohodak iskazuju se s valutnom klauzulom. 

(4) Dohodak od osiguranja utvrđuje se u visini ostvarenih primitaka prema stavku 1. ovoga članka, bez mogućnosti umanjenja porezne osnovice tijekom poreznog razdoblja za izdatke i za osobni odbitak poreznog obveznika prema članku 36. odnosno članku 54. Zakona. Dohodak od osiguranja može se umanjiti za osobni odbitak u skladu s člankom 36. odnosno 54. Zakona, u godišnjem obračunu poreza na dohodak po podnesenoj godišnjoj poreznoj prijavi, ako osobni odbitak nije umanjio dohodak ostvaren po drugim osnovama u tom razdoblju. 

(5) Dohodak od osiguranja utvrđuje se u trenutku isplate i istodobno s isplatom osigurane svote (jednokratno ili u duljem razdoblju isplate). Pri tome se uplaćene premije osiguranja od kojih se utvrđuje primitak preračunavaju u kunsku vrijednost primjenom srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke na dan isplate toga dohotka. 

(6) Dohodak od osiguranja utvrđuje osiguravatelj koji je isplatitelj osigurane svote, na način propisan odredbama stavaka 1. do 5. ovoga članka. 

(7) Društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima obvezna su tijekom razdoblja osiguranja voditi evidenciju o uplaćenim premijama dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja koje su bile oslobođene od plaćanja poreza na dohodak sukladno članku 10. točki 17. Zakona u kunama i deviznoj protuvrijednosti na dan uplate, po svakom članu fonda posebno te o iznosu tih premija. 

(8) Za potrebe vođenja evidencije iz stavka 7. ovoga članka podatke o uplaćenim premijama dobrovoljnog mirovinskog osiguranja u poreznom razdoblju, koje su bile oslobođene od plaćanja poreza na dohodak prema članku 10. točki 17. Zakona, o visini tih premija i svakom članu fonda, dostavlja društvima za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima elektroničkim putem Porezna uprava, a na temelju podataka dobivenih od poslodavaca i isplatitelja primitaka (plaće) odnosno poreznih obveznika koji obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 18. Zakona prema stavku 9. ovoga članka. 

(9) Poslodavci i isplatitelji primitka (plaće) te porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 18. Zakona, koji su uplaćivali premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja na svoj teret u korist radnika, odnosno sebe osobno ako dohodak ostvaruju obavljanjem samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona, tuzemnom dobrovoljnom mirovinskom fondu, a koje su bile oslobođene od plaćanja poreza na dohodak prema članku 10. točki 17. Zakona i članku 7. stavku 12. ovoga Pravilnika, obvezni su nakon proteka poreznog razdoblja, a najkasnije do kraja mjeseca veljače iduće godine, Poreznoj upravi dostaviti podatke o tim premijama, na propisanom obrascu. 

(10) Obrazac iz stavka 9. ovoga članka sadrži podatke o podnositelju izvješća, podatke o imenu i prezimenu, adresi i osobnom identifikacijskom broju radnika-člana fonda, nazivu i osobnom identifikacijskom broju društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima, broju i nadnevku ugovora, iznosu ugovorene premije, iznosu u poreznom razdoblju uplaćene premije i iznosu uplaćene premije koja je u tom poreznom razdoblju bila oslobođena od plaćanja poreza na dohodak. 

(11) Obrazac iz stavka 9. ovoga članka sastavni je dio ovoga Pravilnika. 

IX. UTVRĐIVANJE DRUGOG DOHOTKA

1. Temelji utvrđivanja

Članak 43.

Prema članku 32. stavku 1. Zakona drugi dohodak utvrđuje se kao razlika između svakog pojedinačnog primitka prema članku 32. stavku 2. odnosno 3. Zakona i člancima 44. i 45. ovoga Pravilnika, umanjenog za propisane izdatke iz članka 32. stavaka 4. i 5. Zakona i članka 46. ovoga Pravilnika. 

2. Primici po osnovi kojih se utvrđuje drugi dohodak

Članak 44.

(1) Primicima po osnovi kojih se utvrđuje drugi dohodak osobito se smatraju primici iz članka 32. stavka 3. Zakona. 

(2) Primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak smatraju se primici članova predstavničkih i izvršnih tijela državne vlasti i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ako se radi o primicima koji se za rad u tim tijelima i jedinicama ne isplaćuju na temelju posebnih propisa kojima se uređuju prava na plaću i po osnovi kojih su ti članovi osigurani. 

(3) Od primitaka po osnovi rada članova skupština i nadzornih odbora trgovačkih društava, upravnih odbora, upravnih vijeća i drugih njima odgovarajućih tijela drugih pravnih osoba, članova povjerenstava i odbora koje imaju ta tijela i sudaca porotnika koji nemaju svojstvo djelatnika u sudu, utvrđuje se drugi dohodak prema članku 32. stavku 3. točki 1. Zakona. 

(4) Primici po osnovi djelatnosti novinara, umjetnika i sportaša smatraju se primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak pod uvjetima: 

1. da se ne radi o primicima od kojih se, prema izboru poreznog obveznika – novinara, umjetnika, sportaša, utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 18. stavka 2. točke 4. Zakona sukladno članku 19. stavku 4. Zakona, 

2. da porezni obveznik primitke po osnovi tih djelatnosti ne ostvaruje po osnovi rada u radnom odnosu u kojem slučaju se ti primici smatraju primicima od nesamostalnog rada (plaćom) od kojih se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada prema članku 13. Zakona. 

(5) Sportašem u smislu Zakona i ovoga Pravilnika, smatra se fizička osoba koja se priprema i sudjeluje u sportskim natjecanjima, a može biti sportaš amater ili sportaš profesionalac sukladno posebnom propisu. Drugim osobama u sportu, u smislu Zakona i ovoga Pravilnika, smatraju se fizičke osobe koje sudjeluju u sustavu natjecanja i sportskim priredbama i to: sportski treneri, sportski suci, sportski delegati, sportski povjerenici te druge stručne osobe i službene osobe prema posebnim propisima. 

(6) Primici po osnovi djelatnosti trgovačkih putnika, agenata, akvizitera, sportskih sudaca i delegata i drugih osoba u športu prema stavku 5. ovoga članka, tumača, prevoditelja, turističkih djelatnika, konzultanata, sudskih vještaka te drugih sličnih djelatnosti, smatraju se primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak pod uvjetima da porezni obveznici primitke od tih djelatnosti ne ostvaruju u radnom odnosu s poslodavcem odnosno isplatiteljem primitaka (plaće) iz članka 14. Zakona, u kojem slučaju se smatraju primicima od nesamostalnog rada od kojih se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada prema članku 13. Zakona ili da se ne radi o primicima po osnovi tih djelatnosti od kojih se utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti prema člancima 19. do 24. Zakona. 

(7) Primici u naravi iz članka 32. stavka 3. točke 5. Zakona odnosno primici iz članka 15. ovoga Pravilnika koje davatelji daju fizičkim osobama koje nisu njihovi radnici u radnom odnosu odnosno osobe koje ostvaruju primitke iz članka 14. Zakona, smatraju se primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak. Vrijednost primitaka u naravi utvrđuje se prema članku 16. ovoga Pravilnika. 

(8) Primici učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga prema posebnim propisima iz članka 10. točke 6. Zakona, iznad propisanog iznosa iz članka 45. stavka 1. točke 2. ovoga Pravilnika, smatraju se, u dijelu razlike više isplaćenog iznosa, primitkom od kojeg se utvrđuje drugi dohodak. Ako učenik ili student na redovnom školovanju u tijeku poreznog razdoblja (kalendarske godine) po osnovi ukupnih isplata za rad preko učeničkih i studentskih udruga po posebnim propisima, ostvari pojedinačni ili ukupni primitak umanjen za naknadu za posredovanje, veći od propisanog iznosa iz članka 45. stavka 1. točke 2. ovoga Pravilnika, na razliku primitka iznad propisanog iznosa utvrđuje se drugi dohodak. 

(9) Isplatitelj primitka za rad učenika ili studenta na redovnom školovanju prema posebnim propisima iz stavka 8. ovoga članka, obvezan je u svojim evidencijama osigurati podatke o primicima koje isplaćuje učenicima i studentima te pratiti iznos primitka kojeg je učenik ili student ostvario prije sljedeće isplate, a u svrhu utvrđivanja iznosa primitka većeg od propisanog iznosa iz članka 45. stavka 1. točke 2. ovoga Pravilnika, na koji se, prema odredbama Zakona, plaća predujam poreza na dohodak. Ako je porezni obveznik (učenik ili student na redovnom školovanju) ostvario primitke po osnovi rada preko dvije ili više učeničkih i studentskih udruga, obvezan je isplatitelju prije isplate dostaviti vjerodostojne isprave (preslike) o ostvarenim primicima po toj osnovi kod drugih isplatitelja odnosno pisanu izjavu o ostvarenim primicima u poreznom razdoblju po toj osnovi. 

(10) Sportske stipendije koje se prema posebnim propisima isplaćuju športašima za njihovo sportsko usavršavanje iz članka 10. točke 14. Zakona, iznad propisanog iznosa iz članka 45. stavka 1. točke 4. ovoga Pravilnika, smatraju se, u dijelu razlike više isplaćenog iznosa, primitkom od kojeg se utvrđuje drugi dohodak. 

(11) Sportskim stipendijama iz stavka 10. ovoga članka smatraju se: 

a) olimpijske stipendije koje primaju sportaši koji su ispunili odgovarajuću normu za nastup na Olimpijskim igrama, a koju propisuje pripadajuća međunarodna sportska asocijacija određenog sporta za određenu disciplinu koja je uvrštena u program Olimpijskih igara, 

b) stipendije kategoriziranih sportaša prema Pravilniku o kategorizaciji športaša kojeg u skladu s odredbama Zakona o sportu donosi Hrvatski olimpijski odbor, 

a koje isplaćuju Hrvatski olimpijski odbor, županijske i gradske sportske zajednice te sportski klubovi. 

(12) Nagrade za sportska ostvarenja prema posebnim propisima iz članka 10. točke 16. Zakona, iznad propisanog iznosa iz članka 45. stavka 1. točke 5. ovoga Pravilnika, smatraju se, u dijelu razlike više isplaćenog iznosa, primitkom od kojeg se utvrđuje drugi dohodak. 

(13) Nagradama za sportska ostvarenja iz stavka 12. ovoga članka smatraju se nagrade određene prema Pravilniku o kategorizaciji sportaša i Pravilniku o mjerilima za dodjelu nagrada koji donosi nadležno ministarstvo na prijedlog Hrvatskoga olimpijskog odbora, a koje isplaćuju Hrvatski olimpijski odbor, sportski savezi na razini gradova i županija odnosno nacionalni sportski savezi te sportske zajednice u gradovima i županijama i sportski klubovi. 

(14) Naknade iz članka 10. točke 16. Zakona, koje se isplaćuju sportašima amaterima prema posebnim propisima, iznad propisanog iznosa iz članka 45. stavka 1. točke 6. ovoga Pravilnika, smatraju se, u dijelu razlike više isplaćenog iznosa, primitkom od kojeg se utvrđuje drugi dohodak. 

(15) Primici nerezidenata za obavljanje umjetničke, artističke, zabavne, sportske, književne i likovne djelatnosti te djelatnosti u svezi s tiskom, radiom i televizijom te zabavnim priredbama, smatraju se primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak. 

(16) Primici po osnovi službenih putovanja iz članka 13. stavka 2. točkama 1., 2., 5., 13., i 14. i stavka 12. ovoga Pravilnika, ako se ne isplaćuju prema članku 10. točki 11. Zakona i članku 7. stavcima 5., 6. i 13. ovoga Pravilnika ili nisu primici od kojih se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada u skladu s člankom 13. Zakona ili dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 19. Zakona, smatraju se primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak. 

(17) Primicima po osnovi kojih se utvrđuje drugi dohodak smatraju se i primici od djelatnosti koje porezni obveznik ostvari od fizičke osobe koja ne obavlja samostalnu djelatnost prema članku 18. Zakona odnosno djelatnost od koje se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalnu djelatnost prema člancima 19. do 24. Zakona. 

(18) Primici koje ostvaruju radnici tuzemnog društva dodjelom vlastitih dionica povezanog društva u tuzemstvu ili u inozemstvu ili realizacijom prava iz opcijskog ugovora sklopljenog s povezanim društvom u tuzemstvu ili u inozemstvu, smatraju se primitkom u naravi po osnovi kojega se utvrđuje drugi dohodak. 

(19) Primici iz članka 41. ovoga Pravilnika s obilježjima skrivenih isplata dobiti, odnosno izuzimanja, koje ostvaruju fizičke osobe koje nisu dioničari ili članovi društva ili radnici ili fizičke osobe koje su obveznici poreza na dobit, smatraju se primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak. Ako se navedeni primici ostvaruju u stvarima, pravima ili uslugama smatraju se primicima u naravi. 

(20) Ostali posebno nenavedeni primici koje fizičkim osobama isplaćuju ili daju pravne i fizičke osobe (obveznici poreza na dobit i obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti) i drugi isplatitelji i davatelji, a nisu primici koji se ne smatraju dohotkom iz članka 9. Zakona, nisu primici na koje se ne plaća porez na dohodak iz članaka 10. i 11. Zakona i ne smatraju se primicima određenim po osnovi nesamostalnog rada iz članka 14. Zakona, samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona, imovine i imovinskih prava iz članka 27. Zakona, kapitala iz članka 30. Zakona i osiguranja iz članka 31. Zakona, smatraju se primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak. 

3. Neoporezivi iznosi stipendija, nagrada i naknada

Članak 45.

(1) Oporezivim primicima fizičkih osoba koje ostvaruju drugi dohodak iz članka 32. Zakona i članka 44. ovoga Pravilnika, ne smatraju se iznosi što ih isplaćuju isplatitelji i to: 

1. nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja iz članka 10. točke 4. Zakona, do visine 1.600,00 kuna mjesečno, 

2. primici po posebnim propisima učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga iz članka 10. točke 6. Zakona, do visine 50.000,00 kuna godišnje, 

3. stipendije iz članka 10. točke 12. Zakona, učenicima i studentima za redovno školovanje u tuzemstvu i inozemstvu na srednjim, višim i visokim školama te fakultetima do visine 1.600,00 kuna mjesečno. Iznimno, oporezivim se primicima ne smatraju stipendije studenata na sveučilištima u tuzemstvu i inozemstvu do visine 4.000,00 kuna mjesečno, koje se dodjeljuju studentima za izvrsna postignuća u znanju i u ocjenama na sveučilištima, a koji su za dodjelu stipendija izabrani na javnim natječajima kojima mogu pristupiti svi studenti pod jednakim uvjetima. Poreznom obvezniku – studentu, može se priznati neoporezivi dio stipendije do visine 4.000,00 kuna mjesečno po osnovi samo jedne dodijeljene stipendije. Porezno priznati neoporezivi dio stipendije u visini do 4.000,00 kuna mjesečno i porezno priznati neoporezivi dio stipendije u visini do 1.600,00 kuna mjesečno, međusobno se isključuju, 

4. sportske stipendije prema članku 10. točki 14. Zakona, koje se prema posebnim propisima isplaćuju sportašima za njihovo sportsko usavršavanje ukupno do 1.600,00 kuna mjesečno, 

5. nagrade za sportska ostvarenja iz članka 10. točke 16. Zakona, prema posebnim propisima do 20.000,00 kuna godišnje, 

6. naknade iz članka 10. točke 16. Zakona, koje se isplaćuju sportašima amaterima prema posebnim propisima, do visine 1.600,00 kuna mjesečno, 

7. stipendije iz članka 10. točke 18. Zakona za redovno školovanje na visokim učilištima u tuzemstvu i inozemstvu, a koje služe za pokriće stvarnih troškova školovanja (školarina, prijevoza, smještaja, obveznog zdravstvenog osiguranja za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu prema posebnim propisima, prehrane, knjiga i ostalo), koje se dodjeljuju studentima koji su za dodjelu stipendija izabrani na javnim natječajima kojima mogu pristupiti svi studenti pod jednakim uvjetima. 

(2) Ako se u tijeku jednoga mjeseca poreznog razdoblja isplaćuju nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja iz stavka 1. točke 1. ovoga članka ili stipendije iz stavka 1. točke 3. ovoga članka ili sportske stipendije iz stavka 1. točke 4. ovoga članka ili naknade sportašima iz stavka 1. točke 6. ovoga članka za više mjeseci istog ili prethodnog poreznog razdoblja, propisani neoporezivi iznosi priznaju se u ukupnom iznosu kumulativno za broj mjeseci za koje je nagrada, stipendija, sportska stipendija ili naknada trebala biti isplaćena. Isplatitelji su obvezni u svojim evidencijama osigurati podatke o isplaćenim primicima i to po osnovi svih navedenih isplata koje obavljaju, a ako se primici isplaćuju kod dva ili više isplatitelja, porezni obveznik obvezan je isplatitelju prije isplate dostaviti vjerodostojne isprave o ostvarenim primicima kod drugih isplatitelja. 

(3) Oporezivim primicima ne smatraju se naknade iz članka 13. stavka 2. točaka 1., 2., 3., 4., 5., 13., 14., 15., 16., 17., 18. i 19. i stavka 12. ovoga Pravilnika što ih isplatitelji isplaćuju osobama koje se nakon završenog školovanja nalaze na obveznom praktičnom radu, na dobrovoljnoj praksi ili na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa. 

(4) Isplatitelji stipendija iz članka 10. točke 18. Zakona obvezni su voditi evidenciju o dodijeljenim stipendijama iz stavka 1. točke 7. ovoga članka za pojedinu akademsku godinu, koja sadrži podatke o isplatitelju stipendije, primatelju stipendije te troškovima koji su pokriveni stipendijom, a osobito: 

– naziv, osobni identifikacijski broj i adresa sjedišta isplatitelja stipendije, 

– ime i prezime, osobni identifikacijski broj, adresa prebivališta/uobičajenog boravišta primatelja stipendije, 

– naziv i adresa visokog učilišta koji primatelj stipendije pohađa, 

– iznos stipendije, 

– vrsta troškova koji se pokrivaju stipendijom te iznos istih, posebno za svaku vrstu troška, 

– neiskorišteni iznos stipendije. 

Pravo na neoporezivu isplatu stipendije isplatitelji dokazuju vjerodostojnim ispravama (potvrdama o uplati školarine i smještaja, računima za prijevozne troškove, potvrdama o upisu na visoko učilište, potvrdama o statusu redovnog studenta i drugim ispravama). Iznos stipendije koji nije iskorišten za pokriće stvarnih troškova školovanja smatra se oporezivim primitkom od kojeg se utvrđuje drugi dohodak. 

(5) Isplatitelji stipendija iz članka 10. točke 18. Zakona obvezni su voditi evidencije iz stavka 4. ovoga članka na Obrascu ST – »Evidencija o isplaćenim stipendijama za akademsku godinu ______«, koji je sastavni dio ovoga Pravilnika. Obrazac ST dostavlja se Poreznoj upravi na njezin zahtjev. Osim podataka iz Obrasca ST isplatitelji stipendija su obvezni osigurati i podatke o adresi primatelja stipendije tijekom školovanja, godini upisa, razdoblju za koje se stipendija dodjeljuje te broju i nadnevku odluke temeljem koje se dodjeljuje stipendija, nadnevku isplate stipendije i druge podatke. 

4. Izdaci pri utvrđivanju drugog dohotka

Članak 46.

(1) Izdacima koji se priznaju pri utvrđivanju drugog dohotka iz članka 32. stavka 1. Zakona smatraju se uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja iz primitaka, prema posebnim propisima.  

(2) Pri utvrđivanju drugog dohotka iz članka 32. stavka 1. Zakona izdaci se, prije izdataka iz stavka 1. ovoga članka, priznaju u visini 30 % ostvarenih primitaka fizičkim osobama (u izdatke u visini 30 % uključeni su i doprinosi za obvezna osiguranja koji se plaćaju prema rješenju Porezne uprave) po osnovi: 

1. autorskih naknada isplaćenih prema posebnom zakonu kojim se uređuju autorska i srodna prava uključujući i naknade za isporučeno umjetničko djelo osobama koje obavljaju umjetničku i kulturnu djelatnost, 

2. profesionalnih djelatnosti novinara, umjetnika i sportaša koji su osigurani po toj osnovi i doprinose za obvezna osiguranja plaćaju prema rješenju, 

3. primitaka nerezidenata za obavljanje umjetničke, artističke, zabavne, sportske, književne i likovne djelatnosti te djelatnosti u svezi s tiskom, radiom i televizijom te zabavnim priredbama. 

(3) Izdaci iz stavka 2. točaka 1., 2. i 3. ovoga članka međusobno se isključuju. Izdaci iz stavka 2. točaka 2. i 3. ovoga članka priznaju se po osnovi primitka ostvarenih od obavljanja djelatnosti sportaša, umjetnika i novinara odnosno primitaka nerezidenata za obavljanje umjetničke, artističke, zabavne, sportske, književne i likovne djelatnosti te djelatnosti u svezi s tiskom, radijom i televizijom te zabavnim priredbama. 

(4) Za priznavanje izdataka iz stavka 2. točke 1. ovoga članka, isplatitelji primitaka obvezni su posjedovati vjerodostojne isprave (ugovore o autorskom djelu i drugo) na način i pod uvjetima propisanim posebnim zakonom. 

(5) U skladu s člankom 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, fizičkim osobama koje ostvaruju autorske naknade za umjetničko djelo, priznaje se 25 % neoporezivog dijela od ostvarene naknade za umjetničko djelo. Neoporezivi dio autorske naknade za umjetničko djelo priznaje se u visini 25 % i osobama koje obavljaju umjetničku djelatnost prema stavku 2. točki 2. ovoga članka i prema članku 18. stavku 2. točki 4. Zakona. Umjetničko djelo određuje se potvrdom nadležne strukovne umjetničke udruge ili ovlaštene agencije da se radi o umjetničkom djelu. Podatke o strukovnim umjetničkim udrugama i ovlaštenim agencijama daje Ministarstvo kulture. 

(6) Ako sportsku stipendiju i nagradu za sportska ostvarenja iz članka 44. stavka 10., 11. i 12. ovoga Pravilnika ostvaruje porezni obveznik – sportaš koji je po osnovi profesionalne djelatnosti sportaša osiguran i doprinose za obvezna osiguranja plaća prema rješenju, te po osnovi ostvarenih primitaka od te djelatnosti utvrđuje drugi dohodak i predujam poreza na dohodak plaća po odbitku, prema članku 32. stavku 5. točki 2. Zakona, ima pravo na 30% porezno priznatog izdatka odnosno iznos isplaćene sportske stipendije i/ili nagrade za sportsko ostvarenje, iznad propisanog iznosa, umanjuje se za 30% izdataka. 

5. Promjena načina utvrđivanja drugog dohotka

Članak 47.

(1) Porezni obveznik koji obavljanjem djelatnosti ostvaruje primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak, može na vlastiti zahtjev, prema članku 32. stavku 6. Zakona, po osnovi tih primitaka utvrđivati dohodak na način propisan člancima 19. do 24. Zakona, pod uvjetom da podnese prijavu u registar poreznih obveznika iz članka 91. ovoga Pravilnika. 

(2) Pisani zahtjev za promjenom načina utvrđivanja dohotka odnosno prijavu u registar poreznih obveznika iz stavka 1. ovoga članka porezni obveznik obvezan je podnijeti nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu/uobičajenom boravištu u roku od osam (8) dana od dana početka ostvarivanja primitaka odnosno početka obavljanja djelatnosti ili do kraja tekuće godine za iduću godinu, a najkasnije petnaest (15) dana po isteku poreznog razdoblja odnosno kalendarske godine. 

X. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD ZAJEDNIČKE DJELATNOSTI

1. Temelji utvrđivanja

Članak 48.

(1) Dohodak od samostalne djelatnosti ili dohodak od imovine i imovinskih prava može zajedno ostvarivati i više osoba (supoduzetnici, vlasnici udjela, suvlasnici, u nastavku teksta: supoduzetnici). 

(2) Dohodak od samostalne djelatnosti i dohodak od imovine i imovinskih prava koji zajednički ostvaruje više osoba oporezuje se prema odredbama članka 34. Zakona. 

(3) Ako više osoba zajedno ostvaruju dohodak, svakoj se oporezuje onaj dio dohotka koji joj pripada od zajedničke djelatnosti. 

(4) Supoduzetnici moraju imenovati nositelja zajedničke djelatnosti, a nositelj zajedničke djelatnosti obvezan je o tome izvijestiti ispostavu Porezne uprave nadležnu prema njegovu prebivalištu ili uobičajenom boravištu pri početku obavljanja zajedničke djelatnosti. 

(5) Dohodak od zajedničke samostalne djelatnosti, odnosno zajedničke imovine i imovinskih prava utvrđuje se kao jedinstveni dohodak i raspoređuje na supoduzetnike. Svaki supoduzetnik obvezno u svoju poreznu prijavu mora unijeti utvrđeni udio u dohotku od zajedničke djelatnosti koji se utvrđuje na način propisan člancima 19. do 24. Zakona. 

(6) Zajednički dohodak iz stavka 5. ovoga članka i njegova raspodjela na pojedine supoduzetnike utvrđuje se rješenjem. 

(7) Rješenje o utvrđenom zajedničkom dohotku koje se donosi na temelju podnesene prijave dohotka od zajedničke djelatnosti dostavlja se nositelju zajedničke djelatnosti. O utvrđenom zajedničkom dohotku i njegovoj raspodjeli nositelj zajedničke djelatnosti obavještava ostale supoduzetnike. 

2. Zajednički dohodak

Članak 49.

(1) Dohodak od zajedničke samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona utvrđuje se u skladu s člancima 19. do 24. Zakona. 

(2) Dohodak od zajedničke imovine i imovinskih prava utvrđuje se u skladu s člankom 27. stavcima 1. do 5. Zakona odnosno u slučaju iz članka 40. stavka 4. ovoga Pravilnika u skladu s člancima 19. do 24. Zakona. 

(3) Ako iznajmljivanje i davanje u zakup zajedničke nekretnine odnosno imovine podliježe porezu na dodanu vrijednost, zajednički dohodak od imovine i imovinskih prava utvrđuje se u skladu s člancima 19. do 24. Zakona. 

(4) U skladu s odredbama članka 29. stavak 3. Zakona, porezni obveznici koji iznajmljuju ili daju u zakup nekretnine i pokretnine i dohodak od imovine utvrđuju na način propisan za samostalnu djelatnost prema člancima 19. do 24. Zakona, mogu se opredijeliti i za plaćanje poreza na dobit umjesto poreza na dohodak odnosno obvezni su plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak pod uvjetima propisanim Zakonom o porezu na dobit. U slučaju suvlasništva zahtjev za plaćanje poreza na dobit moraju podnijeti svi suvlasnici zajednički. 

(5) Pri utvrđivanju dohotka od zajedničke djelatnosti i zajedničke imovine i imovinskih prava, odnosi između supoduzetnika i zajedničke djelatnosti uređuju se prema odredbama stavaka 6., 7., i 8. ovoga članka. 

(6) Ako supoduzetnik dobije naknadu za svoj rad u zajedničkoj djelatnosti, ta se naknada ne oporezuje prema odredbama propisanima za dohodak od nesamostalnog rada ili drugi dohodak, već primljena naknada povećava njegov udio u dohotku od zajedničke djelatnosti. Naknade supoduzetnika za ostale djelatnosti u zajedničkoj djelatnosti povećavaju njegov dohodak od samostalne djelatnosti ako su tijekom godine iskazane kao poslovni izdaci zajedničke djelatnosti. 

(7) Ako supoduzetnik daje uz naknadu (zakupninu, najamninu i slično) na raspolaganje gospodarsko dobro za obavljanje zajedničke djelatnosti, a naknada je tijekom godine iskazana kao poslovni izdatak zajedničke djelatnosti, primljena naknada povećava njegov dohodak od samostalne djelatnosti. 

(8) Gospodarsko dobro iz stavka 7. ovoga članka dio je dugotrajne imovine iz članka 24. Zakona, na koju se primjenjuju odredbe Zakona i ovoga Pravilnika. U popisu dugotrajne imovine treba navesti podatke o suvlasništvu supoduzetnika. 

XI. POREZNI GUBITAK

Članak 50.

(1) Porezni gubitak može se utvrditi po osnovi obavljanja samostalnih djelatnosti iz članka 18. Zakona i djelatnosti od kojih se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalne djelatnosti prema člancima 19. do 24. Zakona (članak 35. stavak 1. Zakona). 

(2) Prema članku 35. stavku 2. Zakona, porezni gubitak može se nadoknaditi (odbiti) samo od dohotka po osnovi kojega je i utvrđen odnosno, sukladno stavku 1. ovoga članka, samo od dohotka od samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona i djelatnosti od kojih se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalne djelatnosti prema članku 19. do 24. Zakona. 

(3) Gubitak se može prenijeti i iz poreznog razdoblja tuzemnog poreznog obveznika u porezno razdoblje inozemnog poreznog obveznika i obratno, ako se radi o istom poreznom obvezniku. 

(4) Gubitak koji se može prenijeti utvrđuje se rješenjem i u sljedeće se porezno razdoblje može prenijeti samo u iznosu utvrđenom u rješenju. Ako gubici nastaju više poreznih razdoblja uzastopno, nadoknađivanje (odbijanje) od dohotka u idućim poreznim razdobljima obavlja se redoslijedom njihovog nastanka. 

(5) Preneseni gubitak iz proteklih poreznih razdoblja odbija se nakon dodatnog umanjenja dohotka od samostalne djelatnosti za iznos plaća novozaposlenih osoba iz članka 56. stavka 1. Zakona, za iznos državne potpore za naukovanje za obrtnička zanimanja te za iznos državne potpore za obrazovanje i izobrazbu, prema posebnim propisima i za iznos izdataka za istraživanje i razvoj iz članka 57. stavka 1. Zakona, a prije osobnog odbitka iz članka 36. i/ili 54. Zakona. 

(6) Po osnovi dodatnog umanjenja dohotka od samostalne djelatnosti za iznos plaća novozaposlenih osoba iz članka 56. stavka 1. Zakona, za iznos državne potpore za naukovanje za obrtnička zanimanja te za iznos državne potpore za obrazovanje i izobrazbu, prema posebnim propisima i za iznos izdataka za istraživanje i razvoj iz članka 57. stavka 1. Zakona, može se utvrditi gubitak odnosno po toj osnovi može se povećati gubitak nastao u tekućem poreznom razdoblju. 

XII. OSOBNI ODBITAK ILI NEOPOREZIVI DIO DOHOTKA

1. Temeljne odredbe

Članak 51.

(1) Prema članku 36. stavku 1. Zakona, osnovni osobni odbitak za poreznog obveznika iznosi 2.200,00 kuna za svaki mjesec poreznog razdoblja za koji se utvrđuje porez. Osobni odbitak za umirovljenika, osobu koja prima invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad, za korisnika obiteljske mirovine (osim korisnika obiteljske mirovine iz članka 9. stavka 1. točke 5. i članka 53. stavka 2. Zakona), osobu koja uz mirovinu, na temelju ranije uplaćenih obveznih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, prima i mirovinu na temelju ranije uplaćenih obveznih doprinosa za individualnu kapitaliziranu štednju i/ili mirovinu na temelju prijašnjih uplata poslodavaca za dokup dijela mirovine te mirovinsku rentu na temelju prijašnjih uplata sredstava na teret poslodavca, priznaje se u visini mirovine i mirovinske rente, najmanje 2.200,00 kuna, a najviše do 3.400,00 kuna za svaki mjesec poreznog razdoblja. Umirovljenicima se smatraju fizičke osobe iz članka 12. stavka 2. ovoga Pravilnika. 

(2) Osobni odbitak rezidenta, uključivo i umirovljenika, iz stavka 1. ovoga članka, po osnovi uzdržavanja članova uže obitelji i/ili djece i/ili po osnovi invalidnosti poreznog obveznika i/ili invalidnosti uzdržavanih članova uže obitelji i/ili djece izračunava se od osnovice 2.200,00 kuna za svaki mjesec poreznog razdoblja za koji se utvrđuje porez, primjenom faktora propisanih člankom 36. stavkom 2. Zakona. 

(3) Dio osobnog odbitka za dana darovanja iz članka 36. stavka 12. Zakona, priznaje se u godišnjem obračunu poreza na dohodak po podnesenoj godišnjoj poreznoj prijavi, a nakon osobnog odbitka iz članka 36. stavaka 1. i 2. Zakona i/ili članka 54. Zakona. 

2. Utvrđivanje osobnog odbitka

Članak 52.

(1) Rezidentu se osobni odbitak odnosno neoporezivi dio dohotka iz članka 36. Zakona na godišnjoj razini utvrđuje kao zbroj: 

1. osnovnog osobnog odbitka odnosno osobnog odbitka iz članka 36. stavka 1. Zakona i/ili osnovnog osobnog odbitka iz članka 54. stavka 1. Zakona, po mjesecima korištenja, 

2. dijela osobnog odbitka po osnovi uzdržavanja članova uže obitelji i/ili djece i/ili invalidnosti poreznog obveznika i/ili invalidnosti članova njegove uže obitelji i/ili djece iz članka 36. stavka 2. Zakona i/ili članka 54. stavaka 2. i 3. Zakona, 

3. dijela osobnog odbitka po osnovi iznosa plaćenih za obvezno zdravstveno osiguranje, ako porezni obveznik nije drukčije osiguran, a prema članku 36. stavku 10. Zakona, 

4. dijela osobnog odbitka za dana darovanja u tuzemstvu iz članka 36. stavka 12. Zakona. 

(2) Nerezidentu se osobni odbitak iz članka 36. Zakona na godišnjoj razini utvrđuje kao zbroj: 

1. osnovnog osobnog odbitka iz članka 36. stavka 1. Zakona, 

2. dijela osobnog odbitka za plaćene doprinose za obvezno zdravstveno osiguranje u tuzemstvu iz članka 36. stavka 11. Zakona, 

3. dijela osobnog odbitka za dana darovanja u tuzemstvu iz članka 36. stavka 12. Zakona. 

(3) Poreznom obvezniku se osobni odbitak iz stavaka 1. i 2. ovoga članka priznaje u godišnjem obračunu poreza na dohodak po podnesenoj godišnjoj poreznoj prijavi na temelju priloženih vjerodostojnih isprava i/ili podataka iz porezne kartice – Obrasca PK iz članka 46. Zakona. 

(4) Rezidentu se u tijeku poreznog razdoblja pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada iz članka 45. Zakona i članka 61. ovoga Pravilnika, priznaje osobni odbitak iz članka 36. Zakona utvrđen kao zbroj: 

1. osnovnog osobnog odbitka odnosno osobnog odbitka iz članka 36. stavka 1. Zakona, 

2. dijela osobnog odbitka po osnovi uzdržavanja članova uže obitelji i/ili djece i/ili invalidnosti poreznog obveznika i/ili invalidnosti članova njegove uže obitelji i/ili djece iz članka 36. stavka 2. Zakona. 

(5) Nerezidentu se u tijeku poreznog razdoblja pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada iz članka 45. Zakona i članka 61. ovoga Pravilnika, priznaje osnovni osobni odbitak iz članka 36. stavka 1. Zakona. 

(6) Poreznom obvezniku se osobni odbitak iz stavaka 4. i 5. ovoga članka priznaje u poreznom razdoblju na temelju podataka iz porezne kartice – Obrasca PK iz članka 46. Zakona i članka 67. ovoga Pravilnika. 

(7) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, fizička osoba koja je rezident države članice Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora, osim Republike Hrvatske i u Republici Hrvatskoj ostvari dohodak prema članku 5. Zakona, može u godišnjem obračunu poreza na dohodak na temelju podnesene godišnje porezne prijave koristiti i osobni odbitak iz članka 36. stavka 2. Zakona, uz uvjet da vjerodostojnim ispravama dokaže da navedeni dohodak ostvaren u Republici Hrvatskoj čini najmanje 90% njezina ukupnog (svjetskog) dohotka ostvarenog u poreznom razdoblju i da je isti izuzet ili oslobođen oporezivanja u državi članici čiji je rezident.

3. Dio osobnog odbitka za uzdržavanje članova uže obitelji i djece

Članak 53.

(1) Uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom, u smislu Zakona i ovoga Pravilnika, smatraju se fizičke osobe čiji oporezivi primici iz članka 5. Zakona, primici na koje se ne plaća porez na dohodak iz članka 10. Zakona i drugi primici koji se u smislu Zakona ne smatraju dohotkom (članak 9. Zakona), ne prelaze 11.000,00 kuna na godišnjoj razini. 

(2) U skladu s člankom 36. stavkom 5. Zakona, pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji i djecu odnosno pri utvrđivanju iznosa od 11.000,00 kuna godišnje, ne uzimaju se u obzir primici prema posebnim propisima po osnovi socijalnih potpora, doplatka za djecu, potpora za novorođenče, odnosno opremu novorođenog djeteta i obiteljskih mirovina koje primaju djeca nakon smrti roditelja. 

(3) Ako u tijeku poreznog razdoblja uzdržavani član uže obitelji i/ili dijete za koje porezni obveznik u istom poreznom razdoblju koristi dio osobnog odbitka prema članku 36. stavku 2. Zakona, ostvari primitke iz stavka 1. ovoga članka u iznosu većem od 11.000,00 kuna godišnje, porezni obveznik koji je po toj osnovi koristio osobni odbitak, obvezan je podnijeti godišnju poreznu prijavu. U tom slučaju, porezni obveznik nema pravo u godišnjoj poreznoj prijavi koristiti osobni odbitak za te uzdržavane članove uže obitelji i djecu, a uzdržavani član uže obitelji i/ili dijete koji je ostvario oporezive primitke od kojih se prema članku 5. Zakona utvrđuje dohodak, može, u skladu sa člancima 39. i 40. Zakona, podnijeti godišnju poreznu prijavu i koristiti osobni odbitak iz članka 36. Zakona. 

(4) Ako u tijeku poreznog razdoblja uzdržavani član uže obitelji i/ili dijete za koje porezni obveznik u istom poreznom razdoblju koristi dio osobnog odbitka prema članku 36. stavku 2. Zakona, ostvari primitke iz stavka 1. ovoga članka, u godišnjem iznosu 11.000,00 kuna ili manjem, godišnju poreznu prijavu za to porezno razdoblje, u skladu s člancima 39. i 40. Zakona, mogu podnijeti: 

1. porezni obveznik – uzdržavatelj po osnovi ostvarenog dohotka iz članka 5. Zakona i koristiti osobni odbitak za te uzdržavane članove uže obitelji i/ili djecu, i 

2. porezni obveznik – uzdržavani član uže obitelji i/ili dijete po osnovi ostvarenog dohotka iz članka 5. Zakona i koristiti pravo na osobni odbitak iz članka 36. Zakona. 

(5) Uzdržavanim članovima uže obitelji i djecom smatraju se fizičke osobe iz članka 36. stavka 7. Zakona. Djetetom iz članka 36. stavka 7. Zakona smatra se dijete koje roditelji, poočimi, pomajke uzdržavaju, kao i usvojeno dijete i dijete povjereno na skrb ako živi zajedno sa skrbnikom. U tom slučaju biološki roditelji ne mogu koristiti taj osobni odbitak. Osobni odbitak za bračne drugove može se koristiti samo u bračnoj zajednici. 

(6) Djetetom prema članku 36. stavku 7. Zakona smatra se i dijete nakon završetka redovnog školovanja do prvog zapošljavanja ako je prijavljeno Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Prvim zapošljavanjem smatra se rad u radnom odnosu na određeno ili neodređeno vrijeme prema posebnim propisima. Ako radni odnos prestane, pod uvjetima iz članka 36. stavka 4. Zakona dijete se smatra uzdržavanim članom uže obitelji i porezni obveznik za uzdržavanog člana uže obitelji ima pravo na osobni odbitak prema članku 36. stavku 2. točki 1. Zakona. Porezni obveznik može koristiti dio osobnog odbitka za dijete iz članka 36. stavka 2. točke 2. Zakona ako je dijete nakon prestanka radnog odnosa nastavilo redovno školovanje ili ako dijete u tijeku redovnog školovanja u poreznom razdoblju obavlja sezonske poslove, pod uvjetima iz članka 36. stavka 4. Zakona. 

(7) Rezident može koristiti osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji i/ili djecu iz članka 36. stavka 7. Zakona koji žive u inozemstvu. U tom slučaju obvezan je dokazati da postoje uvjeti za korištenje tog dijela osobnog odbitka prema članku 36. stavku 4. Zakona, odnosno predočiti o tome isprave koje je izdalo nadležno tijelo u inozemstvu prema članku 89. stavku 2. ovoga Pravilnika. Navedene isprave, koje ne smiju biti starije od šest (6) mjeseci, rezident je obvezan priložiti svojoj godišnjoj poreznoj prijavi odnosno ako godišnju poreznu prijavu nije obvezan podnijeti, dostaviti na uvid najkasnije do kraja veljače tekuće za prethodnu godinu nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu/uobičajenom boravištu koja izdaje poreznu karticu – Obrazac PK, ako za te članove uže obitelji koristi osobni odbitak pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada. 

(8) Rezident iz stavka 7. ovoga članka obvezan je svaku promjenu u svezi sa uzdržavanim članovima uže obitelji i/ili djece i/ili invalidnosti koja utječe na visinu osobnog odbitka prijaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu/uobičajenom boravištu prema članku 46. stavku 3. Zakona i izmijeniti poreznu karticu – Obrazac PK, a neovisno o odredbama stavka 7. ovoga članka. 

(9) Nerezidenti ne mogu koristiti osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji i/ili djecu, bez obzira na to žive li ti članovi uže obitelji u tuzemstvu ili u inozemstvu. 

4. Dio osobnog odbitka po osnovi invalidnosti

Članak 54.

(1) Rezidenti mogu koristiti dio osobnog odbitka iz članka 36. stavka 2. točke 4. Zakona u visini 1,0 osnovnoga osobnog odbitka za sebe osobno, svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svako dijete, ako su osobe kojima je rješenjem, na temelju posebnih propisa, utvrđena invalidnost ili tjelesno oštećenje po jednoj osnovi 100 % i/ili koji zbog invalidnosti ili tjelesnog oštećenja imaju, temeljem posebnih propisa, pravo na tuđu pomoć i njegu. 

(2) Prema stavku 1. ovoga članka, uvećanje osobnog odbitka priznaje se ukupno u visini 1,0 osnovnoga osobnog odbitka ako je rezidentu, uzdržavanom članu njegove uže obitelji odnosno djetetu rješenjem na temelju posebnih propisa, utvrđena invalidnost ili tjelesno oštećenje po jednoj osnovi 100% i koji zbog invalidnosti ili tjelesnog oštećenja ima odnosno imaju, temeljem posebnih propisa, pravo na tuđu pomoć i njegu. 

(3) Pravo na uvećanje osobnog odbitka po osnovi invalidnosti ili tjelesnog oštećenja iz članka 36. stavka 2. točaka 3. ili 4. Zakona može se priznati djetetu ili poreznom obvezniku koji uzdržava dijete i na temelju vjerodostojnih isprava nadležnih tijela prema posebnim propisima kojima se utvrđuje potpuna (100%-tna) ili djelomična invalidnost ili tjelesno oštećenje djeteta. 

5. Raspodjela osobnog odbitka

Članak 55.

(1) U skladu s člankom 36. stavkom 6. Zakona, ako oba bračna druga ostvaruju dohodak i uzdržavaju članove uže obitelji, osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji u načelu dijele na jednake dijelove, ali mogu utvrditi i drugačiju raspodjelu. Ovom mogućnošću mogu se koristiti i druge osobe koje nisu bračni drugovi, ako istodobno zajednički uzdržavaju jednog člana ili više članova svoje uže obitelji. 

(2) Dio osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i/ili djecu može se preraspodijeliti po godišnjoj poreznoj prijavi. U tom slučaju, osobe koje žele podijeliti osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji, svojim godišnjim poreznim prijavama obvezno prilažu izjavu o omjeru (postotku) raspodjele osobnog odbitka, te o imenima i prezimenima i osobnom identifikacijskom broju osoba za koje su osobni odbitak podijelile i s kojima su osobni odbitak podijelile. 

(3) Iznimno od stavaka 2. i 3. ovoga članka, ako se osobe ne mogu dogovoriti o raspodjeli dijela osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i uzdržavanu djecu, a jedan od uzdržavatelja traži preraspodjelu osobnog odbitka, tada se osobni odbitak dijeli na jednake dijelove odnosno svakom poreznom obvezniku osobni odbitak priznaje se u jednakom dijelu. U tom slučaju raspodjelu osobnog odbitka izvršit će Porezna uprava na način: 

1. ako se traži preraspodjela osobnog odbitka u tijeku poreznog razdoblja – za oba porezna obveznika izvršit će izmjene poreznih kartica – Obrazaca PK, te ih dostaviti poreznim obveznicima odnosno njihovim poslodavcima/isplatiteljima primitaka (plaće) i mirovine, 

2. ako se traži preraspodjela osobnog odbitka po podnesenim godišnjim poreznim prijavama – po podnesenim godišnjim poreznim prijavama za oba porezna obveznika izvršit će raspodjelu osobnog odbitka. 

6. Osobni odbitak poreznih obveznika na potpomognutim područjima i području Grada Vukovara

Članak 56.

(1) Osobni odbitak rezidenta koji ima prebivalište i boravi na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. i II. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara, kao i dio osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i/ili djecu koji imaju prebivalište i borave na tim područjima utvrđuje se u skladu s člankom 54. Zakona. Rezident – umirovljenik koji ima prebivalište i boravi na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave i području Grada Vukovara i ostvaruje mirovinu koja je viša od iznosa osobnog odbitka iz članka 54. stavka 1. Zakona, može koristiti osobni odbitak do visine mirovine, a najviše do 3.400,00 kuna mjesečno. 

(2) Osobni odbitak rezidenta po osnovi uzdržavanja članova uže obitelji i/ili djece i/ili po osnovi invalidnosti za sebe osobno i/ili invalidnosti uzdržavanih članova uže obitelji i/ili djece koji imaju prebivalište i borave na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave i području Grada Vukovara, izračunava se od osnovice iz članka 54. stavka 1. Zakona, za svaki mjesec poreznog razdoblja, primjenom faktora propisanih člankom 36. stavkom 2. Zakona. 

(3) Uvećani osobni odbitak iz članka 54. Zakona rezident može koristiti u godišnjem obračunu poreza na dohodak po podnesenoj godišnjoj poreznoj prijavi, a u tijeku poreznog razdoblja pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada može koristiti osobni odbitak iz članka 36. stavaka 1. i 2. Zakona. 

(4) Ako rezident ima više prebivališta na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave i području Grada Vukovara, mjerodavno je prebivalište obitelji (članak 38. stavci 1. i 2. Općeg poreznog zakona). 

(5) Ako obitelj poreznog obveznika ima prebivalište (stan) i boravi na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave i području Grada Vukovara, a porezni obveznik ima prebivalište (stan u vlasništvu ili posjedu) i boravi na području izvan tih područja, porezni obveznik ima pravo na uvećani osobni odbitak prema članku 54. stavku 2. i/ili članku 54. stavku 3. Zakona samo za uzdržavane članove uže obitelji koji borave i imaju prebivalište na tom području. 

(6) Ako obitelj poreznog obveznika ima prebivalište (stan) i boravi na područjima izvan potpomognutih područja jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. i II. skupinu po stupnju razvijenosti i izvan područja Grada Vukovara, a porezni obveznik ima prebivalište (stan) i boravi na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. i II. skupinu i području Grada Vukovara, porezni obveznik ima pravo na uvećani osobni odbitak prema članku 54. stavku 1. i/ili članku 54. stavku 3. Zakona, za vlastito uzdržavanje. U tom slučaju osobni odbitak za uzdržavanje članova uže obitelji koristi od osnovice iz članka 36. stavak 1. Zakona. 

(7) Porezni obveznik može podatke koji utječu na pravo korištenja osobnog odbitka iz članka 54. Zakona, na temelju vjerodostojnih isprava upisati u poreznu karticu – Obrazac PK ako ostvaruje primitke po osnovi nesamostalnog rada, neovisno što pravo na uvećani osobni odbitak može koristiti u godišnjem obračunu poreza na dohodak po podnesenoj godišnjoj poreznoj prijavi. 

(8) Ako porezni obveznik iz stavka 7. ovoga članka podnese godišnju poreznu prijavu, a u tijeku poreznog razdoblja nije došlo do promjena koje utječu na visinu osobnog odbitka upisanog u poreznoj kartici – Obrascu PK, porezni obveznik nije obvezan uz godišnju poreznu prijavu priložiti vjerodostojne isprave kojima dokazuje pravo na osobni odbitak. 

(9) U slučaju iz stavka 8. ovoga članka, Porezna uprava može od poreznog obveznika zatražiti isprave kojima se dokazuje pravo na osobni odbitak, neovisno o podacima iskazanim u poreznoj kartici – Obrascu PK. 

Članak 57.

Brisan. 

Članak 58.

Brisan. 

Članak 59.

Brisan. 

Članak 60.

Brisan. 

XIII. PREDUJMOVI POREZA NA DOHODAK

1. Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada

1.1. Utvrđivanje i plaćanje predujma poreza

Članak 61.

(1) Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se od tijekom istog mjeseca svakog poreznog razdoblja isplaćenog primitka po osnovi nesamostalnog rada iz članka 14. Zakona i članaka 11., 12. i 15. ovoga Pravilnika umanjenog za obračunane i uplaćene doprinose za obvezna osiguranja iz primitka po posebnim propisima, a prema članku 16. Zakona i članku 18. ovoga Pravilnika te za neoporezivi dio dohotka – osobni odbitak iz članka 36. stavaka 1. i 2. Zakona. Obračunani predujam poreza isplatitelj ili sam porezni obveznik obustavlja i uplaćuje istodobno sa isplatom primitka od nesamostalnog rada, kao porez po odbitku. 

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, iz primitka od nesamostalnog rada ostvarenog u naravi iz članka 14. stavka 3. Zakona i članka 15. ovoga Pravilnika, predujam poreza se plaća najkasnije posljednjeg radnog dana u mjesecu u kojemu je primitak ostvaren. 

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje obvezan je obračunani i obustavljen predujam poreza i prirez iz mirovina uplatiti najkasnije do posljednjeg dana u mjesecu za svaki mjesec. 

(4) Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se po stopi od 12% od mjesečne porezne osnovice do visine jednostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka, po stopi od 25% na razliku mjesečne porezne osnovice između jednostrukog i četverostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka i po stopi od 40% na razliku mjesečne porezne osnovice iznad četverostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka iz članka 36. stavka 1. Zakona. 

(5) Osobni odbitak pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada priznaje se na temelju porezne kartice prema članku 46. stavku 1. Zakona. Osobni odbitak može se tijekom godine pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada koristiti samo kod onog poslodavca/isplatitelja primitka (plaće) i mirovine kod kojega se nalazi porezna kartica radnika, umirovljenika odnosno osobe koja ostvaruje primitke iz članka 14. Zakona. Radnik, umirovljenik odnosno osoba koja ostvaruje primitke iz članka 14. Zakona kod drugih poslodavaca/isplatitelja primitka (plaće) i mirovine osobni odbitak istodobno ne smije koristiti, odnosno ti poslodavci/isplatitelji primitka (plaće) i mirovine dužni su obračunati porez ne uzimajući u obzir osobni odbitak. 

(6) Osobni odbitak utvrđuje se od osnovnog osobnog odbitka u iznosu 2.200,00 kuna mjesečno, primjenom faktora 1,00 za radnika odnosno osobu koja ostvaruje primitke iz članka 14. stavka 1. Zakona, a za uzdržavane članove uže obitelji i djecu radnika odnosno osobe koja ostvaruje primitke iz članka 14. stavka 1. Zakona primjenom faktora osobnog odbitka iz članka 36. stavka 2. Zakona. 

(7) Osobni odbitak za umirovljenika, osobu koja prima invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad, za korisnika obiteljske mirovine (osim korisnika obiteljske mirovine iz članka 9. stavka 1. točke 5. i članka 53. stavka 2. Zakona), osobu koja uz mirovinu, na temelju ranije uplaćenih obveznih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, prima i mirovinu na temelju ranije uplaćenih obveznih doprinosa za individualnu kapitaliziranu štednju i/ili mirovinu na temelju prijašnjih uplata poslodavaca za dokup dijela mirovine te mirovinsku rentu na temelju prijašnjih uplata sredstava na teret poslodavca, priznaje se u visini mirovine, najmanje 2.200,00, a najviše 3.400,00 kuna mjesečno. Osobni odbitak umirovljenika po osnovi uzdržavanja članova uže obitelji i/ili djece i/ili invalidnosti, utvrđuje se od osnovnog osobnog odbitka 2.200,00 kuna mjesečno, primjenom faktora osobnog odbitka iz članka 36. stavka 2. Zakona. 

(8) Osobni odbitak radnika, umirovljenika odnosno osobe koja ostvaruje primitke iz članka 14. Zakona koji imaju prebivalište i borave na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. i II. skupinu po stupnju razvijenosti i u Gradu Vukovaru i/ili za uzdržavane članove njihove obitelji i djecu koji na tim područjima imaju prebivalište i borave, pri utvrđivanju i plaćanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada u tijeku poreznog razdoblja prema stavku 1. ovoga članka, priznaje se u visini osobnog odbitka iz članka 36. stavka 1. i 2. Zakona. 

(9) Predujam poreza obračunava se kumulativno (osim za mirovine koje isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i isplatitelji inozemnih mirovina iz sustava socijalnog osiguranja na način iz članka 45. stavka 3. Zakona), pri svakoj isplati u tijeku jednoga kalendarskog mjeseca primjenom poreznih stopa iz članka 45. stavka 5. Zakona i stavka 4. ovoga članka. 

(10) Iznimno od članka 45. stavka 2. Zakona i stavka 9. ovoga članka, predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada po osnovi primitka (plaće) iz članka 14. stavka 1. Zakona, ostvarenog u proteklim poreznim razdobljima, a koji se isplaćuje po sudskoj presudi prema članku 433.a Zakona o parničnom postupku, nagodbi u tijeku sudskog postupka, nagodbi sklopljenoj sa nadležnim državnim odvjetništvom u postupcima za mirno rješenje spora ili nagodbi sklopljenoj u postupku mirenja u individualnim radnim sporovima prema Zakonu o mirenju, obračunava, obustavlja i uplaćuje isplatitelj primitka prema propisima koji su važili na dan kada je isplata trebala biti obavljena, pod uvjetom da utuženi iznos primitka (plaće) odnosno iznos primitka utvrđen nagodbom sadrži iznos doprinosa za obvezna osiguranja iz primitka prema posebnim propisima, porez na dohodak i prirez porezu na dohodak. Ako se isplata provede u ovršnom postupku na način da je poreznom obvezniku isplaćen ukupan primitak, porezni obveznik obvezan je uplatiti porez na dohodak i prirez porezu na dohodak. 

(11) Kod dohotka od nesamostalnog rada ostvarenog izravno iz inozemstva, a ne posredno preko tuzemnog poslodavca/isplatitelja primitka (plaće), prema članku 45. stavku 8. i 9. Zakona i članku 11. stavku 9. i članku 12. stavku 1. točki 6. ovoga Pravilnika, porezni obveznici imaju obveze poslodavca/isplatitelja primitka (plaće), glede obračuna i uplate predujma poreza, odnosno obvezni su obračunati predujam poreza prema stavku 4. ovoga članka i uplatiti ga na propisane račune u roku osam (8) dana od dana primitka plaće, odnosno mirovine. Na isti način, prema članku 45. stavku 7. Zakona i članku 11. stavku 8. ovoga Pravilnika, predujam poreza obračunavaju i uplaćuju i porezni obveznici zaposleni u diplomatskim i konzularnim predstavništvima stranih država i međunarodnim organizacijama, predstavništvima ili organizacijama koje na teritoriju Republike Hrvatske imaju diplomatski imunitet, osim ako diplomatsko ili konzularno predstavništvo strane države, međunarodna organizacija ili predstavništvo ili organizacija koja na teritoriju Republike Hrvatske ima diplomatski imunitet, na vlastiti zahtjev, preuzme obvezu obračunavanja, obustavljanja i plaćanja predujmova poreza na dohodak sukladno članku 45. stavku 8. Zakona. 

(12) Fizičke osobe iz stavka 11. ovoga članka koje imaju obveze poslodavca odnosno isplatitelja plaće, odnosno mirovine u smislu obračuna i uplate predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada i prireza, imaju obvezu podnošenja propisanog izvješća iz članka 76. ovoga Pravilnika. Iznimno, ako fizička osoba ostvaruje mirovinu iz članka 12. stavka 1. točke 6. ovoga Pravilnika u iznosu do 3.400,00 kuna mjesečno, odnosno do iznosa osobnog odbitka iz članka 36. stavaka 1. i 2. Zakona, nema obvezu podnošenja propisanog izvješća o isplaćenoj mirovini, a niti joj se izdaje rješenje iz stavka 20. ovoga članka, pod uvjetom da se kod te fizičke osobe nalazi porezna kartica (ili preslika porezne kartice sukladno stavku 18. ovoga članka ako je dio osobnog odbitka koji fizička osoba može koristiti pri obračunu predujma poreza na dohodak po osnovi inozemne mirovine veći ili jednak iznosu te mirovine) temeljem koje ima pravo na osobni odbitak i da je prijavi u registar poreznih obveznika –

Obrazac RPO iz članka 91. ovoga Pravilnika priložila vjerodostojne isprave (rješenje ili potvrda o mirovini, bankovni izvod za račun na koji je izvršena uplata mirovine i drugo).. 

(13) Predujam poreza na dohodak iz naknada, potpora i nagrada koje se isplaćuju iznad iznosa iz članka 13. stavka 2. ovoga Pravilnika obračunava se od primitka kojeg čini razlika između isplaćenog i propisanog neoporezivog iznosa na način propisan člankom 45. Zakona i stavkom 1. i 4. ovoga članka. 

(14) Predujam poreza na dohodak iz primitka od nesamostalnog rada ostvarenog u naravi iz članaka 15. i 16. ovoga Pravilnika obračunava se od tržišne vrijednosti odnosno vrijednosti tih primitaka s uključenim porezom na dodanu vrijednost uvećanim za doprinose za obvezna osiguranja iz primitka prema posebnim propisima, porez na dohodak i prirez porezu na dohodak. 

(15) Predujam poreza na dohodak od primitaka po osnovi nesamostalnog rada i mirovina koje ostvaruju hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata utvrđuje se na način propisan odredbama članka 45. Zakona i stavka 1. do 4. i stavka 9. ovoga članka. Obračunani predujam poreza poslodavac ili isplatitelj primitka (plaće) i mirovine umanjuje za postotak invalidnosti hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata. 

(16) Iznimno od članka 45. Zakona i stavaka 1., 2., 11. i 12. ovoga članka, a u skladu s posebnim zakonom, poslodavac tijekom poreznog razdoblja nema obvezu obračuna, obustave i uplate predujma poreza na dohodak iz primitaka po osnovi nesamostalnog rada (plaće) koju isplaćuje za rad članovima posade broda u međunarodnoj plovidbi koji su rezidenti. Poslodavac nema ni obvezu sastavljanja i podnošenja izvješća koja su propisana člancima 65. i 76. ovoga Pravilnika. 

(17) Iznimno od članka 45. Zakona i stavaka 1., 2., 11. i 12. ovoga članka, obvezu obračuna i uplate predujma poreza na dohodak iz primitaka po osnovi nesamostalnog rada koje tijekom poreznog razdoblja ostvare radom na brodu u međunarodnoj plovidbi te sastavljanja i podnošenja izvješća koja su propisana člancima 65. i 76.ovoga Pravilnika, nemaju ni članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi koji su rezidenti, a u skladu sa odredbama posebnog zakona. 

(18) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, prema zahtjevu poreznog obveznika koji ostvaruje primitke iz članka 14. stavka 2. Zakona i članka 12. stavka 1. ovoga Pravilnika kod dva ili više isplatitelja istodobno u ukupnom iznosu do 3.400,00 kuna mjesečno, odnosno do iznosa osobnog odbitka iz članka 36. stavaka 1. i 2. Zakona koji se poreznom obvezniku priznaje na temelju porezne kartice prema članku 46. stavku 1. Zakona, isplatitelji tih primitaka kod kojih se ne nalazi porezna kartica mogu također pri obračunu predujma poreza na dohodak u tijeku poreznog razdoblja dohodak umanjiti za neiskorišteni dio osobnog odbitka iz članka 36. stavaka 1. i 2. Zakona. Porezni obveznik može početi koristiti neiskorišteni dio osobnog odbitka od slijedeće isplate nakon što svakom isplatitelju dostavi presliku porezne kartice te potvrdu o iznosu isplaćene mirovine u tom ili prethodnom razdoblju od strane isplatitelja kod kojeg se nalazi porezna kartica i ostalih isplatitelja. Ako je jedan od isplatitelja mirovine Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, isti će osobni odbitak obračunavati temeljem porezne kartice poreznog obveznika koju elektroničkim putem dostavlja Porezna uprava, a porezni obveznik će ostalim isplatiteljima mirovine dostaviti presliku porezne kartice koju će zatražiti od nadležne ispostave Porezne uprave prema svom prebivalištu ili uobičajenom boravištu. 

(19) Porezni obveznik iz stavka 18. ovoga članka, nije obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu sukladno članku 39. stavku 1. Zakona, za ostvarene primitke iz članka 14. stavka 2. Zakona i članka 12. stavka 1. ovoga Pravilnika kod dva ili više isplatitelja istodobno, uz uvjet da u poreznom razdoblju ne ostvari ukupni godišnji primitak po osnovi nesamostalnog rada iz članka 14. stavka 2. Zakona u iznosu većem od iznosa osobnog odbitka iz članka 36. stavka 1. i 2. Zakona na koji ima pravo temeljem porezne kartice i da pored mirovine iz članka 14. stavka 2. Zakona ne ostvaruje druge primitke od nesamostalnog rada iz članka 14. stavka 1. i 3. Zakona.

(20) Iznimno od članka 45. Zakona i stavaka 1., 2., 11. i 12. ovoga članka, porezni obveznici koji ostvaruju mirovinu u, odnosno iz inozemstva, a koja je određena u jednakim mjesečnim iznosima, od jednog ili više isplatitelja, mogu na vlastiti zahtjev predujam poreza na dohodak plaćati prema rješenju Porezne uprave. U tom slučaju nisu obvezni podnositi izvješće o isplaćenoj mirovini.

(21) Pisani zahtjev iz stavka 20. ovoga članka porezni obveznik obvezan je podnijeti nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu/uobičajenom boravištu u roku od osam (8) dana od dana početka ostvarivanja primitaka ili do kraja tekuće godine za iduću godinu, a najkasnije petnaest (15) dana po isteku poreznog razdoblja odnosno kalendarske godine. Iznimno, u opravdanim slučajevima zahtjev se može podnijeti i tijekom poreznog razdoblja. Uz pisani zahtjev porezni obveznici su obvezni priložiti vjerodostojne isprave temeljem kojih će se utvrditi porezna obveza (rješenje o mirovini ili druga potvrda kojom se dokazuje pravo na isplatu mirovine i iznos mirovine, bankovni izvadak za račun na koji se mirovina isplaćuje i to za posljednja tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva, odnosno za mjesec isplate ako se zahtjev podnosi u roku od osam dana od početka ostvarivanja primitka i drugo).

(22) Porezna uprava utvrđuje mjesečne predujmove poreza na dohodak iz stavka 20. ovoga članka za porezno razdoblje, prema iskazanom mjesečnom primitku sukladno vjerodostojnim ispravama koje dostavi porezni obveznik, te se na odgovarajući način primjenjuju stavci 4., 5., 7., 8. i 9. ovoga članka. Rješenje o utvrđenom mjesečnom predujmu vrijedi do donošenja novog rješenja sukladno stavku 24. ovoga članka.

(23) Predujam poreza na dohodak iz stavka 20. ovoga članka porezni obveznik plaća mjesečno do posljednjeg dana u mjesecu za tekući mjesec. Iznimno, ako je utvrđeni mjesečni predujam poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak do 100,00 kuna, predujam poreza na dohodak plaća se tromjesečno, do posljednjeg dana svakog tromjesečja u iznosu koji je umnožak broja mjeseci tromjesečja za koje je obveza utvrđena i utvrđenog mjesečnog predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.

(24) Porezni obveznici iz stavka 20. ovoga članka koji predujam poreza na dohodak plaćaju prema rješenju, obvezni su nadležnoj ispostavi Porezne uprave prijaviti svaku promjenu podataka koja utječe na oporezivanje (promjenu iznosa isplaćene mirovine, osim ako to nije posljedica promjene tečaja, promjenu prebivališta poreznog obveznika i sl.). Porezna uprava će sukladno tome donijeti novo rješenje.

(25) Ako se primici iz stavka 20. ovoga članka ostvaruju u stranoj valuti (izravno ili neizravno), Porezna uprava će ih kod izračuna predujma preračunati u kunsku vrijednost prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke važećem na dan izdavanja rješenja. Ako se po isteku poreznog razdoblja (kalendarske godine) utvrdi da je u tom poreznom razdoblju prosječni srednji tečaj Hrvatske narodne banke bio veći ili manji od 2% u odnosu na onaj po kojem je obračunat predujam poreza na dohodak po poreznom rješenju, Porezna uprava će do kraja siječnja donijeti novo rješenje o utvrđenim mjesečnim predujmovima i razliku poreza za povrat ili za uplatu za prethodno porezno razdoblje. Razliku poreza za uplatu porezni obveznik obvezan je platiti u roku petnaest (15) dana od dana dostave rješenja.

(26) Pisani zahtjev iz stavka 20. ovoga članka podnosi se na Obrascu M – »Zahtjev za plaćanje predujma poreza na dohodak po osnovi mirovine ostvarene u inozemstvu prema rješenju Porezne uprave«, koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(27) Pri podnošenju porezne prijave porezni obveznici će primitke od nesamostalnog rada ostvarene izravno u stranoj valuti iskazati sukladno članku 8. stavku 4. ovoga Pravilnika, a u protivnom prema tečaju koji je pri konverziji primijenila banka putem koje je izvršena isplata primitka.

1.2. Obveze poslodavca i isplatitelja primitka (plaće) i mirovine

1.2.1. Obveze u svezi s obustavom i uplatom poreza

Članak 62.

(1) Poslodavac i isplatitelj primitka (plaće) i mirovine odnosno sam porezni obveznik prema članku 11. stavcima 8. i 9. i članka 12. stavka 1. točke 6. ovoga Pravilnika, obvezan je obračunati, obustaviti i na propisani uplatni račun uplatiti predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada na način iz članka 61. ovoga Pravilnika i stavaka 2. i 3. ovoga članka. 

(2) Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada uplaćuje se prema općini/gradu prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika. 

(3) Ako porezni obveznik nema u Republici Hrvatskoj ni prebivalište ni uobičajeno boravište, predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada uplaćuje se prema sjedištu poslodavca/isplatitelja primitka (plaće) i mirovine. 

(4) Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada uplaćuje se u rokovima propisanim člankom 61. ovoga Pravilnika, zbirno za sve primatelje s prebivalištem ili uobičajenim boravištem na istoj općini/gradu, na OIB isplatitelja primitka, a Porezna uprava će zbirne uplate rasporediti po pojedinom poreznom obvezniku prema podacima iz dostavljenog izvješća iz članka 76. ovoga Pravilnika. Porezni obveznik za primitke iz članka 11. stavka 8. i 9. i članka 12. stavka 1. točke 6. ovoga Pravilnika uplaćuje predujam poreza na dohodak na svoj OIB.

1.2.2. Obveze izvješćivanja

Članak 63.

Brisan.

Članak 63.a

Brisan.

Članak 63.b

Brisan.

Članak 63.c

Brisan.

1.2.2.1. Sadržaj, način popunjavanja i vođenja Evidencije o dohotku od nesamostalnog rada – Obrazac DNR

Članak 64.

(1) Poslodavci i isplatitelji plaće i mirovine obvezni su voditi Evidenciju o dohotku od nesamostalnog rada za svakog radnika i osobu koja ostvaruje primitke iz članka 14. Zakona, za svaku kalendarsku godinu. U Evidenciju o dohotku od nesamostalnog rada unose se sve činjenice bitne za obračun i uplatu poreza na dohodak od primitaka po osnovi nesamostalnog rada. 

(2) Evidencija o dohotku od nesamostalnog rada jest evidencija u koju se kronološkim slijedom unose podaci o svim isplatama po osnovi nesamostalnog rada i obustavljenim i uplaćenim doprinosima za obvezna osiguranja iz plaće, o porezu i prirezu porezu na dohodak, kako slijedi: 

1. nadnevak isplate primitaka (stupac 1), 

2. iznos primitaka od nesamostalnog rada (stupac 2), 

3. iznos obračunanih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti iz plaće radnika i osoba koje ostvaruju primitke iz članka 14. Zakona (stupac 3), 

4. iznos obračunanih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje iz plaće radnika i osoba koje ostvaruju primitke iz članka 14. Zakona (stupac 4), 

5. iznos iskorištenog osobnog odbitka (stupac 5), 

6. porezna osnovica (stupac 6), 

7. iznos obračunanog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak (stupac 7), 

8. nadnevak uplate doprinosa za obvezna osiguranja, poreza na dohodak i prireza (stupac 8), 

9. iznos uplaćenih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti iz plaće (stupac 9), 

10. iznos uplaćenih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje iz plaće (stupac 10), 

11. iznos uplaćenog poreza na dohodak i prireza (stupac 11), 

12. iznos neto isplate (stupac 12). 

(3) Ako se primici po osnovi nesamostalnog rada isplaćuju višekratno tijekom mjeseca u Evidenciju o dohotku od nesamostalnog rada unosi se svaka isplata, a na kraju mjeseca odnosno najkasnije u roku petnaest (15) dana nakon isteka mjeseca upisani iznosi moraju se zbrojiti radi unosa mjesečnog podatka u Obrazac IP. 

(4) Na kraju kalendarske godine i/ili u slučaju kada radnik i osoba koja ostvaruje primitke iz članka 14. Zakona tijekom godine kod poslodavca i isplatitelja plaće i mirovine trajno prestane ostvarivati primitke po osnovi nesamostalnog rada, poslodavac i isplatitelj plaće i mirovine je obvezan zaključiti Evidenciju o dohotku od nesamostalnog rada. 

(5) Poslodavac i isplatitelj plaće i mirovine može Obrazac »Evidencija o dohotku od nesamostalnog rada« po obliku i sadržaju prilagoditi svojim potrebama, s tim da je obvezan osigurati podatke propisane stavkom 2. ovoga članka. 

(6) Poslodavac i isplatitelj plaće i mirovine nije obvezan voditi poseban obrazac Evidencije o dohotku od nesamostalnog rada kao posebnu analitičku evidenciju ako u svojim knjigovodstvenim evidencijama osigurava sve podatke propisane u stavcima 1. i 2. ovoga članka. 

(7) »Evidencija o dohotku od nesamostalnog rada« s propisanim obveznim podacima – Obrazac DNR, sastavni je dio ovoga Pravilnika. 

1.2.2.2. Sadržaj, način popunjavanja i rokovi dostavljanja Izvješća o plaći, mirovini, doprinosima, porezu i prirezu – Obrazac IP

Članak 65.

(1) Izvješće o plaći, mirovini, doprinosima, porezu na dohodak i prirezu porezu na dohodak jest evidencija u koju se kronološkim slijedom unose podaci o mjesečnim iznosima isplaćenih primitaka po osnovi nesamostalnog rada, uplaćenih doprinosa za mirovinsko osiguranje iz plaće prema posebnim propisima te uplaćenog predujma poreza i prireza za svakog radnika i osobu koja ostvaruje primitke iz članka 14. Zakona tijekom kalendarske godine. 

(2) U skladu sa člankom 45. stavkom 1. Zakona, poslodavci i isplatitelji plaće i mirovine, popunjavaju Izvješće iz stavka 1. ovoga članka na temelju podataka iz Evidencije o dohotku od nesamostalnog rada iz članka 64. ovoga Pravilnika ili analitičke evidencije plaća te drugih isprava (isplatnih lista, knjige blagajne, izvatka žiroračuna, naloga za uplatu odnosno isplatu i slično). Podaci se u »Izvješće o plaći, mirovini, doprinosima, porezu i prirezu u ____ godini« – Obrazac IP unose najkasnije u roku 15 dana od proteka mjeseca u kojemu su isplaćeni primici po osnovi nesamostalnog rada. 

(3) Obrazac IP sadrži podatke o: 

1. poslodavcu, isplatitelju primitka odnosno plaće i mirovine iz članka 14. Zakona (pod I.), 

2. radniku, umirovljeniku i osobama koje ostvaruju primitke iz članka 14. Zakona (pod II.), 

3. isplaćenim plaćama i mirovinama, uplaćenim doprinosima za obvezna osiguranja iz plaće, uplaćenom porezu i prirezu (pod III.) uz posebnu oznaku – identifikator, i to: 

3.1. identifikator 1 za poslodavce, isplatitelje plaće i mirovine kojima su radnici, umirovljenici i osobe koje ostvaruju primitke iz članka 14. Zakona dostavili poreznu karticu – Obrazac PK (ili je za umirovljenike podatke iz Obrasca PK dostavila isplatitelju mirovine Porezna uprava) po osnovi kojih ostvaruju pravo na osobni odbitak pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada prema članku 46. stavcima 1. i 2. Zakona, 

3.2. identifikator 2 za poslodavce, isplatitelje plaće i mirovine kojima radnici, umirovljenici i osobe koje ostvaruju primitke iz članka 14. Zakona nisu dostavili poreznu karticu – Obrazac PK i pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada ne mogu koristiti osobni odbitak iz članka 36. stavaka 1. i 2. Zakona, 

3.3. identifikator 3 za podatke o isplaćenim plaćama i mirovinama, uplaćenim doprinosima za obvezna osiguranja iz plaće i mirovine, uplaćenom porezu na dohodak i prirezu porezu na dohodak za protekla porezna razdoblja prije tekućeg poreznog razdoblja, prema godinama i to u slučaju iz članka 45. stavka 3. točke 2. Zakona i članka 61. stavka 10. ovoga Pravilnika, 

3.4. identifikator 4 za isplatitelje mirovine kojima su porezni obveznici iz članka 61. stavka 18. ovoga Pravilnika dostavili presliku porezne kartice – Obrazac PK i pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada mogu koristiti neiskorišteni dio osobnog odbitka iz članka 36. stavaka 1. i 2. Zakona. 

(4) Pod točkom I. Obrasca IP unose se opći podaci o poslodavcu, isplatitelju plaće i mirovine: naziv/ime i prezime, osobni identifikacijski broj i adresa sjedišta/prebivališta ili uobičajenog boravišta (mjesto, ulica i kućni broj). 

(5) Pod točkom II. Obrasca IP unose se podaci o radniku, umirovljeniku i osobi koja ostvaruje primitke iz članka 14. Zakona: ime i prezime, adresa prebivališta ili uobičajenog boravišta, osobni identifikacijski broj. 

(6) Pod točkom III. Obrasca IP unose se sljedeći podaci: 

1. mjesec u kojemu je isplaćena plaća i mirovina, bez obzira za koje je razdoblje isplaćena, osim u slučaju iz članka 45. stavka 3. točke 2. Zakona i članka 61. stavka 10. ovoga Pravilnika (stupac 1) te mjesečni podaci o: 

2. šifra općine/grada prebivališta ili uobičajenog boravišta (stupac 2) 

3. iznosu isplaćene plaće i mirovine (stupac 3), 

4. uplaćenim doprinosima za obvezna osiguranja iz plaće (stupac 4), 

5. iznosu dohotka (stupac 5), 

6. iznosu ukupnog osobnog odbitka prema članku 36. stavku 1. i/ili 2. Zakona, a najviše do visine dohotka (stupac 6), 

7. poreznoj osnovici (stupac 7), 

8. iznosu uplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak (stupac 8), 

9. iznosu neto isplate (stupac 9). 

(7) Ako mjesečni primitak od nesamostalnog rada pojedinog radnika, umirovljenika i osobe koja ostvaruje primitak od nesamostalnog rada iz članka 14. Zakona nakon odbitka doprinosa za obvezna osiguranja iz plaće nije dovoljan za pokriće ukupnog odnosno dijela mjesečnog osobnog odbitka, u stupac 6 pod točkom III. upisuje se odgovarajući iznos osobnog odbitka koji se iz dohotka može pokriti, a u stupce 7 i 8 upisuje se oznaka »0,00«. 

(8) Podaci o plaćama i mirovinama istodobno ostvareni kod drugih poslodavaca i isplatitelja primitaka odnosno plaće i mirovine iz članka 14. Zakona ili kod poslodavaca i isplatitelja primitaka odnosno plaće i mirovine iz članka 14. Zakona kojima radnici, umirovljenici i druge osobe koje ostvaruju primitke od nesamostalnog rada nisu predali Obrazac PK, iskazuju se na Obrascu IP, bez popunjavanja stupca 6. Isplatitelji mirovine iz članka 61. stavka 18. ovoga Pravilnika kojima porezni obveznici dostave presliku porezne kartice, u Obrazac IP upisuju identifikator 4, a u stupac 6 upisuju preostali neiskorišteni osobni odbitak prema članku 36. stavcima 1. i 2. Zakona, a najviše do visine dohotka. 

(9) U Obrazac IP unose se podaci za cijelu godinu ili dio godine u kojem je bilo isplata. Ako dohodak nije redovito mjesečno isplaćivan, u odgovarajuće se retke obrazaca za pojedini mjesec upisuju oznake »0,00«. Unesene podatke u Obrazac IP poslodavac, isplatitelj primitka odnosno plaće i mirovine ovjerava pečatom i potpisom. 

(10) U Obrazac IP ne unose se podaci o uplaćenim obveznim doprinosima iz plaće prema posebnim propisima, ako u pojedinom mjesecu poreznog razdoblja plaća nije isplaćena. Ti podaci iskazuju se u mjesecu isplate toga primitka. 

(11) U Obrazac IP iz stavka 2. ovoga članka podaci se unose putem računala, strojno, odnosno ručno tintom ili kemijskom olovkom. Uneseni podaci ne smiju se brisati ni ispravljati; ako se pogriješi, pogrešku treba precrtati vodoravnom crtom, uz pečat i potpis odgovorne osobe. 

(12) Obrazac IP poslodavac i isplatitelj plaće i mirovine je obvezan dati radniku, umirovljeniku i osobi koja ostvaruje primitke od nesamostalnog rada iz članka 14. Zakona, za potrebe sastavljanja godišnje porezne prijave, najkasnije do 31. siječnja tekuće za prethodnu godinu. 

(13) »Izvješće o plaći, mirovini, doprinosima, porezu i prirezu u ___ godini« – Obrazac IP, sastavni je dio ovoga Pravilnika.

1.2.2.3. Potvrda o isplaćenim primicima od nesamostalnog rada člana posade broda u međunarodnoj plovidbi

Članak 65.a

(1) Za isplaćene primitke u poreznom razdoblju po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi tuzemni poslodavac je obvezan članu posade broda dostaviti potvrdu. 

(2) Tuzemni poslodavac obvezan je potvrdu o isplaćenim primicima od nesamostalnog rada iz stavka 1. ovoga članka dostaviti članu posade broda u međunarodnoj plovidbi i Poreznoj upravi najkasnije do 31. siječnja tekuće za prethodnu godinu. 

(3) Potvrda o isplaćenim primicima od nesamostalnog rada iz stavka 1. ovoga članka treba osobito sadržavati sljedeće podatke: 

1. podaci o poslodavcu (naziv/ime i prezime, adresa sjedišta, prebivališta/ uobičajenog boravišta, osobni identifikacijski broj), 

2. podaci o članu posade broda u međunarodnoj plovidbi koji je rezident (ime i prezime, adresa prebivališta /uobičajenog boravišta, osobni identifikacijski broj), 

3. podatak o poreznom razdoblju (kalendarskoj godini), 

4. podatak o ukupno, u poreznom razdoblju, isplaćenim primicima po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi koji uključuju i pomorski dodatak, 

5. nadnevak izdavanja potvrde, 

6. pečat i potpis odgovorne osobe. 

1.3. Porezna kartica – Obrazac PK

1.3.1. Opće odredbe

Članak 66.

(1) Člankom 46. Zakona propisano je vođenje porezne kartice. Na temelju podataka iz porezne kartice poslodavac i isplatitelj plaće i mirovine utvrđuje neoporezivi dio dohotka – osobni odbitak iz članka 36. stavaka 1. i 2. Zakona svakog radnika, umirovljenika i osobe koja ostvaruje primitke (plaću) i mirovinu iz članka 14. Zakona, a i druge podatke potrebne za pravilno utvrđivanje i usmjeravanje obračunanog predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada i prireza porezu na dohodak. 

(2) Poreznu karticu – Obrazac PK izdaje besplatno nadležna ispostava Porezne uprave prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu radnika i osobe koja ostvaruje plaću iz članka 14. Zakona kad radnik i osoba koja ostvaruje plaću iz članka 14. Zakona prvi put počinje raditi i prati ga trajno u razdoblju dok ostvaruje primitke po osnovi nesamostalnog rada. Svaku promjenu osobnih podataka i podataka koji utječu na neoporezivi dio dohotka (osobni odbitak) može upisati samo ispostava Porezne uprave nadležna prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika, umirovljenika i osobe koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14. Zakona. 

(3) Radnik i osoba koja ostvaruje plaću i mirovinu iz članka 14. Zakona treba od nadležne ispostave Porezne uprave zatražiti Obrazac PK i predati ga svom poslodavcu ili isplatitelju plaće i mirovine, osim umirovljenika za koje podatke iz Obrasca PK pri umirovljenju poreznog obveznika dostavlja Porezna uprava elektroničkim putem Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. Porezna uprava u iznimnim slučajevima, može podatke iz Obrasca PK dostavljati elektroničkim putem i poslodavcima ili isplatiteljima plaće i mirovine s više od 100 radnika, umirovljenika i osoba koje ostvaruju primitke (plaću) iz članka 14. Zakona. Svaku promjenu koja utječe na neoporezivi dio dohotka (osobni odbitak) radnik, umirovljenik i osoba koje ostvaruju primitke (plaću) iz članka 14. Zakona treba prijaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave i dostaviti joj odgovarajuće isprave u roku trideset (30) dana od dana nastanka promjene. Ako radnik, umirovljenik i osoba koje ostvaruju primitke (plaću) iz članka 14. Zakona promijeni općinu prebivališta ili uobičajenog boravišta, tu je promjenu dužan prijaviti ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema novom prebivalištu ili uobičajenom boravištu, a koja će to upisati u Obrazac PK. O promjeni općine prebivališta ili uobičajenog boravišta dužan je izvijestiti i sve poslodavce ili isplatitelje primitka (plaće) i mirovine kod kojih ostvaruje primitke po osnovi nesamostalnog rada prije isplate prvog sljedećeg primitka, a najkasnije u roku sljedećih trideset (30) dana. 

(4) Poslodavac i isplatitelj plaće i mirovine treba čuvati Obrazac PK i na temelju podataka iz tog Obrasca obračunavati osobni odbitak svakog radnika, umirovljenika i osobe koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14. Zakona te obračunati porez na dohodak uplaćivati prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta koje je upisano u njihovu poreznu karticu. Poslodavac i isplatitelj plaće obvezan je Obrazac PK dati radniku i osobi koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14. Zakona pri raskidu radnog odnosa radi predaje novom poslodavcu i isplatitelju primitka (plaće), a obvezan je radniku, umirovljeniku i osobi koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14. Zakona dati i privremeno zbog predočenja nadležnoj ispostavi Porezne uprave radi upisa promjena osobnih podataka i podataka o osobnom odbitku. U slučaju raskida radnog odnosa, odnosno prestanka rada kod tog poslodavca ili isplatitelja plaće, poslodavac i isplatitelj plaće za svoje potrebe, odnosno potrebe poreznog nadzora, zadržava presliku ili ovjereni prijepis Obrasca PK koji je uručio radniku i osobi koja ostvaruje primitke iz članka 14. Zakona. 

(5) U slučaju otuđenja, gubitka, uništenja ili drugog načina nestanka Obrasca PK, nadležna ispostava Porezne uprave prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu radnika, umirovljenika i osobe koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14. Zakona izdaje novi s oznakom »DUPLIKAT«. 

(6) Radnik, umirovljenik i osoba koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14. Zakona može imati samo jedan Obrazac PK. 

(7) Porezni obveznik koji mirovinu ostvaruje od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i drugog isplatitelja u inozemstvu i osobni odbitak želi koristiti pri obračunu predujma poreza na dohodak po osnovi mirovine ostvarene u inozemstvu, poreznu karticu zatražit će od nadležne ispostave Porezne uprave do 20. u mjesecu za obračun pri isplatama u idućem mjesecu. Isto se odnosi i na porezne obveznike iz članka 61. stavka 18. ovoga Pravilnika koji mirovinu ostvaruju od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, a koji će presliku porezne kartice dostaviti ostalim isplatiteljima mirovine. 

(8) »Kartica poreza na dohodak od nesamostalnog rada« – Obrazac PK, sastavni je dio ovoga Pravilnika. 

1.3.2. Sadržaj i popunjavanje porezne kartice – Obrasca PK

Članak 67.

(1) Porezna kartica – Obrazac PK sadrži podatke o izdavatelju kartice, osobnom identifikacijskom broju, i to za poreznog obveznika kojemu se porezna kartica izdaje, a i osobnom broju umirovljenika ili korisnika obiteljske mirovine, opće podatke o radniku i osobi koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14. Zakona odnosno umirovljeniku ili korisniku obiteljske mirovine, osim korisnika obiteljske mirovine iz članka 9. stavka 1. točke 5. i članka 53. stavka 1. Zakona (pod I.) te podatke za osobni odbitak, umanjenje poreza po osnovi statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata i podatke o prebivalištu i boravku na područjima za koje su propisane olakšice, i to poreznog obveznika i/ili uzdržavanih članova njegove uže obitelji (pod II.). 

(2) Podatke o radniku i osobi koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14. Zakona odnosno umirovljeniku ili korisniku obiteljske mirovine u Obrascu PK pod I. popunjava nadležna ispostava Porezne uprave, na temelju isprava koje ispostavljaju nadležna tijela države, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (osobna iskaznica, izvadak iz matice vjenčanih i slično). 

(3) Podatke za osobni odbitak poreznog obveznika iz članka 36. stavka 1. i 2. Zakona u Obrascu PK pod II.1. i II.2. popunjava nadležna ispostava Porezne uprave na temelju isprava kao što su izvatci i potvrde iz matice rođenih, vjenčanih i umrlih, potvrda o usvojenju djeteta i skrbništvu, rješenja suda o plaćanju alimentacije za bivšeg bračnog druga, potvrda nadležnog tijela za zapošljavanje, rješenje o utvrđenom invaliditetu, potvrda o školovanju na školama i fakultetima, potvrde o prebivalištu ili uobičajenom boravištu te svih drugih isprava koje potvrđuju činjenice u svezi s korištenjem osobnog odbitka. 

(4) U Obrazac PK pod II.1. unose se sljedeći podaci o radniku i osobi koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14. Zakona odnosno umirovljeniku: 

1. oznaka osobnog odbitka radnika i osobe koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14. Zakona kao »A.« odnosno umirovljenika ili korisnika obiteljske mirovine kao »B.« (stupac 1), 

2. oznaka invalidnosti radnika i osobe koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14. Zakona odnosno umirovljenika ili korisnika obiteljske mirovine kao »I« (dio osobnog odbitka za invalidnost iz članka 36. stavka 2. točke 3. Zakona) ili »I*«(dio osobnog odbitka za invalidnost iz članka 36. stavka 2. točke 4. Zakona), odnosno oznaka statusa hrvatskoga ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata kao »V« ili »V*« za invalidnost prema članku 36. stavku 2. točki 3. ili 4. Zakona (stupac 2), 

3. postotak invalidnosti hrvatskoga ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata (stupac 3), 

4. oznaka za prebivalište i boravak radnika i osobe koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14. Zakona odnosno umirovljenika ili korisnika obiteljske mirovine na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave i području Grada Vukovara, i to: za potpomognuta područja jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i za područje Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara kao »P.1.« i potpomognuta područja jedinica lokalne samouprave razvrstanih u II. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske kao »P.2.« (stupac 4), 

5. nadnevak od kojega vrijede podaci upisani u stupce od 1 do 4 (stupac 5). 

(5) U Obrazac PK pod II.2. upisuje se kratki opis promjena koje utječu na visinu faktora osobnog odbitka poreznog obveznika, a i drugih promjena koje utječu na pravilno utvrđivanje i usmjeravanje poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak. 

(6) U Obrazac PK pod II.3. unose se sljedeći podaci o uzdržavanim članovima uže obitelji radnika i osobe koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14. Zakona odnosno umirovljenika ili korisnika obiteljske mirovine: 

1. ime i prezime uzdržavanog člana uže obitelji i uzdržavanog djeteta (stupac 2), 

2. oznaka srodstva, i to za supružnika kao »S«, drugog uzdržavanog člana uže obitelji kao »U«, prvo dijete kao »D.1.«, drugo dijete kao »D.2.«, treće dijete kao »D.3.«........ (stupac 3), 

3. osobni identifikacijski broj za uzdržavanog člana uže obitelji i uzdržavano dijete (stupac 4), 

4. podatak o invalidnosti uzdržavanog člana uže obitelji i uzdržavane djece kao »I« ili »I*« (stupac 5), 

5. oznaka za prebivalište i boravak uzdržavanog člana uže obitelji i uzdržavanog djeteta na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave i području Grada Vukovara: za potpomognuta područja jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i za područje Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara kao »P.1.« i potpomognuta područja jedinica lokalne samouprave razvrstanih u II. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske kao »P.2.« (stupac 6), 

6. nadnevak od kojega vrijede podaci upisani u odgovarajuće stupce (stupac 7), 

7. ime i prezime osobe s kojom porezni obveznik dijeli osobni odbitak za uzdržavanog člana uže obitelji iz odgovarajućeg retka (stupac 8), 

8. osobni identifikacijski broj osobe s kojom porezni obveznik dijeli osobni odbitak za uzdržavanog člana uže obitelji i uzdržavano dijete (stupac 9), 

9. postotak osobnog odbitka iz članka 36. stavka 2. Zakona koji pripada osobi s kojom porezni obveznik taj osobni odbitak dijeli (stupac 10). 

(7) Obrazac PK ovjerava pečatom i potpisom odgovorne osobe nadležna ispostava Porezne uprave. 

(8) Ako porezni obveznik nema pravo na osobni odbitak za određeno uzdržavano dijete u stupac 2 obrasca PK upisuje se određena oznaka toga djeteta, a u stupce 8, 9 i 10 podatke o poreznom obvezniku (ime i prezime i OIB) koji taj osobni odbitak koristi i pripadajući postotak osobnog odbitka (kao 100%). 

(9) Prilikom utvrđivanja mogućnosti korištenja osobnog odbitka Porezna uprava provjerava da li se odbici za uzdržavanu djecu i druge članove uže obitelji poreznog obveznika već koriste i u kojem dijelu se koriste od bračnog druga ili drugih članova uže obitelji. 

1.4. Promjene obustavljenog poreza na dohodak

Članak 68.

(1) Poslodavac i isplatitelj primitka (plaće) i mirovine je obvezan pri idućim isplatama vratiti radniku, umirovljeniku i osobi koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14. Zakona više obustavljeni i uplaćeni porez ili je obvezan manje plaćeni porez na dohodak naknadno obustaviti od primitaka po osnovi nesamostalnog rada i uplatiti, a u sljedećim slučajevima: 

1. ako mu radnik, umirovljenik i osoba koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14. Zakona predoči poreznu karticu (Obrazac PK) s promjenama faktora osobnog odbitka ili promjenama adrese prebivališta ili uobičajenog boravišta koje nisu bile poznate u trenutku prijašnjih isplata, 

2. ako utvrdi da porez nije obračunavao na Zakonom i ovim Pravilnikom propisani način, 

3. u svim ostalim slučajevima kada je porezno opterećenje u poreznom razdoblju bilo različito te je na temelju godišnjeg obračuna radnik i druga fizička osoba koja ostvaruje primitke od nesamostalnog rada iz članka 14. stavaka 1. i 3. Zakona ostvarila razliku za povrat preplaćenog poreza ili za uplatu manje uplaćenog poreza zbog ravnomjernoga godišnjeg oporezivanja, ako su ispunjeni uvjeti iz članka 38. stavka 2. Zakona. 

(2) Ako poslodavac i isplatitelj primitka (plaće) i mirovine više nije u mogućnosti naknadno obustaviti manje plaćeni porez na dohodak, obvezan je o toj činjenici izvijestiti ispostavu Porezne uprave nadležnu prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika. 

(3) Ako iznos primitka za isplatu nije dovoljan za uplatu poreza i prireza, radnik, umirovljenik i osoba koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14. Zakona je obvezan poslodavcu i isplatitelj primitka (plaće) i mirovine uplatiti iznos koji nedostaje ili će poslodavac i isplatitelj primitka (plaće) i mirovine taj iznos obustaviti od idućih isplata. Navedeno ne utječe na obvezu uplate poreza od strane poslodavca i isplatitelja primitka (plaće) i mirovine. 

(4) Ako poslodavac i isplatitelj primitka (plaće) i mirovine u idućoj isplati ne može iz obračunanog poreza na dohodak od nesamostalnog rada svih radnika, umirovljenika i osoba koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14. Zakona s područja jedne općine podmiriti prethodno više plaćeni porez na plaće, može pisanim putem zahtijevati povrat više plaćenog poreza i prireza. Zahtjev za povrat podnosi se putem ispostave Porezne uprave nadležne za poslodavca i isplatitelj primitka (plaće) i mirovine. 

(5) Poslodavac i isplatitelj primitka (plaće) i mirovine obvezan je, prema članku 38. Zakona, u slučaju ako primici od nesamostalnog rada (plaće odnosno mirovine) tijekom godine nisu redovito mjesečno isplaćivani, sastaviti godišnji obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada za svoje radnike/osobe koje ostvaruju primitke (plaću) iz članka 14. Zakona i umirovljenike, pod uvjetima: 

1. da su radnici i fizičke osobe ostvarivale navedene primitke kod poslodavca, isplatitelja primitka (plaće) i mirovine u cijelom poreznom razdoblju odnosno da su u cijelom poreznom razdoblju bile zaposlene i radile kod poslodavca/isplatitelja primitka (plaće) ili ostvarivale mirovinu kod isplatitelja mirovine, i 

2. ako osobe iz točke 1. ovoga stavka u poreznom razdoblju nisu mijenjale prebivalište/uobičajeno boravište između gradova i općina koje su propisale plaćanje prireza porezu na dohodak. Poslodavac i isplatitelj primitka obvezan je sastaviti godišnji obračun poreza na dohodak i za radnike i druge fizičke osobe koje ostvaruju primitke iz članka 14. stavka 1. i 3. Zakona kojima je za pojedine mjesece poreznog razdoblja isplaćena naknada plaće na teret sredstava obveznih osiguranja, odnosno u svim ostalim slučajevima kada je porezno opterećenje u poreznom razdoblju bilo različito te je na temelju godišnjeg obračuna radnik i druga fizička osoba koja ostvaruje primitke od nesamostalnog rada iz članka 14. stavaka 1. i 3. Zakona ostvarila razliku za povrat preplaćenog poreza ili za uplatu manje uplaćenog poreza zbog ravnomjernoga godišnjeg oporezivanja, ako su ispunjeni uvjeti iz članka 38. stavka 2. Zakona. 

(6) Godišnji obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada iz stavka 5. ovoga članka poslodavac, isplatitelj primitka (plaće) i mirovine obvezan je sastaviti za svoje radnike i osobe koje ostvaruju primitke iz članka 14. Zakona, radi možebitnog iskorištenja osobnog odbitka iz članka 36. stavaka 1. i 2. Zakona, a prema Kartici poreza na dohodak od nesamostalnog rada – Obrascu PK poreznog obveznika. 

(7) Ako je poslodavac i isplatitelj primitka (plaće) i mirovine u poreznom razdoblju primitke (plaću ili mirovinu) isplaćivao mjesečno redovito, ali pojedini radnici, umirovljenici i osobe koje ostvaruju primitke (plaću) iz članka 14. Zakona nisu iskoristili dio osobnog odbitka, može, pod uvjetima iz stavka 5. točke 1. i 2. ovoga članka, sastaviti godišnji obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada. 

(8) Godišnji porez na dohodak od nesamostalnog rada iz stavka 5. ovoga članka obračunava se od porezne osnovice – godišnjeg primitka od nesamostalnog rada umanjenog za u toj godini uplaćene doprinose za obvezna osiguranja iz primitka i za osobni odbitak iz članka 36. stavaka 1. i 2. Zakona na godišnjoj razini. 

1.5. Obveze radnika, osoba koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14. Zakona i umirovljenika glede plaćanja poreza

Članak 69.

(1) Radnik, umirovljenik i osoba koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14. Zakona je dužnik poreza na dohodak. Poslodavac i isplatitelj primitka (plaće) i mirovine je solidarni dužnik u postupku obračunavanja i plaćanja poreza na plaću i mirovinu (članak 27. Općeg poreznog zakona). 

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka radnik i osoba koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14. Zakona nije dužnik poreza na dohodak za porez iz primitaka po osnovi nesamostalnog rada koji je poslodavac i isplatitelj primitka (plaće) obračunao i obustavio, ali ga nije uplatio, a naknadno je nad poslodavcem i isplatiteljem primitka (plaće) otvoren postupak stečaja ili sanacije ili je zaključen ugovor o nagodbi prema Zakonu o naplati dospjelih nenaplaćenih poreza, carina, doprinosa i državnih jamstava. 

(3) U slučajevima iz stavka 2. ovoga članka radnik i osoba koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14. Zakona može, pod propisanim uvjetima i na temelju podnesene godišnje porezne prijave, zahtijevati povrat obračunanog i obustavljenog poreza na dohodak. 

1.6. Odgovornost poslodavca i isplatitelja primitka (plaće) i mirovine u postupku oporezivanja dohotka od nesamostalnog rada

Članak 70.

(1) Ako nadležna ispostava Porezne uprave na temelju dostavljenog izvješća utvrdi da doprinosi za obvezna osiguranja i porez nije pravilno obračunan i uplaćen, o tome će obavijestiti poslodavca i isplatitelja primitka (plaće) i mirovine, a po potrebi dostaviti mu i pisanu obavijest s obrazloženjem i uputom da u roku tri dana od dana primitka zahtjeva izvrši ispravak obračuna i uplatu manje plaćenog doprinosa za obvezna osiguranja i poreza na dohodak od nesamostalnog rada. 

(2) Ako poslodavac i isplatitelj primitka (plaće) i mirovine sam ili na pisanu obavijest Porezne uprave otkloni utvrđene nepravilnosti pri obračunu i uplati doprinosa za obvezna osiguranja i poreza, odnosno pri popunjavanju izvješća, obvezan je nadležnoj ispostavi Porezne uprave, u roku tri dana od izvršenog ispravka, dostaviti novo (ispravljeno) izvješće. 

(3) Poslodavac i isplatitelj primitka (plaće) i mirovine nije odgovoran za uplatu poreza na dohodak iz dohotka od nesamostalnog rada, ako zbog netočnih ili nepotpunih podataka o osobnom odbitku i adresi prebivališta ili uobičajenog boravišta, koje je na obrascu PK upisala nadležna ispostava Porezne uprave, obračuna i uplati manji porez ili porez pogrešno usmjeri. Poslodavac i isplatitelj primitka (plaće) i mirovine obvezan je izvijestiti radnika, umirovljenika ili osobu koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14. Zakona o možebitno, prema vlastitim saznanjima ili iz okolnosti, uočenim netočnim podacima iskazanim u njihovim Obrascima PK te zatražiti da ih radnik, umirovljenik ili osoba koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14. Zakona, putem nadležne ispostave Porezne uprave, izmijeni. U navedenom slučaju, ako radnik, umirovljenik ili osoba koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14. Zakona ne dostavi poslodavcu, isplatitelju plaće i mirovine pravilno izmijenjeni Obrazac PK, o uočenim netočnim podacima poslodavac, isplatitelj plaće i mirovine pisanim putem izvijestiti će nadležnu ispostavu Porezne uprave prema prebivalištu/uobičajenom boravištu poreznog obveznika. 

2. Predujam poreza na dohodak od samostalne djelatnosti

Članak 71.

(1) U skladu s člankom 47. stavkom 1. Zakona, predujam poreza na dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona i djelatnosti od koje se dohodak utvrđuje u skladu s člancima 19. do 24. Zakona, plaća se prema rješenju ispostave Porezne uprave nadležne prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika. 

(2) Predujam poreza na dohodak iz stavka 1. ovoga članka porezni obveznik plaća mjesečno do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec. 

(3) Porezni obveznik koji počinje obavljati samostalnu djelatnost iz članka 18. Zakona, u skladu s člankom 47. stavkom 4. Zakona, ne plaća predujam poreza na dohodak od samostalne djelatnosti do podnošenja prve godišnje porezne prijave odnosno do izdavanja rješenja o plaćanju predujma poreza na dohodak. Podnošenjem godišnje porezne prijave utvrđuje se porezna obveza za porezno razdoblje u kojem je porezni obveznik počeo obavljati djelatnost odnosno utvrđivati dohodak na način propisan za samostalnu djelatnost. 

(4) Porezni obveznik iz stavka 3. ovoga članka počinje plaćati predujam poreza na dohodak od samostalne djelatnosti od mjeseca u kojem je rješenje o plaćanju predujma izdano, na način iz stavaka 1. i 2. ovoga članka. Rješenje se izdaje najkasnije do kraja mjeseca koji slijedi iza mjeseca u kojem je godišnja porezna prijava podnesena. 

(5) Rješenje o plaćanju predujma poreza na dohodak iz stavka 1. ovoga članka donosi se i ako Porezna uprava, prema članku 47. stavku 3. Zakona, udovolji zahtjevu poreznog obveznika da promijeni visinu utvrđenog predujma. Porezni obveznik koji zahtijeva da mu se umanji utvrđeni predujam obvezan je sastaviti obračun koji sadrži sve bitne podatke iz godišnje porezne prijave koji se odnose na proteklo razdoblje tekuće godine i taj obračun priložiti zahtjevu za izmjenu predujma. Ako Porezna uprava ne udovolji zahtjevu poreznog obveznika, donosi rješenje kojim se odbija podneseni zahtjev. 

(6) Rješenje o plaćanju predujma poreza na dohodak iz stavka 1. ovoga članka donosi se i ako porezni obveznik ne podnese godišnju poreznu prijavu za proteklu godinu, uključivo i porezni obveznik iz stavka 3. ovoga članka ili ako ne iskaže ili netočno iskaže podatke o dohotku. U tom se slučaju procjenjuje dohodak i na temelju procijenjenog dohotka utvrđuje mjesečni predujam poreza prema članku 47. stavku 6. Zakona. 

3. Predujam poreza na dohodak od imovine i imovinskih prava

Članak 72.

(1) U skladu s člankom 50. stavkom 1. Zakona, predujam poreza na dohodak od imovine ostvaren iznajmljivanjem nekretnina i pokretnina, osim na dohodak ostvaren iznajmljivanjem stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranjem kampova iz članka 44. stavka 2. Zakona, plaća se prema rješenju ispostave Porezne uprave nadležne prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu poreznog obveznika. 

(2) Predujam poreza na dohodak iz stavka 1. ovoga članka porezni obveznik plaća mjesečno do posljednjeg dana u mjesecu za tekući mjesec. 

(3) Predujam poreza na dohodak od imovine iz stavka 1. ovoga članka, porezni obveznik plaća od osnovice koju čini zakupnina ili najamnina umanjena za 30% porezno priznatih izdataka, po stopi od 12%, bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 36. i/ili članka 54. Zakona. 

(4) Predujam poreza na dohodak od imovine ostvaren izravno ili neizravno od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova koji se nalaze u inozemstvu, porezni obveznik rezident plaća na način iz stavka 2. i 3. ovoga članka. Na isti način plaćaju predujam poreza na dohodak od imovine nerezidenti na dohodak od imovine ostvaren od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova koji se nalaze u tuzemstvu, ako nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost u skladu sa Zakonom o porezu na dodanu vrijednost. 

(5) Prema članku 50. stavku 2. Zakona, predujam poreza na dohodak od imovinskih prava iz članka 27. stavka 1. Zakona, obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji primitka kao predujam poreza po odbitku istodobno sa isplatom primitka na svoj OIB prema općini/gradu prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika, i to od ukupne naknade primjenom stope od 25%, bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 36. i/ili članka 54. Zakona. Porezna uprava će zbirne uplate rasporediti po pojedinom poreznom obvezniku prema podacima iz dostavljenog izvješća iz članka 76. ovoga Pravilnika.

(6) Predujam poreza na dohodak od imovinskih prava iz stavka 5. ovoga članka ostvarenih izravno iz inozemstva, obračunava i uplaćuje stjecatelj primitka od imovinskih prava u roku od osam (8) dana od dana isplate primitka koji mu isplaćuju inozemni isplatitelji na svoj OIB. 

(7) U skladu s člankom 50. stavkom 3. i 4. Zakona, predujam poreza na dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava porezni obveznik plaća po rješenju Porezne uprave jednokratno na pojedinačno odnosno ukupno ostvareni dohodak, i to u roku od petnaest (15) dana od dana primitka rješenja o utvrđenom predujmu poreza na dohodak. 

(8) Predujam poreza na dohodak iz stavka 7. ovoga članka, utvrđuje se od porezne osnovice iz članka 27. stavka 5. i 7. Zakona po stopi od 25% bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 36. i/ili članka 54. Zakona. 

4. Predujam poreza na dohodak od kapitala

Članak 73.

(1) Prema članku 51. stavku 1. Zakona, predujam poreza na dohodak od izuzimanja imovine i korištenja usluga iz članka 30. stavka 1. i 2. Zakona, obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji od ukupnog primitka istodobno sa isplatom primitka, kao porez po odbitku, po stopi od 40%, bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 36. i/ili članka 54. Zakona. 

(2) Prema članku 51. stavku 2. Zakona, predujam poreza na dohodak od kamata iz članka 30. stavka 1. i 3. Zakona, obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji od ukupnog primitka istodobno sa isplatom primitka, kao porez po odbitku, po stopi od 40%, bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 36. i/ili članka 54. Zakona. 

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, predujam poreza na dohodak od kapitala obračunava i uplaćuje stjecatelj primitka od kamata na temelju izravnog kreditiranja između fizičkih osoba iz članka 30. stavka 1. i 3. Zakona i članka 51. stavka 2. Zakona, od ukupnog primitka na svoj OIB, primjenom stope od 40%, bez prava na osobni odbitak iz članka 36. i/ili članka 54. Zakona. 

(4) Prema članku 51. stavku 3. Zakona, predujam poreza na dohodak po osnovi primitaka po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica iz članka 30. stavka 1. i 4. Zakona obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji od ukupnog primitka istodobno sa isplatom primitka, kao porez po odbitku, po stopi od 25%, bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 36. i/ili članka 54. Zakona. 

(5) Prema članku 51. stavku 4. Zakona, predujam poreza na dohodak po osnovi dividendi i udjela u dobiti obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji od ukupnog primitka po osnovi dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu (prema načelu blagajne), istodobno sa isplatom primitka, kao porez po odbitku, po stopi od 12%, bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 36. i/ili članka 54. Zakona i neoporezivog dijela primitka iz članka 10. točke 19. Zakona. 

(6) Dividende i udjeli u dobiti koji se ne isplaćuju u novcu, sukladno posebnom propisu, smatraju se primicima u naravi, a predujam poreza na dohodak utvrđuje se i plaća od osnovice koju čini tržišna vrijednost primitka (s uključenim porezom na dodanu vrijednost), odnosno vrijednost utvrđena prema članku 16. ovoga Pravilnika, uvećana za porez na dohodak i prirez porezu na dohodak, na način iz stavka 5. ovoga članka. 

(7) Ako porezni obveznik dividende i udjele u dobiti iz stavka 5. ovoga članka, ostvari izravno iz inozemstva, obvezan je obračunati predujam poreza na dohodak na način iz stavka 5. ovoga članka i uplatiti ga na propisani način u roku od osam (8) dana od dana ostvarivanja primitka na svoj OIB. 

(8) Predujam poreza iz stavka 5., 6. i 7. ovoga članka obračunava se iz ukupnog primitka, a porezni obveznik može pravo na neoporezivi iznos do 12.000,00 kuna godišnje iz članka 10. točke 19. Zakona, iskoristiti pri godišnjem obračunu poreza temeljem podnesene godišnje porezne prijave. U tom slučaju obvezan je sukladno članku 40. stavku 3. Zakona iskazati ukupno ostvareni dohodak u poreznom razdoblju. 

(9) Predujam dividendi i udjela u dobiti prema članku 51. stavku 5. Zakona oporezuje se pri isplati na način propisan stavcima 5. do 8. ovoga članka. 

(10) Predujam poreza na dohodak od kapitala po osnovi izuzimanja iz članka 30. stavka 14. Zakona obračunava sa od iznosa primitka isplaćenog poreznom obvezniku od kojeg se utvrđuje dohodak od kapitala po osnovi izuzimanja sukladno članku 41. stavku 12. ovoga Pravilnika, uvećanom za porez na dohodak i prirez porezu na dohodak. Iz tako utvrđenog primitka isplatitelji obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju predujam poreza na dohodak prema stavku 1. ovoga članka i to do trenutka podnošenja prijave poreza na dobit. 

(11) Ako je porezni obveznik iz stavka 10. ovoga članka podnio godišnju poreznu prijavu za razdoblje za koje je predujam iz stavka 9. ovoga članka uplaćen, obvezan je podnijeti ispravak godišnje porezne prijave najkasnije do trenutka podnošenja prijave poreza na dobit, odnosno tražiti obnovu postupka, ako je već doneseno porezno rješenje, u roku propisanom posebnim propisom. Ako nije podnio godišnju poreznu prijavu, tada će se predujam poreza na dohodak, koji je uplaćen sukladno stavku 9. ovoga članka na razliku primitka od kojeg se utvrđuje dohodak od kapitala po osnovi izuzimanja, uzeti u obzir pri obračunu poreza na dohodak po osnovi izuzimanja. 

(12) Isplatitelj primitka iz stavka 10. ovoga članka obvezan je nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnijeti ispravak propisanog izvješća i zahtjev za preknjiženje preplaćenog predujma poreza na dohodak iz stavka 9. ovoga članka na račun za uplatu predujma poreza na dohodak od kapitala po osnovi izuzimanja, a poreznom obvezniku ispravak potvrde iz članka 79. ovoga Pravilnika.

(13) Predujam poreza na dohodak iz stavka 1., 2., 4., 5., 6. i 10. ovoga članka uplaćuje se u propisanim rokovima na OIB isplatitelja primitka, zbirno za sve porezne obveznike s prebivalištem ili uobičajenim boravištem na istoj općini/gradu, a Porezna uprava će zbirne uplate rasporediti po pojedinom poreznom obvezniku prema podacima iz dostavljenog izvješća iz članka 76. ovoga Pravilnika. 

(14) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, ako je odluka o isplati dividende i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu donesena, u skladu s posebnim propisima, prije 1. ožujka 2012., a isti nisu isplaćeni do toga dana, pri isplati te dividende i udjela u dobiti primijenit će se propisi koji su bili na snazi na dan kada je ta odluka donesena, što isplatitelj dokazuje vjerodostojnim ispravama.

5. Predujam poreza na dohodak od osiguranja

Članak 74.

(1) Prema članku 52. Zakona, predujam poreza na dohodak od osiguranja obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji primitka, istodobno s isplatom na svoj OIB prema općini/gradu prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika, kao porez po odbitku, bez obzira na to obavljaju li isplatu osiguraniku ili korisniku osiguranja. Porezna uprava će zbirne uplate rasporediti po pojedinom poreznom obvezniku prema podacima iz dostavljenog izvješća iz članka 76. ovoga Pravilnika.

(2) Predujam poreza na dohodak od osiguranja plaća se od osnovice primitka u visini uplaćenih porezno priznatih premija osiguranja odnosno u visini premija dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja koje su bile oslobođene od plaćanja poreza na dohodak sukladno članku 10. točki 17. Zakona odnosno u visini isplaćene svote ako je manja od uplaćenih premija osiguranja prema članku 42. ovoga Pravilnika, po stopi od 12%, bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 36. i/ili 54. ovoga Zakona. 

6. Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka

Članak 75.

(1) Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka, prema članku 48. stavku 1. Zakona, plaća se na pojedinačno ostvareni dohodak iz članka 32. stavka 1. Zakona i članka 43. ovoga Pravilnika kao porez po odbitku, po stopi od 25%, bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 36. i/ili članka 54. Zakona. 

(2) Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka po osnovi primitaka u naravi iz članka 32. stavka 3. točke 5. Zakona i članka 44. stavka 7. ovoga Pravilnika, utvrđuje se i plaća od osnovice koju čini tržišna vrijednost primitka (s uključenim porezom na dodanu vrijednost) uvećana za možebitne doprinose za obvezna osiguranja iz primitka prema posebnim propisima i uvećana za porez na dohodak i prirez porezu na dohodak, na način iz stavka 1. ovoga članka. 

(3) Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka po osnovi primitaka učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga iz članka 44. stavka 8. ovoga Pravilnika, utvrđuje se i plaća od osnovice koju čini iznos primitka iznad propisanog iznosa od 50.000,00 kuna godišnje umanjen za izdatke uplaćenih doprinosa za obvezna osiguranja iz primitka od kojeg se utvrđuje drugi dohodak, a prema posebnim propisima, na način iz stavka 1. ovoga članka. 

(4) Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka po osnovi autorske naknade za umjetničko djelo, prema članku 32. stavku 5. točki 1. Zakona i članku 46. stavcima 4. i 5. ovoga Pravilnika, utvrđuje se i plaća, na način iz stavka 1. ovoga članka, od osnovice koju čini autorska naknada umanjena za 25 % neoporezivog dijela naknade i 30 % porezno priznatog izdatka odnosno primitak se umanjuje za ukupno 55 %. 

(5) Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka iz stavka 1. ovoga članka, obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji prilikom svake isplate i istodobno s isplatom na svoj OIB prema općini/gradu prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika, a Porezna uprava će zbirne uplate rasporediti po pojedinom poreznom obvezniku prema podacima iz dostavljenog izvješća iz članka 76. ovoga Pravilnika. Isplatitelji obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju predujam poreza na dohodak prilikom svake isplate i istodobno s isplatom i u slučaju dohotka koji nerezidenti ostvare u tuzemstvu obavljanjem djelatnosti iz članka 18. stavka 2. Zakona. U slučaju da isplatitelj autorske naknade iz članka 32. stavka 5. točke 1. Zakona pri obračunu i uplati predujma poreza na dohodak nije uzeo u obzir izdatke na koje je porezni obveznik, u skladu s Zakonom i posebnim propisom, imao pravo, može od idućih isplata autorskih naknada u tijeku tekućeg poreznog razdoblja obaviti ispravak više obustavljenog i uplaćenog poreza ili manje plaćenog poreza pri plaćanju predujma poreza na dohodak po toj osnovi. 

(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, predujam poreza na dohodak od drugog dohotka iz članka 44. stavka 17. ovoga Pravilnika, obračunava i uplaćuje stjecatelj primitka u roku od osam (8) dana od dana naplate primitka, na svoj OIB. 

(7) Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka iz stavka 1. ovoga članka obračunava i uplaćuje porezni obveznik stjecatelj primitka u roku od osam (8) dana, kao porez po odbitku, na svoj OIB, ako je dohodak ostvario izravno u inozemstvu bez posredovanja tuzemnog isplatitelja. Inozemni dohodak preračunava se u kunsku protuvrijednost primjenom srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke na dan kad je dohodak ostvaren. 

(8) Porez na dohodak po osnovi povrata doprinosa prema članku 33. Zakona obračunava, obustavlja i uplaćuje Porezna uprava nadležna prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika, kao porez po odbitku i to iz iznosa vraćenih doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti prema Zakonu o doprinosima po stopi od 40% bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 36. i/ili članka 54. Zakona. 

7. Sadržaj, način popunjavanja i rokovi dostavljanja Izvješća o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja – Obrazac JOPPD

Članak 76.

(1) U skladu s člankom 31. stavkom 4., člankom 46. stavcima 4. i 5., člankom 48. stavkom 4., člankom 50. stavkom 6., člankom 51. stavkom 7. i člankom 60. stavkom 5. Zakona, izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja, dostavljaju isplatitelji primitaka i/ili sami porezni obveznici i/ili ostali obveznici sukladno posebnim propisima za:

1. primitke od kojih se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada iz članka 14. Zakona,

2. primitke od kojih se utvrđuje dohodak od imovinskih prava iz članka 27. Zakona,

3. primitke od kojih se utvrđuje dohodak od kapitala iz članka 30. Zakona,

4. primitke od kojih se utvrđuje dohodak od osiguranja iz članka 31. Zakona,

5. primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak iz članka 32. Zakona,

6. primitke koji se ne smatraju dohotkom iz članka 9. Zakona, primitke na koje se ne plaća porez na dohodak iz članka 10. Zakona i članka 15. stavka 2. i 3. Zakona, primitke koji bi bili oporezivi da odredbama ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije uređeno drukčije te na koje se ne plaća predujam poreza na dohodak prema članku 2. stavcima 4. do 7. ovoga Pravilnika i primitke fizičkih osoba po osnovi izravnih plaćanja u poljoprivredi sukladno posebnim propisima a po osnovi kojih se ne utvrđuje dohodak sukladno članku 18. stavku 3. Zakona,

te obveznici obračunavanja doprinosa koji, sukladno Zakonu o doprinosima, imaju obvezu Poreznoj upravi dostavljati izvješća o vrsti i iznosu obveze doprinosa, osnovici prema kojoj su doprinosi obračunani, razdoblju na koje se obveza odnosi, osiguranicima koji koriste određena prava iz osiguranja prema posebnim propisima i o drugim podacima.

(2) Obvezu podnošenja izvješća iz stavka 1. ovoga članka imaju i tuzemni isplatitelji primitaka iz stavka 1. ovoga članka kada te primitke isplaćuju nerezidentima i/ili izaslanim radnicima, neovisno o tome da li sukladno ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja Republika Hrvatska ima pravo oporezivanja tog primitka ili ne, te poslodavci za svoje radnike za vrijeme korištenja prava iz osiguranja sukladno članku 182. stavku 3. Zakona o doprinosima.

(3) Iznimno od stavka 1. točke 6. ovoga članka izvješće iz stavka 1. ovoga članka ne podnose isplatitelji, odnosno sami porezni obveznici za:

1. primitke koje fizičke osobe ostvaruju po osnovi darovanja fizičkih osoba koje ne obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 18. Zakona, a za zdravstvene potrebe iz članka 9. stavka 1. točke 7. Zakona,

2. potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog elementarnih nepogoda iz članka 9. stavka 2. točke 2.1. podtočke 2.1.5. Zakona,

3. potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog ratnih događaja iz članka 9. stavka 2. točke 2.2. Zakona,

4. nasljedstva i darove iz članka 9. stavka 2. točke 2.3. Zakona,

5. primitke od otuđenja osobne imovine iz članka 9. stavka 2. točke 2.4. Zakona,

6. odštete koje nisu u svezi s gospodarstvenom djelatnošću iz članka 9. stavka 2. točke 2.5. Zakona,

7. primitke ostvarene na nagradnim natječajima ili natjecanjima, raspisanim pod jednakim uvjetima uz mogućnost sudjelovanja svih osoba i igrama na sreću prema posebnom zakonu iz članka 9. stavka 2. točke 2.6. Zakona,

8. pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe iz članka 10. točke 9. Zakona i članka 13. stavka 2. točke 18. ovoga Pravilnika,

9. premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja iz članka 10. točke 17. Zakona,

10. mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu koje bi bile oporezive porezom na dohodak da ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije uređeno drukčije, te za mirovine iz inozemstva ako je ukupni iznos primitaka od nesamostalnog rada ostvaren u iznosu manjem od iznosa osobnog odbitka sukladno članku 61. stavku 12. ovoga Pravilnika i za mirovine iz inozemstva po osnovi kojih se predujam poreza na dohodak plaća po rješenju Porezne uprave sukladno članku 61. stavku 20. ovoga Pravilnika,

11. potpore članovima sindikata povodom blagdana od strane sindikata iz sredstava sindikalne članarine u novcu ili naravi, te pomoći članovima sindikata kod podmirenja troškova organizacije sindikalnih sportskih igara iz sredstava sindikalne članarine koje sindikati organiziraju jednom godišnje za svoje članove,

12. primitke od kamata na kunsku i deviznu štednju, na pologe (po viđenju i oročene) na žiroračunu, tekućem i deviznom računu koji su ostvareni od banaka, štedionica i štedno-kreditnih zadruga, iz članka 9. stavka 1. točke 1. Zakona,

13. primitke od kamata po vrijednosnim papirima izdanim u skladu s posebnim zakonom, iz članka 9. stavka 1. točke 2. Zakona.

Porezna uprava može zatražiti dostavu podataka o primicima pod točkama 1. do 10. ovoga stavka te o ostalim primicima.

(4) Isplatitelji primitaka, obveznici obračunavanja i plaćanja doprinosa i/ili sami porezni obveznici izvješće iz stavka 1. ovoga članka podnose Poreznoj upravi na dan isplate primitka ili na dan nastanka obveze obračuna i uplate doprinosa ako nema isplate primitka, odnosno na dan kada se ti doprinosi obvezno obračunavaju i uplaćuju sukladno posebnim propisima, ili najkasnije slijedeći dan, a podaci se iskazuju po pojedinom poreznom obvezniku odnosno fizičkoj osobi. Na isti način obvezni su postupiti i isplatitelji dividendi na koje se ne plaća porez na dohodak prema članku 30. stavku 12. i 13. Zakona te isplatitelji za podatke o kamati za doprinose za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje koja je naplaćena zbog nepravovremene uplate dospjele obveze.

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, izvješće iz stavka 1. ovoga članka za dohodak ostvaren izravno iz inozemstva, od organizacija iz članka 45. stavka 7. Zakona te izravno od fizičkih osoba koje ne obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 18. Zakona, porezni obveznici podnose Poreznoj upravi u roku od 8 dana od dana naplate primitka.

(6) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, izvješće iz stavka 1. ovoga članka isplatitelji primitaka podnose Poreznoj upravi do posljednjeg dana u mjesecu u kojem je primitak ostvaren, odnosno isplaćen ili najkasnije slijedeći dan, za:

1. primitak u naravi po osnovi nesamostalnog rada iz članka 14. stavka 3. Zakona i članka 15. ovoga Pravilnika, te po osnovi drugog dohotka iz članka 32. stavka 3. točke 5. Zakona i članka 44. stavka 7. ovoga Pravilnika,

2. mirovine koje isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje iz članka 45. stavka 3. Zakona i članka 61. stavka 3. ovoga Pravilnika,

3. primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak koje je poslodavac isplatio ili dao sezonskom radniku na privremenim, odnosno povremenim poslovima u poljoprivredi sukladno Zakonu o poticanju zapošljavanja.

(7) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, izvješće iz stavka 1. ovoga članka isplatitelji neoporezivih primitaka iz stavka 1. točke 6. ovoga članka podnose Poreznoj upravi najkasnije do petnaestog dana u mjesecu za primitak koji je ostvaren, odnosno isplaćen u prethodnom mjesecu, te se podnosi zbirno izvješće za sve isplate u tijeku jednog mjeseca po istoj osnovi po pojedinom poreznom obvezniku, odnosno fizičkoj osobi, osim ako ti primici nisu iskazani pojedinačno na izvješću na dan isplate. Primici isplaćeni za službena putovanja za svrhe kojih je isplaćen predujam iskazuju se na izvješću iz stavka 1. ovoga članka prema konačnom obračunu tih primitaka. Na isti način obvezni su postupiti i poslodavci za svoje radnike za vrijeme korištenja prava iz osiguranja sukladno članku 182. stavku 3. Zakona o doprinosima.

(8) Iznimno od stavaka 4. i 7. ovoga članka, izvješće iz stavka 1. ovoga članka isplatitelji primitaka od osiguranja stvari, odgovornosti, života i imovine iz članka 9. stavka 3. Zakona, podnose Poreznoj upravi zbirno godišnje izvješće za sve isplate (a koje se ne smatraju odštetom iz članka 9. stavka 2. točke 2.5. Zakona, odnosno naknadom štete) u tijeku poreznog razdoblja, po istoj osnovi, po pojedinoj fizičkoj osobi i to najkasnije do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu.

(9) Primicima iz stavka 8. ovoga članka, za potrebe izvješćivanja, smatraju se primici po osnovi osiguranja (osigurane svote), pripisane dobiti po određenoj polici i svi ostali primici koji su vezani uz policu osiguranja, a koje osiguravatelj isplaćuje osiguranoj osobi odnosno drugoj osobi (nasljednicima ili trećoj osobi ukoliko je tako ugovoreno policom osiguranja) po dospijeću ili prekidu police ili po nastupu osiguranog slučaja.

(10) Podaci o primicima iz stavka 3. točaka 12. i 13. ovoga članka dostavljaju se i za rezidente Republike Hrvatske i rezidente zemalja izvan Europske unije, na način, prema vrstama i u roku kako je to propisano glavom IX. Općeg poreznog zakona, u ukupnom iznosu na godišnjoj razini po pojedinoj fizičkoj osobi.

Članak 76.a

Brisan.

Članak 76.b

Brisan.

Članak 76. c

Brisan.

Članak 77.

(1) »Izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja na dan______ « iz članka 76. ovoga Pravilnika podnosi se na Obrascu JOPPD i sadrži podatke o:

1. svim fizičkim osobama koje su tijekom izvještajnog razdoblja (dan, mjesec, godina) ostvarile primitke iz članka 76. stavka 1. ovoga Pravilnika, o visini primitaka te o obračunanom i uplaćenom porezu na dohodak, prirezu poreza na dohodak, doprinosima za obvezna osiguranja i druge podatke,

2. svim fizičkim osobama za koje su tijekom izvještajnog razdoblja (dan, mjesec, godina) utvrđene osnovice za obračun doprinosa, koje su koristile određena prava iz osiguranja prema posebnim propisima, podatke o iznosu doprinosa i druge podatke.

(2) Stranica A Obrasca JOPPD sadrži sljedeće podatke:

1. Oznaka izvješća – upisuje se oznaka izvješća u obliku GG001 do GG365(366), a sastoji se od kombinacije oznake zadnje dvije znamenke godine i rednog broja dana u godini na koji je izvršena isplata primitka ili na koji su obračunani i uplaćeni doprinosi sukladno članku 76. stavku 4. ovoga Pravilnika, odnosno na koji je podnesen Obrazac JOPPD sukladno članku 76. stavcima 5., 6. (s tim da ako se Obrazac JOPPD podnosi nakon posljednjeg dana u mjesecu isplate, upisuje se oznaka za posljednji dan u mjesecu isplate) i 7. ovoga Pravilnika. Svaki dan u godini ima svoju oznaku te se oznaka izvješća ne može ponavljati (pod I).,

2. Vrsta izvješća – upisuje se oznaka 1 kada se podnosi prvo (izvorno) izvješće, oznaka 2 kada se podnosi ispravak već podnesenog izvješća koje je zaprimljeno od nadležne ispostave Porezne uprave, te oznaka 3 kada se dopunjuju podaci iskazani na izvornom izvješću. Oznaka 1 pod vrstom izvješća može se upisati samo jednom za istu oznaku izvješća, istog podnositelja izvješća i istog obveznika plaćanja (pod II.),

3. Podaci o podnositelju izvješća i to: naziv/ime i prezime, adresa, adresa elektroničke pošte, OIB i oznaka podnositelja iz Priloga 1. Podnositelj izvješća. Podnositelj izvješća je isplatitelj primitka i/ili obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa, odnosno nositelj osiguranja i/ili sam porezni obveznik iz članka 76. stavka 5. ovoga Pravilnika, osim za podnositelje pod oznakom 6, 7, 8, 9 ili 10 iz Priloga 1. Podnositelj izvješća, za koje je podnositelj izvješća obveznik obračunavanja primitka i/ili obveznih doprinosa sukladno Zakonu o doprinosima, odnosno platni agent sukladno ugovoru sa isplatiteljem dividende (pod III.1.),

4. Podaci o obvezniku plaćanja i to: naziv, adresa, adresa elektroničke pošte, OIB. Podatak o obvezniku plaćanja unosi se samo za podnositelje izvješća pod oznakom 6, 7, 8, 9 ili 10 iz Priloga 1. Podnositelj izvješća, za ostale podnositelje podatak o obvezniku plaćanja istovjetan je podacima o podnositelju izvješća pod III.1. te se ova polja ne popunjavaju (pod III.2.),

5. Podaci o broju fizičkih osoba za koje se podnosi izvješće (pod IV.1.),

6. Podaci o broju redaka na popisu pojedinačnih obračuna sa stranice B Obrasca JOPPD (pod IV.2.),

7. Podaci o ukupnom iznosu obračunanog predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak (pod V.) i to:

7.1. Ukupan iznos obračunanog predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi nesamostalnog rada-zbroj redaka pod 1.1. i pod 1.2. sa stranice A Obrasca JOPPD (pod 1.),

7.2. Ukupan iznos obračunanog predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi nesamostalnog rada (plaća)-zbroj stupaca 14.1. i 14.2. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 0001-0039, 0201, 5403 (pod 1.1.),

7.3. Ukupan iznos obračunanog predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi nesamostalnog rada (mirovina)-zbroj stupaca 14.1. i 14.2. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 0101-0119, 0121 (pod 1.2.),

7.4. Ukupan iznos obračunanog predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od kapitala-zbroj stupaca 14.1. i 14.2. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 1001-1009 (pod 2.),

7.5. Ukupan iznos obračunanog predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od imovinskih prava-zbroj stupaca 14.1. i 14.2. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 2001-2009 (pod 3.),

7.6. Ukupan iznos obračunanog predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od osiguranja-zbroj stupaca 14.1. i 14.2. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 3001-3009 (pod 4.),

7.7. Ukupan iznos obračunanog predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi primitka od kojeg se utvrđuje drugi dohodak-zbroj stupaca 14.1. i 14.2. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 4001-4009, 5501 (pod 5.),

8. Podaci o ukupnom iznosu obračunanog doprinosa (pod VI.) i to:

8.1. Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (pod VI.1.):

8.1.1. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti po osnovi radnog odnosa-zbroj stupca 12.1. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 0001-0003, 0005-0009, 0021-0029, 5701-5799 (pod 1.),

8.1.2. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti po osnovi drugog dohotka-zbroj stupca 12.1. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 0201, 4002 (pod 2.),

8.1.3. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti po osnovi poduzetničke plaće-zbroj stupca 12.1. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 0031-0039 (pod 3.),

8.1.4. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti za osiguranike za koje se doprinos uplaćuje prema posebnim propisima-zbroj stupca 12.1. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 5401-5403, 5608 (pod 4.),

8.1.5. Ukupan iznos posebnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti za osobe osigurane u određenim okolnostima-zbroj stupca 12.1 sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 5302, 5501, 5604, 5606, 5607 (pod 5.),

8.1.6. Ukupan iznos dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti za staž osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem-zbroj stupca 12.6. sa stranice B Obrasca JOPPD (pod 6.),

8.2. Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (pod VI.2.):

8.2.1. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje po osnovi radnog odnosa-zbroj stupca 12.2. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 0001-0003, 0005-0009, 0021-0029, 5701-5799 (pod 1.),

8.2.2. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje po osnovi drugog dohotka-zbroj stupca 12.2. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 0201, 4002 (pod 2.).

8.2.3. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje po osnovi poduzetničke plaće-zbroj stupca 12.2. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 0031-0039 (pod 3.),

8.2.4. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za osiguranike za koje se doprinos uplaćuje prema posebnim propisima-zbroj stupca 12.2. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 5101-5103, 5201-5299, 5301, 5401-5403, 5608 (pod 4.),

8.2.5. Ukupan iznos dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za staž osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem-zbroj stupca 12.7. sa stranice B Obrasca JOPPD (pod 5.),

8.3. Doprinos za zdravstveno osiguranje (pod VI.3.):

8.3.1. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovi radnog odnosa-zbroj stupca 12.3. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 0001, 0005, 0008, 0009, 0021-0029, 5701-5799 (pod 1.),

8.3.2. Ukupan iznos doprinosa za zaštitu zdravlja na radu po osnovi radnog odnosa-zbroj stupca 12.4. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 0001, 0005, 0008, 0009, 0021-0029, 5701-5799 (pod 2.),

8.3.3. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovi poduzetničke plaće-zbroj stupca 12.3. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 0031-0039 (pod 3.),

8.3.4. Ukupan iznos doprinosa za zaštitu zdravlja na radu po osnovi poduzetničke plaće-zbroj stupca 12.4. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 0031-0039 (pod 4.),

8.3.5. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovi drugog dohotka-zbroj stupca 12.3. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 0201, 4002 (pod 5.),

8.3.6. Ukupan iznos posebnog doprinosa za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu-zbroj stupca 12.8. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 0001-0039, 5001-5009 i 5402 (pod 6.),

8.3.7. Ukupan iznos dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje za obveznike po osnovi korisnika mirovina-zbroj stupca 12.3. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 0101-0119 (pod 7.),

8.3.8. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje za osiguranike za koje se doprinos uplaćuje prema posebnim propisima-zbroj stupca 12.3. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 5401, 5403, 5601, 5602, 5603, 5605, 5608 (pod 8.),

8.3.9. Ukupan iznos doprinosa za zaštitu zdravlja na radu za osiguranike za koje se doprinos uplaćuje prema posebnim propisima-zbroj stupca 12.4. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 5401, 5403, 5608 (pod 9.),

8.3.10. Ukupan iznos posebnog doprinosa za zaštitu zdravlja na radu – za osobe osigurane u određenim okolnostima-zbroj stupca 12.4. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 5302, 5501, 5604, 5606, 5607 (pod 10.),

8.4. Doprinos za zapošljavanje (pod VI.4.):

8.4.1. Ukupan iznos doprinosa za zapošljavanje-zbroj stupca 12.5. sa stranice B Obrasca JOPPD (pod 1.),

8.4.2. Ukupan iznos posebnog doprinosa za zapošljavanje osoba s invaliditetom-zbroj stupca 12.9. sa stranice B Obrasca JOPPD (pod 2.),

9. Podaci o ukupnom iznosu isplaćenih neoporezivih primitaka-zbroj stupca 15.2. sa stranice B Obrasca JOPPD (pod VII.),

10. Podaci o naplaćenoj kamati za doprinose za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje koja je nastala zbog nepravovremene uplate dospjele obveze-zbroj stupca 12.2. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom 5721 iz Priloga 3. Primici/obveze doprinosa (pod VIII.).

(3) Stranica B Obrasca JOPPD sadrži slijedeće podatke:

1. OIB podnositelja izvješća, a u slučaju da su na stranici A za podnositelja izvješća upisane oznake 6, 7, 8, 9 ili 10 iz Priloga 1. Podnositelj izvješća tada se upisuje OIB obveznika plaćanja (pod I.),

2. Oznaka izvješća-upisuje se istovjetna oznaka sa stranice A pod I. (pod II.),

3. Vrsta izvješća-upisuje se istovjetna oznaka sa stranice A pod II. (pod III.)

4. Redni broj stranice koji se sastoji od broja trenutne stranice i ukupnog broja stranica (__/__) (pod IV.),

5. Redni broj (pod 1.),

6. Šifra općine/grada prebivališta, odnosno uobičajenog boravišta. Za osobe koje nemaju prebivalište, odnosno uobičajeno boravište u Republici Hrvatskoj upisuju se prve dvije znamenke 99 te oznaka države rezidentnosti prema popisu koji se objavljuje na internet stranici Porezne uprave Republike Hrvatske (pod 2.),

7. Šifra općine/grada rada – unosi se za sljedeće skupine oznaka stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 0001-0004, 0008, 0009, 0021-0029, 0031-0039, 5701-5799 te za stjecatelje neoporezivih primitaka iz članka 13. stavka 2. i 12. ovoga Pravilnika što ih poslodavci isplaćuju svojim radnicima. Za ostale skupine stjecatelja primitka/osiguranika i stjecatelja neoporezivih primitaka/primitaka koji ne podliježu obvezi poreza na dohodak upisuje se 00000 (pod 3.),

8. OIB stjecatelja primitka, odnosno osiguranika (pod 4.),

9. Ime i prezime stjecatelja primitka, odnosno osiguranika (pod 5.),

10. Oznaka stjecatelja primitka, odnosno osiguranika – upisuju se oznake iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik, ili se upisuje oznaka 0000 kada se isplaćuje neoporezivi primitak po osnovi kojeg se ne utvrđuje obveza doprinosa za obvezna osiguranja, osim kod iskazivanja prava, odnosno isplate neoporezivog primitka po osnovi toga prava kada se upisuje oznaka korištenja prava, a koju poslodavac prikazuje samo ukoliko takvo pravo utječe na ukupan fond radnih sati u jednom mjesecu osiguranja (pod 6.1.),

11. Oznaka primitka/obveze doprinosa – upisuju se oznake iz Priloga 3. Primici/obveze doprinosa, ili se upisuje oznaka 0000 kada se isplaćuje neoporezivi primitak koji ne podliježe obvezi doprinosa za obvezna osiguranja i/ili kada izvješće o korištenju prava iz obveznih osiguranja podnosi poslodavac, odnosno osoba koja je obveznik doprinosa, te obveznik obračunavanja i obveznik plaćanja doprinosa sukladno članku 182. stavku 3. Zakona o doprinosima (pod 6.2.),

12. Obveza dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje za staž osiguranja s povećanim trajanjem (pod 7.1.) – upisuje se:

0 – ukoliko podnositelj po osnovi isplaćenog primitka/obračunane naknade ili osnovice za obračun doprinosa nema obvezu obračuna dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje za staž osiguranja s povećanim trajanjem,

1 – ukoliko podnositelj po osnovi isplaćenog primitka/osnovice za obračun doprinosa ima obvezu obračuna dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje za staž osiguranja s povećanim trajanjem kada se 12 mjeseci računa kao 14 mjeseci,

2 – ukoliko podnositelj po osnovi isplaćenog primitka/osnovice za obračun doprinosa ima obvezu obračuna dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje za staž osiguranja s povećanim trajanjem kada se 12 mjeseci računa kao 15 mjeseci,

3 – ukoliko podnositelj po osnovi isplaćenog primitka/osnovice za obračun doprinosa ima obvezu obračuna dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje za staž osiguranja s povećanim trajanjem kada se 12 mjeseci računa kao 16 mjeseci,

4 – ukoliko podnositelj po osnovi isplaćenog primitka/osnovice za obračun doprinosa ima obvezu obračuna dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje za staž osiguranja s povećanim trajanjem kada se 12 mjeseci računa kao 18 mjeseci,

13. Obveza posebnog doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom (pod 7.2.) – upisuje se:

0 – ukoliko podnositelj nije obveznik posebnog doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom,

1 – ukoliko je podnositelj obveznik posebnog doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom, po stopi od 0,1%

2 – ukoliko je podnositelj obveznik posebnog doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom, po stopi od 0,2%,

14. Oznaka prvog/zadnjeg mjeseca u obveznom osiguranju po istoj osnovi (pod 8.) – upisuje se:

0 – ukoliko po osnovi isplaćenog primitka/obračunane naknade ili osnovice za obračun doprinosa ne postoji obveza prethodnog obveznog osiguranja ili utvrđivanja prava po toj osnovi,

1 – ukoliko je to prvi mjesec obveznog osiguranja/korištenja prava po osnovi za koju je izvršen obračun,

2 – ukoliko je to zadnji mjesec obveznog osiguranja/korištenja prava po osnovi za koju je izvršen obračun,

3 – ukoliko su to ostali mjeseci unutar obveznog osiguranja/korištenja prava po osnovi za koju je izvršen obračun,

4 – ukoliko obvezno osiguranje/korištenje prava po osnovi za koju je izvršen obračun počinje i završava unutar jednog (izvještajnog) mjeseca,

5 – ukoliko je obveza doprinosa nastala nakon prestanka obveznog osiguranja i ne odnosi se na određeni mjesec proveden u tom osiguranju.

Oznake od 1 do 5 unose se za sve skupine stjecatelja primitka/osiguranika za koje se pod razdoblje za koje se obračunava obveza doprinosa i/ili razdoblje za koje se primitak isplaćuje (pod 10.1. i 10.2.) upisuje mjesec dana ili kraće od mjesec dana, odnosno više od mjesec dana ako se isplaćuju zaostale plaće i mirovine, te za ostale primitke od nesamostalnog rada iz članka 22. stavka 3. Zakona o doprinosima,

15. Oznaka punog, nepunog radnog vremena ili rada s polovicom radnog vremena (pod 9.) – upisuje se:

0 – ukoliko ne postoji radno vrijeme,

1 – ukoliko je osiguranik prijavljen na puno radno vrijeme,

2 – ukoliko je osiguranik prijavljen na nepuno radno vrijeme,

3 – za osobe koje rade s polovicom punog radnog vremena.

Oznake od 1 do 3 unose se za sljedeće skupine oznaka stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 0001-0019; 0021-0029; 0031-0039; 5701-5799, a oznaka 0 za sve ostale skupine oznaka stjecatelja primitka/osiguranika,

16. Broj sati rada (pod 10.) – upisuje se broj obračunanih sati rada za isplatu plaće, za slijedeće skupine oznaka stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 0001-0019, 0021-0029, 0031-0039, 5701-5799, a kada izvješće o korištenju prava iz obveznih osiguranja podnosi poslodavac, odnosno osoba koja je obveznik doprinosa, te obveznik obračunavanja i obveznik plaćanja doprinosa sukladno članku 182. stavku 3. Zakona o doprinosima upisuje se broj obračunanih sati rada za vrijeme korištenja prava. Oznaka 0 upisuje se za sve ostale skupine oznaka stjecatelja primitka/osiguranika. Kod isplate zaostale plaće ne upisuje se broj sati rada za mjesece za koje se plaća isplaćuje ako je isti iskazan u ranijim razdobljima kod podnošenja izvješća za obračunane doprinose za obvezna osiguranja po osnovi plaće. Obračunani sati rada za pojedini mjesec iskazuju se samo jednom, kod isplate redovne plaće odnosno obračuna obveznih doprinosa, a kod svih ostalih isplata u tijeku jednog mjeseca (za ostale primitke koji se isplaćuju uz plaću, za isplatu određenog primitka u naravi i drugo) ne upisuje se broj sati rada, odnosno upisuje se 0,

17. Razdoblje za koje se obračunava obveza doprinosa i/ili razdoblje za koje se primitak isplaćuje odnosno u kojem se isplaćuje (pod 10.1. i 10.2.). Razdoblje može biti:

1. mjesec dana ili kraće od mjesec dana ako u jednom mjesecu počinje i/ili završava razdoblje osiguranja prema istoj osnovi osiguranja, što se upisuje u formatu od DD.MM.GGGG. do DD.MM.GGGG. i to osobito:

1.1. kada se isplaćuje primitak od kojeg se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada ili kada se obveza doprinosa obračunava po osnovi plaće ili mirovine ako nema isplate primitka, za sljedeće skupine oznaka stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 0001-0299 (osim 0201) i 5403, te se iskazuje mjesec ili dio mjeseca (ukoliko u jednom mjesecu počinje i/ili završava razdoblje osiguranja prema istoj osnovi osiguranja) za koji se primitak isplaćuje/obveza doprinosa obračunava i uplaćuje,

1.2. kada se obveza doprinosa obračunava prema propisanoj mjesečnoj osnovici za određeni mjesec ili dio mjeseca, za slijedeće skupine oznaka stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 5001-5009, 5101-5199, 5201-5299, 5301-5399, 5401-5499 (osim 5403), 5601-5699 i 5701-5799, te se iskazuje mjesec ili dio mjeseca (ukoliko u jednom mjesecu počinje i/ili završava razdoblje osiguranja prema istoj osnovi osiguranja) za koji se obveza doprinosa obračunava i uplaćuje,

1.3. kada se isplaćuju primici na koje se ne plaća porez na dohodak, primici koji se ne smatraju dohotkom odnosno primici koji bi bili oporezivi porezom na dohodak da ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije uređeno drukčije ako po osnovi istih ne postoji ni obveza doprinosa, te se iskazuje mjesec u kojem je primitak stvarno isplaćen,

1.4. kada se na isti dan i na isti način isplaćuje oporezivi i neoporezivi dio primitka od nesamostalnog rada ili neoporezivi i oporezivi primitak od nesamostalnog rada ili neoporezivi primitak po osnovi kojeg se obračunavaju doprinosi za obvezna osiguranja, isti se mogu iskazati u istom retku, te se iskazuje mjesec na koji se odnosi obveza doprinosa odnosno mjesec u kojem je primitak isplaćen ako nema obveze doprinosa,

1.5. kada tijelo javne vlasti isplaćuje naknadu prema posebnom propisu koja ne podliježe obvezi poreza na dohodak niti obvezi doprinosa, odnosno kada to tijelo priznaje određena prava iz osiguranja prema posebnim propisima po osnovi kojih ne postoji obveza isplate naknade odnosno ne postoji obveza obračuna doprinosa, a istovremeno poslodavac za vrijeme priznavanja toga prava nema obvezu isplate plaće/obračuna obveze doprinosa, te kada poslodavac, odnosno druga osoba isplaćuje naknadu plaće na teret sredstava tijela javne vlasti ili na teret državnog proračuna, iskazuje se mjesec ili dio mjeseca na koji se naknada odnosi odnosno za koje se pravo iz osiguranja priznaje,

1.6. kada poslodavac odnosno osoba koja je obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa nema obvezu isplate plaće/obračuna doprinosa iz razloga što radnik/osiguranik po osnovi radnog odnosa i odnosa koji su izjednačeni sa radnim odnosom prema posebnom propisu koristi određeno pravo iz osiguranja po osnovi kojeg nadležno tijelo javne vlasti isplaćuje naknadu plaće i/ili obavlja obračun doprinosa za staž osiguranja za vrijeme korištenja toga prava, iskazuje se mjesec korištenja prava,

1.7. kada osiguranik tijekom mjeseca kod istog poslodavca obavlja poslove zanimanja za koje se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem i poslove zanimanja za koje se staž mirovinskog osiguranja ne računa s povećanim trajanjem, iskazuje se mjesec dana ili dio mjeseca (ukoliko u jednom mjesecu počinje i/ili završava razdoblje osiguranja po osnovi rada za tog poslodavca) za koji se primitak isplaćuje/obveza doprinosa obračunava i uplaćuje, pri čemu se zasebno iskazuju podaci koji se odnose na staž mirovinskog osiguranja s povećanim trajanjem, a zasebno podaci koji se odnose na staž mirovinskog osiguranja koji se ne računa s povećanim trajanjem. Ako unutar istog mjeseca postoji više takvih razdoblja, podaci se iskazuju u zbirnom iznosu za ona razdoblja unutar tog mjeseca za koja je obračunata istovrsna obveza doprinosa.

2. više mjeseci, a manje od godinu dana (kalendarske godine), u formatu od DD.MM.GGGG. do DD.MM.GGGG., može se upisati:

2.1. kada se isplaćuje dohodak od nesamostalnog rada za više proteklih mjeseci iste kalendarske godine (zaostale plaće i mirovine) – za slijedeće skupine oznaka stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 0001-0299 (osim 0201) i 5403, a za koje je ranije izvršen mjesečni obračun i uplata doprinosa sukladno Zakonu o doprinosima i isto je iskazano na izvješćima kada je dohodak trebao biti isplaćen, tada se podatak iskazuje na način da se u isti redak upisuje isplaćeni ukupni primitak, izdatak za mirovinsko osiguranje iz primitka (pod uvjetom da je uplaćen) i obračunan i uplaćen porez na dohodak i prirez, a podatak o obračunanim i uplaćenim doprinosima pod 12.1. do 12.9. se ne iskazuje, te se pod točkom 10.1. i 10.2. iskazuje stvarno razdoblje za koje je taj primitak isplaćen-više mjeseci iste kalendarske godine. Isplata primitka za prethodni mjesec za koji nije izvršen obračun doprinosa i podneseno izvješće, iskazuje se u zasebnom retku, osim ako se radi o isplati mirovina,

2.2. kada se iskazuje isplata primitka učeniku ili studentu na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga te se pod razdoblje upisuje stvarno razdoblje rada koje može biti i više mjeseci ali iste kalendarske godine,

2.3. kada se iskazuje isplata primitaka izaslanim radnicima, koji bi bili oporezivi da odredbama ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije drukčije uređeno, za više proteklih mjeseci iste kalendarske godine (zaostale isplate), a za koje je ranije izvršen mjesečni obračun i uplata doprinosa sukladno Zakonu o doprinosima, te se pod razdoblje upisuje stvarno razdoblje za koje je taj primitak isplaćen-više mjeseci iste kalendarske godine,

3. te kalendarska godina što se upisuje u formatu od 01.01.GGGG. do 31.12.GGGG., i to:

3.1. kada se obveza doprinosa i poreza na dohodak obračunava prema ostalim primicima uz plaću iz članka 22. Zakona o doprinosima za slijedeće skupine oznaka stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 0001-0019 i 0021-0029, kada se ti primici pripisuju godini, te se iskazuje godina za koju se primitak isplaćuje, odnosno godina kojoj se primitak pripisuje,

3.2. kada se iskazuju razlike na temelju godišnjeg obračuna poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od nesamostalnog rada (oznaka 0406 iz Priloga 3. Primici/obveze doprinosa),

3.3. kada se isplaćuje primitak od nesamostalnog rada koji se prema propisima o porezu na dohodak oporezuje kao dohodak od nesamostalnog rada, a prema propisima o doprinosima kao drugi dohodak, te kada se isplaćuje primitak od kojeg se utvrđuje dohodak od kapitala, imovinskih prava, osiguranja te drugi dohodak (skupine oznaka stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik: 0201, 1001-1009, 2001-2009, 3001-3009 i 4001-4009), te se iskazuje godina u kojoj se primitak isplaćuje,

3.4. kada se iskazuju podaci o kamati za doprinose za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje koja je naplaćena zbog nepravovremene uplate dospjele obveze, pod oznakom 5721 iz Priloga 3. Primici/obveze doprinosa, te se iskazuje godina u kojoj su obračunani doprinosi po osnovi kojih su kamate uplaćene,

18. Ukupni iznos oporezivog primitka (pod 11.),

19. Osnovica za obračun doprinosa (pod 12.). Kada je osnovica viša od najviše mjesečne ili najviše godišnje osnovice za obračun doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje, upisuje se stvarni iznos osnovice (ne upisuje se iznos najviše mjesečne ili godišnje osnovice),

20. Iznos obračunanih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti primjenom propisane stope na osnovicu za obračun doprinosa (pod 12.1.),

21. Iznos obračunanih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje primjenom propisane stope na osnovicu za obračun doprinosa, te podaci o kamati za doprinose za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje koja je naplaćena zbog nepravovremene uplate dospjele obveze (pod 12.2.),

22. Iznos obračunanih doprinosa za zdravstveno osiguranje primjenom propisane stope na osnovicu za obračun doprinosa (pod 12.3.), 

23. Iznos obračunanih doprinosa za zaštitu zdravlja na radu primjenom propisane stope na osnovicu za obračun doprinosa (pod 12.4.),

24. Iznos obračunanih doprinosa za zapošljavanje primjenom propisane stope na osnovicu za obračun doprinosa (pod 12.5.),

25. Iznos obračunanih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti za staž osiguranja s povećanim trajanjem primjenom propisane stope na osnovicu za obračun doprinosa. Podatak se upisuje samo ako je upisana oznaka 1, 2, 3 ili 4 pod 7.1. (pod 12.6.),

26. Iznos obračunanih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za staž osiguranja s povećanim trajanjem primjenom propisane stope na osnovicu za obračun doprinosa. Podatak se upisuje samo ako je upisana oznaka 1, 2, 3 ili 4 pod 7.1. (pod 12.7.),

27. Iznos obračunanog posebnog doprinosa za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu za osiguranike koji službeno borave u inozemstvu odnosno posebnog doprinosa za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu za osiguranike koji borave na službenom putu u inozemstvu i izaslane osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost primjenom propisane stope na osnovicu za obračun doprinosa (pod 12.8.),

28. Iznos obračunanog posebnog doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom primjenom propisane stope na osnovicu za obračun doprinosa. Podatak se upisuje samo ako je upisana oznaka 1 ili 2 pod 7.2. (pod 12.9.),

29. Izdatak – upisuje se, ovisno o vrsti obračuna, iznos izdatka iz članka 32. stavka 5. Zakona i članka 46. stavka 5. ovoga Pravilnika ili iznos doprinosa iz osnovice kod isplate zaostale plaće za mjesec dana rada za razdoblje koje je ranije od 1.1.2003. a za koju je prethodno izvršen obračun i zaduženi su doprinosi na minimalnu osnovicu i/ili dio doprinosa iz primitka a koji nije doprinos za mirovinsko osiguranje (pod 13.1.),

30. Izdatak – uplaćeni doprinos za mirovinsko osiguranje iz primitka (pod 13.2.),

31. Dohodak (pod 13.3.),

32. Osobni odbitak iz članka 36. stavaka 1. i 2. Zakona (pod 13.4.),

33. Porezna osnovica (pod 13.5.),

34. Iznos obračunanog predujma poreza na dohodak (pod 14.1.). Kod obračuna predujma poreza na dohodak po osnovi nesamostalnog rada koje ostvaruju hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata upisuje se obračunani predujam poreza na dohodak umanjen za postotak invalidnosti hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata sukladno članku 53. stavku 1. Zakona i članku 61. stavku 15. ovoga Pravilnika,

35. Iznos obračunanog predujma prireza porezu na dohodak (pod 14.2.),

36. Oznaka neoporezivog primitka, odnosno primitka koji bi bio oporeziv porezom na dohodak da odredbama ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije drukčije uređeno, iz Priloga 4. Neoporezivi primici/primici koji se ne smatraju dohotkom (pod 15.1.),

37. Iznos neoporezivog primitka, odnosno primitka koji bi bio oporeziv porezom na dohodak da odredbama ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije drukčije uređeno (sa uključenim obveznim doprinosima iz osnovice) (pod 15.2.),

38. Oznaka načina isplate odnosno izvršenja obveze iz Priloga 5. Način isplate/izvršenja obveze (pod 16.1.),

39. Iznos za isplatu-upisuje se iznos ukupnog primitka (oporezivog primitka iz točke 11. i/ili neoporezivog primitka iz točke 15.2.) umanjenog za iznos uplaćenih doprinosa iz primitka, te uplaćenog predujma poreza i prireza (pod 16.2.).

40. Ukupan iznos obračunanog primitka od nesamostalnog rada (redovna plaća) za izvještajno razdoblje, neovisno da li je primitak isplaćen ili ne. Upisuje se na način propisan za broj sati rada iz točke 16. ovoga stavka, osim za oznake stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Stjecatelj primitka/osiguranik 5701-5799 (pod 17.).

Članak 77.a

Brisan.

Članak 77.b

Brisan.

Članak 77.c

Brisan.

Članak 78.

(1) Podaci o primicima po pojedinom stjecatelju primitka/osiguraniku na stranici B Obrasca JOPPD upisuju se pojedinačno u svaki redak ovisno o kombinaciji oznake stjecatelja primitka/osiguranika i oznake primitka/obveze doprinosa.

(2) Na stranici B Obrasca JOPPD obvezno se popunjavaju svi stupci u jednom retku sa odgovarajućim oznakama ili se upisuje 0, odnosno sa odgovarajućim iznosima ili se upisuje 0,00.

(3) Podaci o neoporezivim primicima/primicima koji se ne smatraju dohotkom odnosno primicima koji bi bili oporezivi da odredbama ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije drukčije uređeno, iskazuju se pojedinačno prema oznaci iz Priloga 4. Neoporezivi primici/primici koji se ne smatraju dohotkom, s tim da se na stranici B ne popunjavaju polja pod 3. (odnosno upisuje se 00000) osim kada se isplaćuju neoporezivi primici iz članka 13. stavka 2. i 12. ovoga Pravilnika što ih poslodavci isplaćuju svojim radnicima, pod 6.1. i 6.2. upisuje se oznaka 0000, a od 7.1. do 14.2. upisuju se nule (oznaka 0 ili 0,00 ako se upisuje iznos) osim za polja 10.1. i 10.2. u kojima se upisuje razdoblje sukladno članku 77. stavku 3. točki 17. ovoga Pravilnika. Kada tijelo javne vlasti ima obvezu isplate naknade neposredno osiguraniku, pod 15.1 upisuje se oznaka koja označava naknadu plaće, a pod 15.2. upisuje se iznos naknade plaće. To isto upisuje i poslodavac odnosno osoba koja je obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa kada ima obvezu isplate naknade plaće koja se isplaćuje na teret sredstava tijela javne vlasti ili na teret državnog proračuna.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka ukoliko se fizičkoj osobi isti dan i na isti način isplaćuje oporezivi i neoporezivi primitak ili primitak koji je viši od propisanog neoporezivog dijela (oporezivi i neoporezivi dio), a za taj neoporezivi primitak postoji mjesečna obveza dostavljanja podataka na Obrascu JOPPD sukladno članku 76. stavku 7. ovoga Pravilnika ili ako se po osnovi neoporezivog primitka obračunavaju i plaćaju doprinosi, tada se isti mogu iskazati u istom retku, te se u tom slučaju izvješće dostavlja u rokovima iz članka 76. ovoga Pravilnika propisanim za oporezivi dio primitka, odnosno na dan obračuna i uplate doprinosa.

(5) Ukoliko nakon podnošenja podataka na Obrascu JOPPD i urednog zaprimanja Obrasca JOPPD obveznik podnošenja utvrdi da su svi ili neki podaci iz podnijetog obrasca netočni, ispravak obavlja podnošenjem novog Obrasca JOPPD i to s oznakom vrste izvješća 2. Dnevno se može podnijeti samo jedan obrazac s oznakom 2 za istu oznaku izvješća.

(6) Odbijanje zaprimanja izvornog Obrasca JOPPD uslijed logičkih, matematičkih i formalnih nedostataka ne smatra se razlogom za podnošenje ispravka izvornog Obrasca JOPPD iz stavka 5. ovog članka, već je potrebno ponovno dostaviti izvorno izvješće koje će biti zaprimljeno tek ako zadovolji sve propisane uvjete.

(7) Podatke iskazane na stranici A izvornog Obrasca JOPPD nije moguće mijenjati odnosno nadopunjavati.

(8) Ispravljanje podataka iskazanih na stranici B obavlja se na sljedeći način:

1. na stranici A:

1.1. pod I. upisuje se istovjetna oznaka izvješća Obrasca JOPPD kao i u izvornom Obrascu JOPPD,

1.2. pod II. upisuje se oznaka 2,

1.3. pod III. upisuju se podaci koji su istovjetni podacima upisanim na izvornom Obrascu JOPPD,

1.4. pod IV.1. upisuje se broj osoba za koje se mijenjaju podaci,

1.5. pod IV.2. upisuje se broj redaka na popisu pojedinačnih obračuna sa stranice B Obrasca JOPPD kojim se obavlja ispravak,

1.6. pod V., VI. i VII. upisuje se zbroj stupaca sa stranice B obrasca kojim se obavlja ispravak, kako je opisano člankom 77. stavkom 2. ovoga Pravilnika,

2. na stranici B:

2.1. pod I., II. i 1. obvezno se upisuju podaci koji su istovjetni podacima upisanim na izvornom Obrascu JOPPD,

2.2. pod III. unosi se oznaka 2,

2.3. pod IV. obvezno se upisuje podatak kako je opisano člankom 77. stavkom 3. ovoga Pravilnika,

2.4. pod 4. i 5. obvezno se upisuju podaci koji su istovjetni podacima upisanim na izvornom Obrascu JOPPD,

2.5. Pod ostalim podacima popunjavaju se svi ostali stupci odgovarajućeg retka koji se mijenja, kako je opisano člankom 77. stavkom 3. ovoga Pravilnika, ovisno o vrsti obračuna i to sa svim podacima koji su trebali biti upisani na izvornom izvješću da nisu nastupile okolnosti zbog kojih se ispravak obavlja.

(9) Kada se ispravljeno izvješće podnosi radi ispravka (zamjene) podataka o općim podacima (OIB, ime i prezime) za dva ili više stjecatelja primitka/osiguranika odnosno kada se ispravak podnosi zbog zamjene podatka o dva ili više primitka i/ili osnovice za obračun doprinosa za istog stjecatelja primitka/osiguranika, redni broj i opći podaci o stjecatelju primitka/osiguraniku moraju biti istovjetni izvornom izvješću, a pod ostalim podacima upisuju se ispravljeni podaci prema pripadnosti svakom od stjecatelja primitka/osiguranika odnosno pripadnosti razdoblju.

(10) Dopunom Obrasca JOPPD s oznakom vrste izvješća 3 mogu se nadopunjavati podaci o stjecateljima primitka/osiguranicima koji nisu bili iskazani na izvornom izvješću iako je za iste danom podnošenja izvornog izvješća nastupila obveza izvješćivanja te podaci o stjecatelju primitka/osiguraniku kojemu je na izvornom izvješću bio unesen pogrešan OIB. Dnevno se može podnijeti samo jedno izvješće sa oznakom vrste izvješća 3 za istu oznaku izvješća.

(11) Dopuna Obrasca JOPPD s oznakom vrste izvješća 3 obavlja se na sljedeći način:

1. na stranici A:

1.1. pod I. upisuje se istovjetna oznaka izvješća Obrasca JOPPD kao i u izvornom izvješću,

1.2. pod II. upisuje se oznaka 3,

1.3. pod III. upisuju se podaci koji su istovjetni podacima upisanim na izvornom izvješću,

1.4. pod IV.1. upisuje se broj osoba za koje se dopunjuju podaci,

1.5. pod IV.2. upisuje se broj redaka na popisu pojedinačnih obračuna sa stranice B Obrasca JOPPD kojim se obavlja dopuna,

1.6. pod V., VI. i VII. upisuje se zbroj stupaca sa stranice B kako je opisano člankom 77. stavkom 2. ovoga Pravilnika,

2. na stranici B:

2.1. pod I. i II. upisuju se podaci koji su istovjetni podacima upisanim na izvornom izvješću, pod III. unosi se oznaka 3, a pod IV. upisuje se podatak kako je opisano člankom 77. stavkom 3. ovoga Pravilnika,

2.2. pod 1. upisuje se sljedeći slobodni redni broj sa izvornog izvješća,

2.3. pod ostalim podacima upisuju se podaci za one stjecatelje primitka/osiguranike čiji podaci nisu bili iskazani na izvornom izvješću na način kako je opisano člankom 77. stavkom 3. ovoga Pravilnika.

(12) Podaci o OIB-u podnositelja, OIB-u obveznika plaćanja, OIB-u stjecatelja/osiguranika, oznaci izvješća, rednom broju na stranici B Obrasca JOPPD, ne smiju se ispravljati ili mijenjati. Podaci o iznosu obračunanog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje ne smiju se mijenjati na niži iznos od iznosa iskazanoga na izvornom Obrascu JOPPD ukoliko je osobni račun u obveznom mirovinskom fondu zatvoren.

(13) Ako je na već podnijetom Obrascu JOPPD pogrešno upisan podatak o OIB-u podnositelja i/ili OIB-u obveznika plaćanja, podnosi se Obrazac JOPPD s oznakom vrste izvješća 2 pod pogrešnim OIB-om s istom oznakom izvornog Obrasca, pod III. i IV. stranice A upisuju se istovjetni podaci kao i na izvornom obrascu, pod V., VI. i VII. stranice A ne upisuje se ništa, a na stranici B upisuju se podaci koji su istovjetni podacima upisanim na izvornom Obrascu JOPPD, osim podataka od 11. do 17. koji se popunjavaju s nulama (oznakom 0 ili iznosom 0,00). Nakon toga podnosi se Obrazac JOPPD s istom oznakom izvješća koje je podneseno pod pogrešnim OIB-om, ispravnim OIB-om podnositelja i svim ostalim podacima. Ukoliko je već podneseno izvješće pod ispravnim OIB-om s istom oznakom izvješća podaci koji su bili iskazani pod pogrešnim OIB-om podnositelja i/ili OIB-om obveznika plaćanja nadopunit će se na već podneseni Obrazac JOPPD putem Obrasca JOPPD s oznakom vrste izvješća 3.

(14) Ako se za nekog stjecatelja primitka/osiguranika u cijelosti brišu podaci iz izvornog Obrasca JOPPD, tada se za njega u ispravljenom obrascu JOPPD s oznakom vrste izvješća 2 upisuju podaci na stranici B istovjetni podacima s izvornog obrasca, a podaci od 11. do 17. popunjavaju se s nulama (oznakom 0 ili iznosom 0,00).

(15) Ako je za nekog stjecatelja primitka/osiguranika na izvornom obrascu bio unesen pogrešan OIB, podnosi se:

– Obrazac JOPPD s oznakom vrste izvješća 2 na kojem se upisuju podaci na stranici B istovjetni podacima s izvornog obrasca za tog stjecatelja primitka/osiguranika, a podaci od 11. do 17. popunjavaju se s nulama (oznakom 0 ili iznosom 0,00).

– dopuna izvornog Obrasca JOPPD s oznakom vrste izvješća 3 s upisanim točnim OIB-om tog stjecatelja primitka/osiguranika i svim ostalim podacima za tog stjecatelja primitka/osiguranika koji su trebali biti iskazani na izvornom obrascu.

(16) Osiguranici po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti od koje utvrđuju dobit te tu djelatnost obavljaju u supoduzetništvu, izvješće na Obrascu JOPPD sastavljaju i podnose Poreznoj upravi za svakog supoduzetnika.

(17) Porezni obveznici koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona, prilikom iskazivanja podataka o iznosu isplaćenih neoporezivih primitaka za njih osobno, koriste istovrsne oznake iz Priloga 4. Neoporezivi primici/primici koji se ne smatraju dohotkom, kao što je predviđeno za radnike.

(18) U slučaju kada se dostavlja izvješće na Obrascu JOPPD za više od 3 porezna obveznika odnosno fizičke osobe i/ili kada je podnositelj izvješća korisnik sustava elektroničkog servisa Porezne uprave ePorezna, isplatitelj odnosno podnositelj izvješća obvezno podnosi podatke iz Obrasca JOPPD elektroničkim putem u okviru sustava ePorezna na način propisan posebnim propisima, te tehničkim i ostalim uputama.

(19) Obrazac JOPPD koji se ne podnosi elektroničkim putem u okviru sustava ePorezna dostavlja se nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema sjedištu, odnosno prebivalištu ili uobičajenom boravištu isplatitelja, odnosno prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu poreznog obveznika ako je sam obveznik dostavljanja Obrasca JOPPD. Obrazac JOPPD može se dostaviti ispisan putem računala, uz uvjet da sadržajem i oblikom u cijelosti odgovara obrascu koji je propisan ovim Pravilnikom.

(20) Obrazac JOPPD potpisuje ovlaštena osoba podnositelja izvješća, koja pečatom i potpisom ili naprednim elektroničkim potpisom jamči za istinitost i točnost iskazanih podataka.

(21) U slučaju više ispravaka odnosno dopuna izvornog Obrasca JOPPD koji je podnesen u okviru sustava ePorezna obračunskom prijavom, u smislu odredaba Općeg poreznog zakona, smatra se Obrazac JOPPD s oznakom vrste izvješća 1 u kojem su generirani svi podaci iskazani na izvornom Obrascu JOPPD te svi naknadni ispravci i dopune koji su uredno zaprimljeni i obrađeni u informacijskom sustavu Porezne uprave.

(22) Podaci o isplaćenim primicima, obračunanim i uplaćenim doprinosima za obvezna osiguranja te obračunanom porezu na dohodak i prirezu dostavljaju se Poreznoj upravi za potrebe registra poreznih obveznika te ostalih potreba Porezne uprave kao i za potrebe Središnjeg registra osiguranika.

(23) Za sve uplate koje nisu vezane uz Oznaku izvješća pod I. Obrasca JOPPD, podnositelj izvješća, odnosno isplatitelj obvezan je na način iz stavka 18. i 19. ovoga članka podnijeti specifikaciju rasporeda uplata.

(24) »Izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja na dan______ »-Obrazac JOPPD te prilozi 1. Podnositelj izvješća, 2. Stjecatelj primitka/osiguranik, 3. Primici/obveze doprinosa, 4. Neoporezivi primici/primici koji se ne smatraju dohotkom, 5. Način isplate/izvršenja obveze, sastavni su dio ovoga Pravilnika.

8. Potvrda o isplaćenom primitku, dohotku i uplaćenom porezu i prirezu po odbitku

Članak 79.

(1) Na kraju godine odnosno pri prestanku djelatnosti isplatitelj primitka po osnovi kojega se utvrđuje dohodak od imovinskih prava iz članka 27. stavka 4. Zakona, dohodak od kapitala iz članka 30. Zakona, dohodak od osiguranja iz članka 31. Zakona i drugi dohodak iz članka 32. Zakona, obvezan je poreznim obveznicima dati potvrde o visini pojedinačnih i ukupnih godišnjih primitaka po izvorima dohotka, postotku i iznosu priznatih izdataka pri isplati, iznosu izdatka po osnovi uplaćenog obveznog doprinosa iz primitka prema posebnim propisima, iznosu dohotka, nadnevku uplate obveznih doprinosa, poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak te iznosu obustavljenih i uplaćenih obveznih doprinosa iz primitka, poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak te iznosu neto isplate. 

(2) Porezni obveznik je obvezan isplatitelju primitaka od kojih se utvrđuje dohodak i na koji se plaća porez na dohodak po odbitku, dati podatke potrebne za točan obračun i uplatu poreza, i to ime i prezime, osobni identifikacijski broj, adresu prebivališta ili uobičajenog boravišta te broj žiroračuna odnosno ostalih računa kod banke. 

(3) Isplatitelj može izvršiti isplatu primitaka od kojih se utvrđuje dohodak i na koji se plaća porez na dohodak po odbitku tek nakon što mu porezni obveznik dostavi podatke iz stavka 2. ovoga članka. 

(4) Obrazac »Potvrda o isplaćenom primitku, dohotku, uplaćenom doprinosu, porezu na dohodak i prirezu porezu na dohodak u _____ godini«, sastavni je dio ovoga Pravilnika. 

XIV. OBVEZE PRI ISPLATAMA PRIMITAKA NEREZIDENTIMA

Članak 80.

(1) Tuzemni isplatitelj primitaka obvezan je nerezidentima pri svakoj isplati primitaka od kojih se utvrđuje dohodak prema članku 5. Zakona, obračunati, obustaviti i uplatiti porez na dohodak u skladu s odredbama Zakona, ako ti nerezidenti imaju prebivalište ili uobičajeno boravište u državama s kojima Republika Hrvatska ne primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. 

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, ispostava Porezne uprave mjesno nadležna prema sjedištu isplatitelja na zahtjev nerezidenta izdaje potvrdu o porezu na dohodak plaćenom u Republici Hrvatskoj. 

(3) Tuzemni isplatitelj primitaka od kojih se utvrđuje dohodak prema članku 5. Zakona, nerezidentima koji su rezidenti država s kojima Republika Hrvatska primjenjuje ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, obvezan je prilikom isplate obračunati, obustaviti i uplatiti porez na dohodak na način određen ugovorom i tuzemnim Zakonom. 

(4) Ako Republika Hrvatska ima s državom čiji je porezni obveznik rezident, sklopljen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, odredbe ugovora primjenjivat će se na način propisan stavcima 5., 6., 7., 8., 9. i 10. ovoga članka. 

(5) Prava iz Ugovora ostvaruju se na temelju obrazaca, ovisno o vrsti isplate: 

1. »Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od porezne obveze ili povrat više plaćenog poreza na dividende prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i ----------«, 

2. »Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od porezne obveze ili povrat više plaćenog poreza na kamate prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i ----------«, 

3. »Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od porezne obveze ili povrat više plaćenog poreza na licence prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i ----------«, 

4. »Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od porezne obveze ili povrat više plaćenog poreza na naknade za djelatnost obavljenu u Republici Hrvatskoj prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i ----------«. 

(6) Za primjenu odredbi iz Ugovora, obrazac »Zahtjev« treba biti ovjeren od nadležnog inozemnog tijela. Ovjereni zahtjev se podnosi za svaku isplatu. Iznimno, ako se radi o učestalim mjesečnim isplatama, ovjereni se zahtjev podnosi pri prvoj isplati, a potom ga je potrebno podnositi svakih šest (6) mjeseci. 

(7) Obrasci iz stavka 5. ovoga članka sastoje se iz četiri primjerka: primjerka za podnositelja zahtjeva, primjerka za isplatitelja, primjerka za inozemno porezno tijelo i primjerka za Poreznu upravu Republike Hrvatske. Odgovarajući obrazac podnositelj zahtjeva – nerezident obvezan je ovjeriti pri poreznom tijelu države čiji je rezident. Jedan primjerak obrasca namijenjen je inozemnom poreznom tijelu, drugi je namijenjen podnositelju zahtjeva, a preostala dva primjerka ovjerenog obrasca s popunjenim podacima o podnositelju zahtjeva, izjavom podnositelja zahtjeva, vrsti djelatnosti, trajanju djelatnosti, predmetu ugovora, priloženim ispravama i drugo, podnositelj zahtjeva dostavlja tuzemnom isplatitelju primitka. Tuzemni isplatitelj pri isplati primitka jedan primjerak obrasca dostavlja Poreznoj upravi, a drugi primjerak zadržava za svoje potrebe. 

(8) Ako tuzemni isplatitelj u trenutku isplate primitka nerezidentu raspolaže ovjerenim primjercima obrasca Zahtjeva iz stavka 5. ovoga članka, primijenit će odgovarajuće odredbe ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. 

(9) Ako tuzemni isplatitelj u trenutku isplate primitka nerezidentu ne raspolaže ovjerenim primjercima obrasca Zahtjeva iz stavka 5. ovoga članka, obvezan je prilikom isplate primitka primijeniti odredbe tuzemnog zakona. 

(10) U slučaju iz stavka 9. ovoga članka nerezident može u roku od tri godine od isteka godine u kojoj je primitak isplaćen, dostaviti Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb, ovjerovljeni obrazac Zahtjeva radi povrata više plaćenog poreza u odnosu na porez koji je prema ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja trebao biti plaćen. 

(11) Ministarstvo financija, Porezna uprava, Područni ured Zagreb, nadležan je i za vođenje evidencije o postupanju po zahtjevima u slučajevima iz stavka 8. ovoga članka. 

(12) Obrasci zahtjeva iz stavka 5. ovoga članka sastavni su dio ovoga Pravilnika. 

XV. GODIŠNJI OBRAČUN POREZA

1. Utvrđivanje godišnjeg poreza i prireza

Članak 81.

(1) Porez na dohodak obračunava se godišnje, a na temelju dohotka za koji se podnosi godišnja porezna prijava. Godišnji način obračuna poreza na dohodak primjenjuje se i za kraća porezna razdoblja, a prema članku 7. stavku 2. Zakona. 

(2) Ako tijekom kalendarske godine rezident postane nerezident ili nerezident postane rezident, porezni obveznik obvezan je u prilogu godišnje porezne prijave dati podatke o pojedinim razdobljima ostvarivanja dohotka. Za oba razdoblja izrađuje se jedan godišnji obračun. 

(3) Prema članku 37. stavku 3. Zakona, godišnji porez na dohodak utvrđuje se prema poreznoj osnovici iz članka 6. Zakona, a od utvrđenoga godišnjeg poreza odbija se iznos plaćenog predujma poreza po svim iskazanim dohocima iz članka 5. Zakona te utvrđuje razlika za uplatu ili povrat poreza. 

(4) Od utvrđenoga godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak odbijaju se tijekom poreznog razdoblja, za koje se podnosi godišnja porezna prijava, uplaćeni predujmovi poreza po osnovi: 

1. dohotka od nesamostalnog rada iz članka 13. Zakona, 

2. dohotka od samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona odnosno dohotka koji se utvrđuje na način propisan za samostalne djelatnosti prema člancima 19. do 24. Zakona, osim dohotka koji se paušalno oporezuje prema članku 44. Zakona, 

3. dohotka od imovine i imovinskih prava iz članka 27. Zakona, osim dohotka od imovine po osnovi iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova za koje se porez na dohodak plaća u paušalnom iznosu prema članku 44. Zakona, 

4. dohotka od kapitala iz članka 30. Zakona, 

5. dohotka od osiguranja iz članka 31. Zakona, 

6. drugog dohotka iz članka 32. Zakona, osim drugog dohotka po osnovi povrata doprinosa iz članka 33. Zakona, 

7. plaćeni porezi u inozemstvu koji se mogu uračunati prema članku 82. ovoga Pravilnika. 

(5) Ako nakon odbitka plaćenih predujmova poreza na dohodak i prireza iz stavka 4. ovoga članka preostane razlika poreza za uplatu, porezni je obveznik tu razliku obvezan platiti u roku petnaest (15) dana od dana dostave rješenja o utvrđenom godišnjem porezu na dohodak i prirezu porezu na dohodak.

(6) Ako nakon odbitka plaćenih predujmova poreza na dohodak i prireza od utvrđene godišnje obveze toga poreza i prireza preostane razlika više plaćenog poreza i prireza, iznos više plaćenog poreza i prireza koristit će se za izmirivanje poreznih obveza tekućeg razdoblja, osim ako porezni obveznik ne zahtijeva povrat. Pisani zahtjev za povrat podnosi se u roku 15 dana od dana dostave rješenja o utvrđenom porezu. Izmirivanje obveze poreza na dohodak tekućeg razdoblja, odnosno povrat, izvršit će se samo ako porezni obveznik nema istodobno dospjele, a neplaćene druge poreze ili druga javna davanja (članak 113. stavak 6. Općeg poreznog zakona). 

(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, preplaćeni porez po odbitku vraća se poreznom obvezniku bez posebnog zahtjeva, pod uvjetima iz članka 113. stavka 6. Općeg poreznog zakona. 

1.1. Utvrđivanje godišnjeg dohotka od nesamostalnog rada člana posade broda u međunarodnoj plovidbi

Članak 81.a

(1) Ako je član posade broda u međunarodnoj plovidbi koji je rezident, ispunio, u skladu s posebnim zakonom, uvjet trajanja razdoblja plovidbe 183 dana ili više od 183 dana unutar jednog poreznog razdoblja, primici koje je ostvario za rad na brodu u međunarodnoj plovidbi u tom poreznom razdoblju ne podliježu godišnjem obračunavanju poreza na dohodak. Ako porezni obveznik rezident kao član posade broda u međunarodnoj plovidbi nije ispunio uvjet trajanja razdoblja plovidbe 183 dana ili više od 183 dana u tekućem i u prethodnom poreznom razdoblju (za dane koji u prethodnom obračunu nisu uračunati u 183 dana), primici za rad ostvareni na brodu u međunarodnoj plovidbi u tekućem poreznom razdoblju podliježu godišnjem obračunu poreza na dohodak. 

(2) Ukupan broj dana iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se prema evidenciji lučke kapetanije i to na način: 

1. stvarni broj dana plovidbe u poreznom razdoblju, koji se može povećati za: 

2. dane plovidbe, dane za putovanje prema točki 3. ovoga stavka ili stavka 3. ovoga članka, dane provedene na stručnoj izobrazbi u inozemstvu prema točki 4. ovoga stavka i dane liječenja zbog bolesti ili povrede prema točki 5. ovoga stavka koje član posade broda u međunarodnoj plovidbi nije u prethodnoj godini uračunao u 183 dana, 

3. dodatne dane za putovanje i to: 

3.1. jedan (1) dan prije dana svakog ukrcaja i iza svakog iskrcaja u slučaju kada je mjesto ukrcaja odnosno iskrcaja u županiji prebivališta odnosno uobičajenog boravišta člana posade broda, 

3.2. dva (2) dana prije svakog ukrcaja i iza svakog iskrcaja u slučaju kada je mjesto ukrcaja odnosno iskrcaja u luci u Republici Hrvatskoj, ali izvan županije prebivališta odnosno uobičajenog boravišta člana posade broda, 

3.3. četiri (4) dana prije svakog ukrcaja i iza svakog iskrcaja u slučaju kada je mjesto ukrcaja u luci izvan Republike Hrvatske, 

4. stvarne dane provedene na stručnoj izobrazbi u inozemstvu prema potvrdi ustanove, druge pravne osobe specijalizirane za pružanje stručne izobrazbe ili poslodavca koji je izobrazbu obavio, 


5. stvarne dane liječenja zbog bolesti ili povrede nastale na putu za ukrcaj, na brodu ili na povratku nakon iskrcaja prema potvrdi liječničke ustanove odnosno liječnika privatne prakse. 

(3) Član posade broda u međunarodnoj plovidbi može ukupan broj dana, umjesto dodatnih dana putovanja iz stavka 2. točke 3. ovoga članka, povećati, u skladu s posebnim zakonom i prema evidenciji lučke kapetanije, za dane provedene na putu od mjesta prebivališta odnosno uobičajenog boravišta do mjesta ukrcaja na brod i dane potrebne za povratno putovanje, ako lučkoj kapetaniji dostavi izvorne račune prijevoznika o kupljenim prijevoznim kartama sredstvima javnog domaćeg ili međunarodnog prometa u skladu sa člankom 14. stavkom 1. ovoga Pravilnika i posebnim propisima. Ako je na putu za ukrcaj odnosno na putu nakon iskrcaja do mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta, član posade broda u međunarodnoj plovidbi koristio privatni automobil, priznaje se jedan (1) dan za put na ukrcaj i jedan (1) dan za put do mjesta njegovog prebivališta ili uobičajenog boravišta. 

(4) Ako je stvarni broj dana plovidbe iz stavka 2. točke 1. ovoga članka te broj dodatnih dana iz stavka 2. točaka 3., 4. i 5. ovoga članka u poreznom razdoblju 183 dana ili više od 183 dana tada se razlika dana iznad 183 dana može prenijeti u porezno razdoblje odnosno godinu koja slijedi izravno iza godine za koju je utvrđen ukupan broj dana plovidbe zbog utvrđivanja poreznog statusa u slijedećem poreznom razdoblju. Porezni status utvrđuje se temeljem podataka o broju dana iz Potvrde o danima u međunarodnoj plovidbi – Obrasca DPOM iskazanih u stupcu 8 pod 6. 

(5) U skladu sa stavcima 1. – 4. ovoga članka i posebnim zakonom, za svrhe utvrđivanja ukupnog broja dana plovidbe, lučke kapetanije obvezne su Poreznoj upravi i članu posade broda u međunarodnoj plovidbi dostaviti, najkasnije do 31. siječnja tekuće za prethodnu godinu, Potvrdu o danima u međunarodnoj plovidbi – Obrazac DPOM, koja sadrži sljedeće podatke: 

1. opći podaci o lučkoj kapetaniji: naziv i adresa sjedišta (pod I.) 

2. opći podaci o članu posade broda u međunarodnoj plovidbi: ime i prezime, adresa prebivališta ili uobičajenog boravišta, osobni identifikacijski broj(pod II.), 

3. podaci o danima plovidbe u godini za koju se utvrđuje obveza plaćanja poreza na dohodak od nesamostalnog rada i prireza porezu na dohodak ili oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak od nesamostalnog rada i prireza porezu na dohodak (pod III.). 

(6) Pod točkom III. Potvrde o danima u međunarodnoj plovidbi – Obrasca DPOM iz stavka 5. ovoga članka unose se sljedeći podaci: 

1. Podaci o danima plovidbe (pod 1) i to: 

1.1. donos dana iz prethodnog razdoblja (pod r. br. 4. stupac 2 i stupac 8). Upisuje se broj dana za prijenos iskazan u Obrascu DPOM prethodne godine, 

1.2. broj dana plovidbe u tekućem poreznom razdoblju (pod r. br. 5. stupac 2) kao zbroj dana iz stupca 2 r. br. 5.1. do 5.4., 

1.3. pod r. br. 5.1. do 5.4. stupac 1 upisuje se razdoblje plovidbe na brodu u međunarodnoj plovidbi: upisuje se nadnevak ukrcaja (od) i nadnevak iskrcaja (do). Ako se radi o ukrcaju koji je započeo prethodne godine kao početak se upisuje 1. siječnja tekuće godine, a ako ukrcaj nije završen u istoj godini tada se kao iskrcaj upisuje 31. prosinca tekuće godine. U stupcu 2 pod r. br. 5.1. do 5.4. upisuje se broj dana plovidbe u iskazanim razdobljima, 

1.4. pod r. br. 6 stupac 8 upisuje se ukupan broj dana u tekućem razdoblju zbog utvrđivanja poreznog statusa tekućeg razdoblja i to u stupcu 8 zbroj dana iz prethodnog (pod r. br. 4) i tekućeg razdoblja (pod r. br. 5.), 

1.5. pod r. br. 7. stupac 2 upisuje se razlika između broja dana iskazanih pod r. br. 5 stupac 8 i brojke 183 odnosno 0, ako je razlika 0 ili negativan broj, 

2. dodatni dani (pod 2.) i to: 

2.1. dani za putovanje (pod 2.1. stupac 3). Upisuje se broj dodatnih dana iz stavka 2. točke 3. ili stavka 3. ovoga članka, a u svezi svakog pojedinog razdoblja plovidbe iskazanog u stupcu 1 pod r. br. 5., 

2.2. dani provedeni na stručnoj izobrazbi u inozemstvu  prema stavku 2. točki 4. ovoga članka (pod 2.2. stupci 4 i 5): 

2.2.2. razdoblje početka izobrazbe (od) i završetka izobrazbe (do) – stupac 4, 

2.2.3. broj dana izobrazbe koji se dodatno priznaju (stupac 5), 

2.3. dani liječenja zbog bolesti ili povrede nastale na putu za ukrcaj, na brodu ili na povratku nakon iskrcaja iz stavka 2. točke 5. ovoga članka (pod 2.3. stupci 6 i 7): 

2.3.1. razdoblje početka liječenja (od) i završetka liječenja (do) – stupac 6, 

2.3.2. broj dana liječenja koji se dodatno priznaju (stupac 7). 

(7) Za svrhe utvrđivanja pomorskog dodatka iz članka 13. stavka 2. točke 18. ovoga Pravilnika i dohotka od nesamostalnog rada ostvarenog po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi, član posade broda u međunarodnoj plovidbi obvezan je popuniti i godišnjoj poreznoj prijavi priložiti Evidenciju o primicima od nesamostalnog rada – Obrazac EPOM. 

(8) Evidencija o primicima od nesamostalnog rada – Obrazac EPOM iz stavka 7. ovoga članka sadrži sljedeće podatke: 

1. opći podaci o članu posade broda u međunarodnoj plovidbi: ime i prezime, adresa prebivališta ili uobičajenog boravišta, osobni identifikacijski broj(pod I.), 

2. izračun pomorskog dodatka u godini za koju se utvrđuje obveza plaćanja poreza na dohodak od nesamostalnog rada i prireza porezu na dohodak ili oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak od nesamostalnog rada i prireza porezu na dohodak (pod II.): 

2.1. redni broj (stupac 1), 

2.2. broj dana u plovidbi odnosno na brodu (stupac 2). Podatak se upisuje iz stupca 2 pod r. br. 5 Obrasca DPOM (broj dana plovidbe u tekućem razdoblju), 

2.3. iznos pomorskog dodatka po danu plovidbe iz članka 13. stavak 2. točke 18. ovoga Pravilnika (u kunama i lipama) – stupac 3, 

2.4. ukupni iznos pomorskog dodatka koji se iskazuje kao umnožak broja dana u plovidbi odnosno na brodu iz stupca 2 i iznosa pomorskog dodatka po danu plovidbe iz stupca 3 – stupac 4, 

2.5. ukupni iznos pomorskog dodatka, 

3. izračun dohotka od nesamostalnog rada po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi (pod III.): 

3.1. ukupni primici od nesamostalnog rada (plaća) – pod r. br. 1, 

3.2. ukupni pomorski dodatak – pod r. br. 2, 

3.3. primici od nesamostalnog rada umanjeni za ukupni iznos pomorskog dodatka (r. br. 1. – r. br. 2.) – pod r. br. 3, 

3.4. izdaci za doprinose za obvezna osiguranja – pod r. br. 4, 

3.5. dohodak od nesamostalnog rada (r.br. 3. – r. br. 4.) – pod r. br. 5, 

4. prilozi (pod IV.) – upisuju se prilozi na temelju kojih je popunjen Obrazac EPOM i koji se obvezno prilažu uz godišnju poreznu prijavu, a osobito: potvrda o isplaćenim primicima od nesamostalnog rada člana posade broda u međunarodnoj plovidbi iz članka 65.a ovoga Pravilnika, potvrda o ukupno isplaćenim primicima u poreznom razdoblju za rad u svojstvu člana posade broda u međunarodnoj plovidbi koji nije u vlasništvu tuzemne osobe, potvrda lučke kapetanije o danima u međunarodnoj plovidbi – Obrazac DPOM. 

(9) Potvrda lučke kapetanije o danima u međunarodnoj plovidbi – Obrazac DPOM i Evidencija o primicima od nesamostalnog rada – Obrazac EPOM, sastavni su dio ovoga Pravilnika. 

2. Uračunavanje inozemnog poreza

Članak 82.

(1) U inozemstvu plaćen porez iz dohotka rezidenta, koji prema tuzemnim propisima podliježe oporezivanju u tuzemstvu, uračunava se u tuzemni porez na dohodak, ako ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ili višestranim međudržavnim ugovorima i sporazumima nije drukčije određeno (članak 37. stavak 4. Zakona). 

(2) Porez plaćen u inozemstvu može se uračunati samo na temelju potvrde inozemnog poreznog tijela o uplaćenom porezu u inozemstvu ili na temelju potvrde za to ovlaštene osobe o uplaćenom porezu u inozemstvu. 

(3) Inozemni porez može se uračunati samo ako odgovara tuzemnom porezu na dohodak, i to do visine obračunanog tuzemnog poreza na inozemni dohodak. 

(4) Iznosi dohotka i poreza plaćenog u inozemstvu preračunavaju se u kune primjenom srednjeg tečaja iz tečajnice Hrvatske narodne banke na dan plaćanja poreza. 

(5) Iznos do kojeg se inozemni porez može uračunati u tuzemni utvrđuje se na sljedeći način: 

1. iz razmjera iznosa ukupno obračunanoga tuzemnog godišnjeg poreza na dohodak i iznosa ukupno u godišnjoj poreznoj prijavi iskazanog godišnjeg dohotka (prije dodatnog umanjenja dohotka od samostalne djelatnosti za plaće novozaposlenih osoba, za iznos državne potpore za obrazovanje i izobrazbu te za naukovanje za obrtnička zanimanja prema posebnim propisima, za iznos izdataka za istraživanje i razvoj i za preneseni gubitak) i prije umanjenja za osobni odbitak, utvrđuje se prosječna porezna stopa, 

2. primjenom prosječne porezne stope na iznos inozemnog dohotka dobiva se najviši iznos do kojega se može uračunati inozemni porez. Ako je u inozemstvu plaćen manji iznos poreza od najvišeg mogućeg za uračunavanje, uračunava se stvarno plaćeni porez. 

(6) Uračunavanje inozemnog poreza u tuzemni porez na dohodak obavlja se u godišnjem obračunu poreza na temelju podnesene godišnje porezne prijave. 

2.a Uzimanje u obzir izuzetog dohotka (izuzimanje s progresijom)

Članak 82a.

(1) Dohodak rezidenta koji je prema međunarodnom ugovoru oporeziv samo u inozemstvu, a koji bi prema tuzemnim propisima podlijegao oporezivanju u tuzemstvu, ako je tako određeno međunarodnim ugovorom, uzima se u obzir pri godišnjem obračunu poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak temeljem godišnje porezne prijave koju rezident dobrovoljno podnese sukladno članku 40. Zakona, odnosno ako sukladno članku 39. stavku 5. Zakona uz dohodak za koji je obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu i dohodak od nesamostalnog rada porezni obveznik iskaže i dohodak iz ostalih izvora iz članka 5. Zakona. 

(2) Izuzimanje s progresijom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se na slijedeći način: 

1. iz razmjera iznosa ukupno obračunanoga tuzemnog godišnjeg poreza na dohodak (prije popisanih umanjenja poreza) na ukupni godišnji dohodak rezidenta (uključujući i dohodak iz stavka 1. ovoga članka prethodno umanjenog za zakonom propisane obvezne doprinose u inozemstvu) i iznosa ukupno ostvarenog godišnjeg dohotka (u tuzemstvu i inozemstvu), utvrđuje se prosječna porezna stopa, 

2. prosječna porezna stopa iz točke 1. ovoga stavka primjenjuje se na ukupni godišnji dohodak rezidenta umanjen za dohodak iz stavka 1. ovoga članka i utvrđuje se godišnja obveza poreza i prireza, odnosno razlika poreza i prireza za uplatu ili za povrat, pri čemu se ne uračunava porez plaćen u inozemstvu na dohodak iz stavka 1. ovoga članka. 

(3) Metodu uračunavanja iz članka 82. ovoga Pravilnika rezident može primijeniti za porez plaćen u inozemstvu iz dohotka koji prema tuzemnim propisima podliježe oporezivanju u tuzemstvu, kada nije u primjeni međunarodni ugovor, odnosno kad prema ugovoru dohodak može oporezivati zemlja izvora i zemlja rezidentnosti te je metoda uračunavanja utvrđena tim ugovorom kao metoda za izbjegavanje dvostrukog oporezivanja, dok se metoda izuzimanja s progresijom iz stavaka 1. i 2. ovoga članka primjenjuje kada prema ugovoru Hrvatska nema pravo oporezivanja ali je zemlji rezidentnosti dana mogućnost primjene metode izuzimanja s progresijom pri obračunu tuzemnog poreza. 

3. Porezne prijave

3.1. Prijava dohotka od zajedničke djelatnosti

Članak 83.

(1) Nakon isteka kalendarske godine nositelj zajedničke djelatnosti, odnosno zajedničke imovine i imovinskih prava sastavlja prijavu dohotka od zajedničke djelatnosti i dostavlja je ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svome prebivalištu ili uobičajenom boravištu u skladu s odredbama članka 34. stavka 7. Zakona. 

(2) Prijava dohotka od zajedničke djelatnosti podnosi se prije godišnjih poreznih prijava iz članaka 39. do 43. Zakona, a najkasnije do kraja siječnja tekuće godine za proteklu godinu. 

(3) Prijava dohotka od zajedničke djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka sadrži sljedeće podatke: 

1. naziv i adresu sjedišta zajedničke djelatnosti, 

2. ime i prezime, osobni identifikacijski broj, mjesto prebivališta ili uobičajenog boravišta i adresu nositelja zajedničke djelatnosti, 

3. ime i prezime, osobni identifikacijski broj, mjesto prebivališta ili uobičajenog boravišta i adresu svakog supoduzetnika, 

4. iznos zajedničkog dohotka/gubitka utvrđenog na temelju poslovnih knjiga za zajedničku djelatnost u skladu s odredbama članaka 19. do 24. Zakona, prije dodatnog umanjenja dohotka prema člancima 56. i 57. Zakona ili za zajedničku imovinu i imovinska prava u skladu s odredbama članka 27. Zakona, 

5. iznos dodatnog umanjenja zajedničkog dohotka ili uvećanja gubitka za plaće novozaposlenih osoba prema članku 56. stavku 1. Zakona, 

6. iznos dodatnog umanjenja zajedničkog dohotka ili uvećanja gubitka za iznos državne potpore za obrazovanje i izobrazbu te za naukovanje za obrtnička zanimanja prema posebnim propisima, a prema članku 56. stavku 6. Zakona, 

7. iznos dodatnog umanjenja zajedničkog dohotka ili uvećanja gubitka za izdatke istraživanja i razvoja prema članku 57. stavku 1. Zakona, 

8. iznos dohotka/gubitka od zajedničke djelatnosti nakon umanjenja prema člancima 56. i 57. Zakona, 

9. raspodjelu zajedničkog dohotka na supoduzetnike prema postotku udjela svakog supoduzetnika u zajedničkom dohotku, iznosu udjela svakog supoduzetnika u zajedničkom dohotku/gubitku, uvećanja i umanjenja udjela u zajedničkom dohotku prema članku 49. stavcima 6. do 8. ovoga Pravilnika, ukupan iznos dijela zajedničkog dohotka/gubitka koji pripada svakom supoduzetniku, te osobni identifikacijski broj svakog supoduzetnika, 

10. popis priloga uz zajedničku poreznu prijavu. 

(4) Prijava dohotka od zajedničke djelatnosti sadrži i podatke o korištenju olakšica, oslobođenja i drugog, i to iznos: 

1. porezno priznatih izdataka po osnovi reprezentacije (članak 22. stavak 1. točka 1. Zakona), 

2. primljenih iznosa koji se ne smatraju primicima po osnovi djelatnosti umjetnika od kojih se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalnu djelatnost iz članaka 19. do 24. Zakona (članak 24. stavak 2. ovoga Pravilnika i članak 20. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva), 

3. neoporezivih primitaka po osnovi djelatnosti umjetnika od kojih se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalnu djelatnost iz članaka 19. do 24. Zakona (članak 46. stavak 5. ovoga Pravilnika i članak 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva) za umjetničko djelo, 

(5) Poreznoj prijavi od zajedničkog dohotka nositelj zajedničke djelatnosti obvezno prilaže i obračun zajedničkog dohotka odnosno učinaka propisanih oslobođenja i olakšica. Obračun se sastavlja na način da se iznos zajedničkog dohotka iz stavka 3. točka 4. ovoga Pravilnika uveća za iznos iskorištenih olakšica i oslobođenja iz stavka 3. točaka 5. do 7. ovoga članka i iz stavka 4. ovoga članka. 

(6) Prijavi dohotka od zajedničke djelatnosti treba priložiti: 

1. ugovore i isprave o zajedničkoj djelatnosti i odnosima između supoduzetnika međusobno i zajedničke djelatnosti i supoduzetnika, ako se oni već ne nalaze u nadležnoj ispostavi Porezne uprave, 

2. ugovore i isprave o otuđenju zajedničke djelatnosti ili dijelova zajedničke djelatnosti, ako se djelatnost ne nastavlja, 

3. pregled poslovnih primitaka i izdataka ako se ne vode poslovne knjige (dohodak od zajedničke imovine i imovinskih prava), 

4. preslik popisa dugotrajne imovine, 

5. isprave na temelju kojih su korištene porezne olakšice (ugovori i preslici naloga o primljenim iznosima), 

6. izvadak iz poslovnih knjiga s podacima o ukupnim primicima i ukupnim izdacima, pri čemu se posebno iskazuju podaci o iznosu otpisa te reprezentacije, a i podatak o broju zaposlenih sa stanjem na dan 31. prosinca. 

(7) Prijavu dohotka od zajedničke djelatnosti potpisuju svi supoduzetnici, odnosno nositelj zajedničke djelatnosti ako je za to ovlašten ugovorom ili drugim ispravama o zajedničkoj djelatnosti. 

(8) »Prijava dohotka od zajedničke djelatnosti za ____ godinu«– Obrazac DOH – Z, sastavni je dio ovoga Pravilnika. 

3.2. Godišnja porezna prijava

3.2.1. Podnošenje godišnje porezne prijave

Članak 84.

(1) Porez na dohodak utvrđuje se konačno na temelju godišnje porezne prijave koju je porezni obveznik dužan podnijeti ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svome prebivalištu ili uobičajenom boravištu. Nerezidenti podnose godišnju poreznu prijavu ispostavi područnog ureda Porezne uprave koja je mjesno nadležna prema sjedištu isplatitelja primitaka ili većeg dijela njegove imovine odnosno prema mjestu u kojem je pretežno obavljao djelatnost ili mjestu u kojemu su se koristila imovinska prava od kojih je ostvario dohodak. 

(2) Godišnja porezna prijava propisanog oblika i sadržaja, prema članku 42. stavku 2. Zakona, podnosi se do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu. 

(3) Rezidenti podnose godišnju poreznu prijavu za dohodak ostvaren u tuzemstvu i inozemstvu, a nerezidenti samo za dohodak ostvaren u tuzemstvu. 

3.2.2. Obvezno podnošenje godišnje porezne prijave

Članak 85.

(1) Godišnju poreznu prijavu obvezno podnosi porezni obveznik ako u poreznom razdoblju ostvari: 

1. dohodak od nesamostalnog rada iz članka 14. Zakona kod dva ili više poslodavaca, isplatitelja plaće i/ili mirovine istodobno u tijeku istog mjeseca poreznog razdoblja (članak 39. stavak 1. točka 1. Zakona), i/ili 

2. dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona i djelatnosti po osnovi kojih se dohodak utvrđuje i oporezuje na način propisan za samostalne djelatnosti prema člancima 19. do 24. Zakona (članak 39. stavak 1. točka 2. Zakona), i/ili 

3. dohodak iz članka 39. stavka 1. Zakona koji rezident ostvari izravno iz inozemstva i/ili dohodak iz članka 5. Zakona koji rezident ostvari izravno iz inozemstva pri čemu predujmovi poreza na dohodak od tog dohotka nisu u tuzemstvu plaćeni i/ili su u tuzemstvu plaćeni u iznosu manjem od iznosa koji bi se obračunao prema odredbama Zakona (članak 39. stavak 2. Zakona), i/ili 


4. dohodak iz članka 5. Zakona za koji je Porezna uprava zatražila da porezni obveznik naknadno plati porez na dohodak, koji je, prema odredbama Zakona, bio obvezan platiti (članak 39. stavak 3. Zakona), i/ili 

5. dohodak iz članka 5. Zakona ako poslodavac, isplatitelj primitka ili sam porezni obveznik nije obračunao, obustavio i uplatio predujam poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak na način propisan Zakonom (članak 39. stavak 4. Zakona) i ovim Pravilnikom. 

6. dohodak od nesamostalnog rada koji, prema posebnom zakonu, ostvare članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi koji su rezidenti. 

(2) Porezni obveznik koji je prema članku 39. Zakona i stavku 1. ovoga članka obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu, obvezan je u godišnjoj poreznoj prijavi iskazati dohodak za koji je obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu i dohodak od nesamostalnog rada iz članka 14. Zakona, osim dohotka od nesamostalnog rada koji ostvare rezidenti članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi, a koji sukladno posebnom zakonu ne podliježe oporezivanju i dohotka od nesamostalnog rada koji rezident ostvari izravno iz inozemstva, a koji Republika Hrvatska sukladno ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja izuzima od oporezivanja. Ako uz dohodak za koji je obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu i dohodak od nesamostalnog rada porezni obveznik iskaže i dohodak iz ostalih izvora iz članka 5. Zakona, obvezan je iskazati ukupno ostvareni dohodak u poreznom razdoblju, a prema članku 5. Zakona, osim dohotka iz članka 41. Zakona za koji je propisano da se godišnja porezna prijava ne može podnijeti i dohotka koji ne podliježe oporezivanju. 

(3) Obvezu podnošenja godišnje porezne prijave prema stavku 1. točki 3. ovoga članka imaju i rezidenti izaslani na rad u inozemstvo po nalogu tuzemnog poslodavca u inozemna društva za rad u tim društvima, ako u tuzemstvu nije plaćen predujam poreza na dohodak. 

(4) Iznimno od stavka 1. točke 1. ovoga članka, porezni obveznik iz članka 61. stavka 18. ovoga Pravilnika nije obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu za ostvarene primitke od nesamostalnog rada (mirovine) iz članka 14. stavka 2. Zakona i članka 12. stavka 1. ovoga Pravilnika kod dva ili više isplatitelja istodobno, uz uvjet da u poreznom razdoblju ne ostvari ukupni godišnji primitak po toj osnovi od svih isplatitelja u ukupnom iznosu većem od iznosa osobnog odbitka iz članka 36. stavka 1. i 2. Zakona, na koji ima pravo temeljem porezne kartice, te da pored mirovine iz članka 14. stavka 2. Zakona ne ostvaruje druge primitke od nesamostalnog rada iz članka 14. stavka 1. i 3. Zakona. 

(5) Iznimno od stavka 1. točke 1. i 3. ovoga članka, porezni obveznik koji ostvari dohodak izravno iz inozemstva, a koji Republika Hrvatska sukladno ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja izuzima od oporezivanja, nije obvezan po toj osnovi podnijeti godišnju poreznu prijavu niti je obvezan iskazati taj dohodak u godišnjoj poreznoj prijavi. Ako uz dohodak za koji je obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu i dohodak od nesamostalnog rada porezni obveznik iskaže i dohodak iz ostalih izvora iz članka 5. Zakona, obvezan je iskazati ukupno ostvareni dohodak u poreznom razdoblju, a prema članku 5. Zakona, uključujući i dohodak iz inozemstva koji bi bio oporeziv da Republika Hrvatska sukladno ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ne izuzima taj dohodak od oporezivanja, osim dohotka iz članka 41. Zakona za koji je propisano da se godišnja porezna prijava ne može podnijeti i dohotka koji ne podliježe oporezivanju.

3.2.3. Porezni obveznici koji nisu obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu

Članak 86.

(1) Godišnju poreznu prijavu nije obvezan podnijeti porezni obveznik ako u poreznom razdoblju ostvari dohodak iz članka 40. stavka 1. Zakona, a pod uvjetom da nije obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu prema članku 39. Zakona. 

(2) U skladu s člankom 40. stavkom 2. Zakona, porezni obveznik koji nije obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu, može istu podnijeti po osnovi ostvarenog dohotka radi ostvarivanja prava na: 

1. korištenje osobnog odbitka iz članka 36. i članka 54. Zakona, 

2. ravnomjerno godišnje oporezivanje odnosno godišnje izravnanje porezne osnovice, 

3. korištenje stvarno nastalih izdataka pri utvrđivanju dohotka od imovinskih prava prema članku 27. stavku 4. Zakona, 

4. korištenje neoporezivog iznosa dividende i udjela u dobiti iz članka 10. točke 19. Zakona, 

5. druga prava propisana zakonima. 

(3) Poreznim obveznicima iz stavka 1. ovoga članka, koji ostvaruju drugi dohodak iz članka 32. Zakona ili obavljaju samostalnu djelatnost umjetnika iz članka 18. stavka 2. točke 4. Zakona od koje se dohodak utvrđuje kao drugi dohodak prema članku 32. Zakona, ne mogu se u godišnjem obračunu poreza pri podnošenju godišnje porezne prijave priznati izdaci odnosno neoporezivi dio naknade u visini: 

1. 30% prema članku 32. stavku 5. Zakona, 

2. 25% neoporezivih primitaka umjetnika prema članku 46. stavku 5. ovoga Pravilnika i članku 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, 

ako nisu iskorišteni u tijeku poreznog razdoblja pri plaćanju predujma poreza na dohodak. 

(4) Izdaci odnosno neoporezivi dio naknade iz stavka 3. ovoga članka, mogu se priznati poreznim obveznicima u tijeku poreznog razdoblja pri isplati primitka i plaćanju predujma poreza na dohodak od drugog dohotka, pod uvjetima i na način propisan člankom 48. Zakona i člankom 75. ovoga Pravilnika. 

(5) Ako porezni obveznik podnese godišnju poreznu prijavu radi ostvarivanja prava iz stavka 2. ovoga članka, obvezan je u godišnjoj poreznoj prijavi iskazati ukupno ostvareni dohodak u poreznom razdoblju prema članku 5. ovoga Zakona, osim dohotka za koji je propisano da se godišnja porezna prijava ne može podnijeti u skladu s člankom 41. Zakona. 

3.2.4. Sadržaj godišnje porezne prijave

Članak 87.

(1) Godišnju poreznu prijavu obvezno podnose porezni obveznici iz članka 39. Zakona, a mogu je podnijeti porezni obveznici iz članka 40. Zakona. 

(2) Godišnja porezna prijava poreza na dohodak podnosi se na Obrascu DOH. Ako je porezno razdoblje, u skladu s člankom 7. Zakona, kraće od kalendarske godine, u Obrascu DOH navodi se porezno razdoblje od (dan i mjesec) do (dan i mjesec). 

3.2.4.1. Sadržaj godišnje porezne prijave – Obrazac DOH

Članak 88.

(1) Godišnja porezna prijava – Obrazac DOH sadrži: 

1. opće podatke o poreznom obvezniku i podatke o uzdržavanim članovima uže obitelji poreznog obveznika, 

2. podatke o uvećanju osobnog odbitka koji se priznaje po osnovi danih darovanja, 

3. podatke o dohotku i plaćenom predujmu poreza na dohodak i prirezu porezu na dohodak od: 

3.1. nesamostalnog rada iz članka 13. Zakona, 

3.2. samostalne djelatnosti iz članka 19. Zakona, 

3.3. imovine i imovinskih prava iz članka 27. Zakona, 

3.4. kapitala iz članka 30. Zakona, 

3.5. osiguranja iz članka 31. Zakona, 

3.6. drugih primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak iz članka 32. Zakona, 

4. podatke o inozemnom dohotku i uplaćenom inozemnom porezu, 

5. podatke o ukupnom dohotku i ukupno uplaćenom predujmu poreza i prireza, 

6. podatke o korištenim olakšicama, poticajima i oslobođenjima u poreznom razdoblju odnosno razdoblju za koje porezni obveznik podnosi godišnju poreznu prijavu, 

7. dio za ispis priloga uz godišnju poreznu prijavu, 

8. dio za napomene poreznog obveznika, 

9. prilog UPO na temelju kojega se utvrđuje godišnji porez i prirez i razlike, a koji porezni obveznici mogu, ali nisu obvezni sastavljati i dostavljati. 

(2) U godišnju poreznu prijavu – Obrazac DOH upisuju se: 

1. podaci o Područnom uredu i nadležnoj ispostavi Porezne uprave, 

2. pod 1. opći podaci o poreznom obvezniku: 

2.1. pod 1.1. ime i prezime i ime roditelja, 

2.2. pod 1.2. adresa prebivališta ili uobičajenog boravišta (mjesto, ulica i kućni broj), 

2.3. pod 1.3. osobni identifikacijski broj, 

2.4. pod 1.4. podatak o statusu umirovljenika i razdoblju umirovljenja u poreznom razdoblju, 

2.5. pod 1.5. podatak o prebivalištu na potpomognutim područjima i području Grada Vukovara kao P1 – potpomognuta područja jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti i za područje Grada Vukovara i P2 – potpomognuta područja jedinica lokalne samouprave razvrstanih u II. skupinu po stupnju razvijenosti, na kojima su propisane olakšice,

2.6. pod 1.6. podaci o promjenama prebivališta ili uobičajenog boravišta u tuzemstvu ili inozemstvu tijekom godine, a ako se radi o potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave i području Grada Vukovara na kojima su propisane olakšice i odgovarajuću oznaku tih područja (kao P1 i P2), 

2.7. pod 1.7. podaci o invalidnosti uključujući i podatke o invalidnosti hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata, promjene u svezi s invalidnosti, oznaka invalidnosti i to kao I za primjenu faktora osobnog odbitka iz članka 36. stavka 2. točke 3. Zakona ili kao I* za primjenu faktora osobnog odbitka iz članka 36. stavka 2. točke 4. Zakona te postotak invalidnosti utvrđen rješenjem ako se radi o hrvatskom ratnom vojnom invalidu iz Domovinskog rata, 

2.8. pod 1.8. broj računa otvoren kod banke i naziv te banke. Porezni obveznici obvezni su popuniti dio pod 1.8. koji se odnosi se na broj tekućeg ili žiroračuna koji je otvoren kod banke, ako po godišnjoj poreznoj prijavi žele iskoristiti pravo na povrat putem predujma više plaćenog poreza i prireza, 

2.9. pod 1.9. podaci o opunomoćeniku ili poreznom savjetniku – ime i prezime ili naziv, mjesto prebivališta ili uobičajenog boravišta odnosno sjedišta, adresa, te osobni identifikacijski broj, 

3. pod 2. podaci o uzdržavanim članovima uže obitelji – ime i prezime, srodstvo, osobni identifikacijski broj, podatak o prebivalištu i boravku na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave i području Grada Vukovara za koje su propisane olakšice, podatak o invalidnosti kao I ili I* i razdoblje korištenja osobnog odbitka tijekom godine te podatak o osobnom identifikacijskom broju fizičkih osoba s kojima porezni obveznik dijeli osobni odbitak, a i postotak podjele koji pripada tim fizičkim osobama, 

4. pod 3. podaci o uvećanju osobnog odbitka prema članku 36. stavcima od 10. do 12. Zakona i to za: 

4.1. pod 3.1. plaćene doprinose za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu, 

4.2. pod 3.2. dana darovanja, 

4.3. pod 3.3. ukupni iznos uvećanja osobnog odbitka iskazan pod 3.1. i 3.2., 

5. pod 4. podaci o dohotku po izvorima i uplaćenim predujmovima poreza i prireza u godišnjem iznosu u kunama i lipama, 

6. pod 4.1. podaci o dohotku od nesamostalnog rada (plaći i mirovini), 

7. pod 4.1.1. podaci o primicima od nesamostalnog rada (plaći) iz članka 14. stavka 1. Zakona i članka 14. stavka 3. Zakona i izdacima, odnosno uplaćenim obveznim doprinosima za mirovinsko osiguranje iz plaće, dohotku od nesamostalnog rada i uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza, prema podacima iz obrazaca IP. Pod 4.1.1. podatke o primicima od nesamostalnog rada (plaći) i propisanim izdacima (uplaćenim doprinosima za obvezno osiguranje prema posebnim propisima) te dohotku od nesamostalnog rada, iskazuju i porezni obveznici rezidenti koji su primitke od nesamostalnog rada ostvarili kao članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi, ako su u poreznom razdoblju za koje podnose poreznu prijavu iz toga dohotka, u skladu s posebnim zakonom, obvezni platiti porez na dohodak po toj osnovi. U tom slučaju u stupcu 3 iskazuju iznos primitka od nesamostalnog rada koji su po toj osnovi ostvarili u poreznom razdoblju, koji je prethodno umanjen za ukupni iznos pomorskog dodatka iz članka 13. stavak 2. točka 18. ovoga Pravilnika. Podatke o ostvarenom dohotku od nesamostalnog rada ne iskazuju članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi koji su rezidenti ako, u skladu s posebnim zakonom, nisu iz toga dohotka u poreznom razdoblju obvezni platiti porez na dohodak, 

8. pod 4.1.2. podaci o osobnom identifikacijskom broju isplatitelja i razdoblju ostvarivanja dohotka, primicima od mirovina, izdacima kojima se smatraju uplaćeni dodatni doprinosi za zdravstveno osiguranje iz mirovine, ostvarenom dohotku i uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza, prema obrascima IP i potvrdama isplatitelja, 

9. pod 4.1.3. podaci o ukupnom dohotku od nesamostalnog rada i ukupno uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza, 

10. pod 4.1.4. podaci o ostvarenom dohotku od nesamostalnog rada (plaće odnosno mirovine) na koji se ne plaća porez na dohodak razmjerno stupnju invalidnosti hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata. Iskazuju se podaci o stupnju invalidnosti, iznosu dohotka ili dijela dohotka od nesamostalnog rada na koji se ne plaća porez na dohodak razmjerno stupnju invalidnosti i udjelu tog dohotka od nesamostalnog rada (plaće i/ili mirovine) u sveukupnom dohotku, u postotku. Navedeni udio je osnova za utvrđivanje dijela ukupne godišnje obveze poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak koja se može umanjiti prema članku 53. stavku 1. Zakona. 

11. pod 4.2. podaci o dohotku od samostalne djelatnosti i uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza – »Dio SD«. Porezni obveznici obvezno upisuju svoj osobni identifikacijski broj. 

12. pod 4.2.1. podaci o ostvarenom dohotku/gubitku u tekućoj godini od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva i djelatnosti od koje se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalnu djelatnost prema člancima 19. do 24. Zakona, prije umanjenja dohotka ili uvećanja gubitka za olakšice iz članka 56. i članka 57. Zakona i to za obveznika pojedinca, podaci o umanjenju dohotka ili uvećanju gubitka pojedinca za olakšice iz članka 56. i članka 57. Zakona, podaci o ostvarenom dohotku/gubitku od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva i djelatnosti od koje se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalnu djelatnost prema članku 19. do 24. Zakona za obveznika supoduzetnika, podaci o gubitku u tekućoj godini ostvarenom od samostalne djelatnosti nakon propisanih umanjenja, podaci o dohotku od samostalne djelatnosti nakon propisanih umanjenja i podaci o uplaćenom predujmu poreza i prireza. Podaci se iskazuju prema priloženom izvatku (pregledu) iz poslovnih knjiga. Podatke pod 4.2.1. ne iskazuju porezni obveznici čiji se dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona paušalno oporezuje na način propisan člankom 44. Zakona, 

13. pod 4.2.2. podatak o iznosu prenesenog gubitka za koji se umanjuje dohodak iz tekuće godine, 

14. pod 4.2.3. podatak o ukupnom dohotku od samostalne djelatnosti kao razlika između 4.2.1. i 4.2.2. i uplaćenom predujmu poreza i prireza, 

15. pod 4.2.4. podaci o iznosima za dodatno umanjenje dohotka ili uvećanje gubitka pojedinca od samostalne djelatnosti, i to: 

15.1. pod 4.2.4. r.br. 1. za plaće novozaposlenih osoba, 

15.2. pod 4.2.4. r.br. 2. za državne potpore za naukovanje za obrtnička zanimanja prema posebnim propisima, 

15.3. pod 4.2.4. r.br. 3. za iznos državne potpore za obrazovanje i izobrazbu prema posebnim propisima, 

15.4. pod 4.2.4. r.br. 4. za izdatke za istraživanje i razvoj, 

15.5. pod ukupno 4.2.4. ukupni iznos za dodatno umanjenje dohotka ili uvećanje gubitka, 

16. pod 4.2.5. podaci o prenesenom gubitku prema godinama njegovog nastanka, umanjenju gubitka u tekućoj godini, iznosu gubitka u tekućoj godini i gubitku za prijenos, 

17. pod 4.2.6. podaci o dohotku od samostalne djelatnosti ostvarenom na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave i području Grada Vukovara za koji su propisane olakšice iz članka 55. Zakona. Iskazuje se iznos dohotka ostvaren na tim područjima umanjen za dodatna umanjenja iz članka 56. i članka 57. Zakona korištena na tim područjima i umanjen za možebitni preneseni gubitak ostvaren na tim područjima u prethodnim poreznim razdobljima. Izračunava se udio iskazanog dohotka u sveukupnom dohotku, u postotku. Navedeni udio je osnova za utvrđivanje dijela ukupne godišnje obveze poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak koja se može umanjiti prema članku 55. Zakona. 

18. pod 4.3. podaci o ostvarenim primicima od imovine i imovinskih prava, ostvarenom dohotku i ukupno uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza, prema pregledu primitaka i izdataka, potvrdama isplatitelja i rješenju. Podatke pod 4.3. ne iskazuju porezni obveznici čiji se dohodak od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova paušalno oporezuje na način propisan člankom 44. Zakona ili se dohodak po toj osnovi utvrđuje na način propisan za samostalne djelatnosti te se popunjavaju podaci pod 4.2., 

19. pod 4.4. podaci o dohotku od kapitala – osobnom identifikacijskom broju isplatitelja, primitku odnosno dohotku od kapitala i uplaćenom porezu na dohodak i prirezu, 

20. pod 4.4.1. podaci o ostvarenim primicima od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu, o neoporezivom iznosu prema članku 10. točki 19. Zakona, ostvarenom oporezivom dohotku i uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza, prema potvrdama isplatitelja, 

21. pod 4.4.2. podaci o ostvarenim primicima odnosno dohotku od kamata i uplaćenom predujmu poreza i prireza prema potvrdama isplatitelja,  

22. pod 4.4.3. podaci o primicima odnosno dohotku od izuzimanja članova trgovačkih društava te izuzimanja fizičkih osoba koje po osnovi samostalne djelatnosti utvrđuju dobit i uplaćenom predujmu poreza i prireza, prema potvrdama isplatitelja, 

23. pod 4.4.4. podaci o ostvarenim primicima odnosno dohotku po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica trgovačkih društava i uplaćenom predujmu poreza i prireza, prema potvrdama isplatitelja, 

24. pod 4.4.5. podaci o ukupnom dohotku od kapitala i ukupno uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza, 

25. pod 4.5. podaci o dohotku od osiguranja – osobnom identifikacijskom broju isplatitelja, primicima odnosno dohotku od osiguranja, i uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza, prema potvrdama isplatitelja, 

26. pod 4.6. podaci o drugom dohotku – ostvarenim primicima po osnovi kojih se utvrđuje drugi dohodak prema članku 32. Zakona, i to prema izvorima dohotka, izdacima koji se priznaju u Zakonom propisanom postotku od ostvarenih primitaka, izdacima po osnovi uplaćenih doprinosa za obvezna osiguranja iz primitaka po posebnim propisima,  ostvarenom dohotku i uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza, prema potvrdama isplatitelja,  

27. pod 4.7. podaci o dohotku kojeg je rezident ostvario u poreznom razdoblju u inozemstvu (bez obzira može li taj dohodak Republika Hrvatska oporezivati ili ne), inozemnom porezu i predujmu poreza plaćenog u tuzemstvu. Mogućnost oporezivanja odnosno primjene odgovarajuće porezne stope, primjenu metode uračunavanja ili izuzimanja s progresijom, utvrđuje nadležna ispostava Porezne uprave na temelju iskazanih podataka o primitku koji je izvor ostvarenog dohotka iz članka 5. Zakona, u skladu s ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i međunarodnim ugovorima. Iskazuju se podaci o izvoru dohotka sukladno članku 5. Zakona, državi u kojoj je ostvaren, iznosu inozemnog dohotka (umanjenom za uplaćene obvezne doprinose), iznosu uplaćenog inozemnog poreza i uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak u tuzemstvu. Podaci se popunjavaju prema potvrdama inozemnih isplatitelja, inozemnih poreznih tijela i propisanim evidencijama i izvješćima samog poreznog obveznika, 

28. pod 5. podaci o sveukupnom iskazanom dohotku i uplaćenom predujmu poreza i prireza u poreznom razdoblju (kalendarskoj godini) za koje je godišnja porezna prijava podnesena, 

29. pod 6. podaci o iskorištenim olakšicama, oslobođenjima i poticajima te određenim izdacima: 

29.1. pod 6. r.br. 1. iznos primljenih iznosa koji se ne smatraju primicima od obavljanja samostalne djelatnosti umjetnika od kojih se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalnu djelatnost iz članka 17. do 24. Zakona (članak 20. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva i članak 24. stavak 2. ovoga Pravilnika), 

29.2. pod 6. r.br. 2. iznos neoporezivih primitaka od obavljanja samostalne djelatnosti umjetnika od kojih se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalnu djelatnost iz članka 17. do 24. Zakona ili se utvrđuje drugi dohodak (članak 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva i članak 46. stavak 6. ovoga Pravilnika) za umjetničko djelo, 

29.3. pod 6. r.br. 3. iznos porezno priznatih izdataka reprezentacije (članak 22. stavak 1. točka 1. Zakona),

29.4. pod 6. r.br. 4. iznos razlike uvećanoga osobnog odbitka prema članku 54. Zakona u odnosu na osobni odbitak prema članku 36. stavcima 1. i 2. Zakona, 

29.5. pod 6. r.br. 5. iznos manje uplaćenog poreza i prireza iz primitaka od nesamostalnog rada koje su ostvarili hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata (članak 53. stavak 1. Zakona), 

29.6. pod 6. r.br. 6. iznos za koji je umanjen porez na dohodak ostvaren od samostalnih djelatnosti na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave i području Grada Vukovara za koje su propisane olakšice (članak 55. Zakona). 

30. pod 7. popis priloženih isprava, 

31. pod 8. napomene poreznog obveznika. 

(3) Godišnju poreznu prijavu – Obrazac DOH s popunjenim podacima pod 1. (opći podaci) i pod 6. o iskorištenim olakšicama, oslobođenjima i poticajima te određenim izdacima, sastavljaju i Poreznoj upravi dostavljaju i oni porezni obveznici koji su u porezom razdoblju iskoristili propisane olakšice i oslobođenja iz stavka 2. točke 29. ovoga članka. 

(4) Porezni obveznik, opunomoćenik ili porezni savjetnik svojeručno potpisuje obrazac godišnje porezne prijave. 

(5) Svi novčani podaci u poreznoj prijavi popunjavaju se u kunama i lipama. 

(6) »Prijava poreza na dohodak za –––––– godinu« – Obrazac DOH, sastavni je dio ovoga Pravilnika. 

3.2.4.2. Prilozi uz godišnju poreznu prijavu – Obrazac DOH

Članak 89.

(1) Godišnjoj poreznoj prijavi – Obrascu DOH treba priložiti sljedeće isprave: 

1. za dohodak od nesamostalnog rada iz članka 13. Zakona koji je u poreznom razdoblju ostvario član posade broda u međunarodnoj plovidbi koji je rezident, Potvrdu o danima u međunarodnoj plovidbi – Obrazac DPOM, Evidenciju o primicima od nesamostalnog rada – Obrazac EPOM i propisane isprave iz članka 81.a stavka 8. točke 4. ovoga Pravilnika, 

2. za dohodak od samostalne djelatnosti obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva i dohodak koji se utvrđuje kao dohodak od samostalne djelatnosti: 

2.1. izvadak iz poslovnih knjiga s podacima o ukupnim primicima i ukupnim izdacima, pri čemu se posebno iskazuju podaci o iznosu otpisa, te porezno priznatim izdacima reprezentacije, a i podatak o broju zaposlenih sa stanjem na dan 31. prosinca, sve ako izvadak nije priložen uz prijavu o zajedničkom dohotku, 

2.2. popis dugotrajne imovine, ako nije priložen uz prijavu o zajedničkom dohotku, 

2.3. ugovore i isprave o otuđenju radnje, poduzeća ili njihovih dijelova, za poreznog obveznika pojedinca, 

2.4. isprave o udjelu u zajedničkom dohotku, ako se već ne nalaze u nadležnoj ispostavi Porezne uprave,

3. za dohodak od imovinskih prava iz članka 27. stavaka 1. i 4. Zakona, pregled poslovnih primitaka i izdataka,  

4. za dohodak koji su fizičke osobe ostvarile obavljanjem umjetničke i kulturne djelatnosti koja se oporezuje kao djelatnost slobodnog zanimanja, preslike naloga ili ugovora o primljenim iznosima u novcu ili u drugim dobrima koja se prema odredbama članka 20. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva i članka 24. stavka 2. ovoga Pravilnika ne oporezuju, temeljem kojih su korištene porezne olakšice, 

5. za neoporezivi dio primitka za isporučeno umjetničko djelo od kojih se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalnu djelatnost iz članaka 19. do 24. Zakona (članak 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva i članak 46. stavak 5. ovoga Pravilnika), potvrde nadležne strukovne umjetničke udruge ili ovlaštene agencije o umjetničkom djelu, temeljem kojih su korištene porezne olakšice, 

6. za priznavanje dijela osobnog odbitka po osnovi danih darovanja prema članku 36. stavku 12. Zakona, preslike naloga o doznaci u novcu i ugovora o danim darovanjima u drugim dobrima i uslugama, 

7. za priznavanje dijela osobnog odbitka po osnovi doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje plaćenih u tuzemstvu prema članku 36. stavcima 10. i 11. Zakona, preslike naloga o uplati doprinosa, 

8. za inozemni dohodak rezidenata dokaz o ostvarenom dohotku i plaćenom porezu u inozemstvu te isprave iz kojih je vidljiv datum isplate primitka. 

(2) Ako bračni drug, djeca i drugi uzdržavani članovi uže obitelji rezidenta imaju prebivalište ili uobičajeno boravište u inozemstvu, tada se uvjeti za korištenje osobnog odbitka moraju dokazati potvrdama mjerodavnih tijela u inozemstvu. Ove potvrde moraju sadržavati sljedeće: 

1. osobne podatke o bračnom drugu, djeci i uzdržavanim članovima uže obitelji, uz naznaku stupnja srodstva, 

2. podatke o primicima uzdržavanih osoba iz točke 1. ovoga stavka, na osnovi kojih se može utvrditi mogu li se smatrati uzdržavanima, 

3. rješenja o možebitnoj invalidnosti članova uže obitelji. 

XVI. OSTALE OBVEZE U POSTUPKU OPOREZIVANJA

1. Isplate u gotovu novcu

Članak 90.

(1) Tijela državne uprave i sudbene vlasti te druga državna tijela i službe jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, zavodi, neprofitne organizacije, poduzetnici – pravne i fizičke osobe obavljaju isplate primitaka koji se smatraju dohotkom obveznicima poreza na dohodak te primitaka koji se u skladu s člankom 9. Zakona ne smatraju dohotkom, odnosno na koje se u skladu s člankom 10. Zakona ne plaća porez na dohodak fizičkim osobama, na njihov žiroračun kod banke odnosno nerezidentima na njihov račun. 


(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka navedena tijela, organizacije odnosno osobe mogu obveznicima poreza na dohodak, odnosno fizičkim osobama na ostale račune kod banke prema posebnim propisima, a osobito na tekući račun i štednu knjižicu, isplatiti:

1. primitke po osnovi nesamostalnog rada iz članka 14. Zakona,

2. primitke od kapitala iz članka 30. Zakona,

3. primitke od osiguranja iz članka 31. Zakona,

4. primitke koji se u skladu s člankom 9. Zakona ne smatraju dohotkom, osim primitaka po osnovi darovanja za zdravstvene potrebe iz stavka 1. točke 7. toga članka,

5. primitke na koje se u skladu s člankom 10. Zakona ne plaća porez na dohodak.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka navedena tijela, organizacije odnosno osobe mogu obveznicima poreza na dohodak, odnosno fizičkim osobama isplatu izvršiti i u gotovu novcu i to za:

1. mirovine iz članka 14. stavka 2. Zakona,

2. nagrade nerezidentima iz članka 32. stavka 5. točke 3. Zakona i članka 44. stavka 15. ovoga Pravilnika, za sudjelovanje na sportskim, umjetničkim i drugim natjecanjima u Republici Hrvatskoj, ako se do završetka natjecanja ne zna koji od natjecatelja ostvaruje pravo na novčanu nagradu,

3. primitke koje ostvaruju djeca do navršene punoljetnosti, odnosno do završetka redovnog školovanja, od obavljanja sezonskih poslova (sezonski poslovi u poljoprivredi, branje i skupljanje plodova i bilja, poslovi prodaje poljoprivrednih proizvoda, šumskih proizvoda, osvježavajućih napitaka, ledenih slastica, dnevnog tiska, ulaznica i slično, poslovi popisivanja, anketiranja, očitanja brojila i slično, amatersko sudjelovanje u radu kulturno umjetničkih društava i slični poslovi), uz uvjet da ovi primici kod jednog isplatitelja ne prelaze 11.000,00 kuna godišnje,

4. primitke koji se u skladu s člankom 9. Zakona ne smatraju dohotkom, osim:

4.1. primitaka po osnovi otuđenja financijske imovine iz stavka 1. točke 3. toga članka,

4.2. primitaka po osnovi darovanja za zdravstvene potrebe iz stavka 1. točke 7. toga članka i

4.3. naknada za otkup sekundarnih sirovina i otpada koje se smatraju osobnom imovinom,

5. primitke na koje se u skladu s člankom 10. Zakona ne plaća porez na dohodak, osim:

5.1. primitaka učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga po posebnim propisima,

5.2. stipendija učenicima i studentima koje se isplaćuju za vrijeme njihova redovnog školovanja, a koje se do propisanog iznosa ne smatraju drugim dohotkom te stipendija koje služe za pokriće troškova iz članka 45. stavka 1. točke 7. ovoga Pravilnika, osim troškova školarine koji se isplaćuju na račun visokog učilišta,

5.3. sportskih stipendija, nagrada za sportska ostvarenja i naknada sportašima amaterima prema posebnim propisima, do propisanih iznosa,

5.4. primitaka od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu do ukupno 12.000,00 kuna godišnje,

6. naknade za rad u svezi s izborom čije je održavanje propisano posebnim zakonom, ako se isplaćuju do 1.600,00 kuna po održanom izboru,

7. naknade za rad sezonskom radniku u poljoprivredi.

(4) Za potrebe Zakona i ovoga Pravilnika, isplatama u gotovu novcu smatra se izravna predaja gotova novca (novčanica i kovanica) i sve druge isplate obavljene izravno odnosno mimo računa poreznih obveznika kod banke.

(5) Iznimno od stavka 3. ovoga članka svi primici koji se poreznim obveznicima, odnosno fizičkim osobama isplaćuju iz proračuna, obvezno se isplaćuju na račun kod banke.

2. Prijava u registar poreznih obveznika – Obrazac RPO

Članak 91.

(1) Prijava radi upisa u registar poreznih obveznika – Obrazac RPO podnosi se za dohodak iz članka 62. stavka 2. Zakona, uključivo i za dohodak od nesamostalnog rada koji ostvaruju članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi u vlasništvu domaćeg ili stranog brodara. 

(2) Prijava iz stavka 1. ovoga članka sadržava: 

1. podatak o ispostavi Porezne uprave nadležnoj za poreznog obveznika, 

2. osobne podatke poreznog obveznika – ime i prezime, ime roditelja, osobni identifikacijski broj, mjesto prebivališta ili uobičajenog boravišta i adresu, 

3. razloge upisa u registar odnosno brisanja iz registra poreznih obveznika, 

4. podatke o opunomoćeniku – ime i prezime ili naziv, osobni identifikacijski broj, mjesto sjedišta, prebivališta ili uobičajenog boravišta i adresu, 

5. napomene poreznog obveznika, 

6. potpis poreznog obveznika ili opunomoćenika. 

(3) Uz podatke iz stavka 2. ovoga članka porezni obveznici s dohotkom od samostalne djelatnosti (obrt, slobodna zanimanja, poljoprivreda i šumarstvo) i drugih djelatnosti koje se oporezuju kao obrtnička djelatnost obvezni su u prilogu dati i ove podatke: 

1. o djelatnosti – naziv i vrsta djelatnosti, šifra djelatnosti, adresa obavljanja djelatnosti, nadnevak početka odnosno prestanka obavljanja djelatnosti, 

2. o osobama s kojima zajednički ostvaruju dohodak – imena i prezimena, osobni identifikacijski brojevi, adrese prebivališta ili uobičajenog boravišta, nadležna ispostava Porezne uprave i udjeli u ostvarivanju zajedničkog dohotka, 

3. o predviđenom iznosu dohotka u godini u kojoj su počeli ostvarivati dohodak, 

4. o predviđenom broju radnika u tekućoj godini, 

5. o poslovnim jedinicama – naziv i adresa poslovnih jedinica (radnji, obrta i drugih oblika samostalne djelatnosti), nadležna ispostava Porezne uprave, naziv i šifra djelatnosti, 

6. o osobi/tvrtki koja vodi poslovne knjige – ime i prezime odnosno naziv tvrtke, mjesto prebivališta ili uobičajenog boravišta, odnosno sjedišta, ulica i kućni broj i osobni identifikacijski broj, odnosno osobni identifikacijski broj društva. 

(4) Uz podatke iz stavka 3. ovoga članka porezni obveznici koji ostvaruju dohodak od imovine i imovinskih prava, osim dohotka od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova na koji se plaća porez u paušalnom iznosu, obvezni su u prilogu dati i podatke: 

1. o izvoru odnosno vrsti dohotka, adresi ostvarivanja dohotka, nadnevku početka i prestanka ostvarivanja dohotka, 

2. o osobama s kojima zajednički ostvaruju dohodak – imena i prezimena, osobni identifikacijski brojevi, adrese prebivališta ili uobičajenog boravišta, nadležne ispostave Porezne uprave i udjeli u dohotku. 

(5) Porezni obveznik koji počinje obavljati djelatnost iznajmljivanja pokretnina kao što su skuteri, brodice, daske za jedrenje, sandoline, pedaline, suncobrani, ležaljke i druga slična sredstva ili sadržaji, obvezan je prijavi u registar poreznih obveznika priložiti i preslik koncesijskog odobrenja odnosno preslik rješenja nadležnog tijela za obavljanje djelatnosti, izdanih prema posebnim propisima. Porezni obveznik obvezan je u roku od osam (8) dana dostaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu/ uobičajenom boravištu i svaku izmjenu izdanog koncesijskog odobrenja ili rješenja za obavljanje djelatnosti. 

(6) Porezni obveznici koji ostvaruju dohodak te primitke na koje se ne plaća porez na dohodak i druge primitke koji se u smislu Zakona i ovoga Pravilnika ne smatraju dohotkom iz inozemstva obvezni su podnijeti prijavu radi upisa u registar poreznih obveznika – Obrazac RPO, neovisno o tome da li Hrvatska prema međunarodnim ugovorima ima pravo oporezivanja tog dohotka ili ne. Prijavi su obvezni priložiti vjerodostojne isprave o ostvarenom dohotku, odnosno primitku.

(7) »Prijava u registar poreznih obveznika«– Obrazac RPO, Prilog A i B, sastavni je dio ovoga Pravilnika. 

3. Vođenje evidencije o osobnoj imovini

Članak 92.

(1) Porezna uprava dužna je prema odredbama članka 63. Zakona tijekom poreznog razdoblja prikupljati podatke o oporezivim i neoporezivim primicima fizičkih osoba (obveznika poreza na dohodak) i uspoređivati ih s podacima o nabavljenoj osobnoj imovini i drugim izdacima tih osoba te obavljati sve druge potrebne radnje. 

(2) Za svrhe iz stavka 1. ovoga članka Porezna uprava koristi se podacima kojima raspolaže, podacima koje priopći porezni obveznik i podacima iz drugih izvora te ustrojava i vodi evidenciju potrebnu za utvrđivanje pravilnosti iskazivanja i podmirivanja poreznih obveza. 

(3) Evidencija o osobnoj imovini poreznih obveznika i drugih fizičkih osoba sadrži podatke o imovini tih osoba u tuzemstvu i u inozemstvu, a osobito: 

1. o zemljištima (građevinskim i poljoprivrednim) s podacima o broju, pojedinačnoj površini, lokaciji i vremenu nabave, 

2. o građevinama s podacima o broju, pojedinačnoj površini, lokaciji, namjeni i vremenu nabave odnosno izgradnje, 

3. o vozilima s podacima o vrsti, broju i vremenu nabave, 

4. o plovilima s podacima o vrsti, broju i vremenu nabave, 

5. o zrakoplovima s podacima o vrsti, broju i vremenu nabave, 

6. o iznosu gotovine u domaćoj i stranoj valuti iznad 100.000,00 kuna, 

7. o stanju novčanih sredstava na osobnim računima ili štednim knjižicama (oročenih ili po viđenju) iznad 100.000,00 kuna, 

8. o vrijednosnim papirima s podacima o vrsti, broju, načinu i vremenu stjecanja, 

9. o pravima na temelju životnih i dobrovoljnih mirovinskih osiguranja s podacima o vrsti, trenutku kada su ugovorena i visini uplaćenih premija osiguranja, 

10. o potraživanjima svih vrsta i ostaloj imovini i pravima. 

(4) Evidencija o osobnoj imovini ne sadrži podatke o dugotrajnoj imovini fizičkih osoba koja je upisana u Popis dugotrajne imovine za samostalnu djelatnost iz članka 18. Zakona, odnosno za djelatnost koja se na zahtjev poreznog obveznika ili na temelju Zakona oporezuje kao samostalna djelatnost. 

XVII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 93.

(1) Godišnji porez na dohodak i prirez porezu na dohodak za 2005. godinu utvrđuje se prema odredbama Zakona i ovoga Pravilnika. 

(2) Za izvještajni mjesec prosinac 2004. i za izvještajni mjesec siječanj 2005. podaci o primicima od nesamostalnog rada, obračunanom porezu i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja popunjavaju se i dostavljaju Poreznoj upravi na Obrascu ID propisanom člankom 19. Pravilnika o porezu na dohodak (»Narodne novine«, broj 140/03, 188/03, 198/03 i 169/04). 

(3) Obrazac IP iz članka 65. ovoga Pravilnika u svezi s člankom 45. stavkom 3. Zakona i člankom 61. stavkom 10. ovoga Pravilnika primjenjuju se od prvog dana mjeseca nakon stupanja na snagu ovoga Pravilnika. 

(4) Evidencije iz članka 25. stavka 3. ovoga Pravilnika, Obrazac TO iz članka 37. ovoga Pravilnika i Obrazac DNR iz članka 64. ovoga Pravilnika primjenjuju se od 1. siječnja 2006. godine. 

(5) Do 31. prosinca 2005. godine primjenjuju se Obrazac DNR i Obrazac TO iz članaka 20. i 38. ranije važećeg Pravilnika o porezu na dohodak (»Narodne novine«, broj 140/03, 188/03, 198/03 i 169/04). 

(6) Prava i obveze propisana člankom 128. Pomorskog zakonika i ovim Pravilnikom, a koja se odnose na utvrđivanje i oporezivanje dohotka od nesamostalnog rada što ga ostvaruju porezni obveznici rezidenti radom kao članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi, primjenjuju se i u postupku podnošenja godišnje porezne prijave za 2008. godinu. Članovima posade broda u međunarodnoj plovidbi se u razdoblje duže od 183 dana ne uračunavaju dani po osnovama iz članka 128. stavak 2. Pomorskog zakonika iz poreznih razdoblja koja su prethodila 2008. godini. 

Članak 94.

Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o porezu na dohodak (»Narodne novine«, broj 1/05 i 14/05). 

Članak 95.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«. 

OBRASCI

Obrazac JOPPD

JOPPD

Obrazac M

Obrazac M

Obrazac ID

Obrazac DNR

Obrazac IP

Obrazac PK

Kartica poreza na dohodak od nesamostalnog rada

Obrazac KPI

Obrazac DI

Obrazac KPR

Obrazac TO

Obrazac IDD

Obrazac IDD-1

Obrazac ID-1

Obrazac POTVRDA

Obrazac PREMIJE OSIGURANJA