NN 10/2017, Pravilnik o porezu na dohodak
MINISTARSTVO
FINANCIJA
289
Na temelju članka 9. stavka 2., članka 17. stavka 9., članka 25. stavka 7.,
članka 26. stavka 6., članka 27. stavka 2., članka 34. stavka 6., članka 37. stavka
7., članka 39. stavka 9., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 2., članka
50. stavka 3., članka 53. stavka 7., članka 54. stavka 12., članka 57. stavka
5., članka 58. stavka 10., članka 62. stavka 7., članka 63. stavka 2., članka
70. stavka 21., članka 71. stavka 2., članka 74. stavka 2., članka 79. stavka
8., članka 81. stavka 7., članka 85. stavka 6., članka 86. stavka 2., članka
87. stavka 6., članka 89. stavka 10. Zakona o porezu na dohodak (»Narodne
novine«, broj 115/16) i članka 253. Zakona o doprinosima (»Narodne novine«, br.
84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14, 143/14 i 115/16)
donosim
PRAVILNIK O POREZU NA DOHODAK
DIO PRVI
TEMELJNE ODREDBE
POGLAVLJE I.
OPĆA ODREDBA
Članak 1.
Ovim se Pravilnikom podrobnije razrađuje provedba Zakona o porezu na
dohodak (dalje u tekstu: Zakon) i način izvješćivanja o doprinosima za obvezna
osiguranja prema Zakonu o doprinosima.
POGLAVLJE II.
POREZNI OBVEZNIK
Članak 2.
(1) Porezni obveznik – nasljednik iz članka 2. stavka 3. Zakona ima obvezu
u ime i za račun ostavitelja podmiriti dospjele obveze do vrijednosti
naslijeđene imovine, može podnijeti njegovu godišnju poreznu prijavu ili
pokrenuti poseban postupak utvrđivanja poreza na dohodak i ispuniti druge
Zakonom propisane obveze. Ako nasljednik ne podnese poreznu prijavu
ostavitelja, koju je ostavitelj sukladno odredbama Zakona bio dužan dostaviti,
dohodak ostavitelja utvrđuje Porezna uprava procjenom.
(2) Predujam poreza koji se plaća po odbitku stjecatelji oporezivog
primitka izravno od fizičkih osoba koje ne obavljaju samostalnu djelatnost iz
članka 29. Zakona uplaćuju u roku od 30 dana od dana naplate primitka.
(3) Obveznik poreza na dohodak može istodobno biti i obveznik poreza na
dobit ako obavlja djelatnost koja podliježe oporezivanju prema zakonu kojim se
uređuje porez na dobit. U tom slučaju obveze plaćanja poreza na dohodak i
poreza na dobit postoje neovisno jedna o drugoj.
Promjena statusa rezidenta i nerezidenta
Članak 3.
Ako porezni obveznik tijekom poreznog razdoblja promijeni status rezidenta
u nerezidenta i obratno, nastaju dva odvojena razdoblja utvrđivanja poreza na
dohodak. Za oba razdoblja podnosi se jedna godišnja porezna prijava ili se
provodi jedinstveni poseban postupak utvrđivanja poreza na dohodak na način
propisan Zakonom i ovim Pravilnikom.
POGLAVLJE III.
PRIMICI KOJI SE NE SMATRAJU DOHOTKOM
Članak 4.
(1) Prema članku 8. stavku 1. točki 3. Zakona, nagrade koje isplaćuju
jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ne smatraju se dohotkom ako
su propisane statutom tih jedinica odnosno općim aktima tih jedinica donesenima
na temelju odredbi statuta kojim se te nagrade mogu ustanoviti i isplatiti i
ako su sredstva za te namjene planirana u proračunima jedinica lokalne i
područne (regionalne) samouprave.
(2) U skladu s člankom 8. stavkom 1. točkom 4. Zakona, dohodak se ne
utvrđuje po osnovi primitaka koje fizičke osobe ostvaruju darovanjima u novcu i
dobrima dobivenima od pravnih i fizičkih osoba za zdravstvene potrebe, pod
propisanim uvjetima i do visine stvarno nastalih izdataka za tu namjenu. Od tih
primitaka ne utvrđuje se dohodak pod uvjetom da:
– zdravstvene potrebe koje se financiraju danim darovanjima nisu plaćene iz
osnovnog, dopunskog, dodatnog ili privatnoga zdravstvenog osiguranja niti na
teret sredstava fizičke osobe
– su novčana sredstva (darovanja) isplaćena na žiroračun fizičke osobe
primatelja darovanja ili zdravstvene ustanove u tuzemstvu ili u inozemstvu za
te svrhe te
– davatelj i primatelj darovanja o navedenim darovanjima i njihovu
korištenju posjeduju vjerodostojne isprave (potvrde o primitku dobara, isprave
o izvršenoj doznaci na žiroračun primatelja, račune za izvršene zdravstvene
usluge i drugo).
Ako primljena darovanja nisu u cijelosti ili dijelom utrošena za
zdravstvene potrebe primatelja, neutrošena novčana sredstva ili vrijednost
darovanja smatraju se oporezivim primitkom.
Davatelj darovanja obvezan je voditi evidenciju o danim darovanjima,
neovisno u kojem obliku, koja osobito sadrži sljedeće podatke: nadnevak isplate
odnosno davanja, ime i prezime primatelja darovanja te njegov OIB, način
isplate (na žiroračun primatelja dara ili zdravstvene ustanove ili u dobrima) i
iznos koji se daruje.
(3) Primici iz članka 8. stavaka 2. i 3. Zakona koji su u svezi s
ostvarivanjem dohotka iz članka 5. Zakona, smatraju se oporezivim dohotkom.
Primici iz članka 8. stavka 2. točke 1. Zakona smatraju se dohotkom, ako su u
svezi s ostvarivanjem dohotka iz članka 5. Zakona i ako se ne isplaćuju po
posebnim propisima. Primici po osnovi potpora zbog uništenja i oštećenja
imovine zbog elementarnih nepogoda iz članka 8. stavka 2. točke 1. podtočke e)
Zakona koje poslodavac i isplatitelj primitaka od nesamostalnog rada isplaćuje
radniku i osobi koja kod njega ostvaruje primitke od nesamostalnog rada iz
članka 21. Zakona, smatraju se primicima od kojih se utvrđuje dohodak od
nesamostalnog rada prema članku 20. Zakona.
(4) Nasljedstva iz članka 8. stavka 2. točke 3. Zakona, a u svezi sa
stavkom 4. toga članka, ne smatraju se primicima iz kojih se utvrđuje dohodak
ako se isplaćuju iz neoporezivih izvora dohotka, iz primitaka koji se ne
smatraju dohotkom odnosno ako je za života ostavitelja iz navedenih primitaka
plaćen porez na dohodak.
(5) Darovi iz članka 8. stavka 2. točke 3. Zakona ne smatraju se primicima
od kojih se utvrđuje dohodak ako su darovatelj i daroprimatelj fizičke osobe
koje ne obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 29. Zakona i ako se darovi
daju iz primitaka od kojih je plaćen porez na dohodak ili iz primitaka koji se
ne smatraju dohotkom.
(6) Porez na dohodak ne plaća se na manjkove na imovini iz članka 7. stavka
1. točke 5. Zakona o porezu na dobit iznad visine utvrđene odlukom Hrvatske
gospodarske komore ili Hrvatske obrtničke komore, u smislu poreza na dodanu
vrijednost, ako je odluku da se ne tereti odgovorna osoba donio upravni odbor,
nadzorni odbor ili skupština trgovačkog društva, a zbog nepostojanja objektivne
mogućnosti utvrđivanja osobne odgovornosti radnika, člana društva ili druge
fizičke osobe.
POGLAVLJE IV.
PRIMICI NA KOJE SE NE PLAĆA POREZ NA DOHODAK
Članak 5.
(1) Ako ukupni primici iz članka 9. stavka 1. točke 6. Zakona umanjeni za
naknadu za posredovanje u korist posrednika godišnje ne prelaze propisani iznos
iz članka 6. stavka 1. r.br. 2. ovoga Pravilnika, isti se smatraju primicima
koji ne podliježu obvezi utvrđivanja dohotka i obračunu i uplati predujma
poreza na dohodak.
(2) Naknada štete iz članka 9. stavka 1. točke 7. Zakona koja je određena u
jednokratnom iznosu i zbog nemogućnosti jednokratne isplate se isplaćuje u
obrocima, a najviše do 12 obroka u poreznom razdoblju u kojem je donesena
sudska odluka ili postignuta nagodba u tijeku sudskog postupka ili u idućem
poreznom razdoblju nakon što je donesena sudska odluka ili postignuta nagodba u
tijeku sudskog postupka, ne smatra se primitkom na koji se plaća porez na
dohodak.
(3) Naknada štete iz članka 9. stavka 1. točke 7. Zakona koja je određena u
jednokratnom iznosu, a isplaćuje se u više od 12 obroka smatra se primitkom od
kojeg se utvrđuje oporezivi dohodak ovisno o izvoru dohotka u visini razlike
naknade štete iznad 12 obroka. Navedeno se odnosi i ako se naknada štete
određena u jednokratnom iznosu isplaćuje u najviše do 12 obroka u poreznim
razdobljima nakon poreznog razdoblja i idućega poreznog razdoblja u kojem je
donesena sudska odluka ili postignuta nagodba u tijeku sudskog postupka.
Naknada štete određena u iznosu koji će se isplaćivati u točno utvrđenim
obrocima za ograničeno ili neograničeno razdoblje (primjerice mjesečno) smatra
se oporezivim primitkom od kojeg se plaća porez na dohodak u skladu sa Zakonom,
a ovisno o izvoru dohotka. Ako se naknada štete temeljem sudske odluke, nagodbe
u tijeku sudskog spora, nagodbe sklopljene s nadležnim državnim odvjetništvom u
postupcima za mirno rješenje spora i/ili nagodbe postignute u postupku mirenja
u individualnim radnim sporovima prema zakonu kojim se uređuje mirenje
isplaćuje u točno utvrđenim obrocima, a na temelju prijašnjeg radnog odnosa,
smatra se primitkom od kojeg se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada iz
članka 20. Zakona.
(4) Djetetom iz članka 9. stavka 1. točke 13. Zakona smatra se i dijete
predškolske dobi.
(5) Porez na dohodak ne plaća se na stipendije iz članka 9. stavka 1. točke
14. Zakona do iznosa propisanih člankom 6. stavkom 1. r.br. 4. i 5. ovoga
Pravilnika. Ako stipendiju učeniku ili studentu u poreznom razdoblju isplaćuju
dva ili više isplatitelja, neoporezivi iznos stipendije utvrđuje se od ukupnog
iznosa stipendije svih isplatitelja. U navedenom slučaju učenik ili student
čiji ukupan iznos isplaćenih stipendija prelazi propisani neoporezivi iznos,
obvezan je isplatitelju prije isplate stipendije dostaviti vjerodostojne
isprave (preslike) ili pisanu izjavu o isplaćenim primicima po toj osnovi kod
drugih isplatitelja. Ako učenik ili student ostvaruje stipendiju samo od jednog
isplatitelja, obvezan je tom isplatitelju dati pisanu izjavu da ne prima
stipendije i od drugih isplatitelja.
(6) Isplata stipendije iz članka 9. stavka 1. točke 15. Zakona ne
isključuje pravo na neoporezivi iznos stipendije iz članka 9. stavka 1. točke
14. Zakona, a uz propisane uvjete.
(7) Na stipendije studenata na poslijediplomskim studijima, u skladu s
člankom 9. stavkom 1. točkom 23. Zakona primjenjuju se odredbe stavaka 5. i 6.
ovoga članka.
(8) Na primitke iz članka 9. stavka 1. točke 23. Zakona koji se isplaćuju
poslijediplomantima, poslijedoktorandima, istraživačima i znanstvenicima prema
članku 9. stavku 1. točki 15. Zakona, na odgovarajući način, se primjenjuju
stavci 5. i 6. ovoga članka.
(9) Športske stipendije koje se, prema posebnim propisima, isplaćuju
športašima za njihovo športsko usavršavanje smatraju se primitkom na koji se ne
plaća porez na dohodak do iznosa propisanog člankom 6. stavkom 1. r.br. 6.
ovoga Pravilnika. Športske stipendije i stipendije iz članka 9. stavka 1.
točaka 14. i 15. Zakona međusobno se ne isključuju u svrhu priznavanja
neoporezivog iznosa. Ako športske stipendije športašu u poreznom razdoblju
isplaćuju dva ili više isplatitelja, postupa se na način iz stavka 5. ovoga
članka.
(10) Porez na dohodak ne plaća se na nagrade za športska ostvarenja
športaša i naknade športašima amaterima prema posebnim propisima iz članka 9.
stavka 1. točki 17. Zakona, a do propisanih iznosa iz članka 6. stavka 1. r.br.
7. i 8. ovoga Pravilnika. Ako nagrade za športska ostvarenja športaša i naknade
športašima amaterima isplaćuju u poreznom razdoblju dva ili više isplatitelja,
postupa se na način iz stavka 5. ovoga članka.
(11) Porez na dohodak se ne plaća na premije dobrovoljnoga mirovinskog
osiguranja iz članka 9. stavka 1. točke 18. Zakona koje poslodavac uplaćuje na
svoj teret u korist radnika.
(12) Porez na dohodak ne plaća se, u skladu s člankom 9. stavkom 1. točkom
21. Zakona, na ukupni iznos primitaka koji se kao bespovratna sredstva fizičkim
osobama isplaćuju, odnosno dodjeljuju za provedbu aktivnosti mobilnosti u
okviru programa i fondova Europske unije, a u svrhe obrazovanja i stručnog
usavršavanja za pokriće izdataka prijevoznih troškova, prehrane i smještaja te
za realizaciju projektnih aktivnosti koje prijavljuju fizičke osobe (izdaci za
najam prostora, osiguranje, opremu i materijale i drugo), a u skladu s
financijskom uredbom Europske komisije, pod uvjetom da su osigurane
vjerodostojne isprave sukladno propisima Europske komisije (ugovor, završno
izvješće, račun i drugo). Iznos do kojeg se mogu neoporezivo isplatiti ti
primici utvrđuju tijela akreditirana u skladu s pravilima Europske komisije u
Republici Hrvatskoj putem kojih se isplaćuju ti primici, na temelju propisa ili
sporazuma s Europskom komisijom te na temelju izvršenih analiza kojima se
utvrđuje visina tih primitaka.
(13) Neoporezivim primicima iz članka 9. stavka 1. točke 23. Zakona, za
pokriće troškova školovanja, usavršavanja i znanstvenih istraživanja, smatraju
se primici za pokriće izdataka propisanih stavkom 12. ovoga članka neovisno da
li navedene primitke isplaćuje poslodavac ili drugi isplatitelj te ako se ti
primici ne ostvaruju u okvirima provedbe aktivnosti mobilnosti te pod uvjetom
da se ne smatraju izvorom dohotka iz članka 5. Zakona. Neoporezivi iznosi
primitaka za pokriće troškova priznaju se najviše u visini propisanih u skladu
s posebnim propisima prema kojima se programi provode te na temelju
vjerodostojnih isprava (ugovor, izvješće, račun i drugo).
(14) U smislu Zakona i ovoga Pravilnika, poslijediplomantima,
poslijedoktorandima, istraživačima i znanstvenicima smatraju se osobe kako je
to uređeno posebnim propisom.
Neoporezivi iznosi stipendija, nagrada i naknada fizičkih osoba koje
ostvaruju drugi dohodak
Članak 6.
(1) Oporezivim primicima fizičkih osoba koje ostvaruju drugi dohodak iz
članka 39. Zakona ne smatraju se iznosi što ih isplaćuju isplatitelji do
propisanih iznosa izračunatih primjenom propisanih koeficijenata na osnovicu
osobnog odbitka iz članka 14. stavka 1. Zakona (dalje u tekstu: osnovica
osobnog odbitka) i to ukupno do:
R.br. |
Primici na koje se do propisanog
iznosa ne plaća porez na dohodak |
Koeficijent |
Iznos u kn |
1 |
2 |
3 |
4 |
1. |
Nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja (članak 9.
stavak 1. točka 4. Zakona) |
0,7 |
do 1.750,00 mjesečno |
2. |
Primici po posebnim
propisima učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i
studentskih udruga (članak 9. stavak 1. točka 6. Zakona) |
6,0 |
do 15.000,00 godišnje |
3. |
Potpora djetetu za školovanje do 15. godine života odnosno do završetka
osnovnoškolskog obrazovanja (članak 9. stavak 1. točka 13. Zakona) |
0,7 |
do 1.750,00 mjesečno |
4. |
Stipendije učenicima i studentima za redovno školovanje u tuzemstvu i
inozemstvu na srednjim, višim i visokim školama te fakultetima (članak 9.
stavak 1. točka 14. Zakona) |
0,7 |
do 1.750,00 mjesečno |
5. |
Stipendije studenata na sveučilištima u tuzemstvu i inozemstvu koje se
dodjeljuju studentima za izvrsna postignuća u znanju i u ocjenama na
sveučilištima, a koji su za dodjelu stipendija izabrani na javnim natječajima
kojima mogu pristupiti svi studenti pod jednakim uvjetima (članak 9. stavak
1. točka 14. Zakona) |
1,6 |
do 4.000,00 mjesečno |
6. |
Športske stipendije koje se prema posebnim propisima isplaćuju športašima
za njihovo športsko usavršavanje (članak 9. stavak 1. točka 16. Zakona) |
0,7 |
do 1.750,00 mjesečno |
7. |
Nagrade za športska ostvarenja (članak 9. stavak 1. točka 17. Zakona) |
8,0 |
do 20.000,00 godišnje |
8. |
Naknade koje se isplaćuju športašima amaterima prema posebnim propisima
(članak 9. stavak 1. točka 17. Zakona) |
0,7 |
do 1.750,00 mjesečno |
(2) Poreznom obvezniku – studentu može se priznati neoporezivi dio
stipendije iz stavka 1. r.br. 5. ovoga članka Pravilnika do visine 4.000,00
kuna mjesečno po osnovi samo jedne dodijeljene stipendije. Porezno priznati
neoporezivi dio stipendija iz stavka 1. r.br. 4. i 5. ovoga članka međusobno se
isključuju.
(3) Oporezivim primicima ne smatraju se stipendije iz članka 9. stavka 1.
točke 19. Zakona za redovno školovanje na visokim učilištima u tuzemstvu i
inozemstvu, a koje služe za pokriće stvarnih troškova školovanja (školarine,
prijevoza, smještaja, obveznog zdravstvenog osiguranja za korištenje
zdravstvene zaštite u inozemstvu prema posebnim propisima, prehrane, knjiga i
ostalo), koje se dodjeljuju studentima koji su za dodjelu stipendija izabrani
na javnim natječajima kojima mogu pristupiti svi studenti pod jednakim
uvjetima.
(4) U slučajevima ostvarivanja stipendija i primitaka iz članka 9. stavka
1. točke 23. Zakona, primjenjuje se stavak 3. ovoga članka.
(5) Ako se u tijeku jednoga mjeseca poreznog razdoblja isplaćuju primici iz
stavka 1. r.br . 1., i/ili r.br. 3. i/ili r.br. 4. i/ili r.br. 5. i/ili r.br.
6. i/ili r.br. 7. i/ili r.br. 8. ovoga članka za više mjeseci istog ili
prethodnog poreznog razdoblja, propisani neoporezivi iznosi priznaju se u
ukupnom iznosu kumulativno za broj mjeseci za koje je nagrada, stipendija,
športska stipendija ili naknada trebala biti isplaćena. Isplatitelji su obvezni
u svojim evidencijama osigurati podatke o isplaćenim primicima i to po osnovi
svih navedenih isplata koje obavljaju, a ako se primici isplaćuju kod dva ili
više isplatitelja, porezni obveznik obvezan je isplatitelju prije isplate
dostaviti vjerodostojne isprave o ostvarenim primicima kod drugih isplatitelja.
(6) Oporezivim primicima ne smatraju se naknade iz članka 7. stavka 2.
r.br. 13. i/ili r.br. 19. i/ili r.br. 20. i/ili r.br. 21. i/ili r.br. 22. i/ili
r.br. 23. i/ili r.br. 24. i/ili r.br. 26. i/ili r.br. 27. i/ili r.br. 28. i/ili
r.br. 29. i/ili r.br. 30. i/ili r.br. 31. ovoga Pravilnika što ih isplatitelji
isplaćuju osobama koje se nakon završenog školovanja nalaze na obveznom
praktičnom radu, na dobrovoljnoj praksi ili na stručnom osposobljavanju za rad
bez zasnivanja radnog odnosa.
(7) U skladu s člankom 9. stavkom 1. točkom 11. Zakona oporezivim primicima
ne smatraju se naknade iz članka 7. stavka 2. r.br. 19. – 22., 26. – 28. te 31.
isplaćene po osnovi službenih putovanja. Primici po osnovi naknada za službena
putovanja odnose se na službena putovanja za potrebe tih organizacija.
(8) Iznimno od stavka 7. ovoga članka, oporezivim primicima ne smatraju se
naknade iz članka 7. stavka 2. r.br. 27. i 28. koje isplatitelji – neprofitne
organizacije isplaćuju fizičkim osobama koje za te organizacije obavljaju
poslove iz njihovog djelokruga odnosno za njihove potrebe i uz naknadu, a pod
uvjetom da računi o obavljenim uslugama prijevoza i noćenja glase na
isplatitelja – neprofitnu organizaciju.
(9) Iznos stipendije iz članka 9. stavka 1. točke 19. Zakona koji nije
iskorišten za pokriće stvarnih troškova školovanja smatra se oporezivim
primitkom od kojeg se utvrđuje drugi dohodak.
Neoporezive naknade, potpore, nagrade i drugi primici koji se ne smatraju
dohotkom od nesamostalnog rada
Članak 7.
(1) U skladu s odredbama članka 21. stavka 1. točke 1. podtočke b) Zakona
primici po osnovi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina smatraju se
primicima od nesamostalnog rada ako prelaze iznose iz stavka 2. ovoga članka.
Svi drugi primici koji nisu navedeni u stavku 2. ovoga članka smatraju se oporezivim
primicima po osnovi nesamostalnog rada u ukupno isplaćenom iznosu.
(2) U skladu s odredbama članka 9. stavka 1. točke 9. Zakona, oporezivim
primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se iznosi što ih poslodavac
ili isplatitelj plaće isplaćuje svojim radnicima, i to:
R.br. |
Opis |
Koeficijent |
Iznos |
1 |
2 |
3 |
4 |
1. |
Potpore zbog invalidnosti radnika |
1,00 |
do 2.500,00 kuna godišnje |
2. |
Potpore za slučaj smrti radnika |
3,00 |
do 7.500,00 kuna, osim jednokratnih potpora iz članka 8. stavka 2. točke
8. Zakona koje poslodavci isplaćuju djeci radnika, a koje se smatraju
neoporezivim primicima u ukupnom iznosu |
3. |
Jednokratne potpore u slučaju smrti člana uže obitelji radnika (bračnog
druga, roditelja, roditelja bračnog druga, djece, drugih predaka i potomaka u
izravnoj liniji, posvojene i udomljene djece i djece na skrbi te punoljetne
osobe kojoj je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu) |
1,2 |
do 3.000,00 kuna |
4. |
Potpore zbog neprekidnog bolovanja radnika dužeg od 90 dana. Razdoblje
bolovanja duže od 90 dana ne mora se odnositi na jednu kalendarsku godinu |
1,0 |
do 2.500,00 kuna godišnje |
5. |
Prigodne nagrade (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.) |
1,0 |
do 2.500,00 kuna godišnje |
6. |
Nagrade radnicima za navršenih 10 godina radnog staža |
0,6 |
do 1.500,00 kuna |
7. |
Nagrade radnicima za navršenih 15 godina radnog staža |
0,8 |
do 2.000,00 kuna |
8. |
Nagrade radnicima za navršenih 20 godina radnog staža |
1,0 |
do 2.500,00 kuna |
9. |
Nagrade radnicima za navršenih 25 godina radnog staža |
1,2 |
do 3.000,00 kuna |
10. |
Nagrade radnicima za navršenih 30 godina radnog staža |
1,4 |
do 3.500,00 kuna |
11. |
Nagrade radnicima za navršenih 35 godina radnog staža |
1,6 |
do 4.000,00 kuna |
12. |
Nagrade radnicima za navršenih 40 godina radnog staža i svakih narednih 5
godina radnog staža |
2,0 |
do 5.000,00 kuna |
13. |
Naknade za odvojeni život od obitelji |
0,7 |
do 1.750,00 kuna mjesečno |
14. |
Otpremnine prilikom odlaska u mirovinu |
3,2 |
do 8.000,00 kuna |
15. |
Otpremnine zbog poslovno uvjetovanih otkaza i osobno uvjetovanih otkaza, prema
zakonu kojim se uređuje radni odnos |
2,6 |
do visine 6.500,00 kuna za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca |
16. |
Otpremnine zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti |
3,2 |
do visine 8.000,00 kuna za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca |
17. |
Potpora djetetu za školovanje do 15. godine života odnosno do završetka
osnovnoškolskog obrazovanja |
0,7 |
do 1.750,00 mjesečno |
18. |
Dar djetetu do 15 godina starosti (koje je do dana 31. prosinca tekuće godine
navršilo 15 godina starosti) |
do 600,00 kuna godišnje |
|
19. |
Dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 12 sati
dnevno i dnevnica za rad na terenu u tuzemstvu |
do 170,00 kuna |
|
20. |
Dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 8 sati, a
manje od 12 sati dnevno |
do 85,00 kuna |
|
21. |
Dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo koje traje više od 12 sati
dnevno i dnevnica za rad na terenu u inozemstvu |
do iznosa utvrđenih propisima o izdacima za službena putovanja za
korisnike državnog proračuna |
|
22. |
Dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo koje traje više od 8 sati, a
manje od 12 sati dnevno |
do 50% iznosa utvrđenih propisima o izdacima za službena putovanja za
korisnike državnog proračuna |
|
23. |
Pomorski dodatak |
do 250,00 kuna dnevno |
|
24. |
Pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe |
do 400,00 kuna dnevno |
|
25. |
Potpore za novorođenče |
u visini jedne proračunske osnovice prema posebnom propisu |
|
26. |
Dnevnice za službena putovanja per diem koje se radnicima isplaćuju iz
proračuna Europske unije radi obavljanja poslova njihovih radnih mjesta, a u
svezi s djelatnosti poslodavca |
u ukupnom iznosu |
|
27. |
Naknade prijevoznih troškova na službenom putovanju |
u visini stvarnih izdataka |
|
28. |
Naknade troškova noćenja na službenom putovanju |
u visini stvarnih izdataka |
|
29. |
Naknade troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim javnim prijevozom |
u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne
prijevozne karte odnosno do visine cijene mjesečne odnosno pojedinačne
prijevozne karte. Ako na određenom području odnosno udaljenosti nema
organiziranog prijevoza, naknada troškova prijevoza na posao i s posla
utvrđuje se u visini cijene prijevoza koja je utvrđena na približno jednakim
udaljenostima na kojima je organiziran prijevoz odnosno do visine cijene
prijevoza koja je utvrđena na približno jednakim udaljenostima na kojima je
organiziran prijevoz. |
|
30. |
Naknade troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim
prijevozom |
u visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne
karte odnosno do visine cijene mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte.
Ako radnik mora sa stanice međumjesnog javnog prijevoza koristiti i mjesni
prijevoz, stvarni izdaci utvrđuju se u visini troškova mjesnog i međumjesnoga
javnoga prijevoza odnosno do visine stvarnih izdataka utvrđenih u visini
troškova mjesnog i međumjesnoga javnoga prijevoza. |
|
31. |
Naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe |
do 2,00 kune po prijeđenom kilometru |
(3) Iznosi iz stavka 2. od r.br. 1. – 17. ovoga članka izračunati su
primjenom propisanih koeficijenata na osnovicu osobnog odbitka.
(4) Ako se prigodna nagrada iz stavka 2. r.br. 5. ovoga članka isplaćuje
radniku koji radi istovremeno kod dva ili više poslodavaca u poreznom razdoblju
za koje se prigodna nagrada isplaćuje i/ili je tijekom poreznog razdoblja imao
zasnovan radni odnos kod dva ili više poslodavaca, ali ne istodobno, radnik je
obvezan prije isplate prigodne nagrade svakom poslodavcu podnijeti pisanu
izjavu u kojoj će navesti je li kod drugog i/ili bivšeg poslodavca ostvario
isplatu prigodne nagrade za to porezno razdoblje, u kojem iznosu i je li po toj
osnovi obračunan i uplaćen predujam poreza na dohodak. U slučaju da je prigodna
nagrada već isplaćena u poreznom razdoblju, neoporezivo se može isplatiti samo
razlika do propisanog iznosa iz stavka 2. r.br. 5. ovoga članka.
(5) U smislu provedbe stavka 2. r.br. 15. i 16. ovoga članka, radom kod
istog poslodavca smatra se i razdoblje rada kod prethodnog poslodavca ako se
prema odredbama Zakona kojim se uređuje radni odnos, na novog poslodavca
prenose ugovori o radu radnika koji rade u poduzeću ili dijelu poduzeća koje se
statusnom promjenom ili pravnim poslom prenosi na novog poslodavca. Navedena odredba
se na odgovarajući način primjenjuje i na ustanove i druge pravne osobe.
(6) Otpremnina iz stavka 2. r.br. 15. ovoga članka može se isplatiti i
radniku kojemu je radni odnos prestao sporazumom poslodavca i radnika na
prijedlog poslodavca, pod uvjetom da je radnik bio obuhvaćen u višak radnika
sukladno odredbi članka 127. Zakona o radu.
(7) Dnevnica iz stavka 2. r.br. 19., 20., 21. i 22. ovoga članka može se
isplaćivati za službena putovanja ili za rad na terenu, u tuzemstvu ili
inozemstvu.
(8) Službenim putovanjem u tuzemstvu, u smislu Zakona i ovoga Pravilnika
smatra se putovanje do 30 dana neprekidno, radi obavljanja u nalogu za službeno
putovanje određenih poslova njegova radnog mjesta, a u svezi s djelatnosti
poslodavca.
(9) Radom na terenu u tuzemstvu smatra se boravak radnika izvan mjesta
svojega prebivališta ili uobičajenog boravišta radi poslova koje obavlja izvan
sjedišta poslodavca ili sjedišta izdvojene poslovne jedinice poslodavca i kada
poslodavac obavlja takvu vrstu djelatnosti koja je po svojoj prirodi vezana za
rad na terenu (mjesto rada se razlikuje od mjesta sjedišta poslodavca ili
njegove poslovne jedinice i mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta
radnika, pri čemu je mjesto rada udaljeno od tih mjesta najmanje 30
kilometara). Radom na terenu smatra se i sudjelovanje radnika u
razvojno-istraživačkim transferima znanja čiji je cilj osmišljavanje i
unaprjeđivanje proizvoda i poslovnih rješenja vezanih uz djelatnost poslodavca,
kao i verifikacija, integracija i implementacija poslovnih rješenja koji su
proizvod poslodavca, te ako su ti poslovi u opisu radnog mjesta radnika.
(10) Dnevnice za službena putovanja u zemlji i inozemstvu jesu naknade za
pokriće izdataka prehrane, pića i prijevoza u mjestu u koje je radnik upućen na
službeno putovanje i to iz mjesta u kojemu je mjesto rada ili iz mjesta
prebivališta/uobičajenog boravišta radnika koji se upućuje na službeno
putovanje u drugo mjesto (osim u mjesto u kojemu ima prebivalište ili
uobičajeno boravište), a udaljenosti najmanje 30 kilometara. Ako je na
službenom putovanju, na teret poslodavca, osiguran jedan obrok (ručak ili
večera) neoporezivi iznos dnevnice iz stavka 2. r.br. 19. i/ili r.br. 20. i/ili
r.br. 21. i/ili r.br. 22. ovoga članka koji se isplaćuje u novcu umanjuje se za
30% odnosno za 60% ako su osigurana dva obroka (ručak i večera).
(11) Dnevnice za rad na terenu u zemlji i inozemstvu jesu naknade na ime
pokrića troškova prehrane i drugih troškova radnika na terenu u zemlji, osim
troškova smještaja koji se podmiruju na teret poslodavca i ne smatraju se
dohotkom radnika. Dnevnica za rad na terenu se može isplatiti i u slučaju kada
ne postoji potreba za noćenjem radnika na terenu ako su zadovoljeni ostali
uvjeti propisani ovim Pravilnikom.
(12) Pod službenim putovanjem u inozemstvo u smislu Zakona i ovoga
Pravilnika smatra se službeno putovanje do 30 dana neprekidno iz Republike
Hrvatske u stranu državu i obratno te putovanje iz jedne strane države u drugu
i iz jednog mjesta u drugo mjesto na teritoriju strane države.
(13) Izdatak za smještaj na službenom putovanju obračunava se u visini
primljenog računa za noćenje.
(14) Pod smještajem u smislu stavka 13. ovoga članka, ne smatra se smještaj
za dnevni odmor. Iznimno, neoporezivi izdatak za dnevni odmor članova posade zrakoplova
pri obavljanju službenoga putovanja obračunava se na temelju hotelskoga računa,
ako je vrijeme zadržavanja u zračnoj luci između dvaju letova u tijeku 24 sata,
duže od četiri sata. Neoporezivi izdatak za dnevni odmor obračunava se i za
izdatak za dnevni odmor vozača u cestovnom prometu, u slučaju odmora prema
posebnom propisu.
(15) Za službeno putovanje članova posade zrakoplova u inozemstvo koje
ukupno traje manje od osam sati, računajući vrijeme od sata polaska zrakoplova
iz posljednje zračne luke u Republici Hrvatskoj do sata povratka u prvu zračnu
luku u Republici Hrvatskoj, neoporezivo se može isplatiti inozemna dnevnica
umanjena za 70%.
(16) Inozemna dnevnica određena za stranu državu u koju se službeno putuje
obračunava se od sata prelaska granice Republike Hrvatske, a dnevnice određene
za stranu državu iz koje se dolazi, do sata prelaska granice Republike
Hrvatske. Ako se za službeno putovanje u inozemstvo koristi zrakoplov, inozemna
dnevnica se obračunava od sata polaska zrakoplova iz posljednje zračne luke u
Republici Hrvatskoj do sata povratka zrakoplova u prvu zračnu luku u Republici
Hrvatskoj. Ako se za službeno putovanje u inozemstvo koristi brod, dnevnica se
obračunava od sata polaska broda iz posljednjeg pristaništa u Republici Hrvatskoj
do sata povratka broda u prvo pristanište u Republici Hrvatskoj. Ako se
službeno putuje u više zemalja, u odlasku se obračunava dnevnica utvrđena za
stranu država u kojoj se počinje službeno putovanje, a u povratku dnevnica
utvrđena za stranu državu u kojoj je službeno putovanje završeno. Za svako
zadržavanje odnosno proputovanje kroz stranu državu koje traje duže od 12 sati
obračunava se dnevnica za tu stranu državu.
(17) Izdaci za pribavljanje putničkih isprava, cijepljenje i liječničke
preglede, u svezi sa službenim putovanjem u inozemstvo, ako navedene troškove
ne plaća obvezno zdravstveno osiguranje, obračunavaju se i priznaju u stvarnim
iznosima.
(18) Ako se jedan službeni put odnosi na put u tuzemstvo i inozemstvo, prvo
se utvrđuje pravo na inozemnu dnevnicu, a nakon toga pravo na tuzemnu dnevnicu,
uzimajući u obzir ukupan broj dana/sati provedenih na službenom putu.
(19) Pomorski dodatak iz stavka 2. r. br. 23. ovoga članka primjenjuje se
za:
1. pomorce članove posade brodova koji plove nacionalnom plovidbom, u
skladu s posebnim propisima
2. pomorce članove posade brodova koji plove na brodovima u međunarodnom
linijskom pomorskom prometu koji obavljaju prijevoz između hrvatskih i stranih
luka unutar granica Jadranskog mora
3. ribare članove posade ribarskih plovila koji plove u ribolovnom moru
Republike Hrvatske, u skladu s posebnim propisima.
(20) Pomorski dodatak iz stavka 2. r.br. 24. ovoga članka primjenjuje se za
pomorce članove posade brodova koji plove u međunarodnoj plovidbi, bez obzira
na državnu pripadnost broda, a na temelju obračuna pomorskog dodatka koji
prilažu uz prijavu poreza na dohodak za porezno razdoblje. Brod u međunarodnoj
plovidbi je, u skladu s posebnim zakonom, brod koji plovi iz Republike Hrvatske
u stranu luku i obrnuto ili između stranih luka ili plovi na otvorenom moru ili
u teritorijalnim vodama stranih država radi pružanja usluga vezanih uz
djelatnosti na pučini kao što su istraživanje i iskorištavanje energenata i
slično.
(21) Naknada za odvojeni život od obitelji iz stavka 2. r.br. 13. ovoga
članka isplaćuje se radniku za vrijeme provedeno na radu u mjestu sjedišta
poslodavca ili njegove izdvojene poslovne jedinice, ako je mjesto rada
različito od mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta tog radnika.
Obitelji se smatra bračni drug, djeca, posvojenik, udomljeno dijete i štićenik,
ako su prijavljeni na istoj adresi stanovanja kao i porezni obveznik.
(22) Oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se
naknade iz stavka 2. r.br. 19. – 22. te r.br. 27. – 31. ovoga članka osim
dnevnica za rad na terenu koje tuzemni isplatitelj isplaćuje fizičkim osobama
iz članka 21. stavka 1. točke 3. Zakona izaslanima na rad u Republiku Hrvatsku
po nalogu inozemnog poslodavca i to u svezi s obavljanjem djelatnosti tuzemnog
poslodavca.
(23) Oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se
naknade iz stavka 2. ovoga članka koje se isplaćuju članovima predstavničkih i
izvršnih tijela državne vlasti te jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave iz članka 21. stavka 1. točke 4. Zakona.
(24) Oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se
naknade iz stavka 2. ovoga članka koje se isplaćuju prema članku 21. stavku 1.
točki 5. Zakona osobama koje pružaju njegu i pomoć hrvatskim ratnim vojnim
invalidima iz Domovinskog rata I. skupine.
(25) Oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se ni
dnevnice za službena putovanja per diem u ukupnom iznosu iz stavka 2. r.br. 26.
ovoga članka, koje se radnicima isplaćuju iz proračuna Europske unije radi
obavljanja poslova njihovih radnih mjesta, a u svezi s djelatnosti poslodavca.
(26) Oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se
troškovi prijevoza prigodom upućivanja radnika na i povratka s obrazovanja i
izobrazbe iz članka 22. stavka 1. točke 5. Zakona, ako se obrazovanje i
izobrazba obavlja izvan mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika i
to do visine cijene karata sredstvima javnog prijevoza i troškovi smještaja do
visine stvarnih izdataka, a u slučajevima seminara i savjetovanja i dnevnice
i/ili naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe do visine i
pod uvjetima propisanim ovim Pravilnikom.
(27) Primici iz stavka 2. r.br. 19. – 22., r.br. 26. – 28. te r.br. 31.
ovoga članka, članka 5. stavaka 12. i 13. i članka 6. stavaka 7. i 8. ovoga
Pravilnika koji se odnose na izdatke za prijevozne troškove, prehranu i
smještaj, međusobno se isključuju.
(28) Naknade iz stavka 2. ovoga članka koje se odnose na dnevnice za
službeno putovanje u tuzemstvu i/ili inozemstvu, dnevnice za rad na terenu
i/ili naknada za odvojeni život i/ili pomorske dodatke međusobno se isključuju.
(29) Iznos dnevne naknade za odvojeni život jest neoporezivi mjesečni iznos
naknade za odvojeni život podijeljen s brojem ukupnih dana za mjesec za koji se
naknada isplaćuje.
(30) Dnevnica za rad na terenu u inozemstvu isplaćuje se radniku izaslanom
na rad odnosno raspoređenom na rad u inozemstvo po osnovi radnog odnosa
zasnovanog s poslodavcem u Republici Hrvatskoj, a ne odnosi se na ustupljene
radnike.
(31) Naknade troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim
prijevozom i/ili naknade stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne odnosno
pojedinačne prijevozne karte mjesnim javnim prijevozom ne odnose se na isplate
radnicima koji cijeli mjesec nisu radili odnosno koji su cijeli mjesec proveli
na bolovanju ili plaćenom odnosno neplaćenom dopustu u skladu s posebnim
propisima.
(32) Troškovi korištenja privatnog automobila u službene svrhe iz stavka 2.
r.br. 31. ovoga članka u mjestu rada i/ili do 30 kilometara od mjesta rada
(locco vožnja) priznaju se temeljem evidencije o korištenju privatnog
automobila u službene svrhe koja naročito sadrži slijedeće: opće podatke o
poslodavcu i radniku (naziv, ime i prezime, OIB), marka automobila, registarska
oznaka vozila, početno i završno stanje brojila – kilometar/sata, relacija i
svrha puta te račune za stvarno nastale troškove vezane uz korištenje
automobila (računi za parkiranje i slično).
Članak 8.
(1) Isplate iz članka 7. ovoga Pravilnika priznaju se na temelju
vjerodostojnih isprava (računa, obračuna, odluka, potvrda o cijeni karata i
drugog).
(2) Izdaci za službena putovanja iz članka 7. ovoga Pravilnika (dnevnice,
naknade prijevoznih troškova, naknade korištenja privatnog automobila u
službene svrhe, troškovi noćenja, i drugo) obračunavaju se na temelju urednog i
vjerodostojnog putnog naloga i priloženih isprava kojima se dokazuju izdaci i
drugi podaci navedeni na putnom nalogu. Neovisno u kojem obliku se izdaje,
putni nalog kao vjerodostojna isprava sadrži osobito slijedeće podatke:
nadnevak izdavanja, ime i prezime osobe koja se upućuje na službeno putovanje,
mjesto u koje osoba putuje, svrha putovanja, vrijeme trajanja putovanja,
vrijeme kretanja na put, podatke o prijevoznom sredstvu kojim se putuje (ako se
putuje automobilom potrebno je navesti marku i registarsku oznaku automobila,
početno i završno stanje brojila – kilometar/sat), vrijeme povratka s puta,
potpis ovlaštene osobe, obračun troškova, likvidaciju obračuna te izvješće s
puta. Uz putni nalog obvezno se prilažu isprave kojima se dokazuju nastali
izdaci i to osobito: računi za cestarine, računi za parking, putne karate ili u
iznimnim i opravdanim slučajevima preslike putnih karata, računi za smještaj i
drugo, bez obzira na način podmirenja izdataka.
(3) Radi priznavanja neoporezivih iznosa naknada troškova prijevoza iz
članka 7. stavka 2. r.br. 29. i 30. i stavka 26. ovoga Pravilnika odnosno
dokazivanja stvarnih odnosno nastalih izdataka, vjerodostojnom ispravom smatraju
se i javno objavljeni odnosno dostupni cjenici ovlaštenih prijevoznika koje su
poslodavci radi priznavanja neoporezivih iznosa obvezni osigurati i čuvati u
svojim službenim evidencijama odnosno uz putni nalog.
(4) U slučaju iz članka 7. stavka 26. ovoga Pravilnika, ako radnik ne
posjeduje izvornu prijevoznu karatu radi priznavanja izdatka do visine cijene
karte javnog prijevoza, osim cjenika iz stavka 3. ovoga članka, potrebno je
osigurati i podatke o prijevoznom sredstvu kojim je radnik putovao na način
propisan člankom 7. stavkom 32. ovoga Pravilnika. Ako više radnika putuje istim
osobnim (privatnim) automobilom izdatak se može priznati samo jednom radniku.
POGLAVLJE V.
EVIDENCIJE
Evidencija o isplaćenim stipendijama
Članak 9.
(1) Isplatitelji stipendija iz članka 9. stavka 1. točke 19. Zakona obvezni
su voditi evidenciju o dodijeljenim stipendijama iz članka 6. stavka 3. ovoga
Pravilnika za pojedinu akademsku godinu, koja sadrži podatke o:
1. isplatitelju stipendije:
– naziv
– osobni identifikacijski broj i
– adresa sjedišta isplatitelja stipendije
2. primatelju stipendije
– ime i prezime
– osobni identifikacijski broj
– adresa prebivališta/uobičajenog boravišta primatelja stipendije
3. nazivu i adresi visokog učilišta kojeg primatelj stipendije pohađa
4. iznosu stipendije
5. troškovima koji su pokriveni stipendijom, a osobito:
– vrsta troškova koji se pokrivaju stipendijom
– iznos posebno za svaku vrstu troška
– neiskorišteni iznos stipendije.
(2) Pravo na neoporezivu isplatu stipendije isplatitelji dokazuju
vjerodostojnim ispravama (potvrdama o uplati školarine i smještaja, računima za
prijevozne troškove, potvrdama o upisu na visoko učilište, potvrdama o statusu
redovnog studenta i drugim ispravama).
(3) Isplatitelji stipendija iz članka 9. stavka 1. točke 19. Zakona obvezni
su voditi evidencije iz stavka 1. ovoga članka na Obrascu ST – »Evidencija o
isplaćenim stipendijama za akademsku godinu«. Obrazac ST dostavlja se Poreznoj
upravi na njezin zahtjev. Osim podataka iz Obrasca ST isplatitelji stipendija
su obvezni osigurati i podatke o adresi primatelja stipendije tijekom
školovanja, godini upisa, razdoblju za koje se stipendija dodjeljuje te broju i
nadnevku odluke temeljem koje se dodjeljuje stipendija, nadnevku isplate stipendije
i druge podatke.
(4) Stavci 2. i 3. ovoga članka primjenjuju se i na stipendije i primitke
iz članka 9. stavka 1. točke 23. Zakona pri čemu su isplatitelji obvezni
Obrazac ST prilagoditi nazivima ako se primici isplaćuju osobama koje nisu u
statusu studenta: znanstveno-nastavno zvanje upisuje se uz ime primatelja,
umjesto iznosa stipendije navodi se iznos isplaćenih primitaka, umjesto visokog
učilišta naziv institucije u kojem se primatelj školuje ili usavršava odnosno
obavlja znanstveno-istraživački projekt i drugo.
(5) Obrazac ST iz stavka 3. ovoga članka sastavni je dio ovoga Pravilnika.
Evidencija o uplaćenim premijama dobrovoljnog mirovinskog osiguranja
Članak 10.
(1) Poslodavci su obvezni voditi evidenciju o uplaćenim premijama dobrovoljnoga
mirovinskog osiguranja iz članka 5. stavka 11. ovoga Pravilnika i Poreznoj
upravi dostavljati propisani obrazac prema stavcima 2. i 3. ovoga članka.
(2) Poslodavci i isplatitelji primitka (plaće) te porezni obveznici koji
obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 29. Zakona, koji su uplaćivali
premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja na svoj teret u korist radnika,
odnosno sebe osobno ako dohodak ostvaruju obavljanjem samostalne djelatnosti iz
članka 29. Zakona, tuzemnom dobrovoljnom mirovinskom fondu, a koje su bile
oslobođene od plaćanja poreza na dohodak prema članku 9. stavku 1. točki 18.
Zakona i članku 5. stavku 11. ovoga Pravilnika, obvezni su nakon proteka
poreznog razdoblja, a najkasnije do kraja mjeseca veljače iduće godine, Poreznoj
upravi dostaviti podatke o tim premijama, na Obrascu DMO – »Evidencija o
uplaćenim premijama dobrovoljnog mirovinskog osiguranja za _____ godinu.«.
(3) Obrazac iz stavka 2. ovoga članka sadrži podatke o:
1. podnositelju izvješća:
– naziv/ime i prezime
– adresu i
– osobni identifikacijski broj
2. radniku – članu fonda
– ime i prezime
– osobni identifikacijski broj i
– adresu
3. mirovinskom osiguravajućem društvu
– naziv
– osobni identifikacijski broj društva za upravljanje dobrovoljnim
mirovinskim fondovima
– adresu
4. broju i nadnevku ugovora
5. iznosu ugovorene premije
6. iznosu uplaćene premije u poreznom razdoblju i
7. iznosu uplaćene premije koja je u tom poreznom razdoblju bila oslobođena
od plaćanja poreza na dohodak.
(4) Obrazac DMO iz stavka 2. ovoga članka sastavni je dio ovoga Pravilnika.
POGLAVLJE VI.
OPĆE ODREDBE O UTVRĐIVANJU DOHOTKA
Primici i izdaci, načelo blagajne
Članak 11.
(1) Smatra se da su dobra, a time i primici naplaćeni kad porezni obveznik
njima može raspolagati.
(2) Smatra se da je došlo do odljeva dobara, a time i do nastanka izdataka
kad porezni obveznik njima više ne može raspolagati.
(3) Primici i izdaci od poslovnih događaja utvrđuju se tek nakon primljenih
uplata odnosno obavljenih isplata (načelo blagajne). Ako priljevi odnosno
odljevi nisu obavljeni u novcu već u drugim dobrima, treba ih utvrđivati na
način propisan za primitke i izdatke u novcu.
(4) Oporezivi primici od kojih je porezni obveznik dužan platiti porez u
tuzemstvu, a ostvareni su u inozemstvu (izravno ili neizravno) u stranoj
valuti, preračunavaju se u kunsku vrijednost prema srednjem tečaju Hrvatske
narodne banke važećem na dan primitka. Iznimno, ako se dan primitka tijekom
poreznog razdoblja ne može točno utvrditi, preračunavanje na srednji tečaj
Hrvatske narodne banke obavlja se s 31. prosinca godine u kojoj je oporezivi
primitak u inozemstvu ostvaren, a u slučaju poreznog razdoblja kraćeg od
kalendarske godine, na posljednji dan u mjesecu s kojim završava to kraće
porezno razdoblje.
(5) Nenovčani primici utvrđuju se prema tržišnoj vrijednosti. Tržišna se
vrijednost određuje prema cijeni koja bi se ostvarila pri prodaji u uobičajenom
poslovnom prometu, ovisno o svojstvu gospodarstvenog dobra. Pri tome moraju
biti uvažene sve okolnosti koje utječu na cijenu.
(6) Nenovčani izdaci utvrđuju se prema cijenama nabave ili cijenama
koštanja.
(7) Nastanak ili dospijeće potraživanja od prodane robe ili obavljenih
usluga ne smatra se još primitkom. Potraživanja postaju primitkom u trenutku
naplate.
(8) Prodana roba ili usluga smatra se naplaćenom i kada je za naplatu
primljen ček. Ako se plaća mjenicom, primitak nastaje naplatom ili prijenosom
mjenice. Ako se plaća kreditnom karticom, primitak nastaje naplatom na
žiroračun. Ako se naplata obavlja prijebojem, asignacijom ili cesijom,
trenutkom naplate smatra se trenutak kada su se stekli propisani uvjeti
(potpisani odgovarajući ugovori ili druge isprave).
(9) Primicima se smatraju i primljeni predujmovi za isporuku robe i
obavljanje usluga na koje se obvezao porezni obveznik, a koje do kraja poreznog
razdoblja (kalendarske godine) nije obavio.
(10) Nastale i dospjele obveze za kupljenu robu i obavljene usluge nisu
izdaci. Izdaci nastaju u trenutku plaćanja tih obveza.
(11) Ako porezni obveznik doznačuje sredstva sa svoga bankovnog računa,
tada izdatak nastaje u trenutku kada banka izvrši primljeni nalog za plaćanje.
Pri plaćanju čekom izdatak nastaje u trenutku predaje čeka. Pri plaćanju
mjenicom izdatak nastaje prijenosom ili naplatom mjenice. Pri plaćanju kreditnom
karticom izdatak nastaje plaćanjem sa žiroračuna.
(12) Izdacima se smatraju i predujmovi dani za neisporučenu robu i
neobavljene usluge, osim predujmova danih za nabavu dugotrajne imovine.
(13) Primicima se ne smatraju povoljnije mogućnosti kupnje roba i usluga,
uključivo i prigodni primitak dodatne robe ili usluge, te drugi slični primici
koji su dostupni svim fizičkim osobama pod jednakim uvjetima i ako nisu u svezi
s ostvarivanjem oporezivog dohotka iz članka 5. Zakona.
Pripisivanje primitaka i izdataka
Članak 12.
(1) Primici se pripisuju onome tko ih stekne. Primitke stječe onaj tko ih
ostvari na osnovi svoga rada i/ili uložene imovine i/ili kapitala i/ili po
osnovi ugovora životnog osiguranja s obilježjem štednje, dobrovoljnoga
mirovinskog osiguranja i/ili drugih primitaka propisanih Zakonom.
(2) Izdaci se pripisuju onome tko ih je imao, a kome se pripisuju i primici
prema stavku 1. ovoga članka.
(3) Na pripisivanje dohotka koji ostvaruje nasljednik primjenjuju se
odredbe članka 2. stavka 1. ovoga Pravilnika.
(4) Za priznavanje ugovora između članova obitelji i drugih s poreznim
obveznikom osobno povezanih osoba potrebno je sljedeće:
1. valjani pravni posao
2. stvarna provedba pravnog posla obavljanjem činidbe i protučinidbe i
3. mogućnost uspoređivanja ugovora i poslovnih odnosa prema sadržaju i
provedbi s onim što je uobičajeno između osobno nepovezanih stranaka.
DIO DRUGI
UTVRĐIVANJE GODIŠNJEG DOHOTKA
POGLAVLJE I.
OSOBNI ODBITAK ILI NEOPOREZIVI DIO DOHOTKA
Osobni odbitak ili neoporezivi dio dohotka
Članak 13.
(1) U darovanja iz članka 15. stavka 2. Zakona mogu se uključiti darovanja
proizvođača i trgovaca hrane koji, u cilju sprečavanja uništavanja velikih
količina hrane i zaštite okoliša, daruju hranu osobama za socijalne,
humanitarne i druge svrhe pomoći te osobama pogođenim elementarnim nepogodama i
prirodnim katastrofama, pod uvjetom da su ta darovanja izvršena u skladu s
posebnim propisima iz stavka 3. ovoga članka.
(2) Porezni obveznik je dužan osigurati vjerodostojnu dokumentaciju na
način utvrđen zakonom kojim se uređuje opći porezni postupak i
posebnim propisima iz stavka 3. ovoga članka, kako bi se nedvojbeno moglo
utvrditi da je darovanje izvršeno za svrhe navedene u stavku 1. ovoga članka.
(3) Smatra se da su ispunjeni uvjeti iz članka 15. stavka 2.
Zakona u smislu provedbe posebnih programa i akcija, ako je darovanje
hrane izvršeno u skladu s posebnim propisima Ministarstva poljoprivrede.
Dio osobnog odbitka za uzdržavanje članova uže obitelji i djece
Članak 14.
(1) Djetetom iz članka 14. stavka 5. Zakona smatra se dijete koje
roditelji, posvojitelji, udomitelji i skrbnici uzdržavaju. U slučaju posvojene
ili udomljene djece odnosno djece dodijeljene na skrb prema posebnom propisu
biološki roditelji ne mogu koristiti uvećanje osnovnog osobnog odbitka po toj
osnovi.
(2) Djetetom prema članku 14. stavku 5. Zakona smatra se i dijete nakon
završetka redovnog školovanja do prvog zapošljavanja. Prvim zapošljavanjem
smatra se rad u radnom odnosu na određeno ili neodređeno vrijeme prema posebnim
propisima. Ako radni odnos prestane, pod uvjetima propisanim člankom 17. Zakona
dijete se smatra uzdržavanim članom uže obitelji. Porezni obveznik može
koristiti dio osobnog odbitka za dijete, ako je dijete nakon prestanka radnog
odnosa nastavilo redovito školovanje ili ako dijete u tijeku redovnog
školovanja u poreznom razdoblju obavlja sezonske poslove, pod uvjetima iz
članka 17. stavka 1. Zakona.
(3) Rezident može koristiti osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji
i/ili djecu iz članka 14. Zakona koji žive u inozemstvu. U tom slučaju obvezan
je dokazati da postoje uvjeti za korištenje tog dijela osobnog odbitka prema
članku 17. stavku 1. Zakona, odnosno predočiti o tome isprave koje je izdalo
nadležno tijelo u inozemstvu prema članku 63. stavku 2. ovoga Pravilnika.
Navedene isprave, koje ne smiju biti starije od šest mjeseci, rezident je
obvezan priložiti svojoj godišnjoj poreznoj prijavi odnosno ako godišnju
poreznu prijavu nije obvezan podnijeti, dostaviti na uvid najkasnije do kraja
veljače tekuće za prethodnu godinu nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema
svom prebivalištu/uobičajenom boravištu koja izdaje poreznu karticu – Obrazac
PK, ako za te članove uže obitelji koristi osobni odbitak pri utvrđivanju predujma
poreza na dohodak od nesamostalnog rada.
(4) Rezident iz stavka 3. ovoga članka obvezan je svaku promjenu u svezi sa
uzdržavanim članovima uže obitelji i/ili djece i/ili invalidnosti koja utječe
na visinu osobnog odbitka prijaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema
svom prebivalištu/uobičajenom boravištu i izmijeniti poreznu karticu – Obrazac
PK, a neovisno o odredbama stavka 3. ovoga članka.
Dio osobnog odbitka po osnovi invalidnosti
Članak 15.
(1) Rezidenti mogu koristiti dio osobnog odbitka iz članka 14. stavka 4.
r.br. 13. Zakona u visini 1,5 osnovice osobnog odbitka za sebe osobno, svakog
uzdržavanog člana uže obitelji i svako dijete, ako su osobe kojima je
rješenjem, na temelju posebnih propisa, utvrđena invalidnost ili tjelesno
oštećenje po jednoj osnovi 100% i/ili koji zbog invalidnosti ili tjelesnog
oštećenja imaju, temeljem posebnih propisa, pravo na doplatak za pomoć i njegu,
odnosno pravo na osobnu invalidninu.
(2) Prema stavku 1. ovoga članka, uvećanje osobnog odbitka priznaje se ukupno
u visini 1,5 osnovice osobnog odbitka ako je rezidentu, uzdržavanom članu
njegove uže obitelji odnosno djetetu rješenjem na temelju posebnih propisa,
utvrđena invalidnost ili tjelesno oštećenje po jednoj osnovi 100% ili
uvjerenjem Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje
osoba s invaliditetom o upisu u očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom i
koji zbog invalidnosti ili tjelesnog oštećenja ima odnosno imaju, temeljem
posebnih propisa, pravo na doplatak za pomoć i njegu, odnosno pravo na osobnu
invalidninu.
(3) Pravo na uvećanje osobnog odbitka po osnovi invalidnosti ili tjelesnog
oštećenja iz članka 14. stavka 4. r.br. 12 ili 13. Zakona može se priznati
djetetu ili poreznom obvezniku koji uzdržava dijete i na temelju vjerodostojnih
isprava nadležnih tijela prema posebnim propisima kojima se utvrđuje potpuna
(100%-tna) ili djelomična invalidnost ili tjelesno oštećenje djeteta.
Raspodjela osobnog odbitka
Članak 16.
(1) Dio osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i/ili djecu može
se preraspodijeliti u godišnjoj poreznoj prijavi, odnosno u posebnom postupku
utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak. U tom slučaju, osobe koje žele
podijeliti osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji, svojim godišnjim
poreznim prijavama obvezno prilažu izjavu o omjeru (postotku) raspodjele
osobnog odbitka te o imenima i prezimenima i osobnom identifikacijskom broju
osoba s kojima su osobni odbitak podijelile, odnosno u slučaju posebnog
postupka isto prilažu obrascu iz članka 65. stavka 1. ovoga Pravilnika.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako se osobe ne mogu dogovoriti o
raspodjeli dijela osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i
uzdržavanu djecu, a jedan od uzdržavatelja traži preraspodjelu osobnog odbitka,
tada se osobni odbitak dijeli na jednake dijelove odnosno svakom poreznom
obvezniku osobni odbitak priznaje se u jednakom dijelu. U tom slučaju
raspodjelu osobnog odbitka izvršit će Porezna uprava na način:
1. ako se traži preraspodjela osobnog odbitka u tijeku poreznog razdoblja –
za oba porezna obveznika izvršit će izmjene poreznih kartica – Obrazaca PK te
ih dostaviti poreznim obveznicima odnosno njihovim poslodavcima/isplatiteljima
primitaka (plaće) i mirovine,
2. ako se traži preraspodjela osobnog odbitka po podnesenim godišnjim
poreznim prijavama ili u posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na
dohodak – po podnesenim godišnjim poreznim prijavama za oba porezna obveznika
izvršit će raspodjelu osobnog odbitka.
POGLAVLJE II.
UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD NESAMOSTALNOG RADA
Dohodak od nesamostalnog rada
Članak 17.
Dohodak od nesamostalnog rada utvrđuje se kao razlika između primitaka od
nesamostalnog rada i izdataka za zakonom propisane obvezne doprinose iz
primitka.
PRIMICI PO OSNOVI NESAMOSTALNOG RADA
Plaća
Članak 18.
(1) Plaćom se smatraju i primici po osnovi nesamostalnog rada prema članku
21. stavcima 1. i 3. Zakona, poreznih obveznika rezidenata koji te primitke po
osnovi radnog odnosa ostvare izravno iz inozemstva.
(2) Plaćom se smatraju i primici po osnovi nesamostalnog rada prema članku
21. stavcima 1. i 3. Zakona, koje fizičke osobe rezidenti ostvare kao članovi
posade po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi u skladu s posebnim
zakonom. Članom posade broda u međunarodnoj plovidbi smatra se, u skladu s
posebnim zakonom, zapovjednik i druga fizička osoba ukrcana za obavljanje
poslova na brodu u međunarodnoj plovidbi i upisana u popis posade broda.
Mirovina
Članak 19.
(1) Primicima od nesamostalnog rada, u smislu članka 21. stavka 2. Zakona
smatraju se i:
1. mirovine ostvarene na temelju prijašnjih uplata doprinosa za obvezno
mirovinsko osiguranje koje isplaćuju zakonom utvrđene ustanove mirovinskog
osiguranja i mirovinska osiguravajuća društva na temelju prijašnjih uplata obveznog
doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane
štednje
2. mirovine koje isplaćuju osiguravatelji (mirovinska osiguravajuća društva
i drugi isplatitelji osiguranih svota) na temelju prijašnjih uplata poslodavca
za dokup dijela mirovine, ako su te uplate bile oslobođene oporezivanja
3. obiteljske mirovine, osim obiteljskih mirovina iz članka 8. stavka 1.
točke 2. Zakona i članka 42. stavka 3. Zakona
4. mirovine rezidenta ostvarene u inozemstvu i to one koje odgovaraju tuzemnim
mirovinama iz točaka 1. do 3. ovoga stavka i mirovine koje isplaćuju inozemni
osiguravatelji (mirovinska osiguravajuća društva i drugi isplatitelji) na
temelju prijašnjih uplata premija (doprinosa) koje su poreznom obvezniku
umanjivale dohodak od nesamostalnog rada ako se u zemlji izvora te mirovine ne
primjenjuje sustav obveznog mirovinskog osiguranja
5. primici rezidenta ostvareni po osnovi prijašnjeg rada u međunarodnim
organizacijama ako međunarodnim ugovorom nije uređeno drugačije.
(2) Umirovljenicima u smislu Zakona i ovoga Pravilnika smatraju se fizičke
osobe koje ostvaruju primitke iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, umirovljenikom se ne smatra fizička
osoba kojoj je isplata mirovine od zakonom utvrđene ustanove mirovinskog
osiguranja prestala zbog ponovnog zaposlenja ili početka obavljanja
registrirane samostalne djelatnosti, iako ostvaruje mirovinu od mirovinskoga
osiguravajućeg društva na temelju prijašnjih uplata obveznih doprinosa za
mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje i/ili
isplate od mirovinskoga osiguravajućeg društva i drugih isplatitelja na temelju
prijašnjih premija osiguranja za dokup mirovine.
Izdaci po osnovi nesamostalnog rada
Članak 20.
(1) Izdacima iz članka 23. Zakona koji, pri utvrđivanju dohotka od
nesamostalnog rada, umanjuju primitak od nesamostalnog rada (plaću) fizičkih
osoba izaslanih na rad u Republiku Hrvatsku po nalogu inozemnog poslodavca u
tuzemna društva, prema članku 21. stavku 1. točki 3. Zakona, smatraju se i
doprinosi za obvezna osiguranja iz primitka (plaće) plaćeni u državama iz kojih
su te fizičke osobe izaslane na rad u Republiku Hrvatsku i s kojim državama
Republika Hrvatska primjenjuje ugovore o socijalnom osiguranju.
(2) Iznimno od članka 23. Zakona i stavka 1. ovoga članka izdacima koji se
oduzimaju od primitaka po osnovi nesamostalnog rada smatraju se doprinosi za
obvezna osiguranja, koje su tijekom poreznog razdoblja na temelju rješenja
Porezne uprave uplatile fizičke osobe rezidenti u svojstvu članova posade broda
u međunarodnoj plovidbi, a u iznosu i na način propisan posebnim propisima.
Primici u naravi po osnovi nesamostalnog rada
Članak 21.
(1) Primicima po osnovi nesamostalnog rada u skladu s člankom 21. stavkom 3.
Zakona smatraju se i primici radnika i osoba koje ostvaruju primitke iz članka
21. Zakona u stvarima i uslugama koje imaju novčanu vrijednost (dobra, usluge,
prava i ostala primanja u naravi), u koje posebice ulaze:
1. korištenje poslovnih zgrada i njihovih dijelova, garaža, odmarališta i
kuća za odmor, stambenih zgrada i stanova, prijevoznih sredstava koje
poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće omogućuje radniku i osobama
koje ostvaruju primitke iz članka 21. Zakona
2. korištenje kredita uz kamate ispod stope od 3% godišnje
3. primici ostvareni u dobrima i uslugama bez naknade ili uz djelomičnu
naknadu, te raznim darovima i ugošćenjima. Ugošćenjima se smatraju primici koje
poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće omogućuje radniku i drugim
osobama koje ostvaruju primitke iz članka 21. Zakona u vidu konzumacije jela,
pića, smještaja, rekreacije i slično. Ugošćenjima u smislu ovoga Pravilnika ne
smatraju se ugošćenja predstavnika poslovnih partnera ako se na dokumentaciji o
tim izdacima navede naziv poduzetnika čiji su predstavnici ugošćeni
4. primici po osnovi naknada i nagrada za rad u dionicama, uključujući i
primitke po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica po povoljnijim
uvjetima
5. svi drugi primici u svezi i po osnovi nesamostalnog rada koji se daju u
naravi, osim izravnih ili neizravnih novčanih isplata i doznaka.
(2) Povoljnijim kreditima iz stavka 1. točke 2. ovoga članka ne smatraju se
krediti koji se radnicima i osobama koje ostvaruju primitke iz članka 21.
Zakona, osim radnicima u upravi, daju ili subvencioniraju iz proračuna, bez
obzira pod kojim uvjetima su odobreni.
(3) Zaposlenima u upravi u smislu stavka 2. ovoga članka smatraju se
službenici i namještenici u tijelima državne uprave, u tijelima lokalne i
područne (regionalne) samouprave te drugim tijelima kojima se sredstva za rad u
pretežitom dijelu osiguravaju u proračunima.
(4) Primicima po osnovi nesamostalnog rada, u skladu s člankom 21. stavkom
3. Zakona, smatraju se i primici po osnovi manjkova na imovini iz članka 7.
stavka 1. točke 5. Zakona o porezu na dobit, ako se za iznos tih manjkova ne
tereti odgovorna osoba i ako se po toj osnovi ne utvrđuje dohodak od kapitala
iz članka 66. Zakona. Utvrđeni manjak uvećan za obračunani porez na dodanu
vrijednost smatra se primitkom po osnovi nesamostalnog rada (plaćom) i
pripisuje se radniku koji je ovlašten donijeti odluku o terećenju odgovorne
osobe, a to nije učinio.
Utvrđivanje vrijednosti primitaka u naravi
Članak 22.
(1) Vrijednost primitaka u naravi utvrđuje se prema tržišnoj vrijednosti
tih primitaka koja je važeća u mjestu davanja (s uključenim porezom na dodanu
vrijednost).
(2) Ako su primici u naravi odobreni radniku uz plaćanje naknade koja je
niža od tržišne, poslodavac i isplatitelj primitka mora utvrditi razliku između
tržišne cijene i naknade koju je radnik platio. Tako utvrđena razlika smatra se
primitkom po osnovi nesamostalnog rada.
(3) Vrijednost primitaka u naravi utvrđuje se na sljedeći način:
1. pri korištenju poslovnih zgrada i njihovih dijelova – primitak čini
iznos zakupnine ili najamnine prema tržišnim cijenama u mjestu u kojem se
poslovne zgrade ili dijelovi poslovnih zgrada nalaze
2. pri korištenju stambenih zgrada i stanova – primitak je iznos stanarine
prema tržišnim cijenama u mjestu u kojem se stambene zgrade ili dijelovi
stambenih zgrada nalaze
3. pri korištenju odmarališta i kuća za odmor – primitak je tržišna
vrijednost smještaja, prehrane i drugih usluga
4. pri korištenju garaža – primitak je iznos zakupnine prema tržišnim
cijenama u mjestu u kojem se garaža nalazi
5. pri korištenju prijevoznih sredstava – primitak je iznos u visini od l%
nabavne vrijednosti prijevoznih sredstava mjesečno (uvećano za porez na dodanu
vrijednost) odnosno u visini 20% od mjesečne rate za operativni leasing ili
dugotrajni najam (uvećano za porez na dodanu vrijednost), bez obzira na opseg
korištenja prijevoznih sredstava u privatne svrhe. Primitak se može utvrđivati
i prema opsegu stvarnog korištenja:
5.1. ako se prijevozna sredstva daju na korištenje u privatne svrhe,
poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće obvezan je donijeti odluku o
načinu i uvjetima tog korištenja, kao i načinu utvrđivanja plaće radnika i
osoba koje ostvaruju primitke iz članka 21. Zakona po toj osnovi
5.2. ako se plaća po osnovi korištenja prijevoznog sredstva u privatne
svrhe utvrđuje prema opsegu stvarnog korištenja, poslodavac i isplatitelj
primitka odnosno plaće obvezan je voditi evidenciju o prijeđenoj kilometraži i
vremenu korištenja u privatne svrhe, a način vođenja te evidencije utvrđuje
odlukom iz točke 5.1. ovoga stavka
5.3. ako se ne vodi evidencija iz točke 5.2. ovoga stavka, primitak u
naravi od korištenja prijevoznih sredstava u privatne svrhe utvrđuje se u
visini 1% nabavne vrijednosti prijevoznih sredstava mjesečno odnosno u visini
20% iznosa mjesečne rate za operativni leasing ili dugotrajni najam
5.4. ako više radnika ili osoba koje ostvaruju primitke iz članka 21.
Zakona tijekom mjeseca koristi isto prijevozno sredstvo, a poslodavac i
isplatitelj primitka odnosno plaće osnovicu utvrđuje u visini 1% nabavne
vrijednosti prijevoznih sredstava mjesečno odnosno u visini 20% iznosa mjesečne
rate za operativni leasing ili dugotrajni najam, odgovarajući iznos primitka po
toj osnovi pribraja svakom radniku i osobi
5.5. primitak po osnovi korištenja prijevoznih sredstava u privatne svrhe
utvrđuje se prema stvarnom opsegu korištenja na slijedeći način:
5.5.1. za cestovna motorna vozila – na iznos koji se dobije tako da se
ukupno prijeđena kilometraža u privatne svrhe pomnoži s 2,00 kune po prijeđenom
kilometru
5.5.2. za plovila – na iznos dobiven umnoškom broja sati korištenja i
tržišne cijene sata korištenja plovila u mjestu u kojem je plovilo registrirano
5.5.3. za sredstva zračnog prometa – na iznos koji se dobije umnoškom broja
sati korištenja i tržišne cijene sata korištenja u mjestu registracije
6. pri korištenju kredita uz kamate ispod stope 3% godišnje – na razliku
između kamata obračunanih primjenom stope kamate od 3% godišnje i ugovorenih
nižih kamata
7. pri davanju darova, usluga bez naknade i slično čija je pojedinačna
vrijednost preko 400,00 kuna po pojedinom radniku i osobama koje ostvaruju
primitke iz članka 21. Zakona godišnje – na vrijednost iste ili slične vrste
stvari odnosno usluge prema tržnim cijenama u mjestu davanja dara ili usluge.
Pod darovima se u smislu ovoga Pravilnika, smatraju samo davanja u naravi
8. pri ugošćenjima – na vrijednost ugošćenja prema tržišnim cijenama u
mjestu ugošćenja
9. pri davanju dionica uključujući i dodjelu vlastitih dionica koje ne
kotiraju na burzi ili uređenim javnim tržištima – na nominalnu vrijednost
dionica ili na tržišnu vrijednost dionica ako je veća od nominalne. Razlika u
cijeni između prodajne odnosno nominalne i tržišne cijene dionica koje
poslodavac/isplatitelj plaće prodaje svojim radnicima odnosno osobama koje
ostvaruju primitke iz članka 21. Zakona jest primitak u naravi po osnovi
nesamostalnog rada
10. pri opcijskoj kupnji dionica – primitak od nesamostalnog rada je
razlika između tržišne vrijednosti dionice i opcijskim ugovorom utvrđene cijene
dionica koje poslodavac/isplatitelj plaće prodaje svojim radnicima odnosno
osobama koje ostvaruju primitke iz članka 21. Zakona, ako je tržišna vrijednost
viša u trenutku realizacije prava iz opcije. Realizacijom prava iz opcije
smatra se trenutak kupnje dionica društva od strane vlasnika opcije (radnika
odnosno osobe koja ostvaruje primitke iz članka 21. Zakona) ili trenutak
prijenosa prava na kupnju dionica društva na treću osobu i/ili
11. pri dodjeli vlastitih dionica koje kotiraju na burzi ili uređenim
javnim tržištima – primitak se utvrđuje u visini tržišne vrijednosti ili
razlike između tržišne vrijednosti dodijeljenih dionica i plaćene naknade, ako
se dionice stječu uz djelomičnu naknadu.
(4) Radi obračunavanja i plaćanja poreza na dohodak sukladno Zakonu, pri
obračunavanju i plaćanju predujma poreza na dohodak tržišna vrijednost odnosno
vrijednost primitaka u naravi uvećava se za doprinose za obvezna osiguranja iz
primitka, porez na dohodak i prirez porezu na dohodak.
Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada
Članak 23.
(1) Predujam poreza na dohodak iz članka 24. Zakona obračunava se
kumulativno, pri svakoj isplati u tijeku jednoga kalendarskog mjeseca.
(2) Predujam poreza na dohodak iz naknada, potpora i nagrada koje se
isplaćuju iznad iznosa iz članka 7. stavka 2. ovoga Pravilnika obračunava se od
primitka kojeg čini razlika između isplaćenog i propisanog neoporezivog iznosa.
(3) Predujam poreza na dohodak iz primitka od nesamostalnog rada ostvarenog
u naravi iz članaka 21. i 22. ovoga Pravilnika obračunava se od tržišne
vrijednosti odnosno vrijednosti tih primitaka s uključenim porezom na dodanu
vrijednost uvećanim za doprinose za obvezna osiguranja iz primitka prema
posebnim propisima, porez na dohodak i prirez porezu na dohodak.
(4) Iznimno od članka 24. Zakona, a u skladu s posebnim propisom,
poslodavac ili član posade broda u međunarodnoj plovidbi koji je rezident sam
za sebe, tijekom poreznog razdoblja nema obvezu obračuna, obustave i uplate
predujma poreza na dohodak iz primitaka po osnovi nesamostalnog rada (plaće)
koju isplaćuje za rad članovima posade broda u međunarodnoj plovidbi koji su
rezidenti. Poslodavac ili član posade broda u međunarodnoj plovidbi koji je
rezident sam za sebe nema ni obvezu sastavljanja i podnošenja izvješća koja su
propisana člancima 31. i 77. ovoga Pravilnika.
Obveze u svezi s obustavom i uplatom poreza
Članak 24.
(1) Poslodavac i isplatitelj primitka (plaće) i mirovine odnosno sam
porezni obveznik obvezan je obračunati, obustaviti i na propisani uplatni račun
uplatiti predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada na način propisan
naredbom o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda
za financiranje drugih javnih potreba.
(2) Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada uplaćuje se prema
općini/gradu prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika.
(3) Ako porezni obveznik nema u Republici Hrvatskoj ni prebivalište ni
uobičajeno boravište, predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada uplaćuje
se prema sjedištu poslodavca/isplatitelja primitka (plaće) i mirovine.
(4) Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada uplaćuje se u rokovima
propisanim člancima 24. i 25. Zakona, zbirno za sve primatelje s prebivalištem
ili uobičajenim boravištem na istoj općini/gradu, na OIB isplatitelja primitka,
a Porezna uprava će zbirne uplate rasporediti po pojedinom poreznom obvezniku
prema podacima iz dostavljenog izvješća iz članka 77. ovoga Pravilnika. Porezni
obveznik za primitke za koje je sukladno odredbama Zakona dužan sam za sebe
obračunati i obustaviti predujam poreza isti uplaćuje na svoj OIB.
Promjene obustavljenog poreza na dohodak
Članak 25.
(1) Poslodavac i isplatitelj primitka (plaće) i mirovine je obvezan ispraviti
izvješće iz članka 77. ovog Pravilnika i vratiti radniku, umirovljeniku i osobi
koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 21. Zakona više obustavljeni i
uplaćeni porez ili je obvezan manje plaćeni porez na dohodak naknadno
obustaviti od primitaka po osnovi nesamostalnog rada i/ili uplatiti, a u
sljedećim slučajevima:
1. ispravku obračuna zbog naknadnog priznavanja prava na bolovanje,
sukladno posebnim propisima
2. ako se utvrdi da porez nije obračunan na Zakonom propisani način i/ili
3. u ostalim slučajevima kada je porezno opterećenje u poreznom razdoblju
bilo različito te je na temelju godišnjeg obračuna radnik i druga fizička osoba
koja ostvaruje primitke od nesamostalnog rada iz članka 21. stavaka 1. i 3.
Zakona ostvarila razliku za povrat preplaćenog poreza ili za uplatu manje
uplaćenog poreza zbog ravnomjernoga godišnjeg oporezivanja.
(2) Ako poslodavac i isplatitelj primitka (plaće) i mirovine više nije u
mogućnosti naknadno obustaviti manje plaćeni porez na dohodak, obvezan je o toj
činjenici izvijestiti ispostavu Porezne uprave nadležnu prema mjestu
prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika.
(3) Ako iznos primitka za isplatu nije dovoljan za uplatu poreza i prireza,
radnik, umirovljenik i osoba koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 21.
Zakona je obvezan poslodavcu i isplatitelju primitka (plaće) i mirovine
uplatiti iznos koji nedostaje ili će poslodavac i isplatitelj primitka (plaće)
i mirovine taj iznos obustaviti od idućih isplata. Navedeno ne utječe na obvezu
uplate poreza od strane poslodavca i isplatitelja primitka (plaće) i mirovine.
(4) Ako poslodavac i isplatitelj primitka (plaće) i mirovine u idućoj
isplati ne može iz obračunanog poreza na dohodak od nesamostalnog rada svih
radnika, umirovljenika i osoba koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 21.
Zakona s područja jedne općine podmiriti prethodno više plaćeni porez na plaće,
može tražiti povrat i/ili preknjiženje više plaćenog poreza i prireza. Zahtjev
za povrat i/ili preknjiženje podnosi se Poreznoj upravi elektroničkim putem
aplikacije Specifikacija nepovezanih uplata (SNU).
(5) Poslodavac i isplatitelj primitka (plaće) i mirovine obvezan je prema
članku 47. Zakona, u slučaju ako primici od nesamostalnog rada (plaće odnosno
mirovine) tijekom godine nisu redovito mjesečno isplaćivani, sastaviti godišnji
obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada za svoje radnike/osobe koje
ostvaruju primitke (plaću) iz članka 21. Zakona i umirovljenike, pod uvjetima:
1. da su radnici i fizičke osobe ostvarivale navedene primitke kod
poslodavca, isplatitelja primitka (plaće) i mirovine u cijelom poreznom
razdoblju odnosno da su u cijelom poreznom razdoblju bile zaposlene i radile
kod poslodavca/isplatitelja primitka (plaće) ili ostvarivale mirovinu kod
isplatitelja mirovine i
2. ako osobe iz točke 1. ovoga stavka u poreznom razdoblju nisu mijenjale
prebivalište/uobičajeno boravište između gradova i općina koje su propisale
plaćanje prireza porezu na dohodak.
(6) Godišnji porez na dohodak od nesamostalnog obračunava se od porezne
osnovice – godišnjeg primitka od nesamostalnog rada umanjenog za u toj godini
uplaćene doprinose za obvezna osiguranja iz primitka i za osobni odbitak iz
članka 14. stavaka 3. i 4. Zakona na godišnjoj razini.
Obveze radnika, osobe koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 21. Zakona
i umirovljenika glede plaćanja poreza
Članak 26.
(1) Radnik, umirovljenik i osoba koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka
21. Zakona je dužnik poreza na dohodak. Poslodavac i isplatitelj primitka
(plaće) i mirovine je solidarni dužnik u postupku obračunavanja i plaćanja
poreza na plaću i mirovinu, sukladno odredbama propisa kojim je uređen opći
porezni postupak.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka radnik i osoba koja ostvaruje
primitke (plaću) iz članka 21. Zakona nije dužnik poreza na dohodak za porez iz
primitaka po osnovi nesamostalnog rada koji je poslodavac i isplatitelj
primitka (plaće) obračunao i obustavio, ali ga nije uplatio, a naknadno je nad
poslodavcem i isplatiteljem primitka (plaće) otvoren postupak stečaja.
(3) U slučajevima iz stavka 2. ovoga članka radnik i osoba koja ostvaruje
primitke (plaću) iz članka 21. Zakona može, pod propisanim uvjetima i na
temelju podnesene godišnje porezne prijave ili obrasca za pokretanje posebnog
postupka, zahtijevati povrat obračunanog i obustavljenog poreza na dohodak.
Odgovornost poslodavca i isplatitelja primitka (plaće) i mirovine u
postupku oporezivanja dohotka od nesamostalnog rada
Članak 27.
(1) Ako nadležna ispostava Porezne uprave na temelju dostavljenog
izvješća utvrdi da doprinosi za obvezna osiguranja i porez nije pravilno
obračunan i uplaćen, o tome će obavijestiti poslodavca i isplatitelja primitka
(plaće) i mirovine, a po potrebi dostaviti mu i pisanu obavijest s
obrazloženjem i uputom da u roku tri dana od dana primitka zahtjeva izvrši
ispravak obračuna i uplatu manje plaćenog doprinosa za obvezna osiguranja i
poreza na dohodak od nesamostalnog rada.
(2) Ako poslodavac i isplatitelj primitka (plaće) i mirovine sam ili na
pisanu obavijest Porezne uprave otkloni utvrđene nepravilnosti pri obračunu i
uplati doprinosa za obvezna osiguranja i poreza, odnosno pri popunjavanju
izvješća, obvezan je nadležnoj ispostavi Porezne uprave, u roku od tri dana od
izvršenog ispravka, dostaviti novo (ispravljeno) izvješće.
(3) Poslodavac i isplatitelj primitka (plaće) i mirovine nije odgovoran za
uplatu poreza na dohodak iz dohotka od nesamostalnog rada, ako zbog netočnih
ili nepotpunih podataka o osobnom odbitku i adresi prebivališta ili uobičajenog
boravišta, koje je na Obrascu PK upisala nadležna ispostava Porezne uprave,
obračuna i uplati manji porez ili porez pogrešno usmjeri. Poslodavac i
isplatitelj primitka (plaće) i mirovine obvezan je izvijestiti radnika,
umirovljenika ili osobu koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 21. Zakona o
možebitno, prema vlastitim saznanjima ili iz okolnosti, uočenim netočnim
podacima iskazanim u njihovim Obrascima PK te zatražiti da ih radnik,
umirovljenik ili osoba koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 21. Zakona,
putem nadležne ispostave Porezne uprave, izmijeni. U navedenom slučaju, ako
radnik, umirovljenik ili osoba koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 21.
Zakona ne dostavi poslodavcu, isplatitelju plaće i mirovine pravilno
izmijenjeni Obrazac PK, o uočenim netočnim podacima poslodavac, isplatitelj
plaće i mirovine pisanim putem izvijestit će nadležnu ispostavu Porezne uprave
prema prebivalištu/uobičajenom boravištu poreznog obveznika.
Porezna kartica – Obrazac PK
Članak 28.
(1) Osobni odbitak pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od
nesamostalnog rada priznaje se na temelju porezne kartice prema članku 26.
stavku 1. Zakona. Osobni odbitak može se tijekom godine pri utvrđivanju
predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada koristiti samo kod onog
poslodavca/isplatitelja primitka (plaće) i mirovine kod kojega se nalazi
porezna kartica radnika, umirovljenika odnosno osobe koja ostvaruje primitke iz
članka 21. Zakona. Radnik, umirovljenik odnosno osoba koja ostvaruje primitke
iz članka 21. Zakona kod drugih poslodavaca/isplatitelja primitka (plaće) i
mirovine osobni odbitak istodobno ne smije koristiti, odnosno ti
poslodavci/isplatitelji primitka (plaće) i mirovine dužni su obračunati porez
ne uzimajući u obzir osobni odbitak.
(2) Svaku promjenu osobnih podataka i podataka koji utječu na neoporezivi
dio dohotka (osobni odbitak) na Obrazac PK može upisati samo ispostava Porezne
uprave nadležna prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika,
umirovljenika i osobe koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 21. Zakona.
(3) Ako je Obrazac PK izdan u papirnatom obliku poslodavac i isplatitelj
plaće i mirovine dužni su čuvati Obrazac PK, do uručenja radniku pri raskidu
radnog odnosa ili prestanku isplate mirovine.
(4) Radnik, umirovljenik i osoba koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka
21. Zakona može imati samo jedan Obrazac PK u papirnatom obliku ili samo jedan
aktivan elektronički zapis.
(5) U slučaju otuđenja, gubitka, uništenja ili drugog načina nestanka
Obrasca PK izdanog u papirnatom obliku, nadležna ispostava Porezne uprave prema
prebivalištu ili uobičajenom boravištu radnika, umirovljenika i osobe koja
ostvaruje primitke (plaću) iz članka 21. Zakona izdaje novi s oznakom
»DUPLIKAT« ili dostavlja poslodavcu ili isplatitelju mirovine elektronički
zapis, uz uvjete iz članka 26. Zakona.
(6) Poslodavac i isplatitelj plaće obvezan je Obrazac PK izdan u papirnatom
obliku dati radniku i osobi koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 21.
Zakona pri raskidu radnog odnosa radi predaje novom poslodavcu i isplatitelju
primitka (plaće), a obvezan je radniku, umirovljeniku i osobi koja ostvaruje
primitke (plaću) iz članka 21. Zakona dati i privremeno zbog predočenja
nadležnoj ispostavi Porezne uprave radi upisa promjena osobnih podataka i
podataka o osobnom odbitku. U slučaju raskida radnog odnosa ili prestanka
isplate mirovine, kada su korišteni podaci s Obrasca PK u elektroničkom obliku,
poslodavac i isplatitelj mirovine dužni su o tome izvijestiti Poreznu upravu
putem sustava ePorezna. Pri raskidu radnog odnosa na zahtjev radnika poslodavac
može zadržati Obrazac PK sve dok ne isplati sve primitke (plaću) iz članka 21.
Zakona.
(7) U slučaju raskida radnog odnosa, odnosno prestanka rada kod tog
poslodavca ili isplatitelja plaće, poslodavac i isplatitelj plaće za svoje
potrebe, odnosno potrebe poreznog nadzora, zadržava presliku ili ovjereni
prijepis Obrasca PK izdanog u papirnatom obliku koji je uručio radniku i osobi
koja ostvaruje primitke iz članka 21. Zakona, odnosno izlistani elektronički
zapis iz sustava ePorezna.
(8) Iznimno od stavaka 1. i 3. ovoga članka, radnik koji ostvaruje dohodak
od nesamostalnog rada kod dva ili više poslodavaca u nepunom radnom vremenu ili
koji uz rad u punom radnom vremenu ima sklopljen ugovor o radu za nepuno radno
vrijeme u skladu s člancima 61. i 62. Zakona o radu odnosno osoba koja
ostvaruje primitke iz članka 21. kod dva ili više isplatitelja, može osobni
odbitak koristiti kod više isplatitelja uz uvjet da zatraži raspodjelu osobnog
odbitka prema isplatiteljima (poslodavcima). U tom slučaju Porezna uprava će na
poreznoj kartici evidentirati omjer (postotak) raspodjele osobnog odbitka prema
isplatiteljima (poslodavcima) sukladno zahtjevu, a nakon evidentiranih promjena
izdati novi Obrazac PK te istovremeno Obrazac PK s oznakom »DUPLIKAT« porezne
kartice u skladu sa stavkom 5. ovoga članka ovisno o broju poslodavaca za koje
se traži preraspodjela osobnog odbitka, a na temelju kojih se priznaje osobni
odbitak pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada. U tom
slučaju svaki poslodavac može koristiti osobni odbitak samo do utvrđenog
postotka, neovisno što u pojedinim mjesecima ostvareni dohodak može prelaziti
taj iznos.
(9) »Kartica poreza na dohodak od nesamostalnog rada« – Obrazac PK,
sastavni je dio ovoga Pravilnika.
Sadržaj i popunjavanje porezne kartice – Obrasca PK
Članak 29.
(1) Porezna kartica – Obrazac PK sadrži podatke o izdavatelju kartice,
osobnom identifikacijskom broju i to za poreznog obveznika kojemu se porezna
kartica izdaje, a i osobnom broju umirovljenika ili korisnika obiteljske
mirovine, opće podatke o radniku i osobi koja ostvaruje primitke (plaću) iz
članka 21. Zakona odnosno umirovljeniku ili korisniku obiteljske mirovine (pod
I.) te podatke za osobni odbitak, umanjenje poreza po osnovi statusa hrvatskog
ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata i podatke o prebivalištu i boravku
na područjima za koja su propisane olakšice, podaci o omjeru (postotku)
raspodjele osobnog odbitka prema poslodavcima (pod II.).
(2) Podatke o radniku i osobi koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 21.
Zakona odnosno umirovljeniku ili korisniku obiteljske mirovine u Obrascu PK pod
I. popunjava nadležna ispostava Porezne uprave, na temelju isprava koje
ispostavljaju nadležna tijela države, jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave (osobna iskaznica, izvadak iz matice vjenčanih i slično).
(3) Podatke za uvećanje osnovnog osobnog odbitka u Obrascu PK pod II.1. i
II.2. popunjava nadležna ispostava Porezne uprave na temelju isprava kao što su
izvatci i potvrde iz matice rođenih, vjenčanih i umrlih, pravomoćne sudske
odluke, javne isprave, potvrde o usvojenju djeteta i skrbništvu, potvrde
nadležnog tijela za zapošljavanje, rješenja o utvrđenom invaliditetu ili
uvjerenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje
osoba s invaliditetom o upisu u očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom,
potvrda o školovanju na školama i fakultetima, potvrde o prebivalištu ili
uobičajenom boravištu te svih drugih isprava koje potvrđuju činjenice u svezi s
korištenjem osobnog odbitka. Sukladno odredbama propisa koji uređuje opći
porezni postupak odredbe Zakona i ovoga Pravilnika koje se primjenjuju na
bračnog druga primjenjuju se i na izvanbračnog druga, životnog partnera i neformalnog
životnog partnera.
(4) U Obrazac PK pod II.1. unose se sljedeći podaci o radniku i osobi koja
ostvaruje primitke (plaću) iz članka 21. Zakona odnosno umirovljeniku:
1. oznaka osobnog odbitka radnika i osobe koja ostvaruje primitke (plaću)
iz članka 21. Zakona kao »A« odnosno umirovljenika ili korisnika obiteljske
mirovine kao »B« (stupac 1)
2. oznaka invalidnosti radnika i osobe koja ostvaruje primitke (plaću) iz
članka 21. Zakona odnosno umirovljenika ili korisnika obiteljske mirovine kao
»I« (dio osobnog odbitka za invalidnost iz članka 14. stavka 4. r.br. 12.
Zakona) ili »I*« (dio osobnog odbitka za invalidnost iz članka 14. stavka 4.
r.br. 13. Zakona), odnosno oznaka statusa hrvatskoga ratnog vojnog invalida iz
Domovinskog rata kao »V« ili »V*« za invalidnost prema članku 14. stavku 4.
r.br. 12. ili 13. Zakona (stupac 2)
3. postotak invalidnosti hrvatskoga ratnog vojnog invalida iz Domovinskog
rata (stupac 3)
4. oznaka za prebivalište i boravak radnika i osobe koja ostvaruje primitke
(plaću) iz članka 21. Zakona odnosno umirovljenika ili korisnika obiteljske
mirovine na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave razvrstanih u
I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju
Republike Hrvatske i za područje Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom
propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara kao »P1« (stupac 4)
5. nadnevak od kojega vrijede podaci upisani u stupce 1 – 4 (stupac 5).
(5) U Obrazac PK pod II.2. upisuje se kratki opis promjena koje utječu na
visinu faktora osobnog odbitka poreznog obveznika, a i drugih promjena koje
utječu na pravilno utvrđivanje i usmjeravanje poreza na dohodak i prireza
porezu na dohodak te podaci o omjeru (postotku) raspodjele osobnog odbitka
prema poslodavcima. Pri prelasku kod novog poslodavca radnik može zatražiti da
mu Porezna uprava izda Obrazac PK samo s važećim, postojećim podacima, bez
navođenja povijesnih podataka i opisa promjene.
(6) U Obrazac PK pod II.3. unose se sljedeći podaci o uzdržavanim članovima
uže obitelji radnika i osobe koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 21.
Zakona odnosno umirovljenika ili korisnika obiteljske mirovine:
1. ime i prezime uzdržavanog člana uže obitelji i uzdržavanog djeteta
(stupac 2)
2. oznaka srodstva, i to za supružnika kao »S«, drugog uzdržavanog člana
uže obitelji kao »U«, prvo dijete kao »D1«, drugo dijete kao »D2«, treće dijete
kao »D3«........ (stupac 3)
3. osobni identifikacijski broj za uzdržavanog člana uže obitelji i
uzdržavano dijete (stupac 4)
4. podatak o invalidnosti uzdržavanog člana uže obitelji i uzdržavane djece
kao »I« ili »I*« (stupac 5)
5. nadnevak od kojega vrijede podaci upisani u odgovarajuće stupce (stupac
6)
6. ime i prezime osobe s kojom porezni obveznik dijeli osobni odbitak za uzdržavanog
člana uže obitelji iz odgovarajućeg retka (stupac 7)
7. osobni identifikacijski broj osobe s kojom porezni obveznik dijeli
osobni odbitak za uzdržavanog člana uže obitelji i uzdržavano dijete (stupac 8)
8. postotak osobnog odbitka iz članka 14. stavka 4. Zakona koji pripada
osobi s kojom porezni obveznik taj osobni odbitak dijeli (stupac 9).
(7) Obrazac PK ovjerava pečatom i potpisom odgovorne osobe nadležna
ispostava Porezne uprave.
(8) Ako porezni obveznik nema pravo na osobni odbitak za određeno
uzdržavano dijete u stupac 2 Obrasca PK upisuje se ime i prezime toga djeteta,
a u stupce 7, 8 i 9 podatke o poreznom obvezniku (ime i prezime i OIB) koji taj
osobni odbitak koristi i pripadajući postotak osobnog odbitka (kao 100%).
(9) Prilikom utvrđivanja mogućnosti korištenja osobnog odbitka Porezna
uprava provjerava da li se odbici za uzdržavanu djecu i druge članove uže
obitelji poreznog obveznika već koriste i u kojem dijelu se koriste od bračnog
druga ili drugih članova uže obitelji.
(10) Ako se Obrazac PK izdaje u elektroničkom obliku, navedeni podaci mogu
biti drugačije strukturirani, o čemu će Porezna uprava donijeti posebnu
tehničku uputu.
EVIDENCIJE I IZVJEŠĆA
Evidencije o dohotku od nesamostalnog rada – Obrazac DNR
Članak 30.
(1) Poslodavci i isplatitelji plaće i mirovine obvezni su voditi Evidenciju
o dohotku od nesamostalnog rada za svakog radnika i osobu koja ostvaruje
primitke iz članka 21. Zakona, za svaku kalendarsku godinu. U Evidenciju o
dohotku od nesamostalnog rada unose se sve činjenice bitne za obračun i uplatu
poreza na dohodak od primitaka po osnovi nesamostalnog rada.
(2) Evidencija o dohotku od nesamostalnog rada jest evidencija u koju se
kronološkim slijedom unose podaci o svim isplatama po osnovi nesamostalnog rada
i obustavljenim i uplaćenim doprinosima za obvezna osiguranja iz plaće, o
porezu i prirezu porezu na dohodak, kako slijedi:
1. nadnevak isplate primitaka (stupac 1)
2. iznos primitaka nesamostalnog rada (stupac 2)
3. iznos obračunanih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju
generacijske solidarnosti iz plaće radnika i osoba koje ostvaruju primitke iz
članka 21. Zakona (stupac 3)
4. iznos obračunanih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju
individualne kapitalizirane štednje iz plaće radnika i osoba koje ostvaruju
primitke iz članka 21. Zakona (stupac 4)
5. iznos iskorištenog osobnog odbitka (stupac 5)
6. porezna osnovica (stupac 6)
7. iznos obračunanog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak (stupac
7)
8. nadnevak uplate doprinosa za obvezna osiguranja, poreza na dohodak i
prireza (stupac 8)
9. iznos uplaćenih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju
generacijske solidarnosti iz plaće (stupac 9)
10. iznos uplaćenih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju
individualne kapitalizirane štednje iz plaće (stupac 10)
11. iznos uplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak (stupac
11) i
12. iznos neto isplate ili 0,00 u slučaju iz članka 25. stavka 5. Zakona
(stupac 12).
(3) Ako se primici po osnovi nesamostalnog rada isplaćuju višekratno tijekom
mjeseca u Evidenciju o dohotku od nesamostalnog rada unosi se svaka isplata, a
na kraju mjeseca odnosno najkasnije u roku od 15 dana nakon isteka mjeseca
upisani iznosi moraju se zbrojiti radi unosa mjesečnog podatka u Obrazac IP.
(4) Na kraju kalendarske godine i/ili u slučaju kada radnik i osoba koja
ostvaruje primitke iz članka 21. Zakona tijekom godine kod poslodavca i
isplatitelja plaće i mirovine trajno prestane ostvarivati primitke po osnovi
nesamostalnog rada, poslodavac i isplatitelj plaće i mirovine je obvezan
zaključiti Evidenciju o dohotku od nesamostalnog rada.
(5) Poslodavac i isplatitelj plaće i mirovine može Obrazac »Evidencija o
dohotku od nesamostalnog rada« po obliku i sadržaju prilagoditi svojim
potrebama, s tim da je obvezan osigurati podatke propisane stavkom 2. ovoga
članka.
(6) Poslodavac i isplatitelj plaće i mirovine nije obvezan voditi poseban
obrazac Evidencije o dohotku od nesamostalnog rada kao posebnu analitičku
evidenciju ako u svojim knjigovodstvenim evidencijama osigurava sve podatke
propisane u stavcima 1. i 2. ovoga članka.
(7) »Evidencija o dohotku od nesamostalnog rada« s propisanim obveznim
podacima – Obrazac DNR, sastavni je dio ovoga Pravilnika.
Izvješće o plaći, mirovini, doprinosima, porezu i prirezu – Obrazac IP
Članak 31.
(1) Izvješće o plaći, mirovini, doprinosima, porezu na dohodak i prirezu
porezu na dohodak jest evidencija u koju se kronološkim slijedom unose podaci o
mjesečnim iznosima isplaćenih primitaka po osnovi nesamostalnog rada, uplaćenih
doprinosa za mirovinsko osiguranje iz plaće prema posebnim propisima te
uplaćenog predujma poreza i prireza za svakog radnika i osobu koja ostvaruje
primitke iz članka 21. Zakona tijekom kalendarske godine.
(2) Poslodavci i isplatitelji plaće i mirovine, popunjavaju Izvješće iz
stavka 1. ovoga članka na temelju podataka iz Evidencije o dohotku od
nesamostalnog rada ili analitičke evidencije plaća te drugih isprava (isplatnih
lista, obračuna neisplaćene plaće, knjige blagajne, izvatka žiroračuna, naloga
za uplatu odnosno isplatu i slično). Podaci se u »Izvješće o plaći, mirovini,
doprinosima, porezu i prirezu u ____ godini« – Obrazac IP unose najkasnije u
roku od 15 dana od proteka mjeseca u kojemu su isplaćeni primici po osnovi
nesamostalnog rada.
(3) Obrazac IP sadrži podatke o:
1. poslodavcu, isplatitelju primitka odnosno plaće i mirovine iz članka 21.
Zakona (pod I.)
2. radniku, umirovljeniku i osobama koje ostvaruju primitke iz članka 21.
Zakona (pod II.)
3. isplaćenim plaćama i mirovinama, uplaćenim doprinosima za obvezna
osiguranja iz plaće, uplaćenom porezu i prirezu (pod III.) uz posebnu oznaku –
identifikator i to:
3.1. identifikator 1 za poslodavce, isplatitelje plaće i mirovine kojima su
radnici, umirovljenici i osobe koje ostvaruju primitke iz članka 21. Zakona
dostavili poreznu karticu – Obrazac PK (ili je za umirovljenike podatke iz
Obrasca PK dostavila isplatitelju mirovine Porezna uprava) po osnovi kojih
ostvaruju pravo na osobni odbitak pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od
nesamostalnog rada iz članka 24. Zakona
3.2. identifikator 2 za poslodavce, isplatitelje plaće i mirovine kojima
radnici, umirovljenici i osobe koje ostvaruju primitke iz članka 21. Zakona
nisu dostavili poreznu karticu – Obrazac PK i pri utvrđivanju predujma poreza
na dohodak od nesamostalnog rada ne mogu koristiti osobni odbitak iz članka 14.
Zakona
3.3. identifikator 3 za podatke o isplaćenim plaćama i mirovinama,
uplaćenim doprinosima za obvezna osiguranja iz plaće i mirovine, uplaćenom
porezu na dohodak i prirezu porezu na dohodak za protekla porezna razdoblja
prije tekućeg poreznog razdoblja, prema godinama i to u slučaju iz članka 25.
stavka 2. točke 2. i stavka 6. Zakona
3.4. identifikator 4 za isplatitelje kojima su porezni obveznici dostavili
duplikat porezne kartice – Obrazac PK u slučaju iz članka 28. stavka 8. ovoga
Pravilnika, odnosno u slučajevima u kojima su porezni obveznici zatražili
raspodjelu osobnog odbitka prema poslodavcima u određenom omjeru (postotku).
(4) Pod točkom I. Obrasca IP unose se opći podaci o poslodavcu,
isplatitelju plaće i mirovine: naziv/ime i prezime, osobni identifikacijski
broj i adresa sjedišta/prebivališta ili uobičajenog boravišta (mjesto, ulica i
kućni broj).
(5) Pod točkom II. Obrasca IP unose se podaci o radniku, umirovljeniku i
osobi koja ostvaruje primitke iz članka 21. Zakona: ime i prezime, adresa
prebivališta ili uobičajenog boravišta, osobni identifikacijski broj.
(6) Pod točkom III. Obrasca IP unose se sljedeći podaci:
1. mjesec u kojemu je isplaćena plaća i mirovina, bez obzira za koje je
razdoblje isplaćena, osim u slučaju iz članka 25. stavka 2. točke 2. i stavka
6. Zakona ili mjesec u kojem je obračunan predujam poreza na dohodak sukladno
članku 25. stavku 5. Zakona (stupac 1) te mjesečni podaci o:
2. šifra općine/grada prebivališta ili uobičajenog boravišta (stupac 2)
3. iznosu isplaćene ili obračunane (u slučaju iz članka 25. stavka 5.
Zakona) plaće i mirovine (stupac 3)
4. uplaćenim doprinosima za obvezna osiguranja iz plaće (stupac 4)
5. iznosu dohotka (stupac 5)
6. iznosu ukupnog osobnog odbitka prema članku 14. Zakona, a najviše do
visine dohotka (stupac 6)
7. poreznoj osnovici (stupac 7)
8. iznosu uplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak (stupac
8)
9. iznosu neto isplate ili 0,00 u slučaju iz članka 25. stavka 5. Zakona
(stupac 9).
(7) Ako mjesečni primitak od nesamostalnog rada pojedinog radnika,
umirovljenika i osobe koja ostvaruje primitak od nesamostalnog rada iz članka
21. Zakona nakon odbitka doprinosa za obvezna osiguranja iz plaće nije dovoljan
za pokriće ukupnog odnosno dijela mjesečnog osobnog odbitka, u stupac 6 pod
točkom III. upisuje se odgovarajući iznos osobnog odbitka koji se iz dohotka
može pokriti, a u stupce 7 i 8 upisuje se oznaka »0,00«.
(8) Podaci o plaćama i mirovinama istodobno ostvareni kod drugih
poslodavaca i isplatitelja primitaka odnosno plaće i mirovine iz članka 21.
Zakona ili kod poslodavaca i isplatitelja primitaka odnosno plaće i mirovine iz
članka 21. Zakona kojima radnici, umirovljenici i druge osobe koje ostvaruju
primitke od nesamostalnog rada nisu predali Obrazac PK, iskazuju se na Obrascu
IP, bez popunjavanja stupca 6. Isplatitelji kojima porezni obveznici iz članka
28. stavka 9. dostave »DUPLIKAT« porezne kartice, u Obrazac IP upisuju identifikator
4, a u stupac 6 upisuju osobni odbitak prema podacima evidentiranim na poreznoj
kartici ovisno o omjeru (postotku) raspodjele osobnog odbitka koji je iskazan
na istoj.
(9) Unesene podatke u Obrazac IP poslodavac, isplatitelj primitka odnosno
plaće i mirovine ovjerava svojim potpisom.
(10) U Obrazac IP iz stavka 2. ovoga članka podaci se unose putem računala,
strojno, odnosno ručno tintom ili kemijskom olovkom. Uneseni podaci ne smiju se
brisati ni ispravljati; ako se pogriješi, pogrešku treba precrtati vodoravnom
crtom te ovjeriti potpisom odgovorne osobe.
(11) Obrazac IP poslodavac i isplatitelj plaće i mirovine je obvezan dati
radniku, umirovljeniku i osobi koja ostvaruje primitke od nesamostalnog rada iz
članka 21. Zakona, za potrebe sastavljanja godišnje porezne prijave, najkasnije
do 31. siječnja tekuće za prethodnu godinu.
(12) »Izvješće o plaći, mirovini, doprinosima, porezu i prirezu
u ___ godini« – Obrazac IP, sastavni je dio ovoga Pravilnika.
Potvrda o isplaćenim primicima od nesamostalnog rada člana posade broda u
međunarodnoj plovidbi
Članak 32.
(1) Za isplaćene primitke u poreznom razdoblju po osnovi rada na brodu u
međunarodnoj plovidbi tuzemni poslodavac je obvezan članu posade broda
dostaviti potvrdu.
(2) Tuzemni poslodavac obvezan je potvrdu o isplaćenim primicima od
nesamostalnog rada iz stavka 1. ovoga članka dostaviti članu posade broda u
međunarodnoj plovidbi i Poreznoj upravi najkasnije do 31. siječnja tekuće za
prethodnu godinu.
(3) Potvrda o isplaćenim primicima od nesamostalnog rada iz stavka 1. ovoga
članka treba osobito sadržavati sljedeće podatke:
1. podaci o poslodavcu (naziv/ime i prezime, adresa sjedišta, prebivališta/
uobičajenog boravišta, osobni identifikacijski broj)
2. podaci o članu posade broda u međunarodnoj plovidbi koji je rezident
(ime i prezime, adresa prebivališta /uobičajenog boravišta, osobni
identifikacijski broj)
3. podatak o poreznom razdoblju (kalendarskoj godini)
4. podatak o ukupno, u poreznom razdoblju, isplaćenim primicima po osnovi
rada na brodu u međunarodnoj plovidbi koji uključuju i pomorski dodatak
5. nadnevak izdavanja potvrde
6. potpis odgovorne osobe.
POGLAVLJE III.
UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI
Obrtničke djelatnosti
Članak 33.
(1) Obrtničkim djelatnostima iz članka 29. stavka 1. točke 1. Zakona
smatraju se djelatnosti u smislu zakona kojim se uređuje obavljanje obrta i sve
druge posebno nenavedene gospodarstvene djelatnosti.
(2) Posebno nenavedenim gospodarstvenim djelatnostima iz stavka 1. ovoga
članka smatraju se djelatnosti koje se obavljaju samostalno u svrhu stjecanja
dohotka, neovisno je li nadležno tijelo odobrilo djelatnost ili nije i osnovna
su djelatnost poreznog obveznika.
Primici po osnovi samostalne djelatnosti
Članak 34.
(1) Poslovnim primicima po osnovi samostalne djelatnosti, u smislu članka
31. Zakona smatraju se i:
1. primici od otuđenja ili likvidacije djelatnosti (radnje, obrta ili
drugog oblika samostalne djelatnosti)
2. iznos otpisanog duga, ako vjerovnik (kreditor) poreznom obvezniku otpiše
dugove po osnovi kredita za nabavu stvari i prava koja se unose u popis
dugotrajne imovine
3. primici ostvareni od prodaje i/ili izuzimanja u slučaju prodaje
(otuđenja) ili izuzimanja stvari ili prava koja se vode ili su se trebala
voditi u Popisu dugotrajne imovine
4. naplaćene zatezne kamate na potraživanja iz poslovnih odnosa
5. primici po osnovi kamata i kapitalnih dobitaka, ako su ostvareni od
financijskih transakcija koje čine osnovnu djelatnost poreznog obveznika i/ili
6. svi drugi primici po osnovi i u svezi obavljanja samostalne djelatnosti.
(2) Poslovnim primicima po osnovi samostalne djelatnosti umjetnika iz
članka 29. stavka 2. točke 4. Zakona, koji dohodak od te djelatnosti utvrđuju
na način propisan za samostalne djelatnosti prema člancima 30. – 35. Zakona, ne
smatraju se, sukladno članku 20. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i
poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, iznosi primljeni od pravnih i
fizičkih osoba do 20.000,00 kuna godišnje za obavljanje te djelatnosti, pod
uvjetom da o primljenim iznosima posjeduju vjerodostojne isprave (nalog za
prijenos, potvrdu o primitku stvari, prava i usluga i drugo).
(3) Poslovnim primitkom osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost
umjetnika iz članka 29. stavka 2. točke 4. Zakona, ne smatra se iznos u visini
25% ostvarenoga umjetničkoga autorskog honorara, a prema članku 22. Zakona o
pravima samostalnih umjetnika i poticanju umjetničkog i kulturnog stvaralaštva.
(4) Evidencija iz članka 31. stavka 8. Zakona, koja se dostavlja uz
godišnju prijavu poreza na dohodak sadrži: datum i ukupan iznos primljene
državne potpore, pomoći ili poticaja za određenu dugotrajnu imovinu, naziv
dugotrajne imovine, nabavnu vrijednost dugotrajne imovine, svotu otpisa po
osnovi korištenja te imovine iskazane u Popisu dugotrajne imovine, iznos
neiskorištene državne potpore, pomoći ili poticaja.
(5) Porezni obveznik koji do kraja poreznog razdoblja nije nabavio ili
stavio u uporabu dugotrajnu imovinu za koju je primio državnu potporu, pomoć
ili poticaj, obvezan je uz godišnju prijavu poreza na dohodak za to razdoblje
priložiti vjerodostojne isprave iz kojih je moguće utvrditi namjenu primljene
potpore te izjavu o načinu i postupcima iskorištavanja te potpore.
(6) Iznimno, ako dodijeljena državna potpora, pomoć ili poticaj nije u
cijelosti iskorištena za nabavu dugotrajne imovine iz članka 20. stavka 7.
Zakona, a u skladu sa svrhom dodjele potpore, neiskorišteni iznos potpore,
pomoći ili poticaja uključuje se u poreznu osnovicu u razdoblju kada je imovina
stavljena u uporabu, pod uvjetom da davatelju potpore nije izvršen povrat
neiskorištenog iznosa.
(7) Porezni obveznik koji je primio bespovratna novčana sredstva prema
članku 9. stavku 1. točki 22. Zakona uključuje u poslovne primitke iznos
preostale knjigovodstvene vrijednosti plovila utvrđene u trenutku uništenja.
Iznimno, ako porezni obveznik ne primi potporu u istom poreznom razdoblju u
kojem je plovilo uništeno, ostatak knjigovodstvene vrijednosti utvrđene u
trenutku uništenja plovila priznaje se u poslovne izdatke u razdoblju u kojemu
je potpora primljena.
(8) Porezni obveznik iz stavka 7. ovoga članka dužan je uz prijavu poreza
na dohodak, u razdoblju u kojem je primio potporu, dostaviti dokumentaciju o
uništenju plovila, dokumentaciju o primljenim bespovratnim sredstvima za
uništenje plovila te izračun razlike između ostatka knjigovodstvene vrijednosti
uništenog plovila i iznosa primljenih sredstava.
Izdaci po osnovi samostalne djelatnosti
Članak 35.
(1) Poslovnim izdacima po osnovi samostalne djelatnosti, u smislu članka
32. Zakona, smatraju se i:
1. izdaci za obrazovanje i izobrazbu poduzetnika i njegovih radnika.
Dohodak ostvaren obavljanjem samostalne djelatnosti iz članka 29. Zakona, prema
članku 44. stavku 6. Zakona može se dodatno umanjiti za iznos potpore male
vrijednosti za izvođenje praktične nastave i vježbe naukovanja u sustavu
vezanih obrta prema posebnim propisima, te za iznos državne potpore za
obrazovanje i izobrazbu, prema posebnim propisima, a time se umanjuje i porezna
osnovica u godišnjem obračunu po podnesenoj godišnjoj poreznoj prijavi
2. izdaci za školovanje i stručno usavršavanje iz članka 22. stavka 1.
točke 5. Zakona i to:
2.1. obrazovanje na osnovnim, srednjim, preddiplomskim, diplomskim ili
integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijima, odnosno
preddiplomskim ili specijalističkim diplomskim stručnim studijima,
poslijediplomskim studijima te u postupku za stjecanje doktorata i to plaćeni
obrazovnim institucijama u tuzemstvu i inozemstvu, zatim naknade za tečajeve,
seminare, specijalizacije, konferencije, kongrese i to u tuzemstvu i inozemstvu
plaćene pravnim i fizičkim osobama ovlaštenim odnosno registriranim za
obavljanje tih djelatnosti
2.2. izdaci za nabavu knjiga, udžbenika, priručnika, skripata i druge
literature u papirnatom ili elektroničkom obliku i/ili
2.3. ako se obrazovanje i izobrazba obavlja izvan mjesta prebivališta ili
uobičajenog boravišta radnika, izdacima za obrazovanje i izobrazbu smatraju se
i troškovi prijevoza prigodom upućivanja na i povratka s obrazovanja i
izobrazbe i to do visine cijene karata sredstvima javnog prijevoza i troškovi
smještaja do visine stvarnih izdataka, a u slučajevima seminara i savjetovanja
dnevnice do visine i pod uvjetima propisanim člankom 7. stavkom 2. r.br. 19.,
20., 21. i 22. ovoga Pravilnika
3. otpis dugotrajne imovine. Izdaci za dugotrajnu imovinu ne utvrđuju se
primjenom načela blagajne, već se ti izdaci raspoređuju kroz vijek trajanja
potrošive odnosno istrošive dugotrajne imovine kao otpis (amortizacija) u
skladu sa zakonom kojim se uređuje porez na dobit. Kod nepotrošive dugotrajne
imovine (zemljišta) izdaci za nabavu mogu se odbiti tek prilikom otuđenja ili
izuzimanja. Kod dugotrajne imovine smatra se da je došlo do izdatka u trenutku
kad je njezina vrijednost smanjena zbog izvanrednih događaja ako o tome postoje
zapisnici mjerodavnih tijela (npr. proglašena prirodna nepogoda, odnosno
prirodna nepogoda od koje je štetu utvrdilo mjerodavno tijelo, šteta od ratnih
događanja utvrđena od strane mjerodavnih tijela, krađa prema zapisniku policije
i drugo). Izdaci za popravak oštećenja odbijaju se u trenutku plaćanja
4. izdaci istraživanja i razvoja iz članka 45. Zakona, koji se mogu
pripisati konkretnom projektu istraživanja i razvoja, pod uvjetom da porezni
obveznik ima svu potrebnu dokumentaciju za određeni istraživačko-razvojni
projekt kao što su godišnji operativni planovi razvoja projekta, projektna
dokumentacija, analize i istraživanja te uredna dokumentacija o svim izdacima
projekta (ugovori, računi i ostala obračunska – dokumentacija i dokazi o
plaćanju). Izdaci istraživanja i razvoja dodatno umanjuju dohodak ostvaren
obavljanjem samostalne djelatnosti iz članka 29. Zakona, a time i poreznu
osnovicu u godišnjem obračunu po podnesenoj poreznoj prijavi
5. u slučaju prodaje (otuđenja) ili izuzimanja stvari ili prava koja se
vode ili su se trebala voditi u Popisu dugotrajne imovine, u poslovne primitke
ulaze primici ostvareni od prodaje i/ili izuzimanja, a u poslovne izdatke ulazi
preostala knjigovodstvena vrijednost tih stvari ili prava utvrđena na kraju
mjeseca otuđenja. Za stvari ili prava koja nisu unesena u Popis dugotrajne
imovine knjigovodstvena vrijednost se izračunava na temelju isprava o nabavi, a
ako nema isprava o nabavi onda procjenom
6. iznosi naknada, potpora i nagrada poreznih obveznika koji obavljaju
samostalne djelatnosti iz članka 29. Zakona za njih osobno, u visini i na način
propisan člankom 7. ovoga Pravilnika
7. isplate nagrada učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja,
isplate učenicima i studentima na ime stipendije za vrijeme redovnog školovanja
na srednjim, višim i visokim školama te fakultetima i poslijediplomskim
studijima, u visini i na način propisan člankom 6. ovoga Pravilnika
8. plaćene zatezne kamate na obveze iz poslovnih odnosa. Izdacima se
smatraju, osim plaćenih kamata po zajmovima i kreditima za obavljanje
djelatnosti i jednokratne naknade te drugi izdaci u svezi s odobravanjem
kredita
9. kapitalni gubici ako su ostvareni od financijskih transakcija koje čine
osnovnu djelatnost poreznog obveznika
10. izdacima se ne smatraju plaćene zatezne kamate zbog nepravodobno
uplaćenih javnih davanja (poreza na dohodak, poreza na dodanu vrijednost,
doprinosa za obvezna osiguranja i drugo).
(2) Kao poslovni izdaci mogu se priznati samo oni izdaci o kojima postoje
uredne isprave i koji su izravno vezani uz ostvarivanje primitaka. Između
izdataka i primitaka mora postojati međuzavisnost, što znači da se učinjeni
izdatak treba odraziti na ostvarivanje (povećanje) tekućih ili budućih
primitaka. Pri utvrđivanju povezanosti primitaka s izdacima polazi se od
normativa (utroška materijala i energije i sl.) vodeći pri tome računa o načinu
rada i posebnosti djelatnosti.
(3) Za utvrđivanje povezanosti primitaka s izdacima porezni obveznici
(proizvodne i uslužne djelatnosti koje nabavljaju reprodukcijski i potrošni
materijal za obavljanje djelatnosti te ugostitelji koji prodaju hranu,
alkoholna i bezalkoholna pića i količine pića i napitaka koje su sami proizveli
ili potrošili) u posebnim evidencijama moraju osigurati podatke o nabavi
reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka (naziv dobavljača, broj
i datum fakture) i podatke o uporabi reprodukcijskog i potrošnog materijala,
pića i napitaka (broj internog dokumenta – specifikacije, radnog naloga i sl.)
za knjiženje u poslovne izdatke. Interni dokumenti o uporabi reprodukcijskog i
potrošnog materijala, pića i napitaka moraju sadržavati podatke o količini i
vrijednosti utrošenoga reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka
te količinu i vrijednost gotovih proizvoda u koje je ugrađen reprodukcijski i
potrošni materijal.
(4) Promjene u evidenciji nabave i upotrebe reprodukcijskog i potrošnog
materijala, pića i napitaka knjiže se najkasnije u roku od mjesec dana od dana
nastanka promjene. Porezni obveznik koji svakodnevno upotrebljava
reprodukcijski i potrošni materijal, pića i napitke može obavljati knjiženje i
na temelju specifikacija o mjesečnoj uporabi reprodukcijskog i potrošnog materijala,
pića i napitaka te mjesečnoj proizvodnji gotovih proizvoda u koje je ugrađen
reprodukcijski i potrošni materijal.
(5) Kod samostalnih djelatnosti iz članka 29. Zakona i djelatnosti koje se
oporezuju kao samostalne djelatnosti prema člancima 30. – 35. Zakona, koje se,
sukladno posebnim propisima, moraju obavljati u poslovnom prostoru i s
određenom opremom, izdaci u svezi s korištenjem toga prostora i opreme (tekuće
održavanje, izdaci za utrošenu energiju i ostale komunalne usluge) čine
poslovne izdatke samo na temelju urednih isprava iz kojih proizlazi da se
odnose na korišteni poslovni prostor i opremu.
(6) Ako porezni obveznik može samostalne djelatnosti iz članka 29. Zakona i
djelatnosti koje se oporezuju kao samostalne djelatnosti prema člancima 30. –
35. Zakona obavljati i obavlja ih u stambenom prostoru, u poslovne izdatke može
uračunati samo izdatke koji su izravno vezani za obavljanje djelatnosti.
(7) Porezni obveznici koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 29.
Zakona odnosno dohodak utvrđuju na način propisan za samostalnu djelatnost
prema člancima 30. – 35. Zakona, a imali su izdatke s osnove premija
dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja uplaćenih u korist radnika i/ili sebe
osobno iz članka 32. stavka 11. Zakona, imaju pravo iskazati u poslovnim
knjigama i izdatke po toj osnovi.
IZUZIMANJA I ULAGANJA
Izuzimanja
Članak 36.
(1) Izuzimanjima se smatraju sve vrijednosti koje porezni obveznik izuzme
iz radnje, obrta ili drugog oblika samostalne djelatnosti za svoje potrebe,
potrebe svoga domaćinstva ili druge potrebe koje nisu u svezi s obavljanjem
djelatnosti i smatraju se poslovnim primicima u trenutku kada su izuzeti.
(2) Izuzimanjima iz stavka 1. ovoga članka ne smatraju se izuzimanja za privatne
potrebe članova trgovačkih društava te izuzimanja fizičkih osoba koje obavljaju
samostalnu djelatnost od koje utvrđuju dobit i plaćaju porez na dobit, jer se
ta izuzimanja oporezuju kao dohodak od kapitala prema članku 66. Zakona.
(3) Izuzimanja mogu biti u obliku financijske imovine (novca i drugo),
robe, proizvoda, korištenja drugih dobara i usluga.
(4) Izuzimanja u obliku financijske imovine ne utječu na dohodak od
samostalne djelatnosti.
(5) Izuzimanja koja nisu u obliku financijske imovine procjenjuju se prema
usporedivoj tržišnoj vrijednosti.
(6) Izuzimanjima se smatraju i manjkovi, kalo, rastep, kvar i lom iznad
visine utvrđene aktom nadležne komore.
Ulaganja
Članak 37.
(1) Ulaganjima se smatraju sva osobna dobra koja porezni obveznik unese u
djelatnost, a koja ne potječu od obavljanja djelatnosti i smatraju se poslovnim
izdacima u trenutku kada se ulaganje izvrši.
(2) Ulaganja mogu biti u obliku financijske imovine (novac i drugo), stvari
i/ili prava.
(3) Ulaganja u obliku financijske imovine ne utječu na dohodak od
samostalne djelatnosti.
(4) Ulaganja obrtne imovine procjenjuju se prema nabavnoj vrijednosti, a
ulaganja dugotrajne imovine prema usporedivoj tržišnoj vrijednosti.
Utvrđivanje vrijednosti izuzimanja i ulaganja
Članak 38.
(1) Usporedivom tržišnom vrijednosti izuzimanja ili ulaganja smatra se
cijena koja bi se u trenutku izuzimanja ili ulaganja mogla postići na tržištu.
Za izuzimanja mjerodavna je prije svega prodajna cijena, a za ulaganja cijena
nove nabave. Ako se prodajne cijene odnosno cijene nove nabave ne mogu ili se
ne mogu pouzdano utvrditi, usporedivu tržišnu vrijednost treba procijeniti
prema stavcima 2., 3. i 4. ovoga članka.
(2) Pri ulaganju predmeta kratkotrajne imovine mjerodavni su troškovi
proizvodnje ili cijena nove nabave u trenutku ulaganja. Odlučujuće su cijene
onoga tržišta na kojemu bi poduzetnik nabavljao, kada takve predmete ne bi
ulagao. Ako se troškovi proizvodnje odnosno cijena nove nabave ne mogu ili se
ne mogu pouzdano utvrditi, usporedivu tržišnu nabavnu vrijednost treba
procijeniti.
(3) Ako se usporediva tržišna vrijednost treba procijeniti, kao temelj mogu
poslužiti ranije procijenjene vrijednosti ili prodajne cijene za izuzeta ili
uložena dobra. Ako su cijene istih ili sličnih dobara porasle ili pale, te
činjenice treba uzeti u obzir prilikom nove procjene. Ako se korisnost nekog
dobra smanji, to treba uzeti u obzir prilikom otpisa.
(4) Ako se tržišna cijena dobara koja nisu nova, već rabljena, ne može ili
ne može pouzdano utvrditi, a njima se ne trguje ili se trguje rijetko, u
procjeni se vrijednosti polazi od tržišne cijene za nova dobra, pri tome se
uzima u obzir potrošenost izuzetog ili uloženog dobra. Ako dobro ima ograničeni
vijek trajanja, njegova vrijednost može se umanjiti s obzirom na okolnost da mu
istječe ili je već istekao vijek trajanja.
Dugotrajna imovina
Članak 39.
(1) Stvari i prava koja služe za stjecanje dohotka čija pojedinačna nabavna
vrijednost ili troškovi proizvodnje premašuju 3.500,00 kuna te ako im je vijek
trajanja duži od godinu dana, prema članku 35. Zakona, u trenutku nabave, unose
se u Popis dugotrajne imovine. U nabavnu vrijednost dugotrajne imovine
uključuje se kupovna cijena umanjena za popuste iskazane u računu, carina i
uvozne pristojbe, nepovratni porezi, izdaci za projektiranje i nadzor, izdaci
pripreme prostora za građenje, izdaci instaliranja opreme, prijevoza i drugi
izdaci nastali u postupku dovođenja sredstva u radno stanje.
(2) Dugotrajna imovina može biti potrošiva (strojevi, zgrade, oprema i
drugo), nepotrošiva (zemljište) i istrošiva (kupljeni patenti, plaćena
vrijednost poduzeća – goodwill i drugo). U popis dugotrajne imovine unose se i
stvari iz vlastite proizvodnje poreznog obveznika ako služe za obavljanje
djelatnosti (npr. u slučaju vlastite izgradnje skladišta ili instaliranja
stroja).
(3) Popis dugotrajne imovine služi za utvrđivanje izdataka poslovanja po
osnovi otpisa (amortizacije) dugotrajne imovine.
(4) Poreznom obvezniku koji obavlja samostalne djelatnosti iz članka 29.
Zakona u poslovne se izdatke ne priznaje otpis (amortizacija) dugotrajne
imovine koja služi za obavljanje djelatnosti, a nije iskazana u Popisu
dugotrajne imovine. Izdatak otpisa ne priznaje se ni na dodatna ulaganja u
dugotrajnu imovinu koja nije iskazana u Popisu dugotrajne imovine.
Utvrđivanje dohotka u slučaju nastavka ili prestanka poslovanja i prelaska
s utvrđivanja dobiti na utvrđivanje dohotka
Utvrđivanje dohotka u slučaju nastavka poslovanja
Članak 40.
(1) Nastavak poslovanja samostalne djelatnosti (radnje, obrta, slobodnog zanimanja
i drugo) smatra se i u slučaju prodaje ili predaje (otuđenja) cijele
gospodarske djelatnosti, pod uvjetom da slijednik preuzme u svoje poslovne
knjige stvari i prava prema popisu dugotrajne imovine po vrstama, količinama i
vrijednostima, te zalihe, tražbine i obveze koje se odnose na preuzetu
kratkotrajnu i dugotrajnu imovinu. Predaja cijele gospodarske cjeline obvezuje
slijednika da nekretnine prema popisu dugotrajne imovine upiše u zemljišne
knjige, a motorna vozila prenese u vlasništvo. Pri prodaji (otuđenju) cijele
gospodarske djelatnosti, uz uvjet da se poslovanje nastavlja, slijednik stječe
pravo i na prijenos poreznog gubitka.
(2) Samo otuđenje djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka, ne utječe na
oporezivanje dohotka kod otuđitelja ako je osigurano kasnije oporezivanje
skrivenih pričuva kod stjecatelja.
(3) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka otuđitelj i stjecatelj utvrđuju
svaki svoj dohodak za odgovarajuće razdoblje kraće od poreznog razdoblja
(otuđitelj do kraja mjeseca u kojemu je otuđenje izvršeno, a stjecatelj od
početka idućeg mjeseca nakon mjeseca u kojemu je otuđenje izvršeno).
Utvrđivanje dohotka u slučaju prestanka poslovanja
Članak 41.
(1) Djelatnost se ne nastavlja (prestaje) ako se ne postupi na način
propisan ovim Pravilnikom koji se odnosi na utvrđivanje dohotka u slučaju
nastavka poslovanja. U tom je slučaju otuđitelj u poreznom razdoblju u kojemu
je djelatnost otuđena obvezan iskazati u poslovnim knjigama kao:
1. poslovne primitke:
1.1. cijenu koju je platio stjecatelj
1.2. kredite (obveze) koje preuzme stjecatelj, osim kredita (obveza) prema
dobavljačima za preuzetu robu i usluge
1.3. tržišnu vrijednost predmeta dugotrajne imovine, poluproizvoda,
proizvoda i robe koje stjecatelj nije preuzeo, odnosno izuzimanja otuđitelja
prilikom otuđenja
2. poslovne izdatke:
2.1. stanje gotovine (blagajne) koju preuzme stjecatelj
2.2. tražbine koje je preuzeo stjecatelj, osim potraživanja za dugotrajnu
imovinu, robu i usluge
2.3. knjigovodstvene vrijednosti dugotrajne imovine prema popisu te imovine
u trenutku njezina stavljanja stjecatelju na raspolaganje i
2.4. druge izdatke u svezi s otuđenjem.
(2) Na način iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se dohodak i od otuđenja
ili prijenosa i dijelova djelatnosti za koje se poslovanje ne nastavlja.
(3) U slučaju likvidacije obrta, slobodnog zanimanja i druge samostalne
djelatnosti ili djelatnosti koja se oporezuje kao obrtnička, porezni obveznik
obvezan je u poreznom razdoblju u kojem je izvršena likvidacija u knjizi
primitaka i izdataka iskazati kao primitke i izdatke sljedeće:
1. poslovne primitke:
1.1. usporedivu tržišnu vrijednost dugotrajne imovine
1.2. usporedivu tržišnu vrijednost zaliha robe, proizvoda, reprodukcijskog
materijala i drugog i/ili
1.3. nenaplaćene tražbine od kupaca.
2. poslovne izdatke:
2.1. knjigovodstvene vrijednosti dugotrajne imovine prema popisu te imovine
u trenutku likvidacije
2.2. neplaćene obveze dobavljačima i druge neplaćene obveze u svezi s
djelatnošću i/ili
2.3. druge izdatke u svezi s likvidacijom.
(4) Poduzetnik je obvezan utvrditi primitke i izdatke na način iz stavka 3.
ovoga članka i za porezno razdoblje iza kojega je prešao na utvrđivanje
paušalnog poreza u skladu s člankom 82. Zakona.
(5) Poduzetnik-stjecatelj u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka u godini
stjecanja u poslovnim knjigama iskazuje kao:
1. poslovne primitke – obveze preuzete od prodavatelja za robu i usluge
2. poslovne izdatke:
2.1. vrijednost preuzetih zaliha
2.2. tražbine preuzete od prodavatelja, za robu, usluge i dugotrajnu imovinu
2.3. druge izdatke u svezi sa stjecanjem.
(6) Primici i izdaci iz stavka 5. ovoga članka iskazuju se prema
vrijednostima utvrđenima prilikom prodaje ili prijenosa.
(7) Vrijednost dugotrajne imovine koju stjecatelj iz stavka 5. ovoga članka
unosi u Popis dugotrajne imovine utvrđuje se kako slijedi:
cijena stjecanja
+ preuzeti dugovi svih vrsta
– preuzeto stanje gotovine u blagajni
– vrijednost preuzetih zaliha obrtnih sredstava i/ili
– preuzete tražbine svih vrsta.
(8) Ukupnu vrijednost dugotrajne imovine utvrđenu na način iz stavka 7.
ovoga članka treba rasporediti na pojedinačne stvari i prava prema popisu
prodavatelja prilikom prodaje (opisno i vrijednosno) te na ostatak koji se
iskazuje kao vrijednost poduzeća (goodwill) i posebno otpisuje.
(9) Odredbe ovoga članka i članka 40. ovoga Pravilnika primjenjuju se i pri
oporezivanju dohotka od prijenosa, prodaje ili likvidacije imovine, od koje se,
na zahtjev poreznog obveznika, umjesto dohotka od imovine utvrđuje dohodak od
samostalne djelatnosti.
Utvrđivanje dohotka u slučaju prelaska s utvrđivanja dobiti na utvrđivanje
dohotka
Članak 42.
(1) Pri prijelazu s utvrđivanja dobiti na dohodak, u prvoj godini
utvrđivanja dohotka, u Knjizi primitaka i izdataka iskazuju se određene
pozicije iz bilance dobiti, kao:
1. poslovni primici:
1.1. obveze po osnovi nabave dobara i usluga
1.2. obveze za primljene predujmove za dobra i usluge
1.3. obveze za obračunane, a neisplaćene plaće
1.4. pasivna vremenska razgraničenja i/ili
1.5. dugoročna rezerviranja
1.6. obveze po osnovi poreza, osim poreza na dodanu vrijednost
2. poslovni izdaci:
2.1. zalihe
2.2. dani predujmovi za obrtna sredstva i usluge
2.3. tražbine po osnovi prodane robe, dugotrajne imovine i usluga
2.4. aktivna vremenska razgraničenja i
2.5. potraživanja za više plaćeni porez na promet.
(2) Ispravci iz stavka 1. ovoga članka ne odnose se na dugotrajnu imovinu
koja se preuzima u cijelosti prema knjigovodstvenim vrijednostima.
POSLOVNE KNJIGE
Temeljne knjige
Članak 43.
(1) Prema odredbama članka 34. Zakona porezni obveznici koji obavljaju
samostalnu djelatnost iz članka 29. Zakona dužni su upisati se u registar
poreznih obveznika poreza na dohodak i utvrđivati dohodak na temelju podataka
iz poslovnih knjiga.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, porezni obveznici koji obavljaju
samostalnu djelatnost novinara, umjetnika i športaša iz članka 29. stavka 2.
točke 4. Zakona, koji su po osnovi tih djelatnosti odabrali oporezivanje u
skladu s člancima 39. i 40. Zakona, ne utvrđuju dohodak na temelju poslovnih
knjiga.
(3) Poslovne knjige iz stavka 1. ovoga članka jesu Knjiga primitaka i
izdataka, Popis dugotrajne imovine, Knjiga prometa i Evidencija o tražbinama i
obvezama.
Knjiga primitaka i izdataka
Članak 44.
(1) Knjiga primitaka i izdataka jest evidencija o dnevnim i ukupnim
poslovnim primicima i izdacima u poreznom razdoblju.
(2) U Knjigu primitaka i izdataka unose se opći podaci o poreznom obvezniku
i to: naziv/ime i prezime, osobni identifikacijski broj odnosno osobni
identifikacijski broj nositelja zajedničke djelatnosti, adresa.
(3) U Knjigu primitaka i izdataka unose se podaci o poslovnim primicima i
izdacima, kako slijedi:
1. redni broj (stupac 1)
2. nadnevak primitaka i/ili izdataka. Nadnevak se upisuje za dane u kojima
je ostvaren primitak i/ili izdatak. Ako za neki od stupaca nema podataka,
upisuje se crtica (stupac 2)
3. broj temeljnice ili brojevi temeljnica na osnovi kojih su izvršena
knjiženja (stupac 3)
4. opis isprava (računi od – do, izvaci žiroračuna, preslike potvrdnica iz
naplatnih uređaja, popisi čekova, zapisnici o izuzimanjima i ulaganjima,
obračuni i drugo) na temelju kojih su sastavljene temeljnice (stupac 4)
5. iznos primitaka u gotovini i čekovima. Ako se naknadno utvrdi da
primljeni ček nije naplativ, obavlja se ispravak (storno) iskazanih primitaka
(stupac 5)
6. iznos primitaka preko žiroračuna (stupac 6)
7. iznos primitaka u naravi, uslugama, izuzimanjima i drugih primitaka
utvrđenih Zakonom i ovim Pravilnikom (stupac 7)
8. porez na dodanu vrijednost sadržan u primicima – naplaćenim naknadama te
primljenim dobrima i uslugama (stupac 8)
9. ukupni primici – zbroj iznosa iz stupaca 5, 6 i 7 umanjen za iznos
poreza na dodanu vrijednost iz stupca 8 (stupac 9)
10. iznos izdataka u gotovu novcu (stupac 10)
11. iznos izdataka izvršenih putem žiroračuna (stupac 11)
12. iznos ostalih izdataka u naravi, uslugama, ulaganjima i drugih izdataka
utvrđenih Zakonom i ovim Pravilnikom (stupac 12)
13. porez na dodanu vrijednost sadržan u izdacima – plaćenim naknadama i
danim dobrima i uslugama (stupac 13)
14. izdaci iz članka 33. stavka 1. točaka 1. i 5. Zakona na koje se plaća
porez na dodanu vrijednost (stupac 14) i
15. ukupni porezno dopustivi izdaci – zbroj iznosa iz stupaca 10, 11 i 12
umanjen za iznos poreza na dodanu vrijednost sadržan u izdacima iz stupca 13 i
umanjen za izdatke iz članka 33. stavka 1. točaka 1. i 5. Zakona iz stupca 14
(stupac 15).
(4) Porezni obveznik dužan je u Knjizi primitaka i izdataka ili drugim
evidencijama osigurati podatke o dnevnom gotovinskom prometu.
(5) Iznimno od stavaka 1. i 3. točaka 2. i 5. i stavka 4. ovoga članka,
porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost i vode evidencije o
dnevnom gotovinskom prometu prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, mogu u
stupac 5 Knjige primitaka i izdataka gotovinski promet upisivati u jednom
iznosu za cijelo obračunsko razdoblje, u rokovima propisanima za utvrđivanje
obveze poreza na dodanu vrijednost. Ako nisu obveznici poreza na dodanu
vrijednost, gotovinski promet mogu upisivati u jednom iznosu za prethodni
mjesec.
(6) U stupce 5, 6 i 7 Knjige primitaka i izdataka unose se podaci o ukupnim
primicima s naplaćenim porezom na dodanu vrijednost, dok se u stupce 10, 11 i
12 unose podaci o ukupnim izdacima, uključujući i izdatke iz 33. stavka 1. točaka
1. i 5. Zakona, s plaćenim porezom na dodanu vrijednost. Izdaci iz članka 33.
stavka 1. točaka 2., 3. i 4. Zakona ne mogu se iskazivati u Knjizi primitaka i
izdataka.
(7) Unos podataka u Knjigu primitaka i izdataka mora se obaviti najkasnije
do 15. u mjesecu za prethodni mjesec. Obveznici poreza na dodanu vrijednost
obvezni su unos podataka u Knjigu primitaka i izdataka obaviti u roku
propisanom za uplatu poreza na dodanu vrijednost.
(8) Porezni obveznik za svoje poslovanje vodi jednu Knjigu primitaka i
izdataka bez obzira na broj poslovnih jedinica i broj registriranih samostalnih
djelatnosti.
(9) Za zajedničku djelatnost (supoduzetništvo) vodi se jedna Knjiga
primitaka i izdataka bez obzira na broj poslovnih jedinica i supoduzetnika.
(10) Na kraju poreznog razdoblja (godine) primici i izdaci se zbrajaju.
Utvrđenim iznosima ukupnih primitaka i porezno dopustivih izdataka, u slučaju
otuđenja ili likvidacije, odnosno prelaska s utvrđivanja dobiti na utvrđivanje
dohotka, dodaju se primici i/ili izdaci prema člancima 41. i 42. ovoga
Pravilnika. Radi utvrđivanja ukupnih godišnjih poslovnih izdataka, ovako
utvrđenom iznosu izdataka dodaju se izdaci otpisa dugotrajne imovine prema
zakonu kojim se uređuje porez na dobit i članku 35. stavku 1. točki 3. ovoga Pravilnika.
Popis dugotrajne imovine
Članak 45.
(1) Popis dugotrajne imovine ustrojava se prilikom stjecanja radnje, obrta,
slobodnog zanimanja i drugog ili na početku obavljanja samostalne djelatnosti, a
vodi se neprekidno tijekom obavljanja djelatnosti do otuđenja ili likvidacije
djelatnosti.
(2) U Popis dugotrajne imovine unose se opći podaci o poreznom obvezniku te
podaci o dugotrajnoj imovini kako slijedi:
1. redni broj svake pojedinačno nabavljene ili uložene stvari ili prava. Za
stvari ili prava koje se prenose iz prošlogodišnjeg popisa redni se brojevi
unose prema novome upisu (stupac 1)
2. naziv stvari ili prava (stupac 2)
3. dan, mjesec i godina nabave ili ulaganja stvari i/ili prava i broj isprave
(stupac 3)
4. nabavna vrijednost ili troškovi proizvodnje stvari ili prava. Iznimno, u
slučaju ulaganja za koja nema vjerodostojne isprave o nabavi unosi se
procijenjena (tržišna) vrijednost. U tom slučaju potrebno je sastaviti zapisnik
te navesti elemente na temelju kojih je izvršena procjena (stupac 4)
5. knjigovodstvena vrijednost stvari ili prava koja se prenosi iz stupca 9
Popisa dugotrajne imovine za prethodnu godinu. Za stvari ili prava koja se
nabavljaju tijekom godine u ovaj se stupac unosi nabavna vrijednost iz stupca 4
(stupac 5)
6. vijek trajanja dugotrajne imovine prema skupini u koju je imovina
razvrstana sukladno Zakonu o porezu na dobit (stupac 6)
7. stopa amortizacije stvari ili prava do najviše propisane zakonom kojim
se uređuje porez na dobit (stupac 7)
8. svota otpisa (amortizacije) stvari ili prava koja se izračunava tako da
se nabavna vrijednost iz stupca 4 pomnoži sa stopom amortizacije iz stupca 7 i
podijeli sa 100 (stupac 8)
8.1. za stvari ili prava koja su nabavljena odnosno prodana (otuđena)
tijekom godine, a otpis se obavlja primjenom stopa propisanih zakonom kojim se
uređuje porez na dobit, iznos otpisa priznaje se razmjerno broju mjeseci
korištenja tih stvari ili prava, a izračunava se na ovaj način:
8.2. mjeseci korištenja iskazuju se kao cijeli brojevi. Kao prvi mjesec
korištenja uzima se mjesec koji slijedi iza mjeseca u kojem je stavljeno u
upotrebu. Kao zadnji mjesec korištenja uzima se mjesec u kojem je došlo do
otuđenja ili uništenja
9. knjigovodstvena vrijednost stvari ili prava na kraju kalendarske godine
ili mjeseca u slučaju otuđenja i uništenja, koja se izračunava tako da se od
knjigovodstvene vrijednosti iz stupca 5 oduzme iznos otpisa iz stupca 8 (stupac
9)
10. AOP oznaka dugotrajne imovine ovisno o vrsti dugotrajne imovine i
11. datum otuđenja dugotrajne imovine ako je otuđenje izvršeno nakon 1.
siječnja 2016.
(3) Popis dugotrajne imovine sastavlja se za svaku kalendarsku godinu i
zaključuje se sa stanjem na dan 31. prosinca. Zaključna stanja iz stupaca 4 i 9
prepisuju se po pojedinim stvarima ili pravima kao početna stanja u stupce 4 i
5 Popisa dugotrajne imovine za iduću godinu.
Knjiga prometa
Članak 46.
(1) Knjiga prometa je evidencija u koju se na kraju radnog dana, a
najkasnije prije početka idućega radnog dana, upisuju primici naplaćeni u
gotovu novcu i čekovima odnosno u slučaju paušalnog oporezivanja i primici
naplaćeni bezgotovinskim putem.
(2) Porezni obveznici nisu obvezni voditi Knjigu prometa, ako podatke o
dnevnom gotovinskom prometu osiguravaju u Knjizi primitaka i izdataka ili u
evidencijama propisanima drugim zakonima te ako se te evidencije vode na mjestu
gdje se gotovinski primici ostvaruju.
(3) Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost prodaje na malo ili pružaju
usluge građanima u više prodajnih mjesta, obvezni su Knjigu prometa voditi za
svako prodajno mjesto, radnju ili drugo.
(4) U Knjigu prometa unose se opći podaci o poreznom obvezniku, podaci o
poslovnoj jedinici te sljedeći podaci:
1. redni broj (stupac 1)
2. nadnevak ostvarivanja gotovinskog primitka (stupac 2)
3. broj temeljnice (stupac 3)
4. opis isprava o primicima u gotovini u skladu s odredbama ovoga
Pravilnika (stupac 4)
5. iznos naplaćen u gotovini i/ili čekovima (stupac 5)
6. iznos naplaćen bezgotovinskim putem (stupac 6) i
7. ukupno – zbroj iznosa iz stupaca 5 i 6 (stupac 7).
Podatke pod r.br. 6. popunjava porezni obveznik koji porez na dohodak od
samostalne djelatnosti plaća u paušalnom iznosu u skladu s pravilnikom kojim se
uređuje paušalno oporezivanje samostalnih djelatnosti.
(5) Iznos iz stupca 5. Knjige prometa unosi se u stupac 5 Knjige primitaka
i izdataka.
(6) Knjigu prometa nisu obvezni voditi porezni obveznici poreza na dohodak
koji nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost, uz uvjet da djelatnost ne
obavljaju u više poslovnih jedinica, a podatke u Knjigu primitaka i izdataka
unose u rokovima propisanima u stavku 1. ovoga članka.
(7) Knjigu prometa nisu obvezni voditi obveznici poreza na dohodak koji
vode evidencije o dnevnom prometu po posebnim zakonima, uz uvjet da podatke o
dnevnom gotovinskom prometu iskazuju u tim evidencijama u propisanim rokovima.
Evidencija o tražbinama i obvezama
Članak 47.
(1) Porezni obveznici obvezni su voditi Evidenciju o tražbinama i obvezama,
odnosno o svim ispostavljenim i primljenim računima, osim onih naplaćenih ili
plaćenih na način koji ima obilježja gotovinskog plaćanja.
(2) Evidencija o tražbinama i obvezama sadržava najmanje podatke o rednom
broju, nazivu kupca odnosno dobavljača, broju i nadnevku izlaznog odnosno
ulaznog računa i zaračunatom iznosu, nadnevku plaćanja/naplate te plaćenom
odnosno naplaćenom iznosu.
(3) Porezni obveznici koji vode knjige ulaznih i izlaznih računa prema
propisima o porezu na dodanu vrijednost i to na način da upisuju podatke o
primljenim i izdanim računima, nisu obvezni osiguravati podatke o tražbinama i
obvezama iz stavaka 1. i 2. ovoga članka. Porezni obveznici koji knjige ulaznih
i izlaznih računa prema propisima o porezu na dodanu vrijednost vode prema
plaćenim odnosno naplaćenim računima, obvezni su voditi i Evidenciju o
tražbinama i obvezama.
Vođenje knjiga i knjigovodstvene isprave
Članak 48.
(1) Poslovne knjige vode se posebno za svaku kalendarsku godinu (porezno
razdoblje).
(2) Porezni obveznici koji djelatnost obavljaju na području jedinica
lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema
posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i području Grada
Vukovara, a i izvan tih područja, a koriste olakšice iz članka 43. Zakona, obvezni
su, radi pravilnog utvrđivanja dohotka, u poslovnim knjigama i evidencijama na
odgovarajući način osigurati podatke o ostvarivanju dohotka na tim područjima.
(3) Obrasci »Knjiga primitaka i izdataka« (Obrazac KPI), »Popis dugotrajne
imovine« (Obrazac DI), »Knjiga prometa« (Obrazac KPR) i »Evidencija o
tražbinama i obvezama« (Obrazac TO), sastavni su dio ovoga Pravilnika.
(4) Računom iz članku 34. stavka 4. Zakona članka smatraju se i potvrdnice
iz naplatnih uređaja te svaka isprava koja sadrži podatke iz stavka 5. ovoga
članka.
(5) Računi iz stavaka 4. ovoga članka, obvezno sadrže najmanje podatke o
izdavatelju (naziv radnje, podatke o vlasniku odnosno nositelju zajedničke
djelatnosti, a osobito ime i prezime, osobni identifikacijski broj, adresu
prebivališta ili uobičajenog boravišta), o poslovnoj jedinici ako je promet
obavljen preko poslovne jedinice, zatim nadnevak izdavanja računa, broj računa,
naziv robe ili usluge, jediničnu cijenu i ukupni iznos računa te ostale podatke
prema propisima o fiskalizaciji, a ispostavljaju se najmanje u dva primjerka –
jedan se uručuje kupcu, a drugi služi izdavatelju kao isprava za knjiženje u
poslovnim knjigama.
Promjena načina oporezivanja
Članak 49.
(1) Pisani zahtjev za promjenom načina utvrđivanja dohotka sukladno članku
30. stavku 2., članku 36. i članku 82. stavku 1. Zakona, odnosno prijavu u
registar poreznih obveznika porezni obveznik obvezan je podnijeti nadležnoj
ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu/uobičajenom boravištu u roku
od osam dana od dana početka ostvarivanja primitaka odnosno početka obavljanja
djelatnosti ili do kraja tekuće godine za iduću godinu, a najkasnije 15 dana po
isteku poreznog razdoblja odnosno kalendarske godine.
(2) Pri promjeni načina oporezivanja, u skladu s člankom 36. stavkom 3.
Zakona, ako se usvoji zahtjev poreznog obveznika, ne izdaje se rješenje.
Predujam poreza na dohodak od samostalne djelatnosti
Članak 50.
(1) Porezni obveznik koji počinje obavljati samostalnu djelatnost iz članka
29. Zakona, u skladu s člankom 37. stavkom 4. Zakona, ne plaća predujam poreza
na dohodak od samostalne djelatnosti do podnošenja prve godišnje porezne
prijave na dohodak. Podnošenjem godišnje porezne prijave utvrđuje se porezna
obveza za porezno razdoblje u kojem je porezni obveznik počeo obavljati
djelatnost odnosno utvrđivati dohodak na način propisan za samostalnu
djelatnost.
(2) Rješenje o plaćanju predujma poreza na dohodak donosi se ako
Porezna uprava, prema članku 37. stavku 3. Zakona, udovolji zahtjevu poreznog
obveznika da promijeni visinu utvrđenog predujma. Porezni obveznik koji
zahtijeva da mu se umanji utvrđeni predujam obvezan je sastaviti obračun koji
sadrži sve bitne podatke iz godišnje porezne prijave koji se odnose na proteklo
razdoblje tekuće godine i taj obračun priložiti zahtjevu za izmjenu predujma.
Ako Porezna uprava ne udovolji zahtjevu poreznog obveznika, donosi rješenje
kojim se odbija podneseni zahtjev.
(3) Rješenje o plaćanju predujma poreza na dohodak donosi se ako porezni
obveznik ne podnese godišnju poreznu prijavu za proteklu godinu, uključivo i
porezni obveznik iz stavka 2. ovoga članka ili ako ne iskaže ili netočno iskaže
podatke o dohotku. U tom se slučaju procjenjuje dohodak i na temelju procijenjenog
dohotka utvrđuje mjesečni predujam poreza prema članku 37. stavku 6. Zakona.
Porezni gubitak
Članak 51.
(1) Prema članku 38. stavku 2. Zakona, porezni gubitak može se nadoknaditi
(odbiti) samo od dohotka po osnovi kojega je i utvrđen odnosno samo od dohotka
od samostalne djelatnosti iz članka 29. Zakona i djelatnosti od kojih se
dohodak utvrđuje na način propisan za samostalne djelatnosti prema članku 30. –
35. Zakona.
(2) Gubitak se može prenijeti i iz poreznog razdoblja tuzemnog poreznog
obveznika u porezno razdoblje inozemnog poreznog obveznika i obrnuto, ako se
radi o istom poreznom obvezniku.
(3) Gubitak koji se može prenijeti utvrđuje se rješenjem i u sljedeće se
porezno razdoblje može prenijeti samo u iznosu utvrđenom u rješenju. Ako gubici
nastaju više poreznih razdoblja uzastopno, nadoknađivanje (odbijanje) od
dohotka u idućim poreznim razdobljima obavlja se redoslijedom njihovog
nastanka.
(4) Preneseni gubitak iz proteklih poreznih razdoblja odbija se nakon
dodatnog umanjenja dohotka od samostalne djelatnosti za iznos plaća
novozaposlenih osoba iz članka 44. stavka 1. Zakona, za iznos državne potpore
za obrazovanje i izobrazbu te za iznos potpore male vrijednosti za izvođenje
praktične nastave i vježbe naukovanja u sustavu vezanih obrta, prema posebnim
propisima i za iznos izdataka za istraživanje i razvoj iz članka 45. stavka 1.
Zakona, a prije osobnog odbitka iz članka 14. Zakona.
(5) Po osnovi dodatnog umanjenja dohotka od samostalne djelatnosti za iznos
plaća novozaposlenih osoba, za iznos državne potpore za obrazovanje i izobrazbu
te za iznos potpore male vrijednosti za izvođenje praktične nastave i vježbe
naukovanja u sustavu vezanih obrta, prema posebnim propisima i za iznos
izdataka za istraživanje i razvoj iz članka 45. Zakona, može se utvrditi
gubitak odnosno po toj osnovi može se povećati gubitak nastao u tekućem
poreznom razdoblju.
POGLAVLJE IV.
UTVRĐIVANJE DRUGOG DOHOTKA KOJI SE NE SMATRA KONAČNIM
Članak 52.
(1) Primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak iz članka 39. Zakona smatraju
se primici članova predstavničkih i izvršnih tijela državne vlasti i jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave ako se radi o primicima koji se za
rad u tim tijelima i jedinicama ne isplaćuju na temelju posebnih propisa kojima
se uređuju prava na plaću i po osnovi kojih su ti članovi osigurani.
(2) Primici po osnovi djelatnosti novinara, umjetnika i športaša smatraju
se primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak pod uvjetima:
1. da se ne radi o primicima od kojih se, prema izboru poreznog obveznika –
novinara, umjetnika, športaša, utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti iz
članka 29. stavka 2. točke 4. Zakona sukladno članku 30. stavku 2. Zakona i
2. da porezni obveznik primitke po osnovi tih djelatnosti ne ostvaruje po
osnovi rada u radnom odnosu u kojem slučaju se ti primici smatraju primicima od
nesamostalnog rada (plaćom) od kojih se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada
prema članku 20. Zakona.
(3) Športašem u smislu Zakona i ovoga Pravilnika, smatra se fizička osoba
koja se priprema i sudjeluje u športskim natjecanjima, a može biti športaš
amater ili športaš profesionalac sukladno posebnom propisu. Drugim osobama u
športu, u smislu Zakona i ovoga Pravilnika, smatraju se fizičke osobe koje
sudjeluju u sustavu natjecanja i športskim priredbama i to: športski treneri,
športski suci, športski delegati, športski povjerenici te druge stručne osobe i
službene osobe prema posebnim propisima.
(4) Primici po osnovi djelatnosti trgovačkih putnika, agenata, akvizitera,
športskih sudaca i delegata i drugih osoba u športu prema stavku 3. ovoga
članka, tumača, prevoditelja, turističkih djelatnika, konzultanata, sudskih
vještaka te drugih sličnih djelatnosti, smatraju se primicima od kojih se
utvrđuje drugi dohodak pod uvjetima da porezni obveznici primitke od tih
djelatnosti ne ostvaruju u radnom odnosu s poslodavcem odnosno isplatiteljem
primitaka (plaće) iz članka 21. Zakona, u kojem slučaju se smatraju primicima
od nesamostalnog rada od kojih se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada prema
članku 20. Zakona ili da se ne radi o primicima po osnovi tih djelatnosti od
kojih se utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti prema člancima 30. – 35.
Zakona.
(5) Primici učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko
učeničkih i studentskih udruga prema posebnim propisima iz članka 9. stavka 1.
točke 6. Zakona, iznad propisanog iznosa iz članka 6. stavka 1. r.br. 2. ovoga
Pravilnika, uvećani za iznos godišnjeg iznosa osnovnog osobnog odbitka iz
članka 14. stavka 3. Zakona smatraju se, u dijelu razlike više isplaćenog
iznosa, primitkom od kojeg se utvrđuje drugi dohodak. Ako učenik ili student na
redovnom školovanju u tijeku poreznog razdoblja (kalendarske godine) po osnovi
ukupnih isplata za rad preko učeničkih i studentskih udruga po posebnim propisima,
ostvari pojedinačni ili ukupni primitak umanjen za naknadu za posredovanje,
veći od propisanog iznosa iz članka 6. stavka 1. r.br. 2. ovoga Pravilnika,
uvećanog za iznos godišnjeg osnovnog osobnog odbitka iz članka 14. stavka 3.
Zakona na razliku primitka iznad toga iznosa utvrđuje se drugi dohodak.
(6) Isplatitelj primitka za rad učenika ili studenta na redovnom školovanju
prema posebnim propisima, obvezan je u svojim evidencijama osigurati podatke o primicima
koje isplaćuje učenicima i studentima te pratiti iznos primitka kojeg je učenik
ili student ostvario prije sljedeće isplate, a u svrhu utvrđivanja iznosa
primitka većeg od propisanog stavkom 5. ovoga članka na koji se, prema
odredbama Zakona, plaća predujam poreza na dohodak. Ako je porezni obveznik
(učenik ili student na redovnom školovanju) ostvario primitke po osnovi rada
preko dvije ili više učeničkih i studentskih udruga, obvezan je isplatitelju
prije isplate dostaviti vjerodostojne isprave (preslike) o ostvarenim primicima
po toj osnovi kod drugih isplatitelja odnosno pisanu izjavu o ostvarenim
primicima u poreznom razdoblju po toj osnovi.
(7) Športske stipendije koje se prema posebnim propisima isplaćuju
športašima za njihovo športsko usavršavanje iz članka 9. stavka 1. točke 16.
Zakona, iznad propisanog iznosa iz članka 6. stavka 1. r.br. 6. ovoga
Pravilnika, smatraju se, u dijelu razlike više isplaćenog iznosa, primitkom od
kojeg se utvrđuje drugi dohodak.
(8) Športskim stipendijama smatraju se:
a) olimpijske stipendije koje primaju športaši koji su ispunili
odgovarajuću normu za nastup na Olimpijskim igrama, a koju propisuje
pripadajuća međunarodna športska asocijacija određenog športa za određenu
disciplinu koja je uvrštena u program Olimpijskih igara,
b) stipendije kategoriziranih športaša prema Pravilniku o kategorizaciji
športaša kojeg u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje šport, kojeg donosi
Hrvatski olimpijski odbor, a koje isplaćuju Hrvatski olimpijski odbor,
županijske i gradske športske zajednice te športski klubovi.
(9) Nagrade za športska ostvarenja prema posebnim propisima iz članka 9.
stavka 1. točke 17. Zakona, iznad propisanog iznosa iz članka 6. stavka 1.
r.br. 7. ovoga Pravilnika, smatraju se, u dijelu razlike više isplaćenog
iznosa, primitkom od kojeg se utvrđuje drugi dohodak.
(10) Nagradama za športska ostvarenja smatraju se nagrade određene prema
Pravilniku o kategorizaciji športaša i Pravilniku o mjerilima za dodjelu
nagrada koji donosi nadležno ministarstvo na prijedlog Hrvatskoga olimpijskog
odbora, a koje isplaćuju Hrvatski olimpijski odbor, športski savezi na razini
gradova i županija odnosno nacionalni športski savezi te športske zajednice u
gradovima i županijama i športski klubovi.
(11) Naknade iz članka 9. stavka 1. točke 17. Zakona koje se isplaćuju
športašima amaterima prema posebnim propisima, iznad propisanog iznosa iz
članka 6. stavka 1. r.br. 8. ovoga Pravilnika, smatraju se, u dijelu razlike
više isplaćenog iznosa, primitkom od kojeg se utvrđuje drugi dohodak.
(12) Primici nerezidenata za obavljanje umjetničke, artističke, zabavne,
športske, književne i likovne djelatnosti te djelatnosti u svezi s tiskom,
radiom i televizijom te zabavnim priredbama, smatraju se primicima od kojih se
utvrđuje drugi dohodak.
(13) Primici po osnovi službenih putovanja iz članka 7. stavka 2. r.br. 19.
– 22, 26. – 28. te 31. ovoga Pravilnika, ako se ne isplaćuju prema članku 9.
točkama 11. i 12. Zakona i odredbama ovoga Pravilnika ili nisu primici od kojih
se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada u skladu s člankom 20. Zakona ili
dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 29. Zakona, smatraju se primicima
od kojih se utvrđuje drugi dohodak.
(14) Primicima po osnovi kojih se utvrđuje drugi dohodak smatraju se i
primici od djelatnosti koje porezni obveznik ostvari od fizičke osobe koja ne
obavlja samostalnu djelatnost prema članku 29. Zakona odnosno djelatnost od
koje se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalnu djelatnost prema
člancima 30. – 35. Zakona.
Izdaci pri utvrđivanju drugog dohotka
Članak 53.
(1) Izdaci iz članka 39. stavka 5. točaka 1., 2. i 3. Zakona međusobno se
isključuju.
(2) Za priznavanje izdatka iz članka 39. stavka 5. točke 1. Zakona,
isplatitelji primitaka obvezni su posjedovati vjerodostojne isprave (ugovore o
autorskom djelu i drugo) na način i pod uvjetima propisanim posebnim zakonom.
(3) U skladu s člankom 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i
poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, fizičkim osobama koje ostvaruju
autorske naknade za umjetničko djelo, priznaje se uz izdatak iz članka 39.
stavka 5. točke 1. i 25 % neoporezivog dijela od ostvarene naknade za
umjetničko djelo.
(4) Za priznavanje izdatka iz stavka 3. ovoga članka isplatitelji primitaka
obvezni su posjedovati potvrdu nadležne strukovne umjetničke udruge ili
ovlaštene agencije da se radi o umjetničkom djelu. Podatke o strukovnim
umjetničkim udrugama i ovlaštenim agencijama daje nadležno ministarstvo za
kulturu.
Primici u naravi po osnovi drugog dohotka
Članak 54.
(1) Primici u naravi iz članka 39. stavka 3. točke 5. Zakona koje davatelji
daju fizičkim osobama koje nisu njihovi radnici u radnom odnosu odnosno osobe
koje ostvaruju primitke iz članka 21. Zakona, smatraju se primicima od kojih se
utvrđuje drugi dohodak. Vrijednost primitaka u naravi utvrđuje se prema članku
22. ovoga Pravilnika.
(2) Primicima u naravi od kojih se utvrđuje drugi dohodak smatraju se i:
1. primici koje ostvaruju radnici tuzemnog društva dodjelom vlastitih
dionica povezanog društva u tuzemstvu ili u inozemstvu ili realizacijom prava
iz opcijskog ugovora sklopljenog s povezanim društvom u tuzemstvu ili u
inozemstvu
2. primici iz članka 64. Zakona s obilježjima skrivenih isplata dobiti,
odnosno izuzimanja, koje ostvaruju fizičke osobe koje nisu dioničari ili
članovi društva ili radnici ili fizičke osobe koje su obveznici poreza na
dobit.
(3) Primicima u naravi iz stavka 1. ovoga članka ne smatraju se primici
koje neprofitne organizacije omogućuju svim svojim članovima pod istim
uvjetima, a vezani su uz obavljanje djelatnosti neprofitne organizacije odnosno
ispunjavanju svrhe postojanja neprofitne organizacije, osobito: posebna radna
ili svečana odjeća obilježena nazivom ili znakom neprofitne organizacije, u
skladu s posebnim propisima o zaštiti na radu ili prema statutu neprofitne
organizacije, obvezni liječnički pregledi prema posebnim propisima, sistematski
kontrolni liječnički pregledi, obrazovanje i izobrazba koje su u svezi s
djelatnosti neprofitne organizacije.
Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka
Članak 55.
(1) Predujam poreza na dohodak iz primitka od drugog dohotka ostvarenog u
naravi plaća se u skladu s člankom 25. stavkom 3. Zakona.
(2) Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka po osnovi primitaka u
naravi iz članka 39. stavka 3. točke 5. Zakona utvrđuje se i plaća od osnovice
koju čini tržišna vrijednost primitka (s uključenim porezom na dodanu
vrijednost) uvećana za možebitne doprinose za obvezna osiguranja iz primitka
prema posebnim propisima i uvećana za porez na dohodak i prirez porezu na
dohodak, na način iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka po osnovi primitaka
učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih
udruga utvrđuje se i plaća od osnovice koju čini iznos primitka iznad
propisanog godišnjeg iznosa od 60.600,00 kuna, a koji se sastoji od iznosa od
15.000,00 kuna iz članka 6. stavka 1. r.br. 2. ovoga Pravilnika i iznosa
godišnjeg iznosa osnovnog osobnog odbitka iz članka 14. stavka 3. Zakona.
(4) Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka po osnovi autorske naknade
za umjetničko djelo utvrđuje se i plaća od osnovice koju čini autorska naknada
umanjena za 25 % neoporezivog dijela naknade i 30% porezno priznatog izdatka odnosno
primitak se umanjuje za ukupno 55 %.
(5) Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka, obračunavaju,
obustavljaju i uplaćuju isplatitelji prilikom svake isplate i istodobno s
isplatom na svoj OIB prema općini/gradu prebivališta ili uobičajenog boravišta
poreznog obveznika, a Porezna uprava će zbirne uplate rasporediti po pojedinom
poreznom obvezniku prema podacima iz dostavljenog izvješća iz članka 77. ovoga
Pravilnika. Isplatitelji obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju predujam poreza
na dohodak prilikom svake isplate i istodobno s isplatom i u slučaju dohotka
koji nerezidenti ostvare u tuzemstvu obavljanjem djelatnosti iz članka 29.
stavka 2. Zakona. U slučaju da isplatitelj autorske naknade pri obračunu i
uplati predujma poreza na dohodak nije uzeo u obzir izdatke na koje je porezni
obveznik, u skladu s Zakonom i posebnim propisom, imao pravo, dužan je izvršiti
ispravak obračuna i izvješća iz članka 77. ovoga Pravilnika. Zahtjev za povrat
i/ili preknjiženje više uplaćenog poreza podnosi se Poreznoj upravi
elektroničkim putem aplikacije Specifikacija nepovezanih uplata (SNU).
(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, predujam poreza na dohodak od drugog
dohotka ostvaren od fizičke osobe koja ne obavlja samostalnu djelatnost prema
članku 29. Zakona odnosno djelatnost od koje se dohodak utvrđuje na način
propisan za samostalnu djelatnost prema člancima 30. – 35. Zakona obračunava i
uplaćuje stjecatelj primitka u roku od 30 dana od dana naplate primitka, na
svoj OIB.
(7) Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka obračunava i uplaćuje
porezni obveznik stjecatelj primitka u roku od 30 dana od dana naplate
primitka, kao porez po odbitku, na svoj OIB, ako je dohodak ostvario izravno u
inozemstvu bez posredovanja tuzemnog isplatitelja. Inozemni dohodak preračunava
se u kunsku protuvrijednost primjenom srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke na
dan kad je dohodak ostvaren.
Promjena načina utvrđivanja drugog dohotka
Članak 56.
Pisani zahtjev za promjenom načina utvrđivanja dohotka iz članka 39. stavka
6. Zakona odnosno prijavu u registar poreznih obveznika porezni obveznik
obvezan je podnijeti nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom
prebivalištu/uobičajenom boravištu u roku od osam dana od dana početka
ostvarivanja primitaka odnosno početka obavljanja djelatnosti ili do kraja
tekuće godine za iduću godinu, a najkasnije 15 dana po isteku poreznog
razdoblja odnosno kalendarske godine.
POGLAVLJE V.
POSEBNE OLAKŠICE, OSLOBOĐENJA I POTICAJI
Olakšice za potpomognuta područja i Grad Vukovar
Članak 57.
(1) Obračunani predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada (plaće i
mirovine) poreznom obvezniku koji ima prebivalište i boravi na potpomognutim
područjima jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju
razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i
području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju
Grada Vukovara, poslodavac, isplatitelj plaće ili mirovine ili sam porezni
obveznik umanjuje za 50%, u skladu s člankom 24. stavka 5. Zakona, isključivo
temeljem upisanog podatka na poreznoj kartici iz članka 26. Zakona i to ako su
kumulativno zadovoljena dva uvjeta:
1. da je na poreznoj kartici – Obrascu PK upisana oznaka grada/općine koja
je, u trenutku obračuna, prema važećoj Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne
i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti razvrstana u I.
skupinu po stupnju razvijenosti ili da je upisano područje Grada Vukovara i
2. da je na poreznoj kartici – Obrascu PK pod oznakom za prebivalište i
boravak radnika i osobe koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 21. Zakona
odnosno umirovljenika ili korisnika obiteljske mirovine na potpomognutim
područjima jedinica lokalne samouprave i području Grada Vukovara upisana oznaka
»P1«.
(2) Ako obitelj poreznog obveznika ima prebivalište (stan ili kuću u
vlasništvu ili posjedu) i boravi na potpomognutim područjima jedinica lokalne
samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom
propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i području Grada Vukovara, a
porezni obveznik ima prebivalište (stan ili kuću u vlasništvu ili posjedu) i
boravi na području izvan tih područja, porezni obveznik nema pravo na umanjenje
predujma poreza na dohodak odnosno poreza na dohodak od nesamostalnog rada
(plaće i mirovine).
(3) U postupku godišnjeg obračuna poreza na dohodak iz članka 48. Zakona
odnosno članka 51. – 54. Zakona, poreznom obvezniku koji ima prebivalište i
boravi na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I.
skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju
Republike Hrvatske i području Grada Vukovara, a podatak o tome je upisan na
poreznu karticu te u tijeku poreznog razdoblja nije došlo do promjena koje
utječu na utvrđivanje predujma poreza na dohodak, porezni obveznik nije obvezan
uz godišnju poreznu prijavu ili putem obrasca iz članka 65. ovoga Pravilnika
priložiti vjerodostojne isprave kojima dokazuje pravo na umanjenje obveze
poreza na dohodak.
(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, Porezna uprava može od poreznog
obveznika zatražiti isprave kojima se dokazuje pravo na umanjenje obveze poreza
na dohodak, neovisno o podacima iskazanim u poreznoj kartici – Obrascu PK.
POGLAVLJE VI.
POSTUPAK ZA UTVRĐIVANJE I NAPLATU GODIŠNJEG POREZA
UTVRĐIVANJE GODIŠNJEG POREZA
Godišnji porez na dohodak
Članak 58.
(1) Godišnji porez na dohodak utvrđuje se prema poreznoj osnovici iz članka
18. Zakona, a od utvrđenoga godišnjeg poreza odbijaju se iznosi plaćenog predujma
poreza po svim dohocima prema članku 13. Zakona te utvrđuje razlika za uplatu
ili povrat poreza.
(2) Porez na dohodak obračunava se godišnje, a na temelju dohotka za koji
se obvezno podnosi godišnja porezna prijava, sukladno članku 48. Zakona ili prema
kojemu se provodi poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak,
sukladno članku 51. Zakona. Godišnji način obračuna poreza na dohodak
primjenjuje se i za kraća porezna razdoblja od kalendarske godine, a prema
članku 7. stavku 2. Zakona.
(3) Ako tijekom kalendarske godine rezident postane nerezident ili
nerezident postane rezident, porezni obveznik obvezan je u prilogu godišnje
porezne prijave ili obrasca iz članka 65. ovoga Pravilnika dati podatke o
pojedinim razdobljima ostvarivanja dohotka. Za oba razdoblja izrađuje se jedan
godišnji obračun.
(4) Izmirivanje obveze poreza na dohodak tekućeg razdoblja, odnosno povrat
iz članka 46. stavka 5. Zakona, izvršit će se samo ako porezni obveznik nema
istodobno dospjele, a neplaćene druge poreze ili druga javna davanja, sukladno
odredbama propisa kojim je uređen opći porezni postupak.
(5) Preplaćeni porez po odbitku vraća se poreznom obvezniku, koji ne
ostvaruje dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 29. Zakona ili dohodak
koji se utvrđuje na način propisan za samostalne djelatnosti prema člancima 30.
– 35. Zakona, bez posebnog zahtjeva, pod uvjetima propisanim odredbama propisa
kojim je uređen opći porezni postupak.
Utvrđivanje godišnjeg dohotka od nesamostalnog rada člana posade broda u
međunarodnoj plovidbi
Članak 59.
(1) Ako je član posade broda u međunarodnoj plovidbi koji je rezident,
ispunio, u skladu s posebnim zakonom, uvjet trajanja razdoblja plovidbe 183
dana ili više od 183 dana unutar jednog poreznog razdoblja, primici koje je
ostvario za rad na brodu u međunarodnoj plovidbi u tom poreznom razdoblju ne
podliježu godišnjem obračunavanju poreza na dohodak. Ako porezni obveznik
rezident kao član posade broda u međunarodnoj plovidbi nije ispunio uvjet
trajanja razdoblja plovidbe 183 dana ili više od 183 dana u tekućem i u
prethodnom poreznom razdoblju (za dane koji u prethodnom obračunu nisu
uračunati u 183 dana), primici za rad ostvareni na brodu u međunarodnoj
plovidbi u tekućem poreznom razdoblju podliježu godišnjem obračunu poreza na dohodak.
(2) Ukupan broj dana iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se prema evidenciji
lučke kapetanije i to na način:
1. stvarni broj dana plovidbe u poreznom razdoblju, koji se može povećati
za:
2. dane plovidbe, dane za putovanje prema točki 3. ovoga stavka ili stavka
3. ovoga članka, dane provedene na stručnoj izobrazbi u inozemstvu prema točki
4. ovoga stavka i dane liječenja zbog bolesti ili povrede prema točki 5. ovoga
stavka koje član posade broda u međunarodnoj plovidbi nije u prethodnoj godini
uračunao u 183 dana,
3. dodatne dane za putovanje i to:
3.1. jedan (1) dan prije dana svakog ukrcaja i iza svakog iskrcaja u
slučaju kada je mjesto ukrcaja odnosno iskrcaja u županiji prebivališta odnosno
uobičajenog boravišta člana posade broda,
3.2. dva (2) dana prije svakog ukrcaja i iza svakog iskrcaja u slučaju kada
je mjesto ukrcaja odnosno iskrcaja u luci u Republici Hrvatskoj, ali izvan
županije prebivališta odnosno uobičajenog boravišta člana posade broda,
3.3. četiri (4) dana prije svakog ukrcaja i iza svakog iskrcaja u slučaju
kada je mjesto ukrcaja u luci izvan Republike Hrvatske,
4. stvarne dane provedene na stručnoj izobrazbi u inozemstvu prema potvrdi
ustanove, druge pravne osobe specijalizirane za pružanje stručne izobrazbe ili
poslodavca koji je izobrazbu obavio,
5. stvarne dane liječenja zbog bolesti ili povrede nastale na putu za
ukrcaj, na brodu ili na povratku nakon iskrcaja prema potvrdi liječničke
ustanove odnosno liječnika privatne prakse.
(3) Član posade broda u međunarodnoj plovidbi može ukupan broj dana,
umjesto dodatnih dana putovanja iz stavka 2. točke 3. ovoga članka, povećati, u
skladu s posebnim zakonom i prema evidenciji lučke kapetanije, za dane
provedene na putu od mjesta prebivališta odnosno uobičajenog boravišta do
mjesta ukrcaja na brod i dane potrebne za povratno putovanje, ako lučkoj
kapetaniji dostavi izvorne račune prijevoznika o kupljenim prijevoznim kartama
sredstvima javnog domaćeg ili međunarodnog prometa u skladu s odredbama ovoga
Pravilnika i posebnim propisima. Ako je na putu za ukrcaj odnosno na putu nakon
iskrcaja do mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta, član posade broda u
međunarodnoj plovidbi koristio privatni automobil, priznaje se jedan dan za put
na ukrcaj i jedan dan za put do mjesta njegovog prebivališta ili uobičajenog
boravišta.
(4) Ako je stvarni broj dana plovidbe iz stavka 2. točke 1. ovoga članka te
broj dodatnih dana iz stavka 2. točaka 3., 4. i 5. ovoga članka u poreznom
razdoblju 183 dana ili više od 183 dana tada se razlika dana iznad 183 dana
može prenijeti u porezno razdoblje odnosno godinu koja slijedi izravno iza
godine za koju je utvrđen ukupan broj dana plovidbe zbog utvrđivanja poreznog
statusa u slijedećem poreznom razdoblju. Porezni status utvrđuje se temeljem
podataka o broju dana iz Potvrde o danima u međunarodnoj plovidbi – Obrasca
DPOM iskazanih u stupcu 8 pod 6.
(5) U skladu sa stavcima 1. – 4. ovoga članka i posebnim zakonom, za svrhe
utvrđivanja ukupnog broja dana plovidbe, lučke kapetanije obvezne su Poreznoj
upravi i članu posade broda u međunarodnoj plovidbi dostaviti, najkasnije do
31. siječnja tekuće za prethodnu godinu, Potvrdu o danima u međunarodnoj
plovidbi – Obrazac DPOM, koja sadrži sljedeće podatke:
1. opći podaci o lučkoj kapetaniji: naziv i adresa sjedišta (pod I.)
2. opći podaci o članu posade broda u međunarodnoj plovidbi: ime i prezime,
adresa prebivališta ili uobičajenog boravišta, osobni identifikacijski broj
(pod II.)
3. podaci o danima plovidbe u godini za koju se utvrđuje obveza plaćanja
poreza na dohodak od nesamostalnog rada i prireza porezu na dohodak ili
oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak od nesamostalnog rada i prireza
porezu na dohodak (pod III.).
(6) Pod točkom III. Potvrde o danima u međunarodnoj plovidbi – Obrasca DPOM
iz stavka 5. ovoga članka unose se sljedeći podaci:
1. Podaci o danima plovidbe (pod 1) i to:
1.1. donos dana iz prethodnog razdoblja (pod r. br. 4. stupac 2 i stupac
8). Upisuje se broj dana za prijenos iskazan u Obrascu DPOM prethodne godine
1.2. broj dana plovidbe u tekućem poreznom razdoblju (pod r. br. 5. stupac
2) kao zbroj dana iz stupca 2 r. br. 5.1. do 5.4.
1.3. pod r. br. 5.1. do 5.4. stupac 1 upisuje se razdoblje plovidbe na
brodu u međunarodnoj plovidbi: upisuje se nadnevak ukrcaja (od) i nadnevak
iskrcaja (do). Ako se radi o ukrcaju koji je započeo prethodne godine kao
početak se upisuje 1. siječnja tekuće godine, a ako ukrcaj nije završen u istoj
godini tada se kao iskrcaj upisuje 31. prosinca tekuće godine. U stupcu 2 pod
r. br. 5.1. do 5.4. upisuje se broj dana plovidbe u iskazanim razdobljima
1.4. pod r. br. 6 stupac 8 upisuje se ukupan broj dana u tekućem razdoblju
zbog utvrđivanja poreznog statusa tekućeg razdoblja i to u stupcu 8 zbroj dana
iz prethodnog (pod r. br. 4) i tekućeg razdoblja (pod r. br. 5.)
1.5. pod r. br. 7. stupac 2 upisuje se razlika između broja dana iskazanih
pod r. br. 5 stupac 8 i brojke 183 odnosno 0, ako je razlika 0 ili negativan
broj
2. dodatni dani (pod 2.) i to:
2.1. dani za putovanje (pod 2.1. stupac 3). Upisuje se broj dodatnih dana
iz stavka 2. točke 3. ili stavka 3. ovoga članka, a u svezi svakog pojedinog
razdoblja plovidbe iskazanog u stupcu 1 pod r. br. 5.
2.2. dani provedeni na stručnoj izobrazbi u inozemstvu prema stavku 2.
točki 4. ovoga članka (pod 2.2. stupci 4 i 5):
2.2.2. razdoblje početka izobrazbe (od) i završetka izobrazbe (do) – stupac
4
2.2.3. broj dana izobrazbe koji se dodatno priznaju (stupac 5)
2.3. dani liječenja zbog bolesti ili povrede nastale na putu za ukrcaj, na
brodu ili na povratku nakon iskrcaja iz stavka 2. točke 5. ovoga članka (pod
2.3. stupci 6 i 7):
2.3.1. razdoblje početka liječenja (od) i završetka liječenja (do) – stupac
6
2.3.2. broj dana liječenja koji se dodatno priznaju (stupac 7).
(7) Za svrhe utvrđivanja pomorskog dodatka iz članka 7. stavka 2. r.br. 24.
ovoga Pravilnika i dohotka od nesamostalnog rada ostvarenog po osnovi rada na
brodu u međunarodnoj plovidbi, član posade broda u međunarodnoj plovidbi
obvezan je popuniti i godišnjoj poreznoj prijavi priložiti Evidenciju o
primicima od nesamostalnog rada – Obrazac EPOM.
(8) Evidencija o primicima od nesamostalnog rada – Obrazac EPOM iz stavka
7. ovoga članka sadrži sljedeće podatke:
1. opći podaci o članu posade broda u međunarodnoj plovidbi: ime i prezime,
adresa prebivališta ili uobičajenog boravišta, osobni identifikacijski broj
(pod I.)
2. izračun pomorskog dodatka u godini za koju se utvrđuje obveza plaćanja
poreza na dohodak od nesamostalnog rada i prireza porezu na dohodak ili
oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak od nesamostalnog rada i prireza
porezu na dohodak (pod II.):
2.1. redni broj (stupac 1)
2.2. broj dana u plovidbi odnosno na brodu (stupac 2). Podatak se upisuje
iz stupca 2 pod r. br. 5 Obrasca DPOM (broj dana plovidbe u tekućem razdoblju)
2.3. iznos pomorskog dodatka po danu plovidbe iz članka 7. stavka 2. r.br.
24. ovoga Pravilnika (u kunama i lipama) – stupac 3
2.4. ukupni iznos pomorskog dodatka koji se iskazuje kao umnožak broja dana
u plovidbi odnosno na brodu iz stupca 2 i iznosa pomorskog dodatka po danu
plovidbe iz stupca 3 – stupac 4
2.5. ukupni iznos pomorskog dodatka
3. izračun dohotka od nesamostalnog rada po osnovi rada na brodu u
međunarodnoj plovidbi (pod III.):
3.1. ukupni primici od nesamostalnog rada (plaća) – pod r. br. 1.
3.2. ukupni pomorski dodatak – pod r. br. 2.
3.3. primici od nesamostalnog rada umanjeni za ukupni iznos pomorskog
dodatka (r. br. 1. – r. br. 2.) – pod r. br. 3.
3.4. izdaci za doprinose za obvezna osiguranja – pod r. br. 4.
3.5. dohodak od nesamostalnog rada (r.br. 3. – r. br. 4.) – pod r. br. 5.
4. prilozi (pod IV.) – upisuju se prilozi na temelju kojih je popunjen
Obrazac EPOM i koji se obvezno prilažu uz godišnju poreznu prijavu, a osobito:
potvrda o isplaćenim primicima od nesamostalnog rada člana posade broda u
međunarodnoj plovidbi iz članka 32. ovoga Pravilnika, potvrda o ukupno
isplaćenim primicima u poreznom razdoblju za rad u svojstvu člana posade broda
u međunarodnoj plovidbi koji nije u vlasništvu tuzemne osobe, potvrda lučke
kapetanije o danima u međunarodnoj plovidbi – Obrazac DPOM.
(9) Potvrda lučke kapetanije o danima u međunarodnoj plovidbi – Obrazac
DPOM i Evidencija o primicima od nesamostalnog rada – Obrazac EPOM, sastavni su
dio ovoga Pravilnika.
GODIŠNJA POREZNA PRIJAVA
Podnošenje godišnje porezne prijave
Članak 60.
(1) Godišnji porez na dohodak utvrđuje se konačno na temelju godišnje
porezne prijave koju je porezni obveznik dužan podnijeti ispostavi Porezne
uprave nadležnoj prema svom prebivalištu ili uobičajenom boravištu. Nerezident podnosi
godišnju poreznu prijavu ispostavi područnog ureda Porezne uprave koja je
mjesno nadležna prema sjedištu isplatitelja primitaka ili većeg dijela njegove
imovine odnosno prema mjestu u kojem je pretežno obavljao djelatnost ili mjestu
u kojemu su se koristila imovinska prava od kojih je ostvario dohodak.
(2) Rezident podnosi godišnju poreznu prijavu za dohodak ostvaren u
tuzemstvu i inozemstvu, a nerezident samo za dohodak ostvaren u tuzemstvu.
Obvezno podnošenje godišnje porezne prijave
Članak 61.
Porezni obveznik koji je prema članku 48. Zakona obvezan podnijeti godišnju
poreznu prijavu, obvezan je u godišnjoj poreznoj prijavi iskazati godišnji
dohodak iz članka 12. stavka 3. Zakona, osim dohotka od nesamostalnog rada koji
ostvare rezidenti članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi, a koji sukladno
posebnom zakonu ne podliježe oporezivanju.
Sadržaj godišnje porezne prijave
Članak 62.
(1) Godišnja prijava poreza na dohodak podnosi se na Obrascu DOH. Ako je
porezno razdoblje kraće od kalendarske godine, u Obrascu DOH navodi se porezno
razdoblje od (dan i mjesec) do (dan i mjesec).
(2) Godišnja porezna prijava – Obrazac DOH sadrži:
1. opće podatke o poreznom obvezniku i podatke o uzdržavanim članovima uže
obitelji poreznog obveznika
2. podatke o uvećanju osobnog odbitka koji se priznaje po osnovi danih
darovanja
3. podatke o dohotku i plaćenom predujmu poreza na dohodak i prirezu porezu
na dohodak od:
3.1. nesamostalnog rada iz članka 21. Zakona
3.2. primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak iz članka 39. Zakona
3.3. samostalne djelatnosti iz članka 29. Zakona
4. podatke o inozemnom dohotku i uplaćenom inozemnom porezu
5. podatke o ukupnom dohotku i ukupno uplaćenom predujmu poreza i prireza
6. podatke o korištenim olakšicama, poticajima i oslobođenjima u poreznom
razdoblju odnosno razdoblju za koje porezni obveznik podnosi godišnju poreznu
prijavu
7. dio za ispis priloga uz godišnju poreznu prijavu
8. dio za napomene poreznog obveznika i
9. prilog UPO na temelju kojega se utvrđuje godišnji porez i prirez i
razlike, a koji porezni obveznici mogu, ali nisu obvezni sastavljati i
dostavljati.
(3) U godišnju poreznu prijavu – Obrazac DOH upisuju se:
1. podaci o Područnom uredu i nadležnoj ispostavi Porezne uprave
2. pod 1. opći podaci o poreznom obvezniku:
2.1. pod 1.1. ime i prezime i ime roditelja
2.2. pod 1.2. adresa prebivališta ili uobičajenog boravišta (mjesto, ulica
i kućni broj)
2.3. pod 1.2.1. podatak o telefonu
2.4. pod. 1.2.2. podatak o adresi elektroničke pošte
2.3. pod 1.3. osobni identifikacijski broj
2.4. pod 1.4. podatak o prebivalištu/uobičajenom boravištu i boravku na
potpomognutom području I. skupine i području Grada Vukovara – DA/NE (zaokružuje
se DA ako je porezni obveznik u poreznom razdoblju imao prebivalište/uobičajeno
boravište na tim područjima te je na istim u poreznom razdoblju stvarno i
boravio)
2.5. pod 1.5. podaci o promjenama prebivališta ili uobičajenog boravišta u
tuzemstvu ili inozemstvu tijekom godine, a ako se radi o potpomognutom području
I skupine i području Grada Vukovara na kojima su propisane olakšice i
odgovarajuću oznaku tih područja (P1)
2.6. pod 1.6. podaci o invalidnosti uključujući i podatke o invalidnosti
hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata, promjene u svezi s
invalidnosti, oznaka invalidnosti i to kao I za primjenu faktora osobnog
odbitka iz članka 14. stavka 4. r.br. 12. Zakona ili kao I* za primjenu faktora
osobnog odbitka iz članka 14. stavka 4. r.br. 13. Zakona te postotak invalidnosti
utvrđen rješenjem ako se radi o hrvatskom ratnom vojnom invalidu iz Domovinskog
rata
2.7. pod 1.7. broj računa otvoren kod banke i naziv te banke. Porezni
obveznici koji u trenutku podnošenja godišnje porezne prijave imaju otvoren
tekući ili žiroračun obvezni su popuniti dio pod 1.7. koji se odnosi na broj
tekućeg ili žiroračuna koji je otvoren kod banke ako po godišnjoj poreznoj
prijavi žele iskoristiti pravo na povrat putem predujma više plaćenog poreza i
prireza
2.8. pod 1.8. podaci o opunomoćeniku ili poreznom savjetniku – ime i
prezime ili naziv, mjesto prebivališta ili uobičajenog boravišta odnosno
sjedišta, adresu te osobni identifikacijski broj
3. pod 2. podaci o uzdržavanim članovima uže obitelji – ime i prezime,
srodstvo, osobni identifikacijski broj, podatak o invalidnosti kao I ili I* i
razdoblje korištenja osobnog odbitka tijekom godine te podatak o osobnom
identifikacijskom broju fizičkih osoba s kojima porezni obveznik dijeli osobni
odbitak, a i postotak podjele koji pripada tim fizičkim osobama
4. pod 3. podaci o uvećanju osobnog odbitka prema članku 15. Zakona i to
za:
4.1. pod 3.1. plaćene doprinose za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu
4.2. pod 3.2. dana darovanja
4.3. pod 3.3. ukupni iznos uvećanja osobnog odbitka iskazan pod 3.1. i 3.2.
5. pod 4. podaci o dohotku po izvorima dohotka i uplaćenim predujmovima
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak u godišnjem iznosu u kunama i
lipama
6. pod 4.1. podaci o dohotku od nesamostalnog rada (plaći i mirovini) – dio
»NR«
7. pod 4.1.1. podaci o primicima od nesamostalnog rada (plaći) ostvarenim u
tuzemstvu i to izvan područja jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I.
skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju
Republike Hrvatske i/ili izvan područja Grada Vukovara, iz članka 21. stavka 1.
Zakona i članka 21. stavka 3. Zakona i izdacima, odnosno uplaćenim obveznim
doprinosima za mirovinska osiguranja iz plaće ili doprinosa za mirovinska
osiguranja ako su sukladno odredbama zakona kojim se uređuju doprinosi za
obvezna osiguranja propisani kao doprinosi koji se utvrđuju na osnovicu, a
porezni obveznik je sam za sebe obveznik tako utvrđenih doprinosa, dohotku od
nesamostalnog rada i uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza. Podaci se
unose prema podacima iz obrazaca IP. Pod 4.1.1. podatke o primicima od
nesamostalnog rada (plaći) i propisanim izdacima (uplaćenim doprinosima za
obvezno osiguranje prema posebnim propisima) te dohotku od nesamostalnog rada,
iskazuju i porezni obveznici rezidenti koji su primitke od nesamostalnog rada
ostvarili kao članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi, ako su u poreznom
razdoblju za koje podnose poreznu prijavu iz toga dohotka, u skladu s posebnim
zakonom, obvezni platiti porez na dohodak po toj osnovi. U tom slučaju u stupcu
3 iskazuju iznos primitka od nesamostalnog rada koji su po toj osnovi ostvarili
u poreznom razdoblju, koji je prethodno umanjen za ukupni iznos pomorskog
dodatka iz članka 7. ovoga Pravilnika. Podatke o ostvarenom dohotku od
nesamostalnog rada ne iskazuju članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi
koji su rezidenti ako u skladu s posebnim zakonom, nisu iz toga dohotka u
poreznom razdoblju obvezni platiti porez na dohodak
8. pod 4.1.2. podaci o primicima od nesamostalnog rada (plaći) ostvarenim u
tuzemstvu poreznih obveznika koji imaju prebivalište i borave na području
jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti
prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i na području
Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada
Vukovara, iz članka 21. stavka 1. Zakona i članka 21. stavka 3. Zakona i
izdacima, odnosno uplaćenim obveznim doprinosima za mirovinska osiguranja iz
plaće ili doprinosa za mirovinska osiguranja ako su sukladno odredbama zakona
kojim se uređuju doprinosi za obvezna osiguranja propisani kao doprinosi koji
se utvrđuju na osnovicu, a porezni obveznik je sam za sebe obveznik tako
utvrđenih doprinosa, dohotku od nesamostalnog rada i uplaćenom predujmu poreza
na dohodak i prireza. Podaci se unose prema podacima iz obrazaca IP i to podaci
o ostvarenim primicima od nesamostalnog rada (plaći) za vrijeme boravka na
područjima jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju
razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i
na području Grada Vukovara
9. pod 4.1.3. podaci o ostvarenom dohotku od nesamostalnog rada – plaći
(umanjenom za uplaćene obvezne doprinose) koje je rezident koji boravi izvan
područja jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju
razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske
i/ili izvan područja Grada Vukovara ostvario u inozemstvu (bez obzira može li
taj dohodak Republika Hrvatska oporezivati ili ne), državi izvora dohotka,
uplaćenom predujmu poreza u tuzemstvu i plaćenom porezu u inozemstvu. Podaci se
unose prema podacima iz potvrda inozemnih isplatitelja i vlastitim
evidencijama. Mogućnost oporezivanja odnosno umanjenje poreza za uplaćeni
inozemni porez prema metodi uračunavanja utvrđuje nadležna ispostava Porezne
uprave na temelju iskazanih podataka o primitku, u skladu s ugovorima o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i međunarodnim ugovorima
10. pod 4.1.4. podaci o ostvarenom dohotku od nesamostalnog rada – plaći
(umanjenom za uplaćene obvezne doprinose) koje je rezident koji boravi na
području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju
razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske
i/ili na području Grada Vukovara ostvario iz inozemstva (bez obzira može li taj
dohodak Republika Hrvatska oporezivati ili ne), državi izvora dohotka,
uplaćenom predujmu poreza u tuzemstvu, plaćenom porezu u inozemstvu i udjelu
ostvarenog dohotka u sveukupnom dohotku. Podaci se unose prema podacima iz
potvrda inozemnih isplatitelja i vlastitim evidencijama. Mogućnost oporezivanja
odnosno oporezivanje primjenom odgovarajuće porezne stope prema metodi
uračunavanja utvrđuje nadležna ispostava Porezne uprave na temelju iskazanih
podataka o primitku, u skladu s ugovorima o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja i međunarodnim ugovorima
11. pod 4.1.5. podaci o primicima od nesamostalnog rada (mirovini)
ostvarenim od tuzemnih isplatitelja, podaci o osobnom identifikacijskom broju
isplatitelja i razdoblju ostvarivanja dohotka, primicima od mirovina, izdacima
kojima se smatraju uplaćeni dodatni doprinosi za zdravstveno osiguranje iz
mirovine, ostvarenom dohotku i uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza.
Podaci se unose prema obrascima IP i potvrdama isplatitelja
12. pod 4.1.6. podaci o ostvarenom dohotku od nesamostalnog rada (plaće) na
koji se ne plaća porez na dohodak razmjerno stupnju invalidnosti hrvatskog
ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata. Iskazuju se podaci o stupnju
invalidnosti, iznosu dohotka ili dijela dohotka od nesamostalnog rada na koji
se ne plaća porez na dohodak razmjerno stupnju invalidnosti i udjelu tog
dohotka od nesamostalnog rada (plaće) u sveukupnom dohotku, u postotku.
Navedeni udio je osnova za utvrđivanje dijela ukupne godišnje obveze poreza na
dohodak i prireza porezu na dohodak koja se može umanjiti prema članku 42.
stavku 1. Zakona
13. pod 4.1.7. podaci o ukupnom dohotku od nesamostalnog rada i ukupno
uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza u tuzemstvu i uplaćenom porezu
na dohodak i prirezu u inozemstvu
14. pod 4.1.8. podaci o ostvarenom dohotku od nesamostalnog rada – mirovini
(umanjenom za uplaćene obvezne doprinose iz osnovice) koje je rezident ostvario
u inozemstvu (bez obzira može li taj dohodak Republika Hrvatska oporezivati ili
ne), državi izvora dohotka, uplaćenom predujmu poreza u tuzemstvu, plaćenom
porezu u inozemstvu i udjelu ostvarenog dohotka u sveukupnom dohotku. Podaci se
unose prema podacima iz rješenja Porezne uprave ili potvrda inozemnih
isplatitelja. Mogućnost oporezivanja odnosno oporezivanje primjenom
odgovarajuće porezne stope prema metodi uračunavanja, utvrđuje nadležna
ispostava Porezne uprave na temelju iskazanih podataka o primitku, u skladu s
ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i međunarodnim ugovorima
15. pod 4.2. podaci o drugom dohotku – dio »DD«
16. pod 4.2.1. podaci o drugom dohotku ostvarenom u tuzemstvu – ostvarenim
primicima po osnovi kojih se utvrđuje drugi dohodak prema članku 39. Zakona, i
to prema izvorima dohotka, izdacima koji se priznaju u Zakonom propisanom
postotku od ostvarenih primitaka, izdacima po osnovi uplaćenih doprinosa za
obvezna osiguranja iz primitaka po posebnim propisima, ostvarenom dohotku i
uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza. Podaci se unose prema potvrdama
isplatitelja
17. pod 4.2.2. podaci o drugom dohotku ostvarenom u inozemstvu – primicima
po osnovi kojih se utvrđuje drugi dohodak (umanjenom za uplaćene obvezne
doprinose) koje je rezident ostvario u inozemstvu (bez obzira može li taj
dohodak Republika Hrvatska oporezivati ili ne), državi izvora dohotka,
uplaćenom predujmu poreza u tuzemstvu i plaćenom porezu u inozemstvu. Podaci se
unose prema podacima iz potvrda inozemnih isplatitelja i vlastitim
evidencijama. Mogućnost oporezivanja odnosno oporezivanje primjenom
odgovarajuće porezne stope prema metodi uračunavanja utvrđuje nadležna
ispostava Porezne uprave na temelju iskazanih podataka o primitku, u skladu s
ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i međunarodnim ugovorima
18. pod 4.2.3. podaci o ukupnom drugom dohotku i ukupno uplaćenom predujmu
poreza na dohodak i prireza u tuzemstvu i uplaćenom porezu na dohodak i prirezu
u inozemstvu
19. pod 4.3. podaci o dohotku od samostalne djelatnosti i uplaćenom predujmu
poreza na dohodak i prirezu – »Dio SD«. Porezni obveznici obvezno upisuju svoj
osobni identifikacijski broj
20. dohodak/gubitak ostvaren u tekućoj godini i to:
20.1. pod 4.3.1.1 podaci o ostvarenom dohotku/gubitku u tekućoj godini od
obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i
šumarstva i djelatnosti od koje se dohodak utvrđuje na način propisan za
samostalnu djelatnost prema člancima 30. – 35. Zakona, prije umanjenja dohotka
ili uvećanja gubitka za olakšice iz članaka 44. i 45. Zakona i to za obveznika
pojedinca, podaci o umanjenju dohotka ili uvećanju gubitka pojedinca za
olakšice iz članaka 44. i 45. Zakona, podaci o ostvarenom dohotku/gubitku od
obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i
šumarstva i djelatnosti od koje se dohodak utvrđuje na način propisan za
samostalnu djelatnost prema člancima 30. – 35. Zakona za obveznika
supoduzetnika, podaci o gubitku u tekućoj godini ostvarenom od samostalne
djelatnosti nakon propisanih umanjenja, podaci o dohotku od samostalne
djelatnosti nakon propisanih umanjenja i podaci o uplaćenom predujmu poreza i
prireza. Podaci se iskazuju prema priloženom izvatku (pregledu) iz poslovnih
knjiga. Podatke pod 4.3.1. ne iskazuju porezni obveznici čiji se dohodak od
samostalne djelatnosti iz članka 29. Zakona paušalno oporezuje na način
propisan člankom 82. Zakona
20.2. pod 4.3.1.2. podaci o ostvarenom dohotku od samostalne djelatnosti u
inozemstvu – primitak umanjen za izdatke, državi izvora dohotka, uplaćenom
predujmu poreza u tuzemstvu i plaćenom porezu u inozemstvu. Podaci se unose
prema podacima iz vlastitih evidencija i potvrdama inozemnog poreznog tijela.
Mogućnost oporezivanja odnosno oporezivanje primjenom odgovarajuće porezne
stope prema metodi uračunavanja utvrđuje nadležna ispostava Porezne uprave na
temelju iskazanih podataka o dohotku, u skladu s ugovorima o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja i međunarodnim ugovorima
21. pod 4.3.2. podatak o iznosu prenesenog gubitka za koji se umanjuje dohodak
iz tekuće godine
22. pod 4.3.3. podatak o ukupnom dohotku od samostalne djelatnosti kao
razlika između 4.3.1. i 4.3.2. i uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza
23. pod 4.3.4. podatak o predujmu poreza na dohodak za sljedeće obračunsko
razdoblje
24. pod 4.3.5. podaci o iznosima za dodatno umanjenje dohotka ili uvećanje
gubitka pojedinca od samostalne djelatnosti, i to:
24.1. pod 4.3.5. r.br. 1. za plaće novozaposlenih osoba
24.2. pod 4.3.5. r.br. 2. za državne potpore za iznos potpore male vrijednosti
za izvođenje praktične nastave i vježbe naukovanja u sustavu vezanih obrta
prema posebnim propisima
24.3. pod 4.3.5. r.br. 3. za iznos državne potpore za obrazovanje i
izobrazbu prema posebnim propisima
24.4. pod 4.3.5. r.br. 4. za izdatke za istraživanje i razvoj
24.5. pod ukupno 4.3.5. ukupni iznos za dodatno umanjenje dohotka ili
uvećanje gubitka
25. pod 4.3.6. podaci o prenesenom gubitku prema godinama njegovog
nastanka, umanjenju gubitka u tekućoj godini, iznosu gubitka u tekućoj godini i
gubitku za prijenos
26. pod 4.3.7. podaci o dohotku od samostalne djelatnosti ostvarenom na
potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave I. skupine i području
Grada Vukovara za koji su propisane olakšice iz članka 43. Zakona. Iskazuje se
iznos dohotka ostvaren na tim područjima umanjen za dodatna umanjenja iz članka
44. i 45. Zakona korištena na tim područjima i umanjen za možebitni preneseni
gubitak ostvaren na tim područjima u prethodnim poreznim razdobljima.
Izračunava se udio iskazanog dohotka u sveukupnom dohotku, u postotku. Navedeni
udio je osnova za utvrđivanje dijela ukupne godišnje obveze poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak koja se može umanjiti prema članku 43. Zakona
27. pod 4.3.8. obveza doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti
prema članku 187. Zakona o doprinosima:
27.1. pod 4.3.8. r.br. 1. razdoblje obavljanja samostalne djelatnosti –
upisuju se podaci o razdoblju u kojem je obveznik doprinosa obavljao samostalnu
djelatnost
27.2. pod 4.3.8. r.br. 2. razdoblje obavljanje druge djelatnosti – upisuju
se podaci o razdoblju u kojem je obveznik doprinosa samostalnu djelatnost
obavljao istodobno uz osiguranje po osnovi radnog odnosa ili po bilo kojoj od
osnova obveznih osiguranja
27.3 pod 4.3.8. r.br. 3. broj mjeseci obavljanja samostalne djelatnosti –
računa se svaki puni mjesec u kojemu je obveznik doprinosa obavljao samostalnu
djelatnost uvećan za posljednji mjesec, bez obzira na broj dana obavljanja
samostalne djelatnosti u tom mjesecu te bez umanjenja za mjesece u kojima je
djelatnost privremeno obustavljena i mjesece u kojima je korišteno pravo na
privremenu nesposobnost za rad
27.4. pod 4.3.8. r.br. 4. broj mjeseci obavljanja druge djelatnosti –
računa se svaki puni mjesec druge djelatnosti uvećan za posljednji mjesec, bez
obzira na broj dana obavljanja druge djelatnosti u tom mjesecu te bez umanjenja
za mjesece u kojima je djelatnost privremeno obustavljena i mjesece u kojima je
korišteno pravo na privremenu nesposobnost za rad
27.5. pod 4.3.8. r.br. 5. iznos dohotka – dohodak ostvaren u poreznom
razdoblju – razlika između poslovnih primitaka i izdataka, prije umanjenja
dohotka za preneseni gubitak i ostalih umanjenja dohotka, prema Zakonu i
posebnim propisima
27.6. pod 4.3.8. r.br. 6. iznos dohotka od druge djelatnosti – upisuje se
iznos dohotka razmjeran broju mjeseci obavljanja druge djelatnosti u odnosu na
broj mjeseci obavljanja samostalne djelatnosti
27.7. pod 4.3.8. r.br. 7. iznos najviše osnovice za mjesece obavljanja druge
djelatnosti – upisuje se dio propisane najviše godišnje osnovice za obveznika
doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti od koje utvrđuje dohodak za
godinu za koju se obveza utvrđuje razmjerno broju mjeseci obavljanja druge
djelatnosti
27.8. pod 4.3.8. r.br. 8. iznos osnovice za obračun doprinosa – upisuje se
iznos dohotka od druge djelatnosti (r.br. 6.) ako je jednak ili manji od iznosa
najviše osnovice za mjesece obavljanja druge djelatnosti (r.br. 7.), a ako je
veći upisuje se iznos najviše osnovice za mjesece obavljanje druge djelatnosti
(r.br. 7.)
27.9. pod 4.3.8. r.br. 9. iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na
temelju generacijske solidarnosti – upisuje se umnožak iznosa osnovice za
obračun doprinosa (r.br. 8.) i stope za obračun doprinosa za mirovinsko
osiguranje na temelju generacijske solidarnosti propisane člankom 13. Zakona o
doprinosima
27.10. pod 4.3.8. r.br. 10. iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na
temelju individualne kapitalizirane štednje – upisuje se umnožak iznosa osnovice
za obračun doprinosa (r.br. 8.) i stope za obračun doprinosa za mirovinsko
osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje propisane člankom 17.
Zakona o doprinosima
27.11. pod 4.3.8. r.br. 11. iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje –
upisuje se umnožak iznosa osnovice za obračun doprinosa (r.br. 8.) i stope za
obračun doprinosa za zdravstveno osiguranje propisane člankom 14. Zakona o
doprinosima
28. pod 5. podaci o sveukupnom iskazanom dohotku i ukupno uplaćenom
predujmu poreza na dohodak i prireza u tuzemstvu i uplaćenom porezu na dohodak
i prirezu u inozemstvu poreznom razdoblju (kalendarskoj godini) za koje je
godišnja porezna prijava podnesena
29. pod 6. podaci o iskorištenim olakšicama, oslobođenjima i poticajima te
određenim izdacima:
29.1. pod 6. r.br. 1. iznos primljenih iznosa koji se ne smatraju primicima
od obavljanja samostalne djelatnosti umjetnika od kojih se dohodak utvrđuje na
način propisan za samostalnu djelatnost iz članka 30. – 35. Zakona (članak 20.
Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog
stvaralaštva)
29.2. pod 6. r.br. 2. iznos neoporezivih primitaka od obavljanja samostalne
djelatnosti umjetnika od kojih se dohodak utvrđuje na način propisan za
samostalnu djelatnost iz članka 30. – 35. Zakona ili se utvrđuje drugi dohodak
(članak 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i
umjetničkog stvaralaštva) za umjetničko djelo
29.3. pod 6. r.br. 3. iznos porezno priznatih izdataka reprezentacije
(članak 33. stavak 1. točka 1. Zakona)
29.4. pod 6. r.br. 4. iznos umanjenja poreza za umirovljenike i osobe koje
borave na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave I. skupine i
području Grada Vukovara (članak 24. stavak 5. Zakona)
29.5. pod 6. r.br. 5. iznos manje uplaćenog poreza i prireza iz primitaka
od nesamostalnog rada koje su ostvarili hrvatski ratni vojni invalidi iz
Domovinskog rata (članak 42. stavak 1. Zakona)
29.6. pod 6. r.br. 6. iznos za koji je umanjen porez na dohodak ostvaren od
samostalnih djelatnosti na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave
I skupine i području Grada Vukovara za koje su propisane olakšice (članak 43.
Zakona)
30. pod 7. popis priloženih isprava
31. pod 8. napomene poreznog obveznika.
(4) Godišnju poreznu prijavu – Obrazac DOH s popunjenim podacima pod 1.
(opći podaci) i pod 6. o iskorištenim olakšicama, oslobođenjima i poticajima te
određenim izdacima, sastavljaju i Poreznoj upravi dostavljaju i oni porezni
obveznici koji su u porezom razdoblju iskoristili propisane olakšice i
oslobođenja iz stavka 3. točke 13. – 16. ovoga članka.
(5) Godišnju poreznu prijavu – Obrazac DOH s popunjenim podacima pod 4.3.8.
– utvrđivanje obveze doprinosa po osnovi druge djelatnosti, prema članku 187.
stavku 1. Zakona o doprinosima popunjava obveznik doprinosa te obveznik
obračunavanja i obveznik plaćanja doprinosa po osnovi obavljanja druge
djelatnosti koji od te djelatnosti utvrđuje dohodak iz članka 183. stavka 1.
Zakona o doprinosima, a koji je pod 4.3.1. stupac 2 iskazao dohodak.
(6) Porezni obveznik, opunomoćenik ili porezni savjetnik svojeručno
potpisuje obrazac godišnje porezne prijave.
(7) Svi novčani podaci u poreznoj prijavi popunjavaju se u kunama i lipama.
(8) »Prijava poreza na dohodak za –––––– godinu« – Obrazac DOH, sastavni je
dio ovoga Pravilnika.
Prilozi uz godišnju poreznu prijavu – Obrazac DOH
Članak 63.
(1) Godišnjoj poreznoj prijavi – Obrascu DOH treba priložiti sljedeće
isprave:
1. za dohodak od nesamostalnog rada koji je u poreznom razdoblju ostvario član
posade broda u međunarodnoj plovidbi koji je rezident, Potvrdu o danima u
međunarodnoj plovidbi – Obrazac DPOM, Evidenciju o primicima od nesamostalnog
rada – Obrazac EPOM i propisane isprave iz članka 59. stavka 8. točke 4. ovoga
Pravilnika
2. za dohodak od samostalne djelatnosti obrta i s obrtom izjednačenih
djelatnosti, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva i dohodak koji se
utvrđuje kao dohodak od samostalne djelatnosti:
2.1. izvadak iz poslovnih knjiga s podacima o ukupnim primicima i ukupnim
izdacima, sve ako izvadak nije priložen uz prijavu o zajedničkom dohotku
2.2. popis dugotrajne imovine, ako nije priložen uz prijavu o zajedničkom
dohotku
2.3. ugovore i isprave o otuđenju radnje, poduzeća ili njihovih dijelova,
za poreznog obveznika pojedinca
2.4. isprave o udjelu u zajedničkom dohotku, ako se već ne nalaze u
nadležnoj ispostavi Porezne uprave
2.5. evidenciju o primljenim državnim potporama i poticajima za nabavu
dugotrajne imovine i iznosima obračunate amortizacije
2.6. dokumentaciju o uništenju plovila, dokumentaciju o primljenim
bespovratnim sredstvima za uništenje plovila te izračun razlike između ostatka
knjigovodstvene vrijednosti uništenog plovila i iznosa primljenih sredstava
3. za dohodak koji su fizičke osobe ostvarile obavljanjem umjetničke i
kulturne djelatnosti koja se oporezuje kao djelatnost slobodnog zanimanja,
preslike naloga ili ugovora o primljenim iznosima u novcu ili u drugim dobrima
koja se prema odredbama članka 20. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i
poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva ne oporezuju, temeljem kojih su
korištene porezne olakšice
4. za neoporezivi dio primitka za isporučeno umjetničko djelo od kojeg se
dohodak utvrđuje na način propisan za samostalnu djelatnost iz članaka 30. –
35. Zakona (članak 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju
kulturnog i umjetničkog stvaralaštva) potvrde nadležne strukovne umjetničke
udruge ili ovlaštene agencije o umjetničkom djelu, temeljem kojih su korištene
porezne olakšice
5. za priznavanje dijela osobnog odbitka po osnovi danih darovanja,
preslike naloga o doznaci u novcu i ugovora odnosno potvrda o danim
darovanjima u drugim dobrima i uslugama
6. za priznavanje dijela osobnog odbitka po osnovi doprinosa za obvezno
zdravstveno osiguranje plaćenih u tuzemstvu, preslike naloga o uplati doprinosa
i/ili
7. za inozemni dohodak rezidenata dokaz o ostvarenom dohotku i plaćenom
porezu u inozemstvu te isprave iz kojih je vidljiv datum isplate primitka.
(2) Ako bračni drug, djeca i drugi uzdržavani članovi uže obitelji
rezidenta imaju prebivalište ili uobičajeno boravište u inozemstvu, tada se
uvjeti za korištenje osobnog odbitka moraju dokazati potvrdama mjerodavnih
tijela u inozemstvu. Ove potvrde moraju sadržavati sljedeće:
1. osobne podatke o bračnom ili izvanbračnom drugu, odnosno životnom ili
neformalnom životnom partneru, djeci i uzdržavanim članovima uže obitelji, uz
naznaku stupnja srodstva
2. podatke o primicima uzdržavanih osoba iz točke 1. ovoga stavka, na
osnovi kojih se može utvrditi mogu li se smatrati uzdržavanima i/ili
3. rješenja o možebitnoj invalidnosti članova uže obitelji.
(3) Popis dugotrajne imovine, ako je porezni obveznik (podnositelj)
korisnik sustava elektroničkog servisa Porezne uprave ePorezna, obvezno se
podnosi elektroničkim putem u okviru sustava ePorezna na način propisan
posebnim propisima te tehničkim i ostalim uputama.
Obrazac P-PPI
Članak 64.
(1) Izvadak iz poslovnih knjiga podnosi se na Obrascu P-PPI te
obvezno sadrži sljedeće podatke:
1. pod I. opće podatke o poreznom obvezniku (ime i prezime, adresu
prebivališta ili uobičajenog boravišta, osobni identifikacijski broj)
2. pod II. podatak o iznosu ukupno ostvarenih primitaka i porezu na dodanu vrijednost
sadržanom u primicima te posebno podatke o iznosu ukupno ostvarenih primitaka:
– u gotovini
– putem žiroračuna
– u naravi
– u svezi otuđenja materijalne i nematerijalne imovine te
– primici poreznog razdoblja u visini iznosa evidentiranih izdataka
nastalih temeljem amortizacije dugotrajne imovine prema članku 31. stavku 7.
Zakona
3. pod III. podatak o iznosu ukupno ostvarenih izdataka i porezu na dodanu
vrijednost sadržanom u izdacima te posebno podatke o iznosu ukupno ostvarenih
izdataka:
– u gotovini
– putem žiroračuna
– u naravi
– otpisa
– reprezentacije
– u svezi otuđenja materijalne i nematerijalne imovine te
– izdaci koji se porezno ne priznaju prema članku 33. Zakona
4. pod IV. podatak o ukupno ostvarenom dohotku/gubitku
5. pod V. podatke o:
– broju zaposlenih sa stanjem na dan 31. 12.
– razlici između prometa po žiroračunu i primitaka iskazanih pod II.2.:
– pologu utrška iz ranijeg poreznog razdoblja koji je iskazan pod II.1.
– primljenim iznosima kredita
– primljenim iznosima zajmova
– primicima po osnovi državnih pomoći, poticaja i potpora namijenjenih za
nabavu dugotrajne imovine koja podliježe amortizaciji
– ostalim posebno nenavedenim primicima.
(2) »Izvadak iz poslovnih knjiga« – Obrazac P-PPI sastavni je dio ovog
Pravilnika.
POSEBAN POSTUPAK UTVRĐIVANJA GODIŠNJEG POREZA NA DOHODAK
Članak 65.
(1) Porezni obveznici iz članka 51. Zakona, a za koje Porezna uprava ne
raspolaže podacima bitnim za utvrđivanje prava na umanjenje dohotka (porezni obveznici
koji na poreznoj kartici nemaju upisane podatke o uzdržavanim članovima uže
obitelji i/ili djeci, stupnju i vrsti utvrđene invalidnosti i/ili prebivalištu
na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u potpomognuta područja I.
skupne prema posebnom propisu i području Grada Vukovara i/ili podatke o
uvećanju osobnog odbitka za plaćene doprinose za zdravstveno osiguranje u
tuzemstvu ili dana darovanja), mogu u roku iz članka 53. stavak 1. Zakona
podnijeti nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema prebivalištu odnosno
uobičajenom boravištu poreznog obveznika obrazac za priznavanjem prava u
posebnom postupku na Obrascu ZPP-DOH ako žele iskoristiti prava propisana
Zakonom te istom priložiti vjerodostojne isprave, u kojem slučaju će se na te
porezne obveznike primijeniti poseban postupak uzimajući u obzir podatke
navedene u obrascu.
(2) Porezni obveznici koji u roku propisanom člankom 54. stavkom 2. ne
zaprime privremeno porezno rješenje, a nisu u skladu s člankom 52. stavkom 1.
Zakona izuzeti od primjene posebnog postupka, mogu do propisanog roka za
podnošenje prigovora iz članka 54. stavka 3. Zakona (31. srpnja tekuće godine
za prethodnu godinu), podnijeti zahtjev za izdavanjem privremenog poreznog
rješenja u kojem će navesti podatke temeljem kojih smatraju da se na njih
trebao primijeniti poseban postupak. Sukladno odredbi članka 54. stavka 6.
Zakona osnova za podnošenje prigovora ne može biti propuštanje roka za
podnošenje obrasca za priznavanjem prava u posebnom postupku ili obrasca za
pokretanje posebnog postupka, osim u slučaju opravdanih razloga sukladno
odredbama zakona kojim je uređen opći porezni postupak.
(3) »Obrazac za priznavanjem prava u posebnom postupku« – Obrazac ZPP-DOH
sastavni je dio ovog Pravilnika.
Sadržaj privremenog poreznog rješenja
Članak 66.
(1) Privremeno porezno rješenje iz stavka 54. stavka 1. Zakona
donosi se u pisanom obliku te osim oblika i sadržaja propisanog odredbama
zakona kojim se uređuje opći porezni postupak, sadrži:
– navod o tome da o podnesenom prigovoru odlučuje prvostupanjsko porezno
tijelo rješenjem u roku od 30 dana od dana zaprimanja prigovora, te da
podneseni prigovor odgađa izvršenje privremenog poreznog rješenja do donošenja
rješenja po prigovoru
– navod da se dostavom privremenog poreznog rješenja na adresu poreznog
obveznika s kojom raspolaže Porezna uprava, a na temelju njezinih službenih
evidencija smatra, u smislu Zakona, da je izvršena osobna dostava i
– uputu o tome da porezni obveznik protiv privremenog poreznog rješenja
donesenog na temelju izračuna godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na
dohodak od strane Porezne uprave može podnijeti prigovor, ako smatra da su
podaci iz privremenog poreznog rješenja nepotpuni ili netočni.
(2) Prigovor iz članka 54. stavka 3. Zakona podnosi se u pisanom obliku te
obavezno sadrži sljedeće podatke:
1. opće podatke o podnositelju prigovora (ime i prezime, adresa
prebivališta ili uobičajenog boravišta, osobni identifikacijski broj)
2. naziv Poreznog tijela kojem se podnosi prigovor
3. poziv na klasu i urbroj rješenja te datum rješenja na koje se podnosi
prigovor
4. razloge zbog kojih je podnositelj prigovora nezadovoljan rješenjem
odnosno razloge podnošenja prigovora i
5. potpis podnositelja prigovora.
DIO TREĆI
UTVRĐIVANJE KONAČNOG DOHOTKA I KONAČNOG POREZA NA DOHODAK
POGLAVLJE I.
UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD IMOVINE I IMOVINSKIH PRAVA
Dohodak od imovine i imovinskih prava
Članak 67.
(1) Dohotkom od imovine i imovinskih prava smatra se dohodak koji porezni
obveznik ostvari od davanja u zakup ili najam nekretnina i pokretnina u svojem
vlasništvu i/ili suvlasništvu, bez obzira na njihovu veličinu, količinu i/ili
broj, od vremenski ograničenog ustupanja autorskih prava, prava industrijskog
vlasništva, drugih imovinskih prava te od otuđenja nekretnina i imovinskih prava.
Dohotkom od imovine smatra se i davanje u podzakup ili podnajam nekretnina i
pokretnina te otuđenje posebnih vrsta imovine.
(2) Imovinskim pravima smatraju se autorska prava, prava industrijskog
vlasništva i druga imovinska prava, prema posebnim propisima i ovom Pravilniku.
(3) Autorskim pravima prema stavku 2. ovoga članka smatraju se prava prema
propisima kojima se uređuju autorska i srodna prava.
(4) Pravima industrijskog vlasništva smatraju se među ostalim: pravo na
iskorištavanje prirodnih bogatstava, pravo na tehnološki postupak, poslovni
adresari i drugo. Ako se ova prava kao i prava iz stavka 3. ovoga članka
ustupaju drugima unutar samostalne djelatnosti, dohodak ostvaren po toj osnovi
smatra se dohotkom od samostalnih djelatnosti prema članku 29. Zakona, a ne
dohotkom od imovinskih prava.
(5) Dohodak od imovinskih prava ostvaruju autorovi slijednici (nasljednici
ili stjecatelji) ako stečena imovinska prava iz stavka 2. ovoga članka ustupaju
uz naknadu na određeni rok. Ograničeno vrijeme ustupanja prava postoji i onda
ako ugovorom rok prestanka korištenja prava nije utvrđen. Ne utvrđuje se
dohodak od imovinskih prava u slučaju ako autori ustupaju pravo na vlastita
autorska djela, a već se po toj osnovi utvrđuje dohodak od samostalne
djelatnosti iz članka 29. stavka 2. Zakona odnosno drugi dohodak prema članku
39. Zakona.
Dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava
Članak 68.
(1) Pri utvrđivanju dohotka od otuđenja nekretnina iz članka 58. stavka 1.
Zakona danom nabave nekretnine smatra se nadnevak kupoprodajnog ugovora,
odnosno u slučaju izgradnje u vlastitoj režiji dan kada je izgrađena nekretnina
osposobljena za upotrebu.
(2) Nekretnine (zemljišta i građevine) u smislu članka 58. stavka 3.
Zakona, smatraju se istovrsnima ovisno o njihovim obilježjima i namjenama i to:
1. kod zemljišta istovrsnim nekretninama smatraju se:
1.1. poljoprivredna zemljišta ili
1.2. građevinska zemljišta ili
1.3. šumska zemljišta ili
1.4. druga zemljišta
2. kod građevina istovrsnim nekretninama smatraju se:
– stambene zgrade (stan, kuća, apartman i sl.) ili
– poslovne zgrade ili
– druge zgrade ili
– dijelovi zgrada (garaže ili spremišta i sl.).
(3) U slučaju otuđenja nekretnine izgrađene u vlastitoj režiji, nabavnu
vrijednost čini stvarni izdatak, odnosno cijena izgradnje prema vjerodostojnoj
dokumentaciji, a ako ne postoji isprave o nabavi, nabavna vrijednost utvrđuje
se procjenom te se usklađuje s rastom proizvođačkih cijena od trenutka kad je
nastao izdatak do trenutka kada je ostvaren primitak po osnovi otuđenja te
nekretnine.
(4) U slučaju otuđenja dijela nekretnine, odnosno otuđenja samo jednog
stana, jednog poslovnog prostora ili drugog dijela zgrade (garaže ili spremišta
i sl.), tada se u izdatke priznaje samo razmjerni dio ukupnih troškova
izgradnje nekretnine.
(5) Imovinska prava, u smislu članka 58. stavka 3. Zakona, smatraju se
istovrsnima ovisno o njihovim obilježjima i namjenama i to autorska prava prema
zakonu kojim se uređuju autorska i srodna prava, prava industrijskog vlasništva
kojima se smatraju pravo na iskorištavanje prirodnih bogatstava, pravo na
tehnološki postupak, poslovni adresari i drugo.
(6) Izdaci iz članka 57. stavka 3. Zakona priznaju se temeljem izvješća u
formi zahtjeva poreznog obveznika koji se predaje nadležnoj ispostavi Porezne
uprave prema prebivalištu, odnosno uobičajenom boravištu.
(7) Zahtjev iz stavka 6. ovoga članka obvezno sadrži, osim općih podataka o
poreznom obvezniku, iznos i vrste stvarno nastalih izdataka. Uz zahtjev obvezno
se prilažu uredne i vjerodostojne isprave iz kojih se nedvosmisleno može
utvrditi nastanak izdataka i povezanost izdataka s ostvarenim primicima od
kojih je utvrđen dohodak i porez na dohodak od imovinskih prava.
(8) Gubici (izdaci) iz članka 58. stavka 8. Zakona priznaju se temeljem
izvješća u formi pregleda poslovnih primitaka i izdataka u kojem se iskazuju
ukupno ostvareni primici, izdaci (gubici) i dohodak ostvaren otuđenjem
nekretnina i imovinskih prava. Uz pregled primitaka i izdataka obvezno se
prilažu uredne i vjerodostojne isprave iz kojih se nedvosmisleno može utvrditi
nastanak izdataka (gubitaka) i povezanost izdataka (gubitaka) s ostvarenim
primicima od kojih je utvrđen dohodak i porez na dohodak od otuđenja nekretnina
i imovinskih prava.
Porez na dohodak od imovine i imovinskih prava
Članak 69.
(1) Porez na dohodak od imovinskih prava obračunavaju, obustavljaju i
uplaćuju isplatitelji primitka kao porez po odbitku istodobno s isplatom
primitka na svoj OIB prema općini/gradu prebivališta ili uobičajenog boravišta
poreznog obveznika. Porezna uprava će zbirne uplate rasporediti po pojedinom
poreznom obvezniku prema podacima iz dostavljenog izvješća iz članka 77. ovoga
Pravilnika.
(2) Porez na dohodak od imovinskih prava ostvarenih izravno iz inozemstva,
obračunava i uplaćuje stjecatelj primitka od imovinskih prava u roku od 30 dana
od dana isplate primitka koji mu isplaćuju inozemni isplatitelji na svoj OIB.
(3) Porez na dohodak od posebnih vrsta imovine obračunava, obustavlja i
uplaćuje isplatitelj primitka kao porez po odbitku najkasnije do kraja tekućeg
mjeseca za tekući mjesec na svoj OIB prema općini/gradu prebivališta ili
uobičajenog boravišta poreznog obveznika. Porezna uprava će zbirne uplate
rasporediti po pojedinom poreznom obvezniku prema podacima iz dostavljenog
izvješća iz članka 77. ovoga Pravilnika.
POGLAVLJE II.
UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD KAPITALA
Dohodak od kapitala
Članak 70.
(1) Dohotkom od kapitala iz članka 66. Zakona smatraju se i izuzimanja
članova trgovačkih društava po osnovi manjkova na imovini iz članka 7. stavka
1. točke 5. Zakona o porezu na dobit za koje se ne tereti odgovorna osoba, ako
su ovlašteni donijeti takvu odluku.
(2) Izuzimanjima iz članka 66. Zakona smatraju se i sve vrijednosti koje
fizička osoba koja obavlja samostalnu djelatnost prema članku 29. Zakona, po
kojoj osnovi utvrđuje dobit i plaća porez na dobit, izuzme iz djelatnosti za
svoje osobne potrebe.
(3) Primici po osnovi izuzimanja utvrđuju se prema usporedivoj tržišnoj
vrijednosti, pri čemu se izuzimanjima smatraju i izuzimanja u novcu.
(4) Izuzimanjima iz članka 66. Zakona smatraju se i troškovi uporabe dobara
u vlasništvu ili najmu društva i drugih povlastica koje se odnose na privatni
život dioničara ili člana društva.
(5) Dohotkom od kapitala po osnovi izuzimanja sukladno članku 66. stavku 2.
Zakona smatra se i isplaćeni predujam udjela u dobiti ako se istekom tog
razdoblja za koji je predujam isplaćen, a najkasnije u roku za podnošenje prijave
poreza na dobit utvrdi da ostvarena dobit nije dostatna za pokriće takvog
predujma, odnosno dohotkom se smatra razlika između isplaćenog predujma i
ostvarene dobiti. Dohodak se utvrđuje danom podnošenja prijave poreza na dobit,
a sukladno rokovima propisanim zakonom kojim se uređuje oporezivanje dobiti.
(6) Predujmovi dividendi i udjela u dobiti isplaćeni nakon isteka poreznog
razdoblja sukladno posebnim propisima, za potrebe Zakona i ovoga Pravilnika
smatraju se primicima od dividendi i udjela u dobiti, a do iznosa ostvarene
dobiti.
(7) Skrivenim isplatama dobiti iz članka 66. Zakona smatraju se osobito:
1. davanje određenih koristi dioničaru ili članu društva uz naknadu nižu od
tržišne, uključujući i povoljniju kamatu
2. plaćanje veće naknade dioničaru ili članu društva za dobra ili usluge od
vrijednosti dobara, usluga ili učinaka odnosno koristi koje je dioničar ili
član društva dao društvu
3. davanje dobara ili usluga dioničaru ili članu društva u vrijednosti
većoj od vrijednosti dobara, usluga ili učinaka odnosno koristi koje je
dioničar ili član društva dao društvu i/ili
4. omogućavanje dioničaru ili članu društva drugih koristi za koje nema
pravne osnove.
(8) Dohotkom od kapitala po osnovi dividendi i udjela u dobiti, u smislu
članka 69. stavka 1. Zakona smatra se i isplaćena dobit nakon oporezivanja,
sukladno odredbama zakona kojim se uređuje porez na dobit, koju sam sebi
isplaćuje porezni obveznik koji obavlja samostalnu djelatnost iz članka 29.
Zakona i/ili ostvaruje primitke iz članka 39. i/ili članka 55. Zakona, a
umjesto poreza na dohodak plaća porez na dobit.
(9) Dohodak od kapitala se sukladno članku 69. stavku 2. Zakona ne utvrđuje
po osnovi dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu, ako su
dividende i ti udjeli iskorišteni za uvećanje temeljnog kapitala društva, te se
na odgovarajući način primjenjuju uvjeti propisani zakonom kojim se uređuje
oporezivanje dobiti. Ako navedeni uvjeti nisu ispunjeni, te naknadno dođe do
smanjenja temeljnog kapitala isplatom članovima društva, iz navedenih će se
isplata utvrditi dohodak iz članka 69. stavka 1. Zakona. Isto se primjenjuje i
u slučaju promjene strukture vlasništva te se obveza prenosi na novog imatelja
dionice ili udjela.
(10) Sukladno odredbi članka 69. stavka 2. Zakona, dohodak od kapitala ne
utvrđuje se po osnovi dividendi i udjela u dobiti, ako su ti primici ostvareni
od ulaganja Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih
obitelji te su namijenjeni i dijele se članovima tog Fonda, odnosno ako su
ostvareni od financijske imovine dodijeljene u skladu s propisima kojima se
uređuju prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih
obitelji, kao i primici od dionica koje su bez naplate dodijeljene hrvatskim
ratnim vojnim invalidima Domovinskog rata i članovima obitelji smrtno stradalog
odnosno zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.
(11) Kapitalni gubici iz članka 67. stavka 11. Zakona koji mogu umanjiti
dohodak od kapitalnih dobitaka iz istog poreznog razdoblja, priznaju se samo
ako su ostvareni temeljem financijske imovine stečene od 1. siječnja 2016. i
ako su ostvareni u roku od dvije godine od dana nabave, odnosno stjecanja
financijske imovine koja se otuđuje.
(12) Primici od kapitala iz stavka 64. Zakona koji su ostvareni u pravima,
stvarima i uslugama koje imaju novčanu vrijednost, smatraju se primicima u
naravi i pri obračunavanju i plaćanju predujma poreza na dohodak vrijednost
primitka u naravi (koji uključuje i možebitni porez na dodanu vrijednost)
uvećava se za porez na dohodak i prirez porezu na dohodak.
Porez na dohodak od kapitala
Članak 71.
(1) Porez na dohodak od kapitala po osnovi kamata ostvaren na temelju
izravnog kreditiranja između fizičkih osoba obračunava i uplaćuje stjecatelj primitka
na svoj OIB te o istom izvješćuje Poreznu upravu putem izvješća propisanim
člankom 77. ovoga Pravilnika.
(2) Prema članku 70. stavku 18. Zakona, porez na dohodak po osnovi
primitaka po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica, obustavljaju
i uplaćuju isplatitelji od ukupnog primitka istodobno s isplatom primitka, kao
porez po odbitku, po stopi od 24%, bez priznavanja osobnog odbitka iz članka
14. Zakona.
(3) Prema članku 70. stavku 19. Zakona, porez na dohodak po osnovi
dividendi i udjela u dobiti obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji
od ukupnog primitka po osnovi dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u
kapitalu (prema načelu blagajne), istodobno s isplatom primitka, kao porez po
odbitku, po stopi od 12%, bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 14. Zakona.
(4) Na način opisan stavkom 3. ovoga članka postupa u slučaju isplate
dobiti porezni obveznik koji obavlja samostalnu djelatnost iz članka 29. i/ili
porezni obveznik koji ostvaruje dohodak koji se može oporezivati na način
propisan za samostalne djelatnosti prema člancima 30. – 35. Zakona i/ili
porezni obveznik koji ostvaruje dohodak iz članka 55. Zakona, a koji je
promijenio način oporezivanja te umjesto poreza na dohodak plaća porez na
dobit.
(5) Dividende i udjeli u dobiti koji se ne isplaćuju u novcu, sukladno
posebnom propisu, smatraju se primicima u naravi, a porez na dohodak utvrđuje
se i plaća od osnovice koju čini tržišna vrijednost primitka (s uključenim
porezom na dodanu vrijednost), odnosno vrijednost utvrđena prema članku 22.
ovoga Pravilnika, uvećana za porez na dohodak i prirez porezu na dohodak.
(6) Ako porezni obveznik dividende i udjele u dobiti ostvari izravno iz
inozemstva, obvezan je obračunati porez na dohodak i uplatiti na propisani
način u roku od 30 dana od dana ostvarivanja primitka na svoj OIB. Iznimno, ako
je dividenda ili udjel u dobiti ostvaren u inozemstvu i uplaćen u korist
portfelja koji se nalazi u inozemstvu kojim upravlja tuzemno društvo bez
dozvole za držanje novca i financijskih instrumenata za klijente, tako
ostvareni primitak oporezuju se u roku od 30 dana od dana isplate na račun
poreznog obveznika od strane upravitelja portfelja.
(7) Porez na dohodak od dividendi i udjela u dobiti obračunava se iz
ukupnog primitka.
(8) Porez na dohodak od kapitala po osnovi izuzimanja iz članka 66. stavka
2. Zakona obračunava se od iznosa primitka isplaćenog poreznom obvezniku od
kojeg se utvrđuje dohodak od kapitala po osnovi izuzimanja, uvećanom za porez
na dohodak i prirez porezu na dohodak. Iz tako utvrđenog primitka isplatitelji
obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju porez na dohodak i to do trenutka
podnošenja prijave poreza na dobit.
(9) Porez na dohodak od kapitala obračunava, obustavlja i uplaćuje
isplatitelj u propisanim rokovima na OIB isplatitelja primitka, zbirno za sve
porezne obveznike s prebivalištem ili uobičajenim boravištem na istoj
općini/gradu, a Porezna uprava će zbirne uplate rasporediti po pojedinom
poreznom obvezniku prema podacima iz dostavljenog izvješća iz članka 77. ovoga
Pravilnika, osim ako je Zakonom ili ovim Pravilnikom drukčije uređeno.
(10) Iznimno od stavka 9. ovoga članka, ako isplatitelji kamata, od kojih
se utvrđuje dohodak od kapitala od kamata, vode svoje sustave (stanje po
računima, obračuni kamata, knjiženja i ostale obrade) na razini dana i na
noćnim obradama po principu dnevnih stanja, istodobnim obračunom, obustavom i
uplatom predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak smatra se i prvi
radni dan koji slijedi iza takve obrade.
(11) Porez na dohodak i prirez porezu na dohodak po osnovi kamata
obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji kamata kao porez po odbitku
i ako se kamata ostvaruje po osnovi sredstava na osobnim računima poreznih
obveznika koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 29. Zakona, odnosno
ako dohodak utvrđuju temeljem poslovnih knjiga prema člancima 30. – 35. Zakona.
(12) Iznimno, u slučajevima pripisa kamata od kojih se utvrđuje dohodak od
kapitala po osnovi kamata, a pripis kamata proistječe iz štednje poreznih obveznika
koje isplatitelji kamata u svojim poslovnim knjigama vode kao »staru deviznu
štednju« i »štednju pod zaporkom«, a ti porezni obveznici na dan pripisa kamata
nemaju dodijeljen OIB, porez na dohodak od tih kamata uplaćuje se na OIB
isplatitelja, a prirez porezu na dohodak uplaćuje se prema zadnjim podacima o
prebivalištu ili uobičajenom boravištu poreznih obveznika kojima raspolažu
isplatitelji. Isplatitelji kamata obvezni su u navedenim slučajevima osigurati
u svojim evidencijama podatke o pripisanim kamatama, obračunanom, obustavljenom
i uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prirezu porezu na dohodak i to po
pojedinom poreznom obvezniku.
(13) U skladu s člankom 70. stavkom 5. Zakona, porezni obveznik koji
ostvaruje dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka, obvezan je voditi
evidenciju istovrsne financijske imovine po metodi uzastopnih cijena (FIFO). Na
isti način evidenciju vode i financijski posrednici iz članka 70. stavka 7.
Zakona. Primjena metode FIFO odnosno metode »prvi ulaz-prvi izlaz«
podrazumijeva da porezni obveznik pri nabavi određene financijske imovine u
evidenciju unosi cijene i količine te imovine prema datumu nabave odnosno prema
vremenskom slijedu, a pri otuđenju te imovne, za nabavnu vrijednost (cijenu) te
imovine, uzima onu cijenu koja je bila prva evidentirana i koristi je do
iskorištenja količine imovine nabavljene po to cijeni. U evidenciji, ostatak te
imovine uvijek sadrži cijene i količine te financijske imovine koje su zadnje
nabavljene.
(14) Evidencija iz stavka 13. ovoga članka vodi se za svaku istovrsnu
financijsku imovinu i osobito sadrži sljedeće podatke: ime i prezime, adresu te
OIB poreznog obveznika, naziv financijske imovine ili portfelja s nazivom
upravitelja, datum (prema vremenskom slijedu) i način stjecanja imovine,
količinu imovine, nabavnu vrijednost imovine, datum otuđenja imovine, način
otuđenja, količinu otuđenja, prodajnu cijenu imovine, realizirani prinos, iznos
kapitalne dobiti ili kapitalnog gubitka.
(15) Porezni obveznici koji ostvaruju dohodak od kapitala dužni su
izvijestiti isplatitelja, odnosno financijskog posrednika iz članka 70. stavka
7. Zakona odnosno SKDD u slučaju iz članka 70. stavka 8. Zakona o svim
činjenicama bitnim za oporezivanje kao što su: ime i prezime, OIB, adresa
prebivališta ili uobičajenog boravišta te ostali podaci.
(16) Isplatitelji primitaka od kojih se utvrđuje dohodak od kapitala,
financijski posrednici iz članka 70. stavka 7. Zakona odnosno SKDD u slučaju iz
članka 70. stavka 8. Zakona, dužni su kontinuirano prikupljati sve podatke od
poreznih obveznika u cilju pravilnog i zakonitog plaćanja poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak te su dužni istekom godine dostaviti poreznom
obvezniku sve potrebne podatke radi sastavljanja izvješća, a osobito: ime i
prezime, adresu te OIB poreznog obveznika, stanje financijske imovine na
početku i na kraju obračunskog razdoblja, iznos ukupno ostvarenih kapitalnih
dobitaka na zadnji dan poreznog razdoblja, iznos ukupno ostvarenih kapitalnih
gubitaka na zadnji dan poreznog razdoblja, ukupni iznos oporezivih kapitalnih
dobitaka na zadnji dan poreznog razdoblja, ukupni iznos porezno priznatih
kapitalnih gubitaka na zadnji dan poreznog razdoblja, uplaćeni porez na dohodak
i prireza porezu na dohodak. Isplatitelji su također dužni podatke o ostvarenim
kapitalnim dobicima i kapitalnim gubicima dostavljati i poreznim obveznicima
koji obavljaju samostalnu djelatnost, a kojima je to osnovna djelatnost.
(17) Porez na dohodak iz primitaka od kapitala ostvarenog u naravi plaća se
u skladu s člankom 25. stavkom 3. Zakona.
POGLAVLJE III.
UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD OSIGURANJA
Dohodak od osiguranja
Članak 72.
(1) Pripisana dobit odnosno prinos i poticajna sredstva po posebnim
propisima ne smatraju se dohotkom od osiguranja.
(2) Društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima obvezna su
tijekom razdoblja osiguranja voditi evidenciju o uplaćenim premijama
dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja koje su bile oslobođene od plaćanja poreza
na dohodak sukladno članku 9. stavku 1. točki 18. Zakona u kunama i deviznoj
protuvrijednosti na dan uplate, po svakom članu fonda posebno te o iznosu tih
premija.
(3) Za potrebe vođenja evidencije iz stavka 1. ovoga članka podatke o
uplaćenim premijama dobrovoljnog mirovinskog osiguranja u poreznom razdoblju,
koje su bile oslobođene od plaćanja poreza na dohodak prema članku 9. stavku 1.
točki 18. Zakona, o visini tih premija i svakom članu fonda, dostavlja
društvima za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima elektroničkim putem
Porezna uprava, a na temelju podataka dobivenih od poslodavaca i isplatitelja
primitaka (plaće) odnosno poreznih obveznika koji obavljaju samostalnu
djelatnost iz članka 29. Zakona.
(4) Poslodavci i isplatitelji primitka (plaće) te porezni obveznici koji obavljaju
samostalnu djelatnost iz članka 29. Zakona, koji su uplaćivali premije
dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja na svoj teret u korist radnika, odnosno
sebe osobno ako dohodak ostvaruju obavljanjem samostalne djelatnosti iz članka
29. Zakona, tuzemnom dobrovoljnom mirovinskom fondu, a koje su bile oslobođene
od plaćanja poreza na dohodak prema članku 9. stavku 1. točki 18. Zakona,
obvezni su nakon proteka poreznog razdoblja, a najkasnije do kraja mjeseca
veljače iduće godine, Poreznoj upravi dostaviti podatke o tim premijama, na
propisanom obrascu iz članka 10. ovoga Pravilnika.
Predujam poreza na dohodak od osiguranja
Članak 73.
Porez na dohodak od osiguranja obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju
isplatitelji primitka, istodobno s isplatom na svoj OIB prema općini/gradu
prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika, kao porez po
odbitku, bez obzira na to obavljaju li isplatu osiguraniku ili korisniku
osiguranja. Porezna uprava će zbirne uplate rasporediti po pojedinom poreznom
obvezniku prema podacima iz dostavljenog izvješća iz članka 77. ovoga
Pravilnika.
Potvrda o isplaćenom primitku, dohotku i uplaćenom porezu i prirezu po
odbitku
Članak 74.
(1) Na kraju godine odnosno pri prestanku djelatnosti isplatitelj primitka
po osnovi kojega se utvrđuje dohodak od imovinskih prava, dohodak od kapitala
(osim isplatitelja koji su dostavili podatke sukladno članku 72. stavku 3.
ovoga Pravilnika), dohodak od osiguranja i drugi dohodak, obvezan je poreznim
obveznicima dati potvrde o visini pojedinačnih i ukupnih godišnjih primitaka po
izvorima dohotka, postotku i iznosu priznatih izdataka pri isplati, iznosu
izdatka po osnovi uplaćenog obveznog doprinosa iz primitka prema posebnim
propisima, iznosu dohotka, nadnevku uplate obveznih doprinosa, poreza na dohodak
i prireza porezu na dohodak te iznosu obustavljenih i uplaćenih obveznih
doprinosa iz primitka, poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak te iznosu
neto isplate.
(2) Porezni obveznik je obvezan isplatitelju primitaka od kojih se utvrđuje
dohodak i na koji se plaća porez na dohodak po odbitku, dati podatke potrebne
za točan obračun i uplatu poreza, i to ime i prezime, osobni identifikacijski
broj, adresu prebivališta ili uobičajenog boravišta te broj svog žiroračuna
odnosno ostalih računa kod banke.
(3) Isplatitelj može izvršiti isplatu primitaka od kojih se utvrđuje
dohodak i na koji se plaća porez na dohodak po odbitku tek nakon što mu porezni
obveznik dostavi podatke iz stavka 2. ovoga članka.
(4) Obrazac »Potvrda o isplaćenom primitku, dohotku, uplaćenom doprinosu,
porezu na dohodak i prirezu porezu na dohodak
u _____ godini«, sastavni je dio ovoga Pravilnika.
DIO ČETVRTI
UTVRĐIVANJE ZAJEDNIČKOG DOHOTKA
Zajednički dohodak
Članak 75.
(1) Dohodak od zajedničke samostalne djelatnosti iz članka 29. Zakona
utvrđuje se u skladu s člancima 30. – 35. Zakona.
(2) U skladu s odredbama članka 61. Zakona, porezni obveznici koji
iznajmljuju ili daju u zakup nekretnine i pokretnine i dohodak od imovine
utvrđuju na način propisan za samostalnu djelatnost prema člancima 30. – 35.
Zakona, mogu se opredijeliti i za plaćanje poreza na dobit umjesto poreza na
dohodak odnosno obvezni su plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak pod
uvjetima propisanim Zakonom o porezu na dobit. U slučaju suvlasništva zahtjev za
plaćanje poreza na dobit moraju podnijeti svi suvlasnici zajednički.
(3) Ako supoduzetnik dobije naknadu za svoj rad u zajedničkoj djelatnosti,
ta se naknada ne oporezuje prema odredbama propisanima za dohodak od
nesamostalnog rada ili drugi dohodak, već primljena naknada povećava njegov
udio u dohotku od zajedničke djelatnosti. Naknade supoduzetnika za ostale
djelatnosti u zajedničkoj djelatnosti povećavaju njegov dohodak od samostalne
djelatnosti ako su tijekom godine iskazane kao poslovni izdaci zajedničke
djelatnosti.
(4) Ako supoduzetnik daje uz naknadu (zakupninu, najamninu i slično) na
raspolaganje gospodarsko dobro za obavljanje zajedničke djelatnosti, a naknada
je tijekom godine iskazana kao poslovni izdatak zajedničke djelatnosti,
primljena naknada povećava njegov dohodak od samostalne djelatnosti.
(5) Gospodarsko dobro iz stavka 4. ovoga članka dio je dugotrajne imovine
na koju se primjenjuju odredbe Zakona i ovoga Pravilnika. U popisu dugotrajne
imovine treba navesti podatke o suvlasništvu supoduzetnika.
Prijava dohotka od zajedničke djelatnosti
Članak 76.
(1) Nakon isteka kalendarske godine nositelj zajedničke djelatnosti,
odnosno zajedničke imovine i imovinskih prava sastavlja prijavu dohotka od
zajedničke djelatnosti i dostavlja je ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema
svome prebivalištu ili uobičajenom boravištu.
(2) Prijava dohotka od zajedničke djelatnosti podnosi se najkasnije do
kraja siječnja tekuće godine za proteklu godinu.
(3) Prijava dohotka od zajedničke djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka
sadrži sljedeće podatke:
1. naziv i adresu sjedišta zajedničke djelatnosti
2. ime i prezime, osobni identifikacijski broj, mjesto prebivališta ili
uobičajenog boravišta i adresu nositelja zajedničke djelatnosti
3. ime i prezime, osobni identifikacijski broj, mjesto prebivališta ili
uobičajenog boravišta i adresu svakog supoduzetnika
4. iznos zajedničkog dohotka/gubitka utvrđenog na temelju poslovnih knjiga
za zajedničku djelatnost u skladu s odredbama članaka 30. – 35. Zakona, prije
dodatnog umanjenja dohotka za poticaje zapošljavanja i/ili za poticaje
istraživanja i razvoja ili za zajedničku imovinu i imovinska prava
5. iznos dodatnog umanjenja zajedničkog dohotka ili uvećanja gubitka za
plaće novozaposlenih osoba
6. iznos dodatnog umanjenja zajedničkog dohotka ili uvećanja gubitka za
iznos državne potpore za obrazovanje i izobrazbu te za iznos potpore male
vrijednosti za izvođenje praktične nastave i vježbe naukovanja u sustavu
vezanih obrta prema posebnim propisima
7. iznos dodatnog umanjenja zajedničkog dohotka ili uvećanja gubitka za
izdatke istraživanja i razvoja
8. iznos dohotka/gubitka od zajedničke djelatnosti nakon umanjenja za
poticaje zapošljavanja i/ili za poticaje istraživanja i razvoja i/ili
9. raspodjelu zajedničkog dohotka na supoduzetnike prema postotku udjela
svakog supoduzetnika u zajedničkom dohotku, iznosu udjela svakog supoduzetnika
u zajedničkom dohotku/gubitku, uvećanja i umanjenja udjela u zajedničkom
dohotku prema odredbama ovoga Pravilnika, ukupan iznos dijela zajedničkog
dohotka/gubitka koji pripada svakom supoduzetniku, te osobni identifikacijski
broj svakog supoduzetnika
10. popis priloga uz zajedničku poreznu prijavu.
(4) Prijava dohotka od zajedničke djelatnosti sadrži i podatke o korištenju
olakšica, oslobođenja i drugog, i to iznos:
1. porezno priznatih izdataka po osnovi reprezentacije
2. primljenih iznosa koji se ne smatraju primicima po osnovi djelatnosti
umjetnika od kojih se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalnu
djelatnost iz članaka 30. – 35. Zakona (članak 20. Zakona o pravima samostalnih
umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva)
3. neoporezivih primitaka po osnovi djelatnosti umjetnika od kojih se
dohodak utvrđuje na način propisan za samostalnu djelatnost iz članaka 30. –
35. Zakona (članak 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju
kulturnog i umjetničkog stvaralaštva) za umjetničko djelo.
(5) Poreznoj prijavi od zajedničkog dohotka nositelj zajedničke djelatnosti
obvezno prilaže i obračun zajedničkog dohotka odnosno učinaka propisanih
oslobođenja i olakšica. Obračun se sastavlja na način da se iznos zajedničkog
dohotka uveća za iznos iskorištenih olakšica i oslobođenja iz ovoga članka
Pravilnika.
(6) Prijavi dohotka od zajedničke djelatnosti treba priložiti:
1. ugovore i isprave o zajedničkoj djelatnosti i odnosima između
supoduzetnika međusobno i zajedničke djelatnosti i supoduzetnika, ako se oni
već ne nalaze u nadležnoj ispostavi Porezne uprave2. ugovore i isprave o
otuđenju zajedničke djelatnosti ili dijelova zajedničke djelatnosti, ako se
djelatnost ne nastavlja
3. pregled poslovnih primitaka i izdataka ako se ne vode poslovne knjige
(dohodak od zajedničke imovine i imovinskih prava)
4. presliku popisa dugotrajne imovine
5. isprave na temelju kojih su korištene porezne olakšice (ugovori i
preslici naloga o primljenim iznosima)
6. izvadak iz poslovnih knjiga s podacima o ukupnim primicima i ukupnim
izdacima, pri čemu se posebno iskazuju podaci o iznosu otpisa te
reprezentacije, a i podatak o broju zaposlenih sa stanjem na dan 31. prosinca
7. evidenciju o primljenim državnim potporama i poticajima za nabavu
dugotrajne imovine i iznosima obračunate amortizacije
8. dokumentaciju o uništenju plovila, dokumentaciju o primljenim
bespovratnim sredstvima za uništenje plovila te izračun razlike između ostatka
knjigovodstvene vrijednosti uništenog plovila i iznosa primljenih sredstava.
(7) Prijavu dohotka od zajedničke djelatnosti potpisuju svi supoduzetnici,
odnosno nositelj zajedničke djelatnosti ako je za to ovlašten ugovorom ili
drugim ispravama o zajedničkoj djelatnosti.
(8) »Prijava dohotka od zajedničke djelatnosti za ____ godinu« – Obrazac
DOH – Z, sastavni je dio ovoga Pravilnika.
DIO PETI
IZVJEŠĆE O PRIMICIMA, POREZU NA DOHODAK I PRIREZU TE DOPRINOSIMA ZA OBVEZNA
OSIGURANJA – OBRAZAC JOPPD
Članak 77.
(1) U skladu s člankom 27. stavkom 2., člankom 41. stavkom 2., člankom 63.
stavkom 2., člankom 71. stavkom 2., člankom 74. stavkom 2. i člankom 85. stavkom
6. Zakona, podatke o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za
obvezna osiguranja putem Izvješća o primicima, porezu na dohodak i prirezu te
doprinosima za obvezna osiguranja – Obrazac JOPPD (dalje u tekstu: Obrazac
JOPPD) dostavljaju isplatitelji primitaka i/ili sami porezni obveznici i/ili
ostali obveznici sukladno posebnim propisima za:
1. primitke od kojih se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada iz članka
21. Zakona2. primitke od kojih se utvrđuje dohodak od imovinskih prava iz članka
56. Zakona i primitke od otuđenja posebnih vrsta imovine iz članka 59. Zakona
3. primitke od kojih se utvrđuje dohodak od kapitala iz članaka 64. Zakona,
osim kapitalnih dobitaka po osnovi otuđenja udjela u kapitalu trgovačkog
društva koji nisu prenosivi na tržištu kapitala u skladu s posebnim propisom
4. primitke od kojih se utvrđuje dohodak od osiguranja iz članka 72. Zakona
5. primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak iz članka 39. Zakona
6. primitke koji se ne smatraju dohotkom iz članka 8. Zakona, primitke na
koje se ne plaća porez na dohodak iz članka 9. Zakona, primitke koji se ne
smatraju primicima od nesamostalnog rada iz članka 22. stavaka 2 . i 3. Zakona,
primitke fizičkih osoba po osnovi izravnih plaćanja u poljoprivredi sukladno
posebnim propisima a po osnovi kojih se ne utvrđuje dohodak sukladno članku 29.
stavku 3. Zakona i/ili
7. obveznici obračunavanja doprinosa koji, sukladno Zakonu o doprinosima
imaju obvezu Poreznoj upravi dostavljati izvješća o vrsti i iznosu obveze
doprinosa, osnovici prema kojoj su doprinosi obračunani, razdoblju na koje se
obveza odnosi, osiguranicima koji koriste određena prava iz osiguranja prema
posebnim propisima i o drugim podacima.
(2) Obvezu podnošenja Obrasca JOPPD o vrsti prava, razdoblju korištenja prava
i/ili o iznosu naknade plaće isplaćene na teret sredstava nositelja osiguranja
ili na teret sredstava državnog proračuna, sukladno odredbi članka 182. stavku
3. Zakona o doprinosima imaju i poslodavci, odnosno osobe koje su obveznici
doprinosa te obveznici obračunavanja i plaćanja doprinosa.
(3) Osiguranici po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti od koje
utvrđuju dobit te tu djelatnost obavljaju u supoduzetništvu, izvješće na
Obrascu JOPPD sastavljaju i podnose Poreznoj upravi za svakog supoduzetnika.
(4) Porezni obveznici koji obavljaju samostalne djelatnosti, prilikom
iskazivanja podataka o iznosu isplaćenih neoporezivih primitaka za njih osobno,
koriste istovrsne oznake iz Priloga 4. Obrasca JOPPD »Neoporezivi
primici/primici koji se ne smatraju dohotkom«, kao što je predviđeno za
radnike.
(5) U slučaju kada se dostavlja izvješće na Obrascu JOPPD za više od 3
porezna obveznika odnosno fizičke osobe i/ili kada je podnositelj izvješća
korisnik sustava elektroničkog servisa Porezne uprave ePorezna, isplatitelj
odnosno podnositelj izvješća obvezno podnosi podatke iz Obrasca JOPPD
elektroničkim putem u okviru sustava ePorezna na način propisan posebnim
propisima te tehničkim i ostalim uputama.
(6) Obrazac JOPPD koji se ne podnosi elektroničkim putem u okviru sustava
ePorezna dostavlja se nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema sjedištu,
odnosno prebivalištu ili uobičajenom boravištu isplatitelja, odnosno prema
prebivalištu ili uobičajenom boravištu poreznog obveznika ako je sam obveznik
dostavljanja Obrasca JOPPD. Obrazac JOPPD može se dostaviti ispisan putem
računala, uz uvjet da sadržajem i oblikom u cijelosti odgovara obrascu koji je
propisan ovim Pravilnikom.
(7) Obrazac JOPPD potpisuje ovlaštena osoba podnositelja izvješća, koja
svojim potpisom ili naprednim elektroničkim potpisom jamči za istinitost i
točnost iskazanih podataka.
(8) U slučaju više ispravaka odnosno dopuna izvornog Obrasca JOPPD koji je
podnesen u okviru sustava ePorezna obračunskom prijavom, u smislu odredbi
propisa koji uređuje opći porezni postupak, smatra se izvorni Obrazac
JOPPD u kojem su generirani svi podaci iskazani na izvornom Obrascu JOPPD
te svi naknadni ispravci i dopune koji su uredno zaprimljeni i obrađeni u
informacijskom sustavu Porezne uprave.
(9) Podaci o isplaćenim primicima, obračunanim i uplaćenim doprinosima za
obvezna osiguranja te obračunanom porezu na dohodak i prirezu poreza na dohodak
dostavljaju se Poreznoj upravi za potrebe registra poreznih obveznika te
ostalih potreba Porezne uprave kao i za potrebe Središnjeg registra
osiguranika.
(10) Za sve uplate koje nisu vezane uz oznaku izvješća Obrasca JOPPD
podnositelj izvješća odnosno isplatitelj obvezan je podnijeti specifikaciju
rasporeda uplata.
(11) Iznimno od stavka 1. ovoga članka ako bi trošak podnošenja Obrasca
JOPPD bio u nerazmjeru naplaćenom porezu na dohodak i prirezu poreza na
dohodak, prijavom se može smatrati i dostava podataka na zahtjev Porezne
uprave, sukladno odredbi članka 79. stavka 1. Općeg poreznog zakona (»Narodne
novine«, broj 115/16), a temeljem pojedinačne obavijesti Porezne uprave ili
objave putem službene internetske stranice (www.porezna-uprava.hr).
(12) »Izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za
obvezna osiguranja na dan ______« – Obrazac JOPPD te prilozi Obrasca JOPPD: 1.
»Podnositelj izvješća«, 2. »Stjecatelj primitka/osiguranik«, 3. »Primici/obveze
doprinosa«, 4. »Neoporezivi primici/primici koji se ne smatraju dohotkom« i 5.
»Način isplate/izvršenja obveze«, sastavni su dio ovoga Pravilnika.
Iznimke u izvješćivanju
Članak 78.
(1) Iznimno od članka 77. stavaka 1. i 2. ovoga Pravilnika Obrazac JOPPD ne
podnose isplatitelji, odnosno sami porezni obveznici za:
1. izravne uplate premije osiguranja za dokup dijela doživotne mirovine
određene prema zakonu kojim se uređuje mirovinsko osiguranje kojeg bi
osiguranik ostvario da je navršio određenu starosnu dob i/ili određeni
mirovinski staž, a koje se određuju i isplaćuju u mjesečnim obrocima, kao
dokupljena mirovina iz članka 8. stavka 1. točke 1. Zakona
2. državne nagrade ustanovljene propisima koje donosi Hrvatski sabor i
Vlada Republike Hrvatske, nagrade jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave propisane statutom tih jedinica i novčane nagrade za osvojenu
medalju na olimpijskim igrama, paraolimpijskim igrama i olimpijskim igrama
gluhih te svjetskim i europskim prvenstvima planirane za te namjene u državnom
proračunu Republike Hrvatske i proračunima jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave iz članka 8. stavka 1. točke 3. Zakona i nagrade
učenicima i studentima iz članka 9. stavka 1. točke 5. Zakona
3. primitke koje fizičke osobe ostvaruju po osnovi darovanja pravnih i
fizičkih osoba, a za zdravstvene potrebe (operativne zahvate, liječenja, nabavu
lijekova i ortopedskih pomagala), rješavanje kojih nije plaćeno osnovnim,
dopunskim, dodatnim i privatnim zdravstvenim osiguranjem niti na teret
sredstava fizičke osobe, a pod uvjetom da je darovanje, odnosno plaćanje
nastalih izdataka za tu namjenu obavljeno na žiroračun primatelja dara ili zdravstvene
ustanove te na temelju vjerodostojnih isprava iz članka 8. stavka 1. točke 4.
Zakona
4. potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog elementarnih nepogoda iz
članka 8. stavka 2. točke 1. podtočke a) Zakona
5. socijalne potpore iz članka 8. stavka 2. točke 1. podtočke b) koje se
daju u naravi
6. potpore iz članka 8. stavka 2. točke 9. Zakona koje se daju u naravi
7. potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog ratnih događaja i
elementarne nepogode iz članka 8. stavka 2. točke 1. podtočke e) i članka 8.
stavka 2. točke 2. Zakona
8. nasljedstva i darove iz članka 8. stavka 2. točke 3. Zakona
9. primitke od otuđenja osobne imovine, osim imovine iz članka 59. Zakona
10. odštete koje nisu u svezi s gospodarskom djelatnošću iz članka 8.
stavka 2. točke 5. Zakona
11. primitke ostvarene na nagradnim natječajima ili natjecanjima,
raspisanim pod jednakim uvjetima uz mogućnost sudjelovanja svih osoba i
dozvoljenim igrama na sreću prema posebnom zakonu iz članka 8. stavka 2. točke
6. Zakona
12. uplaćene premije osiguranja po osnovi ugovora o osiguranju života i
dobrovoljnog mirovinskog osiguranja koje nisu bile porezno priznati izdatak
13. premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja iz članka 9. stavka 1.
točke 18. Zakona
14. pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe iz članka 7. stavak
2. r.br. 24. ovoga Pravilnika
15. naknade troškova vezanih uz službena putovanja koji se sukladno
odredbama članka 9. Zakona smatraju primicima na koje se ne plaća porez na
dohodak, osim isplate u novcu dnevnica i/ili naknade za korištenje privatnog
automobila u službene svrhe
16. naknade isplaćene u visini stvarnih izdataka, po osnovi službenih
putovanja u vrijeme natjecanja i priprema, koje podmiruju neprofitne
organizacije – športski klubovi i savezi športašima i drugim osobama u športu,
a koji u tim organizacijama ne ostvaruju primitke po osnovi nesamostalnog rada
iz članka 21. Zakona odnosno primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak iz
članka 39. Zakona i/ili
17. primitke koji se ne smatraju dohotkom i/ili na koje se ne plaća porez
na dohodak i/ili koji ne podliježu obvezi doprinosa, a nisu navedeni u prilogu
4. Obrasca JOPPD.
(2) Porezna uprava može zatražiti dostavu podataka o primicima iz
stavka 1. ovoga članka te o ostalim primicima.
Rokovi dostave
Članak 79.
(1) Isplatitelji primitaka, obveznici obračunavanja i plaćanja doprinosa
i/ili sami porezni obveznici Obrazac JOPPD podnose Poreznoj upravi na dan
isplate primitka, odnosno na dan dospijeća obveze uplate poreza na dohodak ili
na dan kada se doprinosi obvezno obračunavaju i uplaćuju sukladno posebnim
propisima, ili najkasnije slijedeći radni dan. Prema primicima kojima obveza
poreza na dohodak odnosno doprinosa dospijeva u roku od 30 dana od dana
primitka Obrazac JOPPD podnosi se u tome roku, ali sa oznakom dana i izvješća
kada je primitak stvarno ostvaren.
(2) Na način iz stavka 1. ovoga članka obvezni su postupiti poslodavci i
isplatitelji za podatke o kamati za doprinose za mirovinsko osiguranje na
temelju individualne kapitalizirane štednje koja je naplaćena zbog
nepravovremene uplate dospjele obveze.
(3) Obveznici obračunavanja i plaćanja doprinosa dostavljaju Obrazac JOPPD
o obvezi doprinosa (iz i na osnovicu) prema osnovici utvrđenoj temeljem sudske
presude, za razdoblja koja se ne odnose na staž osiguranja tekuće kalendarske
godine ili se ne pripisuju stažu osiguranja tekuće kalendarske godine, prema
članku 433.a Zakona o parničnom postupku, nagodbe u tijeku sudskog postupka,
nagodbe sklopljene s nadležnim državnim odvjetništvom u postupcima za mirno
rješenje spora, nagodbe sklopljene u postupku mirenja u individualnim radnim
sporovima prema Zakonu o mirenju na dan pravomoćnosti odluke ili najkasnije
sljedeći radni dan.
(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Obrazac JOPPD prema drugom dohotku
koji je poslodavac isplatio ili dao sezonskom radniku na privremenim, odnosno
povremenim poslovima u poljoprivredi sukladno Zakonu o poticanju zapošljavanja,
odnosno prema ostvarenom dohotku od posebnih vrsta imovine dostavlja se do
posljednjeg dana u mjesecu u kojem je primitak ostvaren, odnosno isplaćen ili
najkasnije sljedeći radni dan.
(5) Iznimno od stavka 1. ovoga članka za oporezive primitke i/ili primitke
prema kojima postoji obveza doprinosa ostvarenim u naravi Obrazac JOPPD
dostavlja se do 15. dana u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojem je
primitak ostvaren.
(6) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, isplatitelj neoporezivih primitaka
iz članka 77. stavka 1. točke 6. ovoga Pravilnika, odnosno porezni obveznik sam
za sebe ako je neoporeziv primitak iz članka 77. stavka 1. točke 6. ovoga
Pravilnika ostvario izravno od fizičkih osoba koje ne obavljaju samostalnu
djelatnost iz članka 29. Zakona, podnosi zbirno izvješće putem Obrasca
JOPPD za sve isplate u tijeku jednog mjeseca po istoj osnovi po pojedinom
poreznom obvezniku, odnosno fizičkoj osobi, najkasnije do petnaestog dana u
mjesecu za primitak koji je ostvaren, odnosno isplaćen u prethodnom mjesecu,
osim ako nije izvješteno na način propisan stavkom 7. ovoga članka.
(7) Podaci o neoporezivim primicima, osim na način propisan stavkom 6.
ovoga članka, mogu se iskazivati i pojedinačno na Obrascu JOPPD na dan isplate.
(8) Na način propisan stavcima 6. i 7. ovoga članka obvezni su postupiti i
poslodavci odnosno osobe koje su obveznici doprinosa te obveznici obračunavanja
i plaćanja doprinosa za svoje radnike i/ili za svoje osobno osiguranje za
vrijeme korištenja prava iz osiguranja sukladno članku 182. stavku 3. Zakona o
doprinosima.
(9) Isplaćeni predujmovi dnevnica i/ili naknada za korištenje privatnog
automobila u svrhu službenog putovanja iskazuju se na Obrascu JOPPD nakon
konačnog obračuna tih primitaka.
(10) Obrazac JOPPD o neoporezivim primicima i/ili oporezivim primicima
i/ili primicima prema kojima postoji obveza doprinosa koji su ostvareni u
naravi, a koji su isplaćeni i/ili ostvareni u mjesecu prosincu prethodne
godine, dostavljaju se do 15. siječnja tekuće godine, ali s danom i oznakom
izvješća dana 31. prosinca prethodne godine. Danom primitka dividende, odnosno
udjela u dobiti, ako je ostvarena dobit iskorištena za uvećanje temeljnog
kapitala društva, za potrebe izvješćivanja, smatra se dan donošenja odluke o
uvećanju temeljnog kapitala.
(11) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, isplatitelji primitaka po osnovi ugovora
o osiguranju života i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja iz članka 8. stavka
3. Zakona, podnose Poreznoj upravi zbirno godišnje izvješće putem Obrasca JOPPD
za sve isplate u tijeku poreznog razdoblja, po istoj osnovi, po pojedinoj
fizičkoj osobi i to najkasnije do kraja veljače tekuće godine za prethodnu
godinu, s danom i oznakom izvješća dana 31. prosinca prethodne godine.
(12) Primicima iz stavka 11. ovoga članka, za potrebe izvješćivanja,
smatraju se primici po osnovi osiguranja (osigurane svote), pripisane dobiti po
određenoj polici i svi ostali primici koji su vezani uz policu osiguranja, a
koje osiguravatelj isplaćuje osiguranoj osobi odnosno drugoj osobi
(nasljednicima ili trećoj osobi ako je tako ugovoreno policom osiguranja) po
dospijeću ili prekidu police ili po nastupu osiguranog slučaja, umanjeni za
uplaćene premije osiguranja.
(13) Podaci o primicima po osnovi kamata koji sukladno odredbama Zakona ili
ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ne podliježu oporezivanju
dostavljaju se i za rezidente Republike Hrvatske i rezidente zemalja izvan
Europske unije, na način, prema vrstama i u roku sukladno propisu kojim je
uređena administrativna suradnja u području poreza, u ukupnom iznosu na
godišnjoj razini po pojedinoj fizičkoj osobi, ako nisu dostavljeni na način
propisan stavcima 6 ili 7. ovoga članka.
(14) Porezni obveznik – imatelj financijske imovine Obrazac JOPPD dostavlja
do posljednjeg dana mjeseca veljače tekuće godine, s danom i oznakom izvješća
dana 31. prosinca prethodne godine, za sve kapitalne dobitke ostvarene u
prethodnoj godini umanjene za ostvarene kapitalne gubitke iz članka 67. stavka
11. ovoga Zakona. Na isti način izvještava se i o kapitalnim dobicima koji
sukladno odredbi članka 67. stavka 8. Zakona ne podliježu oporezivanju. Ako
umanjenje kapitalnih dobitaka za ostvarene kapitalne gubitke rezultira
kapitalnim gubitkom ne postoji obveza izvješćivanja putem Obrasca JOPPD.
(15) Iznimno od stavka 14. ovoga članka, Obrazac JOPPD u ime i za račun
poreznog obveznika – imatelja financijske imovine može dostaviti financijski
posrednik iz članka 70. stavka 7. Zakona ili u slučaju propisanom člankom 70.
stavkom 8. Zakona, Središnje klirinško depozitarno društvo d.d.
(16) Prema primitku od kojeg se prema odredbama članka 25. stavka 5. Zakona
predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava i dospijeva na
naplatu istodobno s nastankom obveze dostave obračuna radniku o dospjelom, a
neisplaćenom primitku, Obrazac JOPPD dostavlja se danom nastanka obveze poreza
na dohodak i doprinosa na način da se na stranici B pod 11. unosi iznos ukupno
obračunatog primitka prema obračunskoj listi izdanoj sukladno odredbama propisa
koji uređuje područje rada, pod 12. unosi se iznos osnovice za obračun
doprinosa iskazane u obračunskoj listi, pod 12.1. do 12.9. unosi se iznos
obračunanog doprinosa (ovisno o vrsti obračuna), pod 13.1. unosi se 0,00, pod
13.2. unosi se iznos obračunanog i plaćenog doprinosa iz osnovice, pod 13.3.
unosi se iznos obračunanog dohotka, pod 13.4. unosi se iznos utvrđenog osobnog
odbitka, pod 13.5. unosi se iznos utvrđene porezne osnovice, a pod 14.1. i
14.2. unosi se iznos obračunanog poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak.
Podaci od 15.1. do 16.2. obvezno se popunjavaju sa 0 odnosno 0,00, a pod 17. se
upisuje ukupan iznos obračunanog primitka od nesamostalnog rada iz obračunske
isprave. Podaci na stranici A obrasca JOPPD i ostali nenavedeni podaci
popunjavaju se sukladno odredbama ovoga Pravilnika.
(17) U slučaju naknadne isplate plaće iz stavka 16. ovoga članka, na
stranici B Obrasca JOPPD pod 11. unosi se iznos primitka koji je isplaćen,
podaci od 12. do 13.1 popunjavaju se sa 0,00, pod 13.2. unosi se iznos
obračunanog i plaćenog doprinosa iz osnovice, razmjerno primitku pod 11., pod
13.3. unosi se iznos dohotka, pod 13.4 do 14.2. unosi se obvezno 0,00, pod 15.1
unosi se oznaka 59, pod 15.2 unosi se iznos poreza na dohodak i prireza porezu
na dohodak razmjeran isplaćenom dohotku, pod 16.2. unosi se iznos za isplatu
(13.3 – 15.2). Podaci na stranici A obrasca JOPPD i ostali nenavedeni podaci
popunjavaju se sukladno odredbama ovoga Pravilnika.
(18) U slučaju iz stavka 17. ovoga članka, Obrazac JOPPD se dostavlja do
15. dana u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca isplate, odnosno za isplatu plaće
u mjesecu prosincu prethodne godine do 15. siječnja tekuće godine, ali s danom
i oznakom izvješća dana 31. prosinca prethodne godine.
(19) U slučaju neisplate (odricanja od plaće) člana uprave ili izvršnog
direktora trgovačkog društva ili upravitelja zadruge predujam poreza na dohodak
od nesamostalnog rada i obveza izvješćivanja putem Obrasca JOPPD, dospijeva na
naplatu istodobno s nastankom obveze obračuna o dospjelom, a neisplaćenom
primitku.
Sadržaj i način popunjavanja
Članak 80.
(1) Obrazac JOPPD sadrži podatke o:
1. svim fizičkim osobama koje su tijekom izvještajnog razdoblja (dan,
mjesec, godina) ostvarile primitke iz članka 77. stavka 1. ovoga Pravilnika, o
visini primitaka te o obračunanom i uplaćenom porezu na dohodak, prirezu poreza
na dohodak, doprinosima za obvezna osiguranja i druge podatke
2. svim fizičkim osobama za koje su tijekom izvještajnog razdoblja (dan,
mjesec, godina) utvrđene osnovice za obračun doprinosa, koje su koristile
određena prava iz osiguranja prema posebnim propisima, podatke o iznosu doprinosa
i druge podatke.
(2) Obrazac JOPPD sastoji se od stranice A i stranice B.
Stranica A Obrasca JOPPD
Članak 81.
(1) Na stranicu A upisuju se sljedeći podaci: oznaka izvješća, vrsta
izvješća, podnositelj izvješća, obveznik plaćanja, broj fizičkih osoba za koje
se podnosi izvješće, broj redaka na popisu pojedinačnih obračuna sa stranice B
Obrasca JOPPD, ukupan iznos obračunanog predujma poreza na dohodak i prireza
porezu na dohodak, ukupan iznos obračunanog doprinosa, naplaćena kamata za
doprinose za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane
štednje koja je nastala zbog nepravovremene uplate dospjele obveze, ukupan
iznos neoporezivih primitaka isplaćenih fizičkim osobama – nerezidentima
Republike Hrvatske koje isplaćuje neprofitna organizacija do propisanog iznosa
i/ili broj osoba s invaliditetom koje je porezni obveznik bio dužan zaposliti
sukladno odredbama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba
s invaliditetom u obračunskom razdoblju i iznos obračunane naknade.
(2) Pod oznakom izvješća (pod I.) upisuje se oznaka izvješća u obliku GG001
do GG365(366), a sastoji se od kombinacije oznake zadnje dvije znamenke godine
i rednog broja dana u godini u kojem je dospjela obveza poreza na dohodak i/ili
rednog broja dana u godini u kojem su obračunani i uplaćeni doprinosi ili
rednog broja dana u godini na koji je podnesen Obrazac JOPPD (s tim da ako se
Obrazac JOPPD podnosi nakon posljednjeg dana u mjesecu isplate, upisuje se
oznaka za posljednji dan u mjesecu isplate). Svaki dan u godini ima svoju
oznaku te se oznaka izvješća ne može ponavljati.
(3) Pod vrstom izvješća (pod II.) upisuje se:
1. oznaka 1 kada se podnosi prvo redovno (izvorno) izvješće
2. oznaka 2 kada se podnosi ispravak već podnesenog izvješća koje je
zaprimljeno u Poreznoj upravi pod oznakom 1
3. oznaka 3 kada se dopunjuju podaci iskazani na izvješću pod oznakom 1
4. oznaka 4 kada se iskazuju podaci pod IX. i X. stranice A
5. oznaka 5 kada poslovna banka podnosi izvješće o obračunanom i uplaćenom
predujmu poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od
kamata, odnosno kada društva za upravljanje i/ili osobe koje temeljem ugovornog
odnosa upravljaju financijskom imovinom poreznog obveznika i/ili subjekti za
zajedničko upravljanje i/ili upravitelji portfelja podnose izvješće o
obračunanom i uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak
po osnovi dividendi ili udjela u dobiti, odnosno kamata ako su od poreznog
obveznika preuzeli tu obvezu
6. oznaka 6 kada se podnosi ispravak već podnesenog izvješća pod oznakom 5
koje je zaprimljeno u Poreznoj upravi
7. oznaka 7 kada se dopunjuju podaci iskazani na izvješću pod oznakom 5
8. oznaka 8 kada fizička osoba podnosi izvješće o obračunanom i uplaćenom
predujmu poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka
ostvarenog izravno iz inozemstva ili u inozemstvu i od organizacije iz članka
25. stavka 4. Zakona
9. oznaka 9 kada se podnosi ispravak već podnesenog izvješća pod oznakom 8
koje je zaprimljeno u Poreznoj upravi
10. oznaka 10 kada se dopunjuju podaci iskazani na izvješću pod oznakom 8
11. oznaka 11 kada fizička osoba i/ili financijski posrednik u ime i za
račun poreznog obveznika podnosi izvješće o dohotku ostvarenom po osnovi
kapitalnih dobitaka
12. oznaka 12 kada se podnosi ispravak već podnesenog izvješća pod oznakom
11 koje je zaprimljeno u Poreznoj upravi i/ili
13. oznaka 13 kada se dopunjuju podaci iskazani na izvješću pod oznakom 11.
(4) Oznaka 1 i/ili 5 i/ili 8 i/ili 11 pod vrstom izvješća može se upisati
samo jednom za istu oznaku izvješća, istog podnositelja izvješća i istog
obveznika plaćanja.
(5) Obrazac JOPPD vrste izvješća 4 podnosi se kao posebno izvješće, bez
stranice B.
(6) Pod podacima o podnositelju izvješća (pod III.1.) upisuje se:
1. naziv/ime i prezime
2. adresa
3. adresa elektroničke pošte
4. OIB
5. oznaka podnositelja iz Priloga 1. Obrasca JOPPD »Podnositelj izvješća«.
Podnositelj izvješća je isplatitelj primitka i/ili obveznik obračunavanja i
plaćanja doprinosa, odnosno nositelj osiguranja i/ili sam porezni obveznik,
osim za podnositelje pod oznakom 6 ili 7 ili 8 ili 9 ili 10 ili 11 ili 12 ili
13 iz Priloga 1. Obrasca JOPPD »Podnositelj izvješća«, za koje je podnositelj
izvješća obveznik obračunavanja primitka i/ili obveznih doprinosa sukladno
Zakonu o doprinosima ili platni agent ili financijski posrednik i/ili SKDD.
(7) Pod podacima o obvezniku plaćanja (pod III.2) upisuju se podaci o
obvezniku plaćanja i to: naziv, adresa, adresa elektroničke pošte, OIB. Podatak
o obvezniku plaćanja unosi se samo za podnositelje izvješća pod oznakom 6 ili 7
ili 8 ili 9 ili 10 ili 11 ili 12 ili 13 iz Priloga 1. »Podnositelj izvješća«,
za ostale podnositelje podatak o obvezniku plaćanja istovjetan je podacima o
podnositelju izvješća pod III.1. te se ova polja ne popunjavaju.
(8) Pod podacima o broju fizičkih osoba za koje se podnosi izvješće (pod
IV.1) upisuju se podaci o broju fizičkih osoba za koje se podnosi izvješće.
(9) Pod podacima o broju redaka na popisu pojedinačnih obračuna sa stranice
B Obrasca JOPPD (pod IV.2.) upisuje se broj redaka na popisu pojedinačnih
obračuna sa stranice B Obrasca JOPPD.
(10) Pod podacima o ukupnom iznosu obračunanog predujma poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak (pod V.) upisuju se sljedeći podaci i to:
1. ukupan iznos obračunanog predujma poreza na dohodak i prireza porezu na
dohodak po osnovi nesamostalnog rada – zbroj redaka pod 1.1. i pod 1.2. sa
stranice A Obrasca JOPPD (pod V.1)
2. ukupan iznos obračunanog predujma poreza na dohodak i prireza porezu na
dohodak po osnovi nesamostalnog rada (plaća) – zbroj stupaca 14.1. i 14.2. sa
stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz
Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj primitka/osiguranik«: 0001 – 0039, 0201,
5403 (pod V. 1.1.)
3. ukupan iznos obračunanog predujma poreza na dohodak i prireza porezu na
dohodak po osnovi nesamostalnog rada (mirovina) – zbroj stupaca 14.1. i 14.2.
sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz
Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj primitka/osiguranik«: 0101 – 0119, 0121
(pod V. 1.2.)
4. ukupan iznos obračunanog predujma poreza na dohodak i prireza porezu na
dohodak po osnovi dohotka od kapitala – zbroj stupaca 14.1. i 14.2. sa stranice
B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2.
Obrasca JOPPD »Stjecatelj primitka/osiguranik«: 1001-1004 (pod V. 2.)
5. ukupan iznos obračunanog predujma poreza na dohodak i prireza porezu na
dohodak po osnovi dohotka od imovinskih prava i posebnih vrsta imovine – zbroj
stupaca 14.1. i 14.2. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja
primitka/osiguranika iz Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj
primitka/osiguranik«: 2001-2009 (pod V. 3.)
6. ukupan iznos obračunanog predujma poreza na dohodak i prireza porezu na
dohodak po osnovi dohotka od osiguranja – zbroj stupaca 14.1. i 14.2. sa
stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz
Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj primitka/osiguranik«: 3001-3009 (pod V.
4.)
7. ukupan iznos obračunanog predujma poreza na dohodak i prireza porezu na
dohodak po osnovi primitka od kojeg se utvrđuje drugi dohodak – zbroj stupaca
14.1. i 14.2. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja
primitka/osiguranika iz Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj primitka/osiguranik«:
4001-4002, 5501 (pod V. 5.)
8. ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po
osnovi dohotka od kamata – zbroj stupaca 14.1. i 14.2. sa stranice B Obrasca
JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Obrasca JOPPD
»Stjecatelj primitka/osiguranik«: 1101-1104 (pod V. 6.).
(11) Pod podacima o ukupnom iznosu obračunanog doprinosa (pod VI.) upisuju
se slijedeći podaci i to:
1. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (pod
VI.1.)
1.1. ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju
generacijske solidarnosti po osnovi radnog odnosa – zbroj stupca 12.1. sa
stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz
Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj primitka/osiguranik«: 0001-0003, 0005-011,
0021-0029, 5701-5799 (pod VI.1.1.)
1.2. ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju
generacijske solidarnosti po osnovi drugog dohotka – zbroj stupca 12.1. sa
stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz
Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj primitka/osiguranik«: 0201, 4002 (pod
VI.1.2.)
1.3. ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju
generacijske solidarnosti po osnovi poduzetničke plaće – zbroj stupca 12.1. sa
stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz
Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj primitka/osiguranik«: 0031-0039 (pod
VI.1.3.)
1.4. ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju
generacijske solidarnosti za osiguranike za koje se doprinos uplaćuje prema
posebnim propisima – zbroj stupca 12.1. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom
stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj
primitka/osiguranik«: 5401-5403, 5608 (pod VI.1.4.)
1.5. ukupan iznos posebnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju
generacijske solidarnosti za osobe osigurane u određenim okolnostima – zbroj
stupca 12.1 sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja
primitka/osiguranika iz Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj
primitka/osiguranik«: 5302, 5501, 5604, 5606, 5607 (pod VI.1.5.)
1.6. ukupan iznos dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju
generacijske solidarnosti za staž osiguranja koji se računa s povećanim
trajanjem – zbroj stupca 12.6. sa stranice B Obrasca JOPPD (pod VI.1.6.)
1.7. ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju
generacijske solidarnosti po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti za osobe
koje su same za sebe obvezni obračunati doprinose – zbroj stupca 12.1. sa
stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz
Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj primitka/osiguranik«: 0041-0049 (pod
VI.1.7.)
2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane
štednje (pod VI.2.)
2.1. ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju
individualne kapitalizirane štednje po osnovi radnog odnosa – zbroj stupca
12.2. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika
iz Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj primitka/osiguranik«: 0001-0003,
0005-011, 0021-0029, 5701-5799 (pod VI.2.1.)
2.2. ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju
individualne kapitalizirane štednje po osnovi drugog dohotka – zbroj stupca
12.2. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika
iz Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj primitka/osiguranik«: 0201, 4002 (pod
VI.2.2.)
2.3. ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju
individualne kapitalizirane štednje po osnovi poduzetničke plaće – zbroj stupca
12.2. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika
iz Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj primitka/osiguranik«: 0031-0039 (pod
VI.2.3.)
2.4. ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne
kapitalizirane štednje za osiguranike za koje se doprinos uplaćuje prema
posebnim propisima – zbroj stupca 12.2. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom
stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj
primitka/osiguranik«: 5101-5103, 5201-5299, 5301, 5401-5403, 5608 (pod VI.2.4.)
2.5. ukupan iznos dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju
individualne kapitalizirane štednje za staž osiguranja koji se računa s
povećanim trajanjem – zbroj stupca 12.7. sa stranice B Obrasca JOPPD (pod
VI.2.5.)
2.6. ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju
individualne kapitalizirane štednje po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti
za osobe koje su same za sebe obvezne obračunati doprinose – zbroj stupca 12.2.
sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz
Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj primitka/osiguranik«: 0041-0049 (pod
VI.2.6.)
3. doprinos za zdravstveno osiguranje (pod VI.3.)
3.1. ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovi radnog
odnosa – zbroj stupca 12.3. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja
primitka/osiguranika iz Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj
primitka/osiguranik«: 0001, 0005, 0008, 0009, 0021-0029, 5701-5799 (pod
VI.3.1.)
3.2. ukupan iznos doprinosa za zaštitu zdravlja na radu po osnovi radnog
odnosa – zbroj stupca 12.4. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja
primitka/osiguranika iz Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj
primitka/osiguranik«: 0001, 0005, 0008, 0009, 0021-0029, 5701-5799 (pod
VI.3.2.)
3.3. ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovi
poduzetničke plaće – zbroj stupca 12.3. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom
stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj
primitka/osiguranik«: 0031-0039 (pod VI.3.3.)
3.4. ukupan iznos doprinosa za zaštitu zdravlja na radu po osnovi
poduzetničke plaće – zbroj stupca 12.4. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom
stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj
primitka/osiguranik«: 0031-0039 (pod VI.3.4.)
3.5. ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovi drugog
dohotka – zbroj stupca 12.3. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom
stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj primitka/osiguranik«:
0201, 4002 (pod VI.3.5.)
3.6. ukupan iznos posebnog doprinosa za korištenje zdravstvene zaštite u
inozemstvu – zbroj stupca 12.8. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja
primitka/osiguranika iz Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj
primitka/osiguranik«: 0001-0039, 0041 – 0049, 5001-5009 i 5402 (pod VI.3.6.)
3.7. ukupan iznos dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje za obveznike
po osnovi korisnika mirovina – zbroj stupca 12.3. sa stranice B Obrasca JOPPD
pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Obrasca JOPPD
»Stjecatelj primitka/osiguranik«: 0101-0119 (pod VI.3.7.)
3.8. ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje za osiguranike za
koje se doprinos uplaćuje prema posebnim propisima – zbroj stupca 12.3. sa
stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz
Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj primitka/osiguranik«: 5401, 5403, 5601,
5602, 5603, 5605, 5608 (pod VI.3.8.)
3.9. ukupan iznos doprinosa za zaštitu zdravlja na radu za osiguranike za
koje se doprinos uplaćuje prema posebnim propisima – zbroj stupca 12.4. sa
stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz
Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj primitka/osiguranik«: 5401, 5403, 5608
(pod VI.3.9.)
3.10. ukupan iznos posebnog doprinosa za zaštitu zdravlja na radu – za
osobe osigurane u određenim okolnostima – zbroj stupca 12.4. sa stranice B
Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2.
Obrasca JOPPD »Stjecatelj primitka/osiguranik«: 5302, 5501, 5604, 5606, 5607
(pod VI.3.10.)
3.11. ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovi obavljanja
samostalne djelatnosti za osobe koje su same za sebe obvezne obračunati
doprinose – zbroj stupca 12.3. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom
stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj
primitka/osiguranik«: 0041-0049 (pod VI.3.11.)
3.12. ukupan iznos doprinosa za zaštitu zdravlja na radu po osnovi
obavljanja samostalne djelatnosti za osobe koje su same za sebe obvezne
obračunati doprinose – zbroj stupca 12.4. sa stranice B Obrasca JOPPD pod
oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Obrasca JOPPD
»Stjecatelj primitka/osiguranik«: 0041-0049 (pod VI.3.12.)
4. doprinos za zapošljavanje (pod VI.4.)
4.1. ukupan iznos doprinosa za zapošljavanje – zbroj stupca 12.5. sa
stranice B Obrasca JOPPD (pod VI.4.1.)
4.2. ukupan iznos posebnog doprinosa za zapošljavanje osoba s invaliditetom
– zbroj stupca 12.9. sa stranice B Obrasca JOPPD (pod VI.4.2.)
4.3. Ukupan iznos doprinosa za zapošljavanje po osnovi poduzetničke plaće –
zbroj stupca 12.5. sa stranice B Obrasca JOPPD (pod VI.4.3.)
4.4. Ukupan iznos doprinosa za zapošljavanje po osnovi obavljanja
samostalne djelatnosti za osobe koje su same za sebe obvezne obračunati
doprinose – zbroj stupca 12.5. sa stranice B Obrasca JOPPD (pod VI.4.4.).
(12) Pod podacima o ukupnom iznosu isplaćenih neoporezivih primitaka
upisuje se zbroj stupca 15.2. sa stranice B Obrasca JOPPD (pod VII.).
(13) Pod podacima o naplaćenoj kamati za doprinose za mirovinsko osiguranje
na temelju individualne kapitalizirane štednje koja je nastala zbog
nepravovremene uplate dospjele obveze upisuje se zbroj stupca 12.2. sa stranice
B Obrasca JOPPD pod oznakom 5721 iz Priloga 3. Obrasca JOPPD »Primici/obveze
doprinosa« (pod VIII.).
(14) Pod podacima o ukupnom iznosu neoporezivih primitaka isplaćenih
fizičkim osobama – nerezidentima Republike Hrvatske koje isplaćuje neprofitna
organizacija do propisanog iznosa iskazuju se u ukupnom iznosu za isplaćene
dnevnice i naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe, te
ostale isplaćene primitke navedene u prilogu 4. Obrasca JOPPD »Neoporezivi
primici/primici koji se ne smatraju dohotkom«, ako prema posebnom propisu nije
propisano da je uvjet za isplatu prethodno dodijeljen OIB, u izvještajnom
razdoblju, nerezidentima Republike Hrvatske. Podaci se dostavljaju u rokovima
dostave podataka o neoporezivim primicima (pod IX.).
(15) Pod podacima o naknadi utvrđenoj sukladno odredbama Zakona o
profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (pod X.)
upisuju se slijedeći podaci i to:
1. broj osoba s invaliditetom koje je obveznik bio dužan zaposliti sukladno
odredbama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s
invaliditetom u obračunskom razdoblju (pod X.1.).
2. Iznos obračunane naknade – 30% od umnoška broja osoba s invaliditetom
iskazanih pod X.1. i iznosa minimalne plaće za razdoblje na koje se obveza
odnosi (pod X.2.).
Stranica B Obrasca JOPPD
Članak 82.
(1) Stranica B Obrasca JOPPD sadrži sljedeće podatke:
1. OIB podnositelja izvješća, a u slučaju da su na stranici A za
podnositelja izvješća upisane oznake 6 ili 7 ili 8 ili 9 ili 10 ili 11 ili 12
ili 13 iz Priloga 1. Obrasca JOPPD »Podnositelj izvješća«, tada se upisuje OIB
obveznika plaćanja (pod I.)
2. Oznaka izvješća – upisuje se istovjetna oznaka izvješća koja je upisana
na stranici A Obrasca JOPPD (pod II.)
3. Vrsta izvješća – upisuje se istovjetna oznaka vrste izvješća koja je
upisana na stranici A Obrasca JOPPD (pod III.)
4. Redni broj stranice koji se sastoji od broja trenutne stranice i ukupnog
broja stranica (pod IV.)
5. Redni broj retka (pod 1.)
6. Šifra općine/grada prebivališta, odnosno uobičajenog boravišta. Za osobe
koje nemaju prebivalište, odnosno uobičajeno boravište u Republici Hrvatskoj
upisuju se prve dvije znamenke 99 te oznaka države rezidentnosti prema popisu
koji se objavljuje na internet stranici Porezne uprave Republike Hrvatske (pod
2.)
7. Šifra općine/grada rada – unosi se za sljedeće skupine oznaka
stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj
primitka/osiguranik«: 0001, 0002, 0003, 0008, 0009, 0010, 0021 – 0029, 0031 –
0039, 0041 – 0049, 5701 – 5799 te za stjecatelje neoporezivih primitaka što ih
poslodavci isplaćuju svojim radnicima. Za stjecatelja primitka/osiguranika iz
Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj primitka/osiguranik« pod oznakom 0005, 0006,
0007, 0011, 1003, 1004, 1103, 1104, 2003 i 2004, kao i za oznake
primitka/obveze doprinosa iz Priloga 3. Obrasca JOPPD »Primici/obveze
doprinosa«: 0335, 0501, 0502, 0503, 0504, 0505, 4025, 4026, 4038, 4039, 4040,
4041 upisuju se prve dvije znamenke 99 te oznaka države u kojoj je primitak
ostvaren. Za oznake primitka/obveze doprinosa iz Priloga 3. Obrasca JOPPD
»Primici/obveze doprinosa«: 0083, 0084, 0090, 0092, 0094, 0095, 4034, 4035,
4036, 4037 i za sve ostale oznake primitka/obveze doprinosa iz Priloga 3.
Obrasca JOPPD »Primici/obveze doprinosa« ako se primitak iskazuje na Obrascu
JOPPD pod oznakom izvješća 8, 9 ili 10 upisuje se ili šifra općine grada/rada
ili prve dvije znamenke 99 te oznaka države u kojoj je ostvaren primitak. Za
ostale skupine stjecatelja primitka/osiguranika i stjecatelja neoporezivih
primitaka/primitaka koji ne podliježu obvezi poreza na dohodak upisuje se 00000
(pod 3.)
8. OIB stjecatelja primitka, odnosno osiguranika (pod 4.)
9. Ime i prezime stjecatelja primitka, odnosno osiguranika (pod 5.)
10. Oznaka stjecatelja primitka, odnosno osiguranika – upisuju se oznake iz
Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj primitka/osiguranik«, ili se upisuje
oznaka 0000 kada se isplaćuje neoporezivi primitak po osnovi kojeg se ne
utvrđuje obveza doprinosa za obvezna osiguranja, osim kod iskazivanja
prava, odnosno isplate neoporezivog primitka po osnovi toga prava kada se
upisuje oznaka korištenja prava, a koju poslodavac prikazuje samo ako takvo
pravo utječe na ukupan fond radnih sati u jednom mjesecu osiguranja. Kod
iskazivanja neoporezivih primitaka/primitaka koji ne podliježu obvezi
doprinosa, a koji su vezani uz oznake stjecatelja primitka/osiguranika iz
Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj primitka/osiguranik«: 5201-5499 obvezno se
upisuju navedene oznake (pod 6.1.)
11. Oznaka primitka/obveze doprinosa – upisuju se oznake iz Priloga 3.
Obrasca JOPPD »Primici/obveze doprinosa«, ili se upisuje oznaka 0000 kada se
isplaćuje neoporezivi primitak koji ne podliježe obvezi doprinosa za obvezna
osiguranja i/ili kada izvješće o korištenju prava iz obveznih osiguranja
podnosi poslodavac ili osigurana osoba sama za sebe (pod 6.2.)
12. Obveza dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje za staž osiguranja s
povećanim trajanjem (pod 7.1.)
– upisuje se:
0 – ako podnositelj po osnovi isplaćenog primitka/obračunane naknade ili
osnovice za obračun doprinosa nema obvezu obračuna dodatnog doprinosa za
mirovinsko osiguranje za staž osiguranja s povećanim trajanjem
1 – ako podnositelj po osnovi isplaćenog primitka/osnovice za obračun
doprinosa ima obvezu obračuna dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje za
staž osiguranja s povećanim trajanjem kada se 12 mjeseci računa kao 14 mjeseci
2 – ako podnositelj po osnovi isplaćenog primitka/osnovice za obračun
doprinosa ima obvezu obračuna dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje za
staž osiguranja s povećanim trajanjem kada se 12 mjeseci računa kao 15 mjeseci
3 – ako podnositelj po osnovi isplaćenog primitka/osnovice za obračun
doprinosa ima obvezu obračuna dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje za
staž osiguranja s povećanim trajanjem kada se 12 mjeseci računa kao 16 mjeseci
4 – ako podnositelj po osnovi isplaćenog primitka/osnovice za obračun
doprinosa ima obvezu obračuna dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje za staž
osiguranja s povećanim trajanjem kada se 12 mjeseci računa kao 18 mjeseci
13. Obveza posebnog doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s
invaliditetom (pod 7.2.).
– upisuje se:
0 – ako podnositelj nije obveznik posebnog doprinosa za poticanje zapošljavanja
osoba s invaliditetom,
1 – ako je podnositelj obveznik posebnog doprinosa za poticanje
zapošljavanja osoba s invaliditetom, po stopi od 0,1%
2 ako je podnositelj obveznik posebnog doprinosa za poticanje zapošljavanja
osoba s invaliditetom, po stopi od 0,2%
14. Oznaka prvog/zadnjeg mjeseca u obveznom osiguranju po istoj osnovi (pod
8.)
– upisuje se:
0 – ako po osnovi isplaćenog primitka/obračunane naknade ili osnovice za
obračun doprinosa ne postoji obveza prethodnog obveznog osiguranja ili
utvrđivanja prava po toj osnovi
1 – ako je to prvi mjesec obveznog osiguranja/korištenja prava po osnovi za
koju je izvršen obračun
2 – ako je to zadnji mjesec obveznog osiguranja/korištenja prava po osnovi
za koju je izvršen obračun
3 – ako su to ostali mjeseci unutar obveznog osiguranja/korištenja prava po
osnovi za koju je izvršen obračun
4 – ako obvezno osiguranje/korištenje prava po osnovi za koju je izvršen
obračun počinje i završava unutar jednog (izvještajnog) mjeseca
5 – ako je obveza doprinosa nastala nakon prestanka obveznog osiguranja i
ne odnosi se na određeni mjesec proveden u tom osiguranju
Oznake od 1 do 5 unose se za sve skupine stjecatelja primitka/osiguranika
za koje se pod razdoblje za koje se obračunava obveza doprinosa i/ili razdoblje
za koje se primitak isplaćuje (pod 10.1. i 10.2.) upisuje mjesec dana ili kraće
od mjesec dana te za ostale primitke od nesamostalnog rada iz članka 22. Zakona
o doprinosima.
15. Oznaka punog, nepunog radnog vremena ili rada s polovicom radnog
vremena (pod 9.)
– upisuje se:
0 – ako ne postoji radno vrijeme
1 – ako je osiguranik prijavljen na puno radno vrijeme
2 – ako je osiguranik prijavljen na nepuno radno vrijeme
3 – za osobe koje rade s polovicom punog radnog vremena
Oznake od 1 do 3 unose se za sljedeće skupine oznaka stjecatelja
primitka/osiguranika iz Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj
primitka/osiguranik«: 0001-0019; 0021-0029; 0031-0039; 0041-0049; 5403;
5701-5799, a oznaka 0 za sve ostale skupine oznaka stjecatelja
primitka/osiguranika.
16. Ukupni sati rada prema kojima se radi obračun (pod 10.)
– upisuje se:
broj ukupno obračunanih sati rada za isplatu plaće, za sljedeće skupine
oznaka stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj
primitka/osiguranik«: 0001-0019, 0021-0029,
0031-0039, 0041-0049, 5701-5799, a kada izvješće o korištenju prava
iz obveznih osiguranja podnosi poslodavac, odnosno osoba koja je obveznik
doprinosa, te obveznik obračunavanja i obveznik plaćanja doprinosa upisuje se
broj obračunanih sati rada za vrijeme korištenja prava. Oznaka 0 upisuje se za
sve ostale skupine oznaka stjecatelja primitka/osiguranika. Obračunani sati
rada za pojedini mjesec iskazuju se samo jednom, kod isplate redovne plaće
odnosno obračuna obveznih doprinosa, a kod svih ostalih isplata u tijeku jednog
mjeseca (za ostale primitke koji se isplaćuju uz plaću, za isplatu određenog
primitka u naravi i drugo) ne upisuje se broj sati rada, odnosno upisuje se 0.
Za oznake stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj
primitka/osiguranik«: 0031-0039, 0041-0049 i 5701-5799 upisuje se stvarni broj
dana provedenih u osiguranju po toj osnovi – unutar toga (izvještajnog)
mjeseca, bez umanjenja za blagdane, neradne dane, bolovanje na teret
osiguranika i slično. U slučaju iskazivanja korištenja prava na naknadu plaće
za vrijeme bolovanja stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Obrasca
JOPPD »Stjecatelj primitka/osiguranik«: 5201 i/ili 5202 i/ili 5205 i/ili 5206
i/ili 5207 i/ili 5208 i/ili 5209 osiguranici koji obavljaju samostalnu
djelatnost i po toj osnovi obveznici su poreza na dohodak ili poreza na dobit,
upisuju stvarne dane mirovanja obveze doprinosa
17. Ukupni neodrađeni sati rada (pod 10.0.): predstavljaju dio broja ukupno
obračunanih sati rada za isplatu plaće, a koje se odnose na plaćene, a
neodrađene sate rada (sati bolovanja na teret poslodavca, sati plaćenog
dopusta, neodrađenih, a plaćenih sati za blagdane, praznike i slično). Kada
izvješće o korištenju prava iz obveznih osiguranja podnosi poslodavac, odnosno
osoba koja je obveznik doprinosa te obveznik obračunavanja i plaćanja upisuje
se ukupan broj obračunanih sati rada za vrijeme korištenja prava. Oznaka 0
upisuje se za sve ostale skupine oznaka stjecatelja primitka/osiguranika. Za
oznake stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj
primitka/osiguranik«: 0031-0039,0041-0049, i 5701-5799 upisuje se 0, osim u
slučaju mirovanja obveze doprinosa (za stjecatelje 0031-0039 i 0041-0049) iz
Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj primitka/osiguranik«: 5201 i/ili 5202
i/ili 5205 i/ili 5206 i/ili 5207 i/ili 5208 i/ili 5209 koje je kraće od mjesec
dana ili korištenja prava na rad s polovicom punog radnog vremena kada se
upisuju stvarni dani korištenja prava. U slučaju iskazivanja razdoblja osiguranja
u kojem koriste pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja, osiguranici koji
obavljaju samostalnu djelatnost i po su toj osnovi obveznici poreza na dohodak
ili poreza na dobit upisuju isti broj dana kao i pod 10. B strane Obrasca JOPPD
18. Razdoblje za koje se obračunava obveza doprinosa i/ili razdoblje za
koje se primitak isplaćuje odnosno u kojem se isplaćuje (pod 10.1. i 10.2.).
Razdoblje može biti:
18.1. mjesec dana ili kraće od mjesec dana ako u jednom mjesecu počinje
i/ili završava razdoblje osiguranja prema istoj osnovi osiguranja, što se
upisuje u formatu od DD.MM.GGGG. do DD.MM.GGGG. i to osobito:
18.1.1. kada se isplaćuje primitak od kojeg se utvrđuje dohodak od
nesamostalnog rada ili kada se obveza doprinosa obračunava po osnovi plaće ili
mirovine ako nema isplate primitka, za sljedeće skupine oznaka stjecatelja
primitka/osiguranika iz Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj
primitka/osiguranik«: 0001-0299 (osim 0201) i 5403 te se iskazuje mjesec ili
dio mjeseca (ako u jednom mjesecu počinje i/ili završava razdoblje osiguranja
prema istoj osnovi osiguranja) za koji se primitak isplaćuje/obveza doprinosa
obračunava i uplaćuje. Na isti način prikazuje se i isplata zaostale plaće
(dohotka od nesamostalnog rada)
18.1.2. kada se obveza doprinosa obračunava prema propisanoj mjesečnoj
osnovici za određeni mjesec ili dio mjeseca, za slijedeće skupine oznaka
stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj
primitka/osiguranik«: 0031-0039, 0041-0049, 5001-5009, 5101-5199, 5201-5299,
5301-5399, 5401-5499 (osim 5403), 5601-5699 i 5701-5799, te se iskazuje mjesec
ili dio mjeseca (ako u jednom mjesecu počinje i/ili završava razdoblje
osiguranja prema istoj osnovi osiguranja) za koji se obveza doprinosa
obračunava i uplaćuje. U slučaju kada se za oznake stjecatelja
primitka/osiguranika iz Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj
primitka/osiguranik«: 0031-0039,0041-0049, i 5701-5799 u jednom mjesecu
iskazuje razmjerni dio obveze zbog korištenja prava iz Priloga 2. Obrasca JOPPD
»Stjecatelj primitka/osiguranik«: 5203, 5204, 5210, 5211, 5212, 5213 upisuje se
u retku u kojem se utvrđuje pravo na korištenje bolovanja, i u retku u koje se
utvrđuje obveza stvarni dani korištenja naknade/obračuna obveze
18.1.3. kada se isplaćuju primici na koje se ne plaća porez na dohodak,
primici koji se ne smatraju dohotkom ako po osnovi istih ne postoji ni obveza
doprinosa te se iskazuje mjesec u kojem je primitak stvarno isplaćen osim
primitaka koji se odnose na naknadu plaće za vrijeme privremene nezaposlenosti
i spriječenosti za rad isplaćenu na teret sredstava obveznih osiguranja kada se
iskazuje mjesec za koji se primitak odnosi
18.1.4. kada se na isti dan i na isti način isplaćuje oporezivi i
neoporezivi dio primitka od nesamostalnog rada ili neoporezivi i oporezivi
primitak od nesamostalnog rada ili neoporezivi primitak po osnovi kojeg se
obračunavaju doprinosi za obvezna osiguranja, isti se mogu iskazati u istom
retku te se iskazuje mjesec na koji se odnosi obveza doprinosa odnosno mjesec u
kojem je primitak isplaćen ako nema obveze doprinosa
18.1.5. kada tijelo javne vlasti isplaćuje naknadu prema posebnom propisu
koja ne podliježe obvezi poreza na dohodak niti obvezi doprinosa, odnosno kada
to tijelo priznaje određena prava iz osiguranja prema posebnim propisima po
osnovi kojih ne postoji obveza isplate naknade odnosno ne postoji obveza
obračuna doprinosa, a istovremeno poslodavac za vrijeme priznavanja toga prava
nema obvezu isplate plaće/obračuna obveze doprinosa te kada poslodavac, odnosno
druga osoba isplaćuje naknadu plaće na teret sredstava tijela javne vlasti ili
na teret državnog proračuna, iskazuje se mjesec ili dio mjeseca na koji se
naknada odnosi odnosno za koje se pravo iz osiguranja priznaje
18.1.6. kada poslodavac odnosno osoba koja je obveznik obračunavanja i
plaćanja doprinosa nema obvezu isplate plaće/obračuna doprinosa iz razloga što
radnik/osiguranik po osnovi radnog odnosa i odnosa koji su izjednačeni sa
radnim odnosom prema posebnom propisu koristi određeno pravo iz osiguranja po
osnovi kojeg nadležno tijelo javne vlasti isplaćuje naknadu plaće i/ili obavlja
obračun doprinosa za staž osiguranja za vrijeme korištenja toga prava, iskazuje
se mjesec korištenja prava
18.1.7. kada osiguranik tijekom mjeseca kod istog poslodavca obavlja poslove
zanimanja za koje se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem i
poslove zanimanja za koje se staž mirovinskog osiguranja ne računa s povećanim
trajanjem, iskazuje se mjesec dana ili dio mjeseca (ako u jednom mjesecu
počinje i/ili završava razdoblje osiguranja po osnovi rada za tog poslodavca)
za koji se primitak isplaćuje/obveza doprinosa obračunava i uplaćuje, pri čemu
se zasebno iskazuju podaci koji se odnose na staž mirovinskog osiguranja s
povećanim trajanjem, a zasebno podaci koji se odnose na staž mirovinskog
osiguranja koji se ne računa s povećanim trajanjem. Ako unutar istog mjeseca
postoji više takvih razdoblja, podaci se iskazuju u zbirnom iznosu za ona
razdoblja unutar tog mjeseca za koja je obračunata istovrsna obveza doprinosa
18.2. više mjeseci, a manje od godinu dana (kalendarske godine), u formatu
od DD.MM.GGGG. do DD.MM.GGGG., može se upisati kada se iskazuje isplata
primitka učeniku ili studentu na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i
studentskih udruga. Pod razdoblje upisuje se stvarno razdoblje rada koje može
biti i više mjeseci ali iste kalendarske godine odnosno tromjesečno razdoblje
osiguranja unutar iste kalendarske godine
18.3. kalendarska godina što se upisuje u formatu od 01.01.GGGG. do
31.12.GGGG., i to:
18.3.1. kada se obveza doprinosa i poreza na dohodak obračunava prema
ostalim primicima uz plaću iz članka 22. Zakona o doprinosima te se iskazuje
godina za koju se primitak isplaćuje, odnosno godina kojoj se primitak
pripisuje
18.3.2. kada se iskazuju razlike na temelju godišnjeg obračuna poreza na
dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od nesamostalnog rada
18.3.3. kada se isplaćuje primitak od nesamostalnog rada koji se prema
propisima o porezu na dohodak oporezuje kao dohodak od nesamostalnog rada, a
prema propisima o doprinosima kao drugi dohodak, te kada se isplaćuje primitak
od kojeg se utvrđuje dohodak od kapitala, posebne vrste imovine i imovinskih
prava, osiguranja te drugi dohodak (skupine oznaka stjecatelja
primitka/osiguranika iz Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj
primitka/osiguranik«: 0201, 1001-1009, 2001-2009, 3001-3009 i 4001-4009) te se
iskazuje godina u kojoj se primitak isplaćuje
18.3.4. kada se iskazuju podaci o kamati za doprinose za mirovinsko
osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje koja je naplaćena
zbog nepravovremene uplate dospjele obveze, te se iskazuje godina u kojoj su
obračunani doprinosi po osnovi kojih su kamate uplaćene
19. Ukupan iznos oporezivog primitka (pod 11.)
20. Osnovica za obračun doprinosa. Kada je osnovica viša od najviše
mjesečne ili najviše godišnje osnovice za obračun doprinosa za obvezno
mirovinsko osiguranje, upisuje se stvarni iznos osnovice – ne upisuje se iznos
najviše mjesečne ili godišnje osnovice (pod 12.)
21. Iznos obračunanih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju
generacijske solidarnosti primjenom propisane stope na osnovicu za obračun
doprinosa (pod 12.1.)
22. Iznos obračunanih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju
individualne kapitalizirane štednje primjenom propisane stope na osnovicu za
obračun doprinosa, te podaci o kamati za doprinose za mirovinsko osiguranje na
temelju individualne kapitalizirane štednje koja je naplaćena zbog
nepravovremene uplate dospjele obveze (pod 12.2.)
23. Iznos obračunanih doprinosa za zdravstveno osiguranje primjenom
propisane stope na osnovicu za obračun doprinosa (pod 12.3.)
24. Iznos obračunanih doprinosa za zaštitu zdravlja na radu primjenom
propisane stope na osnovicu za obračun doprinosa (pod 12.4.)
25. Iznos obračunanih doprinosa za zapošljavanje primjenom propisane stope
na osnovicu za obračun doprinosa (pod 12.5.)
26. Iznos obračunanih dodatnih doprinosa za mirovinsko osiguranje na
temelju generacijske solidarnosti za staž osiguranja s povećanim trajanjem
primjenom propisane stope na osnovicu za obračun doprinosa (pod 12.6.). Podatak
se upisuje samo ako je upisana oznaka obveze 1, 2, 3 ili 4
27. Iznos obračunanih dodatnih doprinosa za mirovinsko osiguranje na
temelju individualne kapitalizirane štednje za staž osiguranja s povećanim
trajanjem primjenom propisane stope na osnovicu za obračun doprinosa (pod
12.7.). Podatak se upisuje samo ako je upisana oznaka obveze 1, 2, 3 ili 4
28. Iznos obračunanog posebnog doprinosa za korištenje zdravstvene zaštite
u inozemstvu za osiguranike koji službeno borave u inozemstvu odnosno posebnog
doprinosa za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu za osiguranike koji
borave na službenom putu u inozemstvu i izaslane osobe koje obavljaju
samostalnu djelatnost primjenom propisane stope na osnovicu za obračun
doprinosa (pod 12.8.)
29. Iznos obračunanog posebnog doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s
invaliditetom primjenom propisane stope na osnovicu za obračun doprinosa (pod
12.9.). Podatak se upisuje samo ako je upisana oznaka obveze 1 ili 2
30. Izdatak (pod 13.1.). – upisuje se, ovisno o vrsti obračuna, iznos
izdatka u paušalnom iznosu ili iznos obračunanog i uplaćenog doprinosa iz
osnovice kod isplate zaostale plaće za mjesec dana rada za razdoblje koje je
ranije od 1.1.2003. a za koju je prethodno izvršen obračun i zaduženi su
doprinosi na minimalnu osnovicu i/ili dio doprinosa iz primitka, a koji nije
doprinos za mirovinsko osiguranje
31. Izdatak – uplaćeni doprinos za mirovinsko osiguranje (pod 13.2.)
32. Dohodak (pod 13.3.)
33. Osobni odbitak (pod 13.4.)
34. Porezna osnovica (pod 13.5.)
35. Iznos obračunanog predujma poreza na dohodak (pod 14.1.) umanjen za
postotak invalidnosti hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata
i/ili umanjen za 50% kod obračuna predujma poreza na dohodak umirovljenicima po
osnovi ostvarenog dohotka od mirovine i/ili umanjen za 50% poreznim obveznicima
koji imaju prebivalište i borave na području jedinica lokalne samouprave
razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o
regionalnom razvoju Republike Hrvatske i na području Grada Vukovara utvrđenog
prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara. Ako se iskazuje
primitak po osnovi nesamostalnog rada utvrđen na način propisan člankom 25.
stavkom 6. Zakona, za potrebe izvješćivanja, upisuje se iznos predujma poreza
na dohodak izračunanog primjenom prosječne stope poreza na dohodak na godišnjoj
razini (ukupan predujam poreza na dohodak po osnovi nesamostalnog rada na
godišnjoj razini utvrđen kod toga poslodavca ili isplatitelja primitka od
nesamostalnog rada odnosno plaće/ ukupna godišnja porezna osnovica prema kojoj
je utvrđen predujam poreza na dohodak po osnovi nesamostalnog rada)
36. Iznos obračunanog predujma prireza porezu na dohodak (pod 14.2.)
37. Oznaka neoporezivog primitka (pod 15.1.)
38. Iznos neoporezivog primitka (pod 15.2.)
39. Oznaka načina isplate odnosno izvršenja obveze (pod 16.1.). iz Priloga
5. Obrasca JOPPD »Način isplate/izvršenja obveze«
40. Iznos za isplatu (pod 16.2.). – upisuje se iznos ukupnog primitka
(oporezivog primitka i/ili neoporezivog primitka) umanjenog za iznos uplaćenih
doprinosa iz primitka, te uplaćenog predujma poreza i prireza
41. Ukupan iznos obračunanog primitka od nesamostalnog rada (redovna plaća)
za izvještajno razdoblje (pod 17), neovisno o tome da li je primitak isplaćen
ili ne. Upisuje se na način propisan za broj sati rada iz točke 16. ovoga
stavka, osim za oznake stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2.
Obrasca JOPPD »Stjecatelj primitka/osiguranik« 5701-5799, 0031-0039, 0041-0049
i primitka/obveze doprinosa iz Priloga 3. Primici/obveze doprinosa 0103.
(2) Podaci o primicima po pojedinom stjecatelju primitka/osiguraniku na
stranici B Obrasca JOPPD upisuju se pojedinačno u svaki redak ovisno o
kombinaciji oznake stjecatelja primitka/osiguranika i oznake primitka/obveze
doprinosa.
(3) Na stranici B Obrasca JOPPD obvezno se popunjavaju svi stupci u jednom
retku sa odgovarajućim oznakama ili se upisuje 0, odnosno sa odgovarajućim
iznosima ili se upisuje 0,00.
(4) Podaci o neoporezivim primicima/primicima koji se ne smatraju dohotkom,
iskazuju se pojedinačno prema oznaci iz Priloga 4. Obrasca JOPPD »Neoporezivi
primici/primici koji se ne smatraju dohotkom«, s tim da se na stranici B
Obrasca JOPPD ne popunjava šifra općine/grada rada, odnosno upisuje se 0000,
osim kada neoporezive primitke poslodavci isplaćuju svojim radnicima, pod 6.1.
i 6.2. stranice B Obrasca JOPPD upisuje se oznaka 0000, a od 7.1. do 14.2.
upisuju se nule (oznaka 0 ili 0,00 ako se upisuje iznos) osim za polja 10.1. i
10.2. u kojima se upisuje razdoblje. Kada tijelo javne vlasti ima obvezu
isplate naknade koja ne podliježe obvezi doprinosa, neposredno osiguraniku, pod
6.1 upisuje se vrsta prava, pod 15.1 upisuje se oznaka koja označava naknadu
plaće, a pod 15.2. upisuje se iznos naknade plaće. Na isti način postupa i
poslodavac odnosno osoba koja je obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa
kada ima obvezu isplate naknade plaće koja se isplaćuje na teret sredstava
tijela javne vlasti ili na teret državnog proračuna.
(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka ako se fizičkoj osobi isti dan i na
isti način isplaćuje oporezivi i neoporezivi primitak ili primitak koji je viši
od propisanog neoporezivog dijela (oporezivi i neoporezivi dio), a za taj
neoporezivi primitak postoji mjesečna obveza dostavljanja podataka na Obrascu
JOPPD ili ako se po osnovi neoporezivog primitka obračunavaju i plaćaju
doprinosi, tada se isti mogu iskazati u istom retku te se u tom slučaju
izvješće dostavlja u rokovima propisanim za oporezivi dio primitka, odnosno na
dan obračuna i uplate doprinosa.
Ispravak i nadopuna Obrasca JOPPD
Članak 83.
(1) Ako nakon podnošenja podataka na Obrascu JOPPD i urednog zaprimanja Obrasca
JOPPD obveznik podnošenja utvrdi da su svi ili neki podaci iz podnijetog
obrasca netočni, ispravak obavlja podnošenjem novog Obrasca JOPPD i to s
oznakom vrste izvješća 2 i/ili 6 i/ili 9 i/ili 12. Dnevno se može
podnijeti samo jedan obrazac s oznakom 2 i/ili 6 i/ili 9 i/ili 12 za
istu oznaku izvješća.
(2) Odbijanje zaprimanja izvornog Obrasca JOPPD uslijed logičkih,
matematičkih i formalnih nedostataka ne smatra se razlogom za podnošenje
ispravka izvornog Obrasca JOPPD iz stavka 5. ovog članka, već je potrebno
ponovno dostaviti izvorno izvješće koje će biti zaprimljeno tek ako zadovolji
sve propisane uvjete.
(3) Podatke iskazane na stranici A izvornog Obrasca JOPPD nije moguće
mijenjati odnosno nadopunjavati, osim podataka pod IX. i X. i podataka pod
VI.1.5. i VI.3.10. u slučaju oznake podnositelja 6, koji se mogu ispraviti na
sljedeći način:
1. na stranici A:
1.1. pod I. upisuje se istovjetna oznaka izvješća Obrasca JOPPD kao i u
izvornom Obrascu JOPPD
1.2. pod II. upisuje se oznaka 4
1.3. pod III. do VIII. upisuju se podaci koji su istovjetni podacima
upisanim na izvornom Obrascu JOPPD, osim podataka pod VI.1.5. i VI.3.10. u
slučaju oznake podnositelja 6, gdje se upisuju ispravni podaci
1.4. pod IX. i X. upisuju se ispravni podaci
2. stranica B se ne dostavlja.
(4) Ispravljanje podataka iskazanih na stranici B obavlja se na sljedeći
način:
1. na stranici A:
1.1. pod I. upisuje se istovjetna oznaka izvješća Obrasca JOPPD kao i u
izvornom Obrascu JOPPD
1.2. pod II. upisuje se oznaka 2 i/ili 6 i/ili 9 i/ili 12
1.3. pod III. upisuju se podaci koji su istovjetni podacima upisanim na
izvornom Obrascu JOPPD
1.4. pod IV.1. upisuje se broj osoba za koje se mijenjaju podaci (broj
pojedinačnih OIB-a na stranici B Obrasca JOPPD kojim se radi ispravak)
1.5. pod IV.2. upisuje se zadnji broj retka na popisu pojedinačnih obračuna
sa stranice B Obrasca JOPPD kojim se obavlja ispravak
1.6. pod V., VI., VII. i VIII. upisuje se zbroj stupaca sa stranice B
obrasca kojim se obavlja ispravak, kako je propisano ovim Pravilnikom
2. na stranici B:
2.1. pod I. i II. te od 1. do 10.2. obvezno se upisuju podaci koji su
istovjetni podacima upisanim na izvornom Obrascu JOPPD
2.2. pod III. unosi se oznaka 2 i/ili 6 i/ili 9 i/ili 12
2.3. pod. IV. obvezno se upisuje podatak kako je propisano ovim Pravilnikom
2.4. pod ostalim podacima (od 11. do 17.) popunjavaju se svi ostali stupci
odgovarajućeg retka koji se mijenja, kako je propisano ovim Pravilnika, ovisno
o vrsti obračuna i to sa svim podacima koji su trebali biti upisani na izvornom
izvješću da nisu nastupile okolnosti zbog kojih se ispravak obavlja
2.5. ako se radi ispravak kojima su vrijednosti u kolonama 11. – 17. nule
(0 ili 0,00), tada i vrijednost u polju 10 (sati rada) mora biti 0.
(5) Dopunom Obrasca JOPPD s oznakom vrste izvješća 3 i/ili 7 i/ili 10 i/ili
13 mogu se nadopunjavati podaci o stjecateljima primitka/osiguranicima koji
nisu bili iskazani na izvornom izvješću iako je za iste danom podnošenja
izvornog izvješća nastupila obveza izvješćivanja te podaci o stjecatelju
primitka/osiguraniku kojemu je na izvornom izvješću bio unesen pogrešan OIB.
Dnevno se može podnijeti samo jedno izvješće sa oznakom vrste izvješća 3 i/ili
7 i/ili 10 i/ili 13 za istu oznaku izvješća.
(6) Dopuna Obrasca JOPPD s oznakom vrste izvješća 3 i/ili 7 i/ili 10 i/ili
13 obavlja se na sljedeći način:
1. na stranici A:
1.1. pod I. upisuje se istovjetna oznaka izvješća Obrasca JOPPD kao i u
izvornom izvješću
1.2. pod II. upisuje se oznaka 3 i/ili 7 i/ili 10 i/ili 13
1.3. pod III. upisuju se podaci koji su istovjetni podacima upisanim na
izvornom izvješću
1.4. pod IV.1. upisuje se broj osoba za koje se dopunjuju podaci
1.5. pod IV.2. upisuje se broj redaka na popisu pojedinačnih obračuna sa
stranice B Obrasca JOPPD kojim se obavlja dopuna
1.6. pod V., VI., VII. i VIII. upisuje se zbroj stupaca sa stranice B kako
je opisano člankom 16. ovoga Pravilnika
2. na stranici B:
2.1. pod I. i II. upisuju se podaci koji su istovjetni podacima upisanim na
izvornom izvješću, pod III. unosi se oznaka 3 i/ili 7 i/ili 10 i/ili 13, a pod
IV. upisuje se podatak kako je to opisano člankom 17. ovoga Pravilnika
2.2. pod 1. upisuje se sljedeći slobodni redni broj sa izvornog izvješća
2.3. pod ostalim podacima upisuju se podaci za one stjecatelje
primitka/osiguranike čiji podaci nisu bili iskazani na izvornom izvješću na
način kako je opisano člankom 17. ovoga Pravilnika.
(7) Podaci o OIB-u podnositelja, OIB-u obveznika plaćanja, OIB-u
stjecatelja/osiguranika, oznaci izvješća i podaci upisani pod 1. do 9. na
stranici B Obrasca JOPPD, ne smiju se ispravljati ili mijenjati. Podaci o
iznosu obračunanog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne
kapitalizirane štednje ne smiju se mijenjati na niži iznos od iznosa iskazanoga
na izvornom Obrascu JOPPD ako je osobni račun u obveznom mirovinskom fondu
zatvoren.
(8) Ako je na već podnijetom Obrascu JOPPD pogrešno upisan podatak o OIB-u
podnositelja i/ili OIB-u obveznika plaćanja, podnosi se Obrazac JOPPD s oznakom
vrste izvješća 2 i/ili 6 i/ili 9 i/ili 12 pod pogrešnim OIB-om s istom
oznakom izvornog Obrasca, pod III. i IV. stranice A upisuju se istovjetni
podaci kao i na izvornom obrascu, pod V., VI. i VII. stranice A ne upisuje se
ništa, a na stranici B upisuju se podaci koji su istovjetni podacima upisanim
na izvornom Obrascu JOPPD, osim podataka od 11. do 17. koji se popunjavaju s
nulama (oznakom 0 ili iznosom 0,00). Nakon toga podnosi se Obrazac JOPPD s
istom oznakom izvješća koje je podneseno pod pogrešnim OIB-om, ispravnim OIB-om
podnositelja i svim ostalim podacima. Ako je već podneseno izvješće pod
ispravnim OIB-om s istom oznakom izvješća podaci koji su bili iskazani pod
pogrešnim OIB-om podnositelja i/ili OIB-om obveznika plaćanja nadopunit će se
na već podneseni Obrazac JOPPD putem Obrasca JOPPD s oznakom vrste izvješća 3
i/ili 7 i/ili 10 i/ili 13.
(9) Ako se za nekog stjecatelja primitka/osiguranika u cijelosti brišu
podaci iz izvornog Obrasca JOPPD, tada se za njega u ispravljenom obrascu JOPPD
s oznakom vrste izvješća 2 i/ili 6 i/ili 9 i/ili 12 upisuju podaci na
stranici B istovjetni podacima s izvornog obrasca, a podaci pod 10 i 10.0., te
od 11. do 17. popunjavaju se s nulama (oznakom 0 ili iznosom 0,00).
(10) Ako je za nekog stjecatelja primitka/osiguranika na izvornom obrascu
bio unesen pogrešan OIB ili se mijenjaju podaci upisani pod 6.1. do
9., podnosi se:
– Obrazac JOPPD s oznakom vrste izvješća 2 i/ili 6 i/ili 9 i/ili 12 na
kojem se upisuju podaci na stranici B istovjetni podacima s izvornog obrasca za
tog stjecatelja primitka/osiguranika, a podaci pod 10 i 10.0. te od 11. do 17.
popunjavaju se s nulama (oznakom 0 ili iznosom 0,00)
– dopuna izvornog Obrasca JOPPD s oznakom vrste izvješća 3 i/ili 7 i/ili 10
i/ili 13 s upisanim točnim OIB-om tog stjecatelja primitka/osiguranika i svim
ostalim podacima za tog stjecatelja primitka/osiguranika koji su trebali biti
iskazani na izvornom obrascu.
(11) Ako je za nekog stjecatelja primitka/osiguranika na izvornom Obrascu
JOPPD iskazan povrat po godišnjem obračunu poreza na dohodak od nesamostalnog
rada, a za kojega se naknadno utvrdi da je pogrešan, odnosno da treba iskazati
manji iznos za povrat, ispravak iskazanog podatka nije dozvoljen, već se
ispravak iskazanog iznosa iskazuje putem dopune izvornog Obrasca JOPPD s
oznakom vrste izvješća 3 u kojem će se iskazati iznos za koji se treba umanjiti
iznos povrata iskazan u izvornom Obrascu JOPPD, ali s pozitivnim predznakom.
(12) Ako je za nekog stjecatelja primitka/osiguranika na izvornom Obrascu
JOPPD iskazan povrat po godišnjem obračunu poreza na dohodak od nesamostalnog
rada, a za kojega se naknadno utvrdi da je pogrešan, odnosno da treba iskazati
veći iznos za povrat, ispravak iskazanog podatka nije dozvoljen, već se
ispravak iskazanog iznosa za povrat iskazuje putem dopune izvornog Obrasca
JOPPD s oznakom vrste izvješća 3 u kojem će se iskazati razlika za povrat.
(13) Ako je za nekog stjecatelja primitka/osiguranika na izvornom obrascu
iskazan povrat po godišnjem obračunu poreza na dohodak od nesamostalnog rada, a
nakon toga uslijedi nova isplata primitka od kojega se utvrđuje dohodak od
nesamostalnog rada, a za koju isplatitelj u trenutku godišnjeg obračuna nije
znao ili nije mogao znati, novi godišnji obračun (reobračun godišnjeg obračuna)
iskazuje se u novom Obrascu JOPPD s oznakom vrste izvješća 1 na dan nove
isplate, a u kojemu se iskazuje razlika između iznosa povrata/uplate po
godišnjem obračunu iskazanog u prethodnom Obrascu JOPPD i iznosa koji je
izračunan u novom godišnjem obračunu u kojemu je uzet u obzir i naknadno isplaćeni
primitak.
DIO ŠESTI
UTVRĐIVANJE INOZEMNOG DOHOTKA
POGLAVLJE I.
OPĆE ODREDBE
Opće odredbe o utvrđivanju inozemnog dohotka
Članak 84.
(1) Pod svakim pojedinačnim inozemnim dohotkom iz članka 80. stavka 2. Zakona
podrazumijeva se svaka vrsta konačnog dohotka iz pojedine države i svi godišnji
dohodci iz pojedine države.
(2) Ako se iz potvrde inozemnog poreznog tijela ili za to ovlaštene osobe o
uplaćenom porezu u inozemstvu iz članka 80. stavka 3. Zakona ne može utvrditi
iznos poreza koji se odnosi na pojedinu vrstu inozemnog dohotka tada će se u
obzir uzeti razmjerni dio poreza.
(3) Porez plaćen u inozemstvu može se uračunati samo ako odgovara tuzemnom
porezu na dohodak koji je oporeziv u tuzemstvu.
(4) Porez plaćen u inozemstvu neće se uračunati u tuzemni porez na dohodak
ako postoji u primjeni međunarodni ugovor sukladno kojem se porez nije trebao
platiti u inozemstvu ili se trebao platiti u iznosu manjem nego što je plaćen.
Ako je porez u inozemstvu plaćen u iznosu većem nego što je trebao biti plaćen
u skladu s odredbama međunarodnog ugovora, pri uračunavanju će se uzeti u obzir
samo porez u iznosu u kojem je trebao biti plaćen u skladu s odredbama
međunarodnog ugovora (članak 80. stavak 4. Zakona).
(5) U slučajevima iz članka 81. stavka 5. Zakona Porezna uprava će prilikom
godišnjeg obračuna poreza na dohodak umanjiti ukupno obračunatu poreznu obvezu
za 50% razmjernog dijela porezne obveze koji se odnosi na mirovinu ili za 50%
razmjernog dijela porezne obveze koji se odnosi na ostali dohodak od
nesamostalnog rada ukoliko porezni obveznik ima prebivalište i boravi na
području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju
razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i
na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju
Grada Vukovara.
(6) Rok za obračun, uplatu i izvješćivanje o predujmu poreza na dohodak
odnosno konačnom porezu iz članka 81. stavka 1. Zakona odnosi se i na rezidente
i nerezidente koji ostvaruju oporezive primitke od inozemnog isplatitelja bez
tuzemnog posrednika.
POGLAVLJE II.
INOZEMNA MIROVINA
Način utvrđivanja predujma poreza na dohodak po osnovi inozemne mirovine
Članak 85.
(1) Porezni obveznik koji ostvaruje mirovinu iz inozemstva ili u inozemstvu
predujam poreza na dohodak po osnovi te mirovine plaća prema rješenju Porezne
uprave u skladu s člankom 81. stavkom 2. Zakona, osim u slučajevima iz članka
81. stavka 3. Zakona.
(2) Ako porezni obveznik koji ostvaruje mirovinu iz inozemstva ili u
inozemstvu ostvaruje i mirovinu od tuzemnog isplatitelja, Porezna uprava će kod
izračuna predujma poreza na dohodak po osnovi inozemne mirovine uzeti u obzir i
mirovinu koju porezni obveznik ostvaruje od tuzemnog isplatitelja i isplate
prigodnih nagrada iz članka 7. stavka 2. r.br. 5. ovoga Pravilnika od strane
inozemnog isplatitelja mirovine.
(3) Porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka, obvezan je nadležnoj
ispostavi Porezne uprave do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu
prijaviti promjenu visine mirovine ako je promijenjeni iznos inozemne mirovine
veći ili manji za 20% u odnosu na iznos inozemne mirovine na temelju kojeg je
izdano rješenje iz stavka 1. ovoga članka.
(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka Porezna uprava će nakon provedenoga
postupka donijeti novo rješenje o utvrđenom mjesečnom predujmu i razlici poreza
za uplatu ili povrat za prethodno porezno razdoblje. Razliku poreza za uplatu
porezni obveznik obvezan je platiti u roku 15 dana od dana dostave rješenja.
POGLAVLJE III.
ISPLATA PRIMITAKA NEREZIDENTIMA
Članak 86.
(1) Tuzemni isplatitelj primitaka obvezan je nerezidentima pri svakoj
isplati primitaka od kojih se utvrđuje dohodak prema članku 5. Zakona,
obračunati, obustaviti i uplatiti porez na dohodak u skladu s odredbama Zakona
i međunarodnog ugovora koji je u primjeni.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, ispostava Porezne uprave mjesno
nadležna prema sjedištu isplatitelja na zahtjev nerezidenta izdaje potvrdu o
ostvarenom dohotku i plaćenom porezu na dohodak u Republici Hrvatskoj.
(3) Ako Republika Hrvatska ima s državom čiji je porezni obveznik rezident,
sklopljen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, odredbe ugovora
primjenjivat će se na način propisan stavcima 4. – 11. ovoga članka.
(4) Prava iz Ugovora ostvaruju se na temelju obrazaca, ovisno o vrsti
isplate:
1. »Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od porezne obveze ili
povrat više plaćenog poreza na dividende prema Ugovoru o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i ----------«
2. »Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od porezne obveze ili
povrat više plaćenog poreza na kamate prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja između Republike Hrvatske i ----------«
3. »Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od porezne obveze ili
povrat više plaćenog poreza na licence prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja između Republike Hrvatske i ----------«
4. »Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od porezne obveze ili
povrat više plaćenog poreza na naknade za djelatnost obavljenu u Republici
Hrvatskoj prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike
Hrvatske i ----------«
(5) Za primjenu odredbi iz Ugovora, obrazac »Zahtjev« treba biti ovjeren od
nadležnog inozemnog tijela. Ovjereni zahtjev se podnosi za svaku isplatu.
Iznimno, ako se radi o učestalim mjesečnim isplatama, ovjereni se zahtjev
podnosi pri prvoj isplati, a potom ga je potrebno podnositi svakih 12 mjeseci.
(6) Ako se pri isplati primitaka iz stavka 1. ovoga članka ne plaća porez
na temelju primjene ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, nerezident
može umjesto obrasca »Zahtjev« iz stavka 4. ovoga članka dostaviti samo potvrdu
o rezidentnosti izdanu od strane inozemnog poreznog tijela ili za to ovlaštene
osobe.
(7) Za primjenu odredbi iz Ugovora, obrazac »Zahtjev« iz stavka 4. ili
potvrda o rezidentnosti iz stavka 6. ovoga članka u trenutku podnošenja ne
smiju biti stariji od 30 dana.
(8) Obrasci iz stavka 4. ovoga članka sastoje se iz četiri primjerka:
primjerka za podnositelja zahtjeva, primjerka za isplatitelja, primjerka za
inozemno porezno tijelo i primjerka za Poreznu upravu Republike Hrvatske.
Odgovarajući obrazac podnositelj zahtjeva – nerezident obvezan je ovjeriti pri
poreznom tijelu države čiji je rezident. Jedan primjerak obrasca namijenjen je
inozemnom poreznom tijelu, drugi je namijenjen podnositelju zahtjeva, a
preostala dva primjerka ovjerenog obrasca s popunjenim podacima o podnositelju
zahtjeva, izjavom podnositelja zahtjeva, vrsti djelatnosti, trajanju
djelatnosti, predmetu ugovora, priloženim ispravama i drugo, podnositelj
zahtjeva dostavlja tuzemnom isplatitelju primitka. Tuzemni isplatitelj pri
isplati primitka jedan primjerak obrasca dostavlja Poreznoj upravi, a drugi
primjerak zadržava za svoje potrebe.
(9) Ako tuzemni isplatitelj u trenutku isplate primitka nerezidentu
raspolaže ovjerenim primjercima obrasca »Zahtjev« iz stavka 4. ili potvrde o
rezidentnosti iz stavka 6. ovoga članka, primijenit će odgovarajuće odredbe
ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
(10) Ako tuzemni isplatitelj u trenutku isplate primitka nerezidentu ne
raspolaže ovjerenim primjercima obrasca »Zahtjev« iz stavka 4. ili potvrde o
rezidentnosti iz stavka 6. ovoga članka, obvezan je prilikom isplate primitka
primijeniti odredbe Zakona.
(11) U slučaju iz stavka 10. ovoga članka nerezident može u roku od tri
godine od isteka godine u kojoj je primitak isplaćen, dostaviti Ministarstvu
financija, Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb, ovjerovljeni obrazac
Zahtjeva radi povrata više plaćenog poreza u odnosu na porez koji je prema
ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja trebao biti plaćen.
(12) Ministarstvo financija, Porezna uprava, Područni ured Zagreb, nadležan
je i za vođenje evidencije o postupanju po zahtjevima u slučajevima iz stavka
9. ovoga članka.
(13) Obrasci zahtjeva iz stavka 4. ovoga članka sastavni su dio ovoga
Pravilnika.
POGLAVLJE IV.
URAČUNAVANJE INOZEMNOG POREZA
Uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu kod utvrđivanja godišnjeg poreza
Članak 87.
(1) Iznos do kojeg se inozemni porez može uračunati u tuzemni utvrđuje se
na sljedeći način:
1. iz razmjera iznosa ukupno obračunanoga tuzemnog godišnjeg poreza na
dohodak, koji je umanjen sukladno članku 84. stavku 5. ovoga Pravilnika i
iznosa ukupno u godišnjoj poreznoj prijavi iskazanog godišnjeg dohotka (prije
dodatnog umanjenja dohotka od samostalne djelatnosti za plaće novozaposlenih
osoba, za iznos državne potpore za obrazovanje i izobrazbu te za iznos potpore
male vrijednosti za izvođenje praktične nastave i vježbe naukovanja u sustavu
vezanih obrta prema posebnim propisima, za iznos izdataka za istraživanje i
razvoj i za preneseni gubitak) i prije umanjenja za osobni odbitak, utvrđuje se
prosječna porezna stopa
2. primjenom prosječne porezne stope na iznos svakog pojedinačnog godišnjeg
inozemnog dohotka dobiva se najviši iznos do kojega se može uračunati inozemni
porez. Ako je u inozemstvu plaćen manji iznos poreza od najvišeg mogućeg za
uračunavanje, uračunava se stvarno plaćeni porez.
(2) Uračunavanje inozemnog poreza u tuzemni porez na dohodak obavlja se u
godišnjem obračunu poreza na temelju podnesene godišnje porezne prijave ili u
posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak.
Uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu kod utvrđivanja konačnog poreza
na dohodak
Članak 88.
(1) Porezni obveznik rezident koji ostvari konačni dohodak iz članka 55.
stavka 1. Zakona izravno iz inozemstva ili u inozemstvu, plaćeni porez u
inozemstvu može uračunati u tuzemni porez najviše do iznosa poreza obračunanog
na konačni dohodak koji bi platio u tuzemstvu.
(2) Porez plaćen u inozemstvu iz stavka 1. ovoga članka uračunava se za
svaki pojedinačni inozemni dohodak zasebno u tuzemni porez na dohodak.
(3) Porez plaćen u inozemstvu iz stavka 1. ovoga članka koji se može
uračunati u tuzemni porez utvrđuje se tako da se na konačni dohodak ostvaren iz
inozemstva ili u inozemstvu primijeni tuzemna porezna stopa propisana za taj
dohodak, te tako dobiveni iznos predstavlja najviši iznos do kojeg se može
uračunati plaćeni inozemni porez. Ako je u inozemstvu plaćen niži porez, tada
se u tuzemni porez uračunava stvarno plaćeni porez u inozemstvu.
(4) Najviši ukupni iznos poreza plaćenog u inozemstvu na dohodak od kapitala
po osnovi kapitalnih dobitaka koji se može uračunati sukladno stavcima 2. i 3.
ovoga članka ne može biti veći od ukupne porezne obveze po osnovi ukupnog
dohotka od kapitala s osnova kapitalnih dobitaka nakon što je taj dohodak već
umanjen za ostvarene kapitalne gubitke iz članka 67. stavka 11. Zakona.
POGLAVLJE V.
OBUSTAVA PLAĆANJA PREDUJMOVA POREZA NA DOHODAK, ODNOSNO KONAČNOG POREZA NA
DOHODAK IZ INOZEMSTVA
Postupak ostvarivanja obustave plaćanja
Članak 89.
(1) Ako su ispunjeni uvjeti iz članka 81. stavka 3. Zakona, tuzemni
poslodavac za izaslanog radnika, odnosno sam porezni obveznik obvezan je, za
dohodak iz inozemstva koji je sukladno Zakonu i međunarodnim ugovorima oporeziv
u tuzemstvu, pisanim putem izvijestiti nadležnu ispostavu Porezne uprave prema
prebivalištu ili uobičajenom boravištu poreznog obveznika o obustavi plaćanja
predujma poreza na dohodak u tuzemstvu.
(2) Pisana izjava iz stavka 1. osobito sadrži: opće podatke o tuzemnom
poslodavcu i poreznom obvezniku (OIB, adresa sjedišta, odnosno
prebivališta/uobičajenog boravišta), državi u ili iz koje se primitak
ostvaruje, izvoru primitka, bankovnom računu na koji mu se primitak isplaćuje,
razdoblju izaslanja za nesamostalni rad i ostalim podacima i to po svakom
poreznom obvezniku, u roku od osam dana od dana ostvarenog prvog primitka u
poreznom razdoblju.
(3) Neovisno o poreznom oslobođenju i podnesenoj pisanoj izjavi iz stavka
2. ovoga članka, tuzemni poslodavac za izaslanog radnika, odnosno sam porezni
obveznik, na zahtjev Porezne uprave obvezan je dostaviti isprave kojima se
dokazuje pravo na porezno oslobođenje iz članka 81. stavka 3. Zakona.
Izvješćivanje o ostvarenom inozemnom primitku
Članak 90.
(1) U skladu s člankom 81. stavkom 4. Zakona, tuzemni poslodavci i/ili
isplatitelj i/ili porezni obveznici sami za sebe, u slučaju obustave plaćanja
predujmova poreza na dohodak, odnosno konačnog poreza na dohodak na način
propisan člankom 81. stavkom 3. Zakona i/ili u slučaju ostvarivanja primitaka
rezidenata iz ili u inozemstvu koji ne podliježu oporezivanju i/ili u slučaju
isplata u tuzemstvu nerezidentima koji bi bili oporezivi porezom na dohodak da
međunarodnim ugovorima nije uređeno drukčije, podatke o ostvarenom primitku i
plaćenom porezu u inozemstvu koji odgovara tuzemnom porezu na dohodak
dostavljaju putem Izvješća o inozemnim primicima rezidenata i tuzemnim
neoporezivim primicima nerezidenata te inozemnom porezu (dalje u tekstu:
Obrazac INO--DOH).
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka porezni obveznici koji ostvaruju
dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 28. Zakona ne podnose pisanu izjavu
iz članka 81. stavka 3. i Obrazac INO-DOH iz članka 81. stavka 4. Zakona
ukoliko su primici iz ili u inozemstvu uneseni u poslovne knjige i evidencije
sukladno članku 34. Zakona.
(3) Obrazac INO-DOH dostavlja se nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema
sjedištu odnosno prebivalištu/uobičajenom boravištu tuzemnog poslodavca i/ili
poslodavca izaslanog radnika i/ili isplatitelja i/ili prema
prebivalištu/uobičajenom boravištu poreznog obveznika u slučaju ostvarivanja
primitka izravno iz ili u inozemstvu bez posredstva tuzemnog isplatitelja do
31. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu.
(4) U slučaju kada se dostavlja izvješće na Obrascu INO-DOH za više od 3 porezna
obveznika odnosno fizičke osobe i/ili kada je podnositelj izvješća korisnik
sustava elektroničkog servisa Porezne uprave ePorezna, izvješća se obvezno
podnosi elektroničkim putem u okviru sustava ePorezna na način propisan
posebnim propisima te tehničkim i ostalim uputama.
(5) »Izvješće o inozemnom dohotku rezidenata i tuzemnom neoporezivom
dohotku nerezidenata, porezu na dohodak i prirezu« (Obrazac INO-DOH) te prilog
Obrasca INO-DOH: »Šifarnik INO-
-DOH« sastavni je dio ovoga Pravilnika.
Sadržaj Obrasca INO-DOH
Članak 91.
(1) U skladu s člankom 90. stavkom 1. ovoga Pravilnika Izvješće o inozemnom
dohotku rezidenata i tuzemnom neoporezivom dohotku nerezidenata, porezu na
dohodak i prirezu podnosi se na Obrascu INO-DOH.
(2) Izvješće o inozemnom dohotku rezidenata i tuzemnom neoporezivom dohotku
nerezidenta, porezu na dohodak i prirezu – Obrazac INO-DOH sadrži:
1. podatke o isplatitelju primitka
2. podatke o poreznom obvezniku, primitku iz inozemstva rezidenta i
tuzemnom neoporezivom primitku nerezidenta, porezu na dohodak i prirezu
3. popis priloženih isprava
4. napomena poreznog obveznika/opunomoćenika/poreznog savjetnika
(3) U Izvješće o inozemnom dohotku rezidenata i tuzemnom neoporezivom
dohotku nerezidenta, porezu na dohodak i prirezu – Obrazac INO-DOH upisuju se:
1. podaci o Područnom uredu i nadležnoj ispostavi Porezne uprave
2. pod 1. podaci o isplatitelju primitka:
2.1. pod 1.1. naziv/ime i prezime
2.2. pod 1.2. osobni identifikacijski broj
3. pod 2. Podaci o poreznom obvezniku, primitku iz inozemstva rezidenta i
tuzemnom neoporezivom primitku nerezidenta, porezu na dohodak i prirezu:
3.1. pod 2.1. redni broj
3.2. pod 2.2. ime i prezime
3.3. pod 2.3. osobni identifikacijski broj primatelja primitka
3.4. pod 2.4. oznaka države rezidentnosti poreznog obveznika – nerezidenta
prema popisu koji se objavljuje na Internet stranici Porezne uprave Republike
Hrvatske
3.5. pod 2.5. porezni broj u državi rezidentnosti – prilikom isplata
neoporezivog primitka nerezidentu obvezno se upisuje porezni broj koji
nerezident ima u svojoj državi rezidentnosti
3.6. pod 2.6. IBAN računa u banci – upisuje se IBAN (Međunarodni broj
bankovnog računa) ukoliko porezni obveznik rezident primatelj primitka iz
inozemstva ima otvoren bankovni račun u inozemstvu na koji prima primitak iz
inozemstva ili u inozemstvu
3.7. pod 2.7. država isplatitelja primitka / međunarodna organizacija
isplatiteljica primitka
3.8. pod 2.8. oznaka države isplatitelja primitka / međunarodne organizacije
isplatiteljice primitka – upisuje se oznaka države rezidentnosti isplatitelja
prema popisu koji se objavljuje na Internet stranici Porezne uprave Republike
Hrvatske ili međunarodne organizacije isplatiteljice primitka.
3.9. pod 2.9. opis primitka – ako primitak ime obilježje radnog odnosa
upisati plaću, ako primitak ima obilježje mirovine upisati mirovina, ako
primitak ima obilježje imovine i imovinskih prava upisati imovina i imovinska
prava, ako primitak ima obilježje kapitala upisati kapital, ako primitak ima
obilježje osiguranja upisati osiguranje, ako primitak ima obilježje ugovora o
djelu upisati ugovor o djelu, ako primitak ima obilježje autorskog honorara
upisati autorski honorar, ako primitak ima obilježje umjetničkog honorara
upisati umjetnički honorar, ako primitak ima obilježje naknade sportašima
upisati sportski honorar, ako primitak ima obilježje naknade članova skupština
i nadzornih odbora upisati naknada članova uprave ili za ostali nenavedeni
primitak upisati drugi dohodak
3.10. pod 2.10. oznaka vrste primitka – upisuje se oznaka primitka iz
Šifarnika INO-DOH.
3.11. pod 2.11. vrsta primitka prema pojedinom ugovoru o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja – ovisno o vrsti primitka upisuje se broj članka koji
se odnosi na navedeni primitak
3.12. pod 2.12. vrsta primitka prema OECD-u – ako se radi o dohotku od
nekretnina (članak 6.) upisuje se 6, ukoliko se radi o dohotku od dividendi
(članak 10.) upisuje se 10, ukoliko se radi o dohotku od kamata (članak 11.)
upisuje se 11, ukoliko se radi o dohotku od naknada za autorska prava (članak
12.) upisuje se 12, ukoliko se radi o dohotku od otuđenja imovine (članak 13.)
upisuje se 13, ukoliko se radi o dohotku od samostalne djelatnosti (bivši
članak 14.) upisuje se 7 ili 14, ukoliko se radi o dohotku od nesamostalnog
rada (članak 15.) upisuje se 15, ukoliko se radi o dohotku od naknada članova
uprave (članak 16.) upisuje se 16, ukoliko se radi o dohotku umjetnika i
športaša (članak 17.) upisuje se 17, ukoliko se radi od dohotku od mirovine
(članak 18.) upisuje se 18, ukoliko se radi o dohotku od rada (plaća i/ili
mirovina) u državnoj službi (članak 19.) upisuje se 19, ukoliko se radi od
dohotku koji ostvaruju studenti (članak 20.) upisuje se 20, ukoliko se radi o
ostalim vrstama dohotka (članak 21.) koji nisu navedeni u prethodnim člancima
upisuje se 21, ukoliko se radi od dohotku od imovine (članak 22.) upisuje se
22.
3.13. pod 2.13. primitak – upisuje se primitak koji rezident ostvari iz
inozemstva ili u inozemstvu te neoporezivi primitak koji nerezidentu isplaćuje
hrvatski isplatitelj
3.14. pod 2.14. izdatak – upisuje se iznos izdatka iz članka 39. stavka 5.
točke 1. Zakona ili/ izdatka iz članka 22. Zakona o pravima samostalnih
umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, ako ostvareni
primitak ima obilježje autorske naknade isplaćene prema posebnom zakonu kojim
se uređuju autorska i srodna prava i/ili naknade za isporučeno umjetničko djelo
osobama koje obavljaju umjetničku i kulturnu djelatnost. Izdatak se priznaje
temeljem vjerodostojne dokumentacije propisane ovim Pravilnikom na način
propisan za ostvareni primitak u tuzemstvu, izdataka iz članka 57. stavka 1.
Zakona te kapitalnih gubitaka iz članka 67. stavka 11. Zakona.
3.15. pod 2.15. dohodak – upisuje se razlika između primitka i izdatka
3.16. pod 2.16. uplaćeni porez i prirez u tuzemstvu
3.17. pod 2.17. uplaćeni porez i prirez u inozemstvu – upisuje se iznos
poreza plaćenog u inozemstvu. Porez plaćen u inozemstvu može se uračunati samo
na temelju potvrde inozemnog poreznog tijela o uplaćenom porezu u inozemstvu
ili na temelju potvrde za to ovlaštene osobe o uplaćenom porezu u inozemstvu
3.18. pod 2.18.1. upisuje se »da« ako porezni obveznik u trenutku
podnošenje Obrasca INO -DOH raspolaže s potvrdom inozemnog poreznog
tijela/ovlaštene osobe o uplaćenom porezu u inozemstvu
3.19. pod 2.18.2. upisuje se »da« ako je porezni obveznik izjavio da će
potvrdu inozemnog poreznog tijela/ovlaštene osobe o uplaćenom porezu u
inozemstvu dostaviti do 30.11. tekuće godine za prethodnu godinu, a ako porezni
obveznik neće biti u mogućnosti ili ne želi dostaviti potvrdu inozemnog
poreznog tijela o uplaćenom porezu u inozemstvu ili potvrdu za to ovlaštene
osobe o uplaćenom porezu u inozemstvu upisuje se «NE” temeljem čega će Porezna
uprava donijeti rješenje bez čekanja roka 30.11. te bez uračunavanja poreza
plaćenog u inozemstvu
3.20. pod 2.19. metoda izbjegavanja dvostrukog oporezivanja koja se
primjenjuje u pojedinom slučaju. Za metodu izuzimanja upisuje se »I«, a za
metodu uračunavanja (odbitka) upisuje se »U«
3.21. pod 2.20. iznos poreza koji se može uračunati – upisuje se iznos
poreza plaćenog u inozemstvu koji se može uračunati
3.22. pod 2.21. ukupno za povrat/uplatu – upisuje se iznos poreza za koji
je potrebno obaviti povrat/uplatu
4. pod 3. popis priloženih isprava – upisuje se dokumentacija koju je
porezni obveznik dostavio uz Obrazac INO-DOH (potvrda inozemnog poreznog tijela
o uplaćenom porezu u inozemstvu/potvrda za to ovlaštene osobe o uplaćenom
porezu u inozemstvu kao i ostala dostavljena dokumentacija)
5. pod 4. napomene poreznog obveznika.
(4) Svi novčani podaci u Obrascu INO-DOH popunjavaju se u kunama i lipama.
DIO SEDMI
OSTALE OBVEZE U POSTUPKU OPOREZIVANJA
Način isplate primitaka
Članak 92.
(1) U skladu s člankom 86. Zakona tijela državne uprave i sudbene vlasti te
druga državna tijela i službe jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave, zavodi, neprofitne organizacije, poduzetnici – pravne i fizičke
osobe obavljaju isplate primitaka fizičkim osobama, na njihov žiroračun kod
banke odnosno nerezidentima na njihov račun.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka navedena tijela, organizacije odnosno
osobe mogu obveznicima poreza na dohodak, odnosno fizičkim osobama isplatiti na
njihov tekući račun kod banke:
1. primitke po osnovi nesamostalnog rada iz članka 21. Zakona
2. primitke od kapitala iz članka 64. Zakona
3. primitke od osiguranja iz članka 72. Zakona
4. primitke koji se u skladu s člankom 8. Zakona ne smatraju dohotkom, osim
primitaka po osnovi darovanja za zdravstvene potrebe iz stavka 1. točke 4. toga
članka
5. primitke na koje se u skladu s člankom 9. Zakona ne plaća porez na
dohodak
6. naknade za rad u svezi s izborom čije je održavanje propisano posebnim
zakonom, ako se isplaćuju do 1.600,00 kuna po održanom izboru
7. primitke od otuđenja posebnih vrsta imovine iz članka 59. Zakona, ako
posebnim propisom nije drugačije uređeno.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka navedena tijela, organizacije odnosno
osobe mogu obveznicima poreza na dohodak, odnosno fizičkim osobama isplatu
izvršiti i u gotovu novcu i to za:
1. mirovine iz članka 21. stavka 2. Zakona
2. nagrade nerezidentima iz članka 39. stavka 5. točke 3. Zakona, za
sudjelovanje na športskim, umjetničkim i drugim natjecanjima u Republici
Hrvatskoj, ako se do završetka natjecanja ne zna koji od natjecatelja ostvaruje
pravo na novčanu nagradu
3. primitke od obavljanja sezonskih poslova (sezonski poslovi u
poljoprivredi, branje i skupljanje plodova i bilja, poslovi prodaje poljoprivrednih
proizvoda, šumskih proizvoda, osvježavajućih napitaka, ledenih slastica,
dnevnog tiska, ulaznica i slično, poslovi popisivanja, anketiranja, očitanja
brojila i slično, amatersko sudjelovanje u radu kulturno umjetničkih društava i
slični poslovi), uz uvjet da ovi primici kod jednog isplatitelja ne prelaze
15.000,00 kuna godišnje
4. primitke koji se u skladu s člankom 8. Zakona ne smatraju dohotkom, osim
primitaka po osnovi darovanja za zdravstvene potrebe iz stavka 1. točke 4. toga
članka
5. primitke na koje se u skladu s člankom 9. Zakona ne plaća porez na
dohodak, osim:
5.1. primitaka učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko
učeničkih i studentskih udruga po posebnim propisima
5.2. stipendija učenicima i studentima koje se isplaćuju za vrijeme njihova
redovnog školovanja, a koje se do propisanog iznosa ne smatraju drugim dohotkom
te stipendija koje služe za pokriće troškova iz članka 4. stavka 3. ovoga
Pravilnika, osim troškova školarine koji se isplaćuju na račun visokog učilišta
5.3. športskih stipendija, nagrada za športska ostvarenja i naknada
športašima amaterima prema posebnim propisima, do propisanih iznosa.
(4) Povrat više uplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak iz
članka 46. stavka 5. Zakona Porezna uprava izvršit će na način iz stavaka 1. i
2. ovoga članka, a iznimno na način iz stavka 3. ovoga članka ako fizička osoba
nema otvoren tekući ili žiroračun odnosno ako u trenutku izvršenja povrata
poreza na dohodak ne ostvaruje primitke za koje postoji obveza isplate na
račun.
(5) Za potrebe Zakona i ovoga Pravilnika, isplatama u gotovu novcu smatra
se izravna predaja gotova novca (novčanica i kovanica) i sve druge isplate
obavljene izravno odnosno mimo računa poreznih obveznika kod banke.
(6) Isplatitelji primitaka koji se smatraju dohotkom, a koji ne podliježu
obvezi doprinosa te poslodavci koji isplaćuju naknadu plaće, a za koje postoji
obveza izvješćivanja na Obrascu JOPPD, osim korisnika proračuna koji primitke
isplaćuju preko jedinstvenog računa državnog proračuna, dužni su, pri isplatama
na račun, na nalozima za plaćanje za isplatu navedenih primitaka navesti
sljedeće obvezne elemente u polje »poziv na broj platitelja« na nalogu za
plaćanje:
67 OIB – GG001 do 365/366 – X
67 |
broj modela |
OIB |
OIB obveznika plaćanja sa Obrasca JOPPD |
GG001 do 365/366 |
Oznaka izvješća Obrasca JOPPD na kojem se iskazuje primitak koji se
isplaćuje |
X |
9 – isplata naknade plaće od strane poslodavca 10 – isplata mirovine 11 – isplata dohotka od osiguranja 12 – isplata dohotka od kapitala 13 – isplata dohotka od posebne vrste imovine 14 – isplata dohotka od imovinskih prava 15 – isplata drugog dohotka koji ne podliježe obvezi doprinosa |
DIO OSMI
REGISTAR POREZNIH OBVEZNIKA
Prijava u registar poreznih obveznika – Obrazac RPO
Članak 93.
(1) Prijava radi upisa u registar poreznih obveznika – Obrazac RPO podnosi
se za dohodak iz članka 87. stavka 2. Zakona, uključivo i za dohodak od
nesamostalnog rada koji ostvaruju članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi
u vlasništvu domaćeg ili stranog brodara.
(2) Prijava iz stavka 1. ovoga članka sadržava:
1. podatak o ispostavi Porezne uprave nadležnoj za poreznog obveznika
2. osobne podatke poreznog obveznika – ime i prezime, ime roditelja, osobni
identifikacijski broj, mjesto prebivališta ili uobičajenog boravišta i adresu
3. razloge upisa u registar odnosno brisanja iz registra poreznih obveznika
4. podatke o opunomoćeniku/zastupniku – ime i prezime ili naziv, osobni
identifikacijski broj, mjesto sjedišta, prebivališta ili uobičajenog boravišta
i adresu
5. napomene poreznog obveznika i
6. potpis poreznog obveznika ili opunomoćenika.
(3) Uz podatke iz stavka 2. ovoga članka porezni obveznici s dohotkom od
samostalne djelatnosti (obrt, slobodna zanimanja, poljoprivreda i šumarstvo) i
drugih djelatnosti koje se oporezuju kao obrtnička djelatnost obvezni su u
prilogu dati i ove podatke:
1. o djelatnosti – naziv i vrsta djelatnosti, šifra djelatnosti, adresa
obavljanja djelatnosti, nadnevak početka odnosno prestanka obavljanja
djelatnosti
2. o osobama s kojima zajednički ostvaruju dohodak – imena i prezimena,
osobni identifikacijski brojevi, adrese prebivališta ili uobičajenog boravišta,
nadležna ispostava Porezne uprave i udjeli u ostvarivanju zajedničkog dohotka
3. o predviđenom iznosu dohotka u godini u kojoj su počeli ostvarivati
dohodak
4. o predviđenom broju radnika u tekućoj godini
5. o poslovnim jedinicama – naziv i adresa poslovnih jedinica (radnji,
obrta i drugih oblika samostalne djelatnosti), nadležna ispostava Porezne
uprave, naziv i šifra djelatnosti
6. o osobi/tvrtki koja vodi poslovne knjige – ime i prezime odnosno naziv
tvrtke, mjesto prebivališta ili uobičajenog boravišta, odnosno sjedišta, ulica
i kućni broj i osobni identifikacijski broj, odnosno osobni identifikacijski
broj društva.
(4) Uz podatke iz stavka 3. ovoga članka porezni obveznici koji ostvaruju
dohodak od imovine i imovinskih prava, osim dohotka od iznajmljivanja stanova,
soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova na koji se plaća
porez u paušalnom iznosu, obvezni su u prilogu dati i podatke:
1. o izvoru odnosno vrsti dohotka, adresi ostvarivanja dohotka, nadnevku
početka i prestanka ostvarivanja dohotka i
2. o osobama s kojima zajednički ostvaruju dohodak – imena i prezimena,
osobni identifikacijski brojevi, adrese prebivališta ili uobičajenog boravišta,
nadležne ispostave Porezne uprave i udjeli u dohotku.
(5) Porezni obveznik koji počinje obavljati djelatnost iznajmljivanja pokretnina
kao što su skuteri, brodice, daske za jedrenje, sandoline, pedaline,
suncobrani, ležaljke i druga slična sredstva ili sadržaji, obvezan je prijavi u
registar poreznih obveznika priložiti i preslika koncesijskog odobrenja odnosno
preslika rješenja nadležnog tijela za obavljanje djelatnosti, izdanih prema
posebnim propisima. Porezni obveznik obvezan je u roku od osam dana dostaviti
nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu/ uobičajenom
boravištu i svaku izmjenu izdanog koncesijskog odobrenja ili rješenja za
obavljanje djelatnosti.
(6) Porezni obveznici koji ostvaruju dohodak te primitke na koje se ne
plaća porez na dohodak i druge primitke koji se u smislu Zakona i ovoga
Pravilnika ne smatraju dohotkom iz inozemstva obvezni su podnijeti prijavu radi
upisa u registar poreznih obveznika – Obrazac RPO, neovisno o tome da li
Republika Hrvatska prema međunarodnim ugovorima ima pravo oporezivanja tog
dohotka ili ne. Prijavi su obvezni priložiti vjerodostojne isprave o ostvarenom
dohotku, odnosno primitku.
(7) »Prijava u registar poreznih obveznika« – Obrazac RPO, sastavni je dio
ovoga Pravilnika.
DIO DEVETI
DOSTAVLJANJE IZVJEŠĆA I DRUGE OBVEZE
Vođenje evidencije o osobnoj imovini
Članak 94.
(1) Porezna uprava dužna je prema odredbama članka 88. i 89. Zakona tijekom
poreznog razdoblja prikupljati podatke o oporezivim i neoporezivim primicima
fizičkih osoba (obveznika poreza na dohodak) i uspoređivati ih s podacima o
nabavljenoj osobnoj imovini i drugim izdacima tih osoba te obavljati sve druge
potrebne radnje.
(2) Za svrhe iz stavka 1. ovoga članka Porezna uprava koristi se podacima
kojima raspolaže, podacima koje priopći porezni obveznik i podacima iz drugih
izvora te ustrojava i vodi evidenciju potrebnu za utvrđivanje pravilnosti
iskazivanja i podmirivanja poreznih obveza.
(3) Evidencija o osobnoj imovini poreznih obveznika i drugih fizičkih osoba
sadrži podatke o imovini tih osoba u tuzemstvu i u inozemstvu, a osobito:
1. o zemljištima (građevinskim i poljoprivrednim) s podacima o broju, pojedinačnoj
površini, lokaciji i vremenu nabave
2. o građevinama s podacima o broju, pojedinačnoj površini, lokaciji,
namjeni i vremenu nabave odnosno izgradnje
3. o vozilima s podacima o vrsti, broju i vremenu nabave
4. o plovilima s podacima o vrsti, broju i vremenu nabave
5. o zrakoplovima s podacima o vrsti, broju i vremenu nabave
6. o iznosu gotovine u domaćoj i stranoj valuti iznad 100.000,00 kuna
7. o stanju novčanih sredstava na osobnim računima ili štednim knjižicama
8. o vrijednosnim papirima s podacima o vrsti, broju, načinu i vremenu
stjecanja
9. o pravima na temelju životnih i dobrovoljnih mirovinskih osiguranja s
podacima o vrsti trenutku kada su ugovorena i visini uplaćenih premija
osiguranja
10. o potraživanjima svih vrsta i ostaloj imovini i pravima.
(4) Evidencija o osobnoj imovini ne sadrži podatke o dugotrajnoj imovini
fizičkih osoba koja je upisana u Popis dugotrajne imovine za samostalnu
djelatnost iz članka 29. Zakona, odnosno za djelatnost koja se na zahtjev
poreznog obveznika ili na temelju Zakona oporezuje kao samostalna djelatnost.
DIO DESETI
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 95.
(1) Porezni obveznici – imatelji financijske imovine za sve kapitalne
dobitke ostvarene u 2016. godini umanjene za ostvarene kapitalne gubitke iz
članka 30. stavka 24. Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, broj
177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, Odluka USRH – 120/13, 125/13,
148/13, Odluka USRH – 83/14, 143/14 i 136/15) Obrazac JOPPD dostavljaju do 31.
siječnja 2017. godine, s danom i oznakom izvješća dana 31. prosinca 2016.
godine i vrste izvješća 8. i ostalim podacima propisanim ovim Pravilnikom. Na
isti način izvještava se i o kapitalnim dobicima koji sukladno odredbi članka
30. stavka 22. Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, broj 177/04,
73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, Odluka USRH – 120/13,125/13, 148/13,
Odluka USRH – 83/14, 143/14 i 136/15) ne podliježu oporezivanju. U Obrascu
JOPPD mogu biti samo iskazani primici od kojih se utvrđuje dohodak od kapitala
po osnovi kapitalnih dobitaka.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka ako je ukupni ostvareni kapitalni
dobitak manji od 112,00 kuna, umjesto dostave Obrasca JOPPD prijava će se
smatrati dostavljenom, sukladno odredbi članka 79. stavka 1. Općeg poreznog zakona
(»Narodne novine«, broj 115/16) dostavom podataka o ostvarenim kapitalnim
dobicima od strane investicijskog društva, kreditne institucije koja obavlja
investicijske usluge, aktivnosti i pomoćne usluge kako je određeno zakonom koji
uređuje poslovanje na tržištu kapitala, subjekata za zajednička ulaganja,
društava za upravljanje, osoba koje temeljem ugovornog odnosa upravljaju
financijskom imovinom poreznog obveznika, financijskih organizacija ili
institucionalnih investitora.
(3) Otpisi potraživanja koje izvrše kreditne institucije fizičkim osobama
tijekom 2017. godine u skladu s člankom 14. Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o porezu na dobit (»Narodne novine«, broj 115/16) ne smatraju se
oporezivim primitkom ukoliko otpisana potraživanja nisu nastala u svezi s
ostvarivanjem samostalne djelatnosti.
Članak 96.
Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o porezu
na dohodak (»Narodne novine«, 1/17).
Članak 97.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 011-01/17-02/02
Urbroj: 513-07-21-01/17-1
Zagreb, 31. siječnja 2017.
Ministar financija
dr. sc. Zdravko Marić, v. r.
– stranica B –
PRILOG 1.
1. Podnositelj izvješća |
|
Oznaka |
Opis |
1 |
Pravna osoba |
2 |
Fizička osoba koja obavlja samostalnu djelatnost i po toj osnovi obveznik
je poreza na dohodak ili poreza na dobit |
3 |
Poslodavci diplomatske misije i konzularni uredi stranih država i
međunarodnih organizacija koji u Republici Hrvatskoj uživaju diplomatski
imunitet i Poslodavci iz druge države članice Europske unije ili sa sjedištem
u drugoj državi članici Europske unije za doprinose obračunane za osiguranike po osnovi radnog odnosa |
4 |
Ostale fizičke osobe |
5 |
Ostali poslovni subjekti |
6 |
Nadležno ministarstvo za obrazovanje za: – učenike i studente na dodiplomskom studiju na praktičnoj nastavi ili na
stručnoj praksi te stručnim putovanjima i – djecu i mladež sa smetnjama u tjelesnom i duševnom razvoju na praktičnoj
nastavi ili na obveznom praktičnom radu kada je škola ili ustanova obveznik podnošenja a nadležno ministarstvo
obveznik uplate doprinosa |
7 |
HZMO kada je HZMO obveznik podnošenja a nadležno ministarstvo obveznik uplate
doprinosa |
8 |
HZZO kada je HZZO obveznik podnošenja a nadležno ministarstvo obveznik uplate
doprinosa |
9 |
Ostala tijela (izuzev HZMO i HZZO) kada su ostala tijela, sukladno odredbama Zakona o doprinosima ili odredbama
posebnih propisa obveznici obračunavanja a nadležno ministarstvo obveznik
uplate doprinosa |
10 |
Platni agent kada platni agent sukladno ugovoru sa isplatiteljem dividende u njegovo
ime i za njegov račun isplaćuje dividendu dioničarima fizičkim osobama |
11 |
Poslodavac u stečaju u slučaju izravne isplate plaće koju Agencija za osiguranje radničkih
potraživanja u slučaju stečaja poslodavaca isplaćuje radniku |
12 |
Osiguranik po osnovi rada kod poslodavca s registriranim sjedištem ili mjestom
poslovanja u drugoj državi članici Europske unije koji je od tog poslodavca
preuzeo obvezu doprinosa |
13 |
Poslodavac u slučaju kada druga osoba umjesto toga poslodavca isplaćuje plaću |
PRILOG 2.
2. Stjecatelj primitka/osiguranik |
|
Oznaka |
Opis |
0001-0299 |
STJECATELJ PRIMITKA OD NESAMOSTALNOG
RADA |
0001 – 0019 |
Radnik/osiguranik po osnovi radnog odnosa |
0001 |
Radnik/osiguranik po osnovi radnog odnosa |
0002 |
Radnik/osiguranik po osnovi radnog odnosa – osoba koja se prvi put zapošljava
prema odredbama Zakona o doprinosima |
0003 |
Radnik/osiguranik po osnovi radnog odnosa – novozaposlena osoba prema
odredbama Zakona o poticanju zapošljavanja |
0004 |
Fizička osoba izaslana na rad u Republiku Hrvatsku po nalogu inozemnog poslodavca
ili poslodavca iz druge države članice Europske unije u tuzemna društva za
rad u tim društvima |
0005 |
Radnik/osiguranik koji je temeljem radnog odnosa izaslan na rad u
inozemstvo |
0006 |
Radnik/osiguranik koji je temeljem radnog odnosa izaslan na rad u
inozemstvo ili drugu državu članicu Europske unije – osoba koja se prvi put
zapošljava prema odredbama Zakona o doprinosima |
0007 |
Radnik/osiguranik koji je temeljem radnog odnosa izaslan na rad u inozemstvo
ili drugu državu članicu Europske unije – novozaposlena osoba prema odredbama
Zakona o poticanju zapošljavanja |
0008 |
Članovi predstavničkih i izvršnih tijela državne vlasti i jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave (izabrane i imenovane osobe) po
osnovi primitaka (plaće) koji im se isplaćuju za rad u tim tijelima i
jedinicama |
0009 |
Ostali stjecatelji/osiguranici po osnovi radnog odnosa/plaće |
0010 |
Radnik/osiguranik po osnovi radnog odnosa – mlada osoba prema odredbama Zakona
o doprinosima |
0011 |
Radnik/osiguranik koji je temeljem radnog odnosa izaslan na rad u
inozemstvo – mlada osoba prema odredbama Zakona o doprinosima |
0021 – 0029 |
Radnik/osiguranik po osnovi rada u kućanstvu |
0021 |
Radnik/osiguranik po osnovi radnog odnosa–rad u kućanstvu |
0022 |
Radnik/osiguranik po osnovi radnog odnosa–rad u kućanstvu koji se prvi
put zapošljava prema odredbama Zakona o doprinosima |
0023 |
Radnik/osiguranik po osnovi radnog odnosa–rad u kućanstvu koji se prvi put
zapošljava prema odredbama Zakona o poticanju zapošljavanja |
0024 |
Ostali stjecatelji/osiguranici po osnovi radnog odnosa–rad u kućanstvu |
0025 |
Radnik/osiguranik po osnovi radnog odnosa–rad u kućanstvu mlada osoba prema
odredbama Zakona o doprinosima |
0031 – 0039 |
Stjecatelj primitka/osiguranik po osnovi poduzetničke plaće |
0031 |
Stjecatelj/osiguranik–trgovac pojedinac |
0032 |
Ostali stjecatelji/osiguranici koji obavljaju samostalnu djelatnost i po toj
osnovi obveznici su poreza na dobit |
0033 |
Stjecatelji/osiguranici koji ostvaruju primitke od imovine i imovinskih
prava od kojih, prema propisima o porezu na dohodak, utvrđuju dohodak od
imovine i imovinskih prava, ali su promijenili način utvrđivanja dohotka, pa
prema tim primicima utvrđuju dobiti |
0041 – 0049 |
Stjecatelj primitka/osiguranik po osnovi obavljanja samostalne
djelatnosti koji od obavljanja tih djelatnosti, sukladno propisima o porezu
na dohodak, utvrđuju dohodak od samostalne djelatnosti |
0041 |
Stjecatelj primitka/osiguranik po osnovi obavljanja samostalne
djelatnosti obrta |
0042 |
Stjecatelj primitka/osiguranik po osnovi obavljanja samostalne
djelatnosti slobodnog zanimanja (profesionalne djelatnosti) koji obavlja djelatnosti
medicinske sestre, zubotehničara, fizioterapeuta, filmskog radnika, novinara
i predstavnik obiteljskog doma |
0043 |
Ostali nenavedeni stjecatelji primitka/osiguranici po osnovi obavljanja
samostalne djelatnosti slobodnog zanimanja i sportaši (profesionalne
djelatnosti) |
0044 |
Stjecatelj primitka/osiguranik po osnovi obavljanja samostalne
djelatnosti poljoprivrede i šumarstva |
0045 |
Stjecatelji/osiguranici koji ostvaruju primitke od imovine i imovinskih prava
od kojih, prema propisima o porezu na dohodak, utvrđuju dohodak od imovine i
imovinskih prava, ali su promijenili način utvrđivanja dohotka, pa prema tim
primicima utvrđuju dohodak od samostalne djelatnosti (članak 7. točka 5.3.
Zakona o doprinosima) |
0046 |
Ostali stjecatelj primitka/osiguranik po osnovi obavljanja ostalih
samostalnih djelatnosti (članak 7. točka 5.1.,5.2. i 5.4. Zakona o
doprinosima) |
0101-0119 |
Umirovljenik/stjecatelj mirovine-isplatitelj HZMO |
0101 |
Umirovljenik korisnik starosne mirovine |
0102 |
Stjecatelj obiteljske mirovine koja podliježe oporezivanju |
0103 |
Stjecatelj obiteljske mirovine koja ne podliježe oporezivanju, ali po
osnovi koje postoji obveza doprinosa |
0104 |
Umirovljenik korisnik invalidske mirovine |
0105 |
Stjecatelj invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad
koja se isplaćuje umirovljenicima obvezno osiguranim po osnovi radnog odnosa
ili obavljanja samostalne djelatnosti |
0106 |
Umirovljenik korisnik mirovine prema Zakonu o pravima hrvatskih
branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji |
0107 |
Ostali stjecatelji mirovine prema posebnom propisu |
0108 |
Stjecatelji ostalih mirovina |
0121 |
Stjecatelji mirovine-ostali isplatitelji |
0201 |
Stjecatelj primitka od nesamostalnog rada koji se prema propisima o
porezu na dohodak oporezuje kao dohodak od nesamostalnog rada, a prema
propisima o doprinosima kao drugi dohodak |
1001-1999 |
STJECATELJ PRIMITKA OD KAPITALA |
1001 |
Stjecatelj primitka od kojega se utvrđuje dohodak od kapitala |
1002 |
Stjecatelj primitka od kojega se utvrđuje dohodak od kapitala, a pri
obračunu primjenjuje se poreza stopa propisana odredbama ugovora o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja |
1003 |
Stjecatelj primitka od kojega se utvrđuje dohodak od kapitala ostvaren iz
inozemstva ili druge države članice Europske unije |
1004 |
Stjecatelj primitka od kojega se utvrđuje dohodak od kapitala ostvaren
izravno iz inozemstva ili druge države članice Europske unije, a pri obračunu
primjenjuje se poreza stopa propisana odredbama ugovora o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja |
1101-1109 |
Stjecatelj primitka od kapitala od kojega se utvrđuje dohodak od kapitala
po osnovi prihoda od kamata |
1101 |
Stjecatelj primitka od kojega se utvrđuje dohodak od kapitala po osnovi
prihoda od kamata |
1102 |
Stjecatelj primitka od kojega se utvrđuje dohodak od kapitala po osnovi
prihoda od kamata, a pri obračunu primjenjuje se poreza stopa propisana
odredbama ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja |
1103 |
Stjecatelj primitka od kojega se utvrđuje dohodak od kapitala po osnovi prihoda
od kamata ostvaren iz inozemstva ili druge države članice Europske unije |
1104 |
Stjecatelj primitka od kojega se utvrđuje dohodak od kapitala po osnovi
prihoda od kamata ostvaren izravno iz inozemstva ili druge države članice
Europske unije, a pri obračunu primjenjuje se poreza stopa propisana
odredbama ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja |
2001-2999 |
STJECATELJ PRIMITKA OD IMOVINE I
IMOVINSKIH PRAVA |
2001 |
Stjecatelj primitka od kojega se utvrđuje dohodak od imovinskih prava |
2002 |
Stjecatelj primitka od kojega se utvrđuje dohodak od imovinskih prava, a
pri obračunu primjenjuje se poreza stopa propisana odredbama ugovora o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja |
2003 |
Stjecatelj primitka od kojega se utvrđuje dohodak od imovinskih prava
ostvaren iz inozemstva ili druge države članice Europske unije |
2004 |
Stjecatelj primitka od kojega se utvrđuje dohodak od imovinskih prava ostvaren
izravno iz inozemstva ili druge države članice Europske unije, a pri obračunu
primjenjuje se poreza stopa propisana odredbama ugovora o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja |
2005 |
Stjecatelj primitka od kojega se utvrđuje dohodak od posebnih vrsta
imovine |
3001-3999 |
STJECATELJ PRIMITKA OD OSIGURANJA |
3001 |
Porezni obveznik kod kojega se utvrđuje dohodak od osiguranja |
4001-4999 |
STJECATELJ PRIMITKA OD KOJEGA SE
UTVRĐUJE DRUGI DOHODAK |
4001 |
Osiguranik/stjecatelj primitka od kojega se utvrđuje drugi dohodak, a po
osnovi kojeg ne postoji obveza doprinosa |
4002 |
Osiguranik/stjecatelj primitka od kojega se utvrđuje drugi dohodak, a po
osnovi kojeg postoji obveza doprinosa |
5001-5799 |
OSTALI OSIGURANICI |
5001–5009 |
Osiguranik posebnog doprinosa za korištenje zdravstvene zaštite u
inozemstvu |
5001 |
Osiguranik na radu ili stručnom usavršavanju, odnosno obrazovanju u
inozemstvu duže od 30 dana |
5002 |
Osiguranik upućen na službeni put u inozemstvo u trajanju do 30 dana |
5101-5699 |
Osiguranik/stjecatelj naknade plaće, prava iz osiguranja koja se
financiraju na teret nositelja osiguranja ili državnog proračuna i osiguranja
u određenim okolnostima |
5101 - 5199 |
Obveznik obračunavanja-HZMO |
5101 |
Osiguranik po osnovi korisnika invalidske mirovine zbog profesionalne
nesposobnosti za rad |
5102 |
Osiguranik po osnovi roditelja koji obavlja roditeljske dužnosti |
5103 |
Osiguranik koji naknadu plaće ostvaruje na teret sredstava mirovinskog
osiguranja na temelju generacijske solidarnosti |
5104 |
Osiguranik–osoba s invaliditetom kojoj se staž mirovinskog osiguranja
računa s povećanim trajanjem |
5201-5299 |
Obveznik obračunavanja-HZZO |
5201 |
Osiguranik koji naknadu plaće za vrijeme bolovanja ostvaruje na teret
sredstava nositelja obveznoga zdravstvenog osiguranja - općenito |
5202 |
Osiguranik koji naknadu plaće odnosno novčanu naknadu za vrijeme bolovanja
ostvaruje na teret sredstava državnog proračuna – općenito |
5203 |
Osiguranik koji naknadu plaće ostvaruje za vrijeme korištenja rodiljnog
dopusta i dopusta radi smrti djeteta tijekom rodiljnog dopusta, a kojem se
naknada plaće isplaćuje na teret HZZO-a |
5204 |
Osiguranik koji naknadu plaće ostvaruje za vrijeme korištenja
roditeljskog dopusta, posvojiteljskog dopusta, skraćenog radnog vremena radi
pojačane njege djeteta, stanke za dojenje, a kojemu se naknada isplaćuje na
teret državnog proračuna |
5205 |
Osiguranik koji naknadu plaće ostvaruje nakon prestanka radnog odnosa, a
kojemu se naknada plaće isplaćuje na teret HZZO-a |
5206 |
Osiguranik koji ostvaruje naknadu plaće nakon prestanka radnog odnosa, a kojemu
se naknada plaće isplaćuje na teret državnog proračuna |
5207 |
Osiguranik koji ostvaruje naknadu plaće za vrijeme komplikacija u
trudnoći, a kojemu se naknada isplaćuje na teret HZZO-a |
5208 |
Osiguranik koji ostvaruje naknadu plaće za vrijeme privremene
nesposobnosti za rad zbog rane, ozljede ili bolesti koja je neposredna
posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu, a kojemu se naknada isplaćuje na
teret HZZO-a |
5209 |
Osiguranik koji ostvaruje naknadu plaće za vrijeme bolovanja, koje je posljedica
ozljede na radu ili profesionalne bolesti, a kojemu se naknada isplaćuje na
teret HZZO-a |
5210 |
Osiguranik koji ostvaruje naknadu plaće po osnovi roditelja djeteta s
težim smetnjama u razvoju koji ima pravo na dopust za njegu djeteta do navršene
sedme godine djetetova života, a kojemu se naknada plaće isplaćuje na teret
državnog proračuna |
5211 |
Osiguranik koji ostvaruje naknadu plaće po osnovi roditelja djeteta s
težim smetnjama u razvoju koji ima pravo na rad s polovicom radnog vremena zbog
njege djeteta kojem se naknada plaće isplaćuje na teret državnog proračuna |
5212 |
Ostali osiguranici prema kojima HZZO ima obvezu obračuna doprinosa za
mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje na minimalnu
osnovicu za obračun doprinosa na teret državnog proračuna |
5213 |
Ostali osiguranici prema kojima HZZO ima obvezu obračuna doprinosa za
mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje po
osnovi naknade plaće na teret državnog proračuna |
5301-5399 |
Obveznik obračunavanja-HZZ |
5301 |
Osiguranik po osnovi nezaposlena osoba (za obvezu doprinosa za mirovinsko
osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje) |
5302 |
Osiguranici po osnovi nezaposlene osobe za vrijeme stručnog
osposobljavanja ili profesionalne rehabilitacije na koje ih je uputila
nadležna služba zapošljavanja |
5401-5499 |
Obveznik obračunavanja-mjerodavno
ministarstvo |
5401 |
Osiguranik po osnovi roditelja–njegovatelja, ministarstvo mjerodavno za
socijalnu skrb ili drugo tijelo sukladno posebnom propisu |
5402 |
Osiguranik po osnovi produženog mirovinskog osiguranja – bračnog druga
profesionalnog odnosno ugovornog diplomata i osiguranik posebnog doprinosa za
korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu za članove obitelji
profesionalnog odnosno ugovornog diplomata |
5403 |
Osiguranik koji ostvaruje naknadu plaće po osnovi pružanja njege i pomoći
hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata I. skupine |
5501-5599 |
Obveznik obračunavanja-posrednik pri zapošljavanju učenika i redovitih
studenata |
5501 |
Osiguranik/stjecatelj primitka po osnovi učenika i redovitog studenta za vrijeme
rada preko posrednika pri zapošljavanju |
5601-5699 |
Obveznik obračunavanja-osoba koja vrši prijavu na osiguranje i mjerodavna
ministarstva |
5601 |
Osiguranik po osnovi osobe koja je prekinula rad, a bivši ju je poslodavac
uputio na obrazovanje ili stručno usavršavanje |
5602 |
Osiguranik po osnovi osobe koju je pravna ili fizička osoba, prije
stupanja u radni odnos, uputila na praktični rad |
5603 |
Osiguranik po osnovi osobe upućene u inozemstvo u sklopu međunarodne
tehničko-prosvjetne i kulturne suradnje |
5604 |
Ostali osiguranici mirovinskog osiguranja u određenim okolnostima i
zdravstvenog osiguranja zaštite zdravlja na radu za slučaj ozljede na radu i
profesionalne bolesti |
5605 |
Osiguranik po osnovi stranca za kojega troškove zdravstvene zaštite snosi
davatelj stipendije |
5608 |
Osiguranik po osnovi slobodnog zanimanja–samostalnog umjetnika kojemu se
doprinosi plaćaju iz državnog proračuna |
5701-5799 |
Osiguranik na stručnom osposobljavanju |
5701 |
Osiguranik po osnovi stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja
radnog odnosa prema Zakonu o radu |
5702 |
Osiguranik po osnovi stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog
odnosa prema odredbama Zakona o poticanju zapošljavanja |
PRILOG 3.
3. Primici/obveze doprinosa |
|
||||
Oznaka |
Opis |
|
|||
PRIMICI OD NESAMOSTALNOG RADA |
|
||||
Primici po osnovi radnog odnosa
(plaća) |
|
||||
0001-0019 |
Primici po osnovi plaće |
|
|||
0001 |
Primici po osnovi plaće |
|
|||
0002 |
Primici po osnovi plaće, a koja je viša od najviše mjesečne osnovice za
obračun doprinosa |
|
|||
0003 |
Primici po osnovi plaće, a koja je viša od najviše godišnje osnovice za
obračun doprinosa |
|
|||
0004 |
Naknadni obračun i isplata plaće za razdoblje koje je ranije od 1.1.
2003. |
|
|||
0005 |
Primici po osnovi plaće člana uprave ili izvršnog direktora trgovačkog
društva ili upravitelj zadruge koji je jednaka ili niža od propisane osnovice
za obračun doprinosa |
|
|||
0006 |
Primici po osnovi plaće člana uprave ili izvršnog direktora trgovačkog
društva ili upravitelj zadruge ukoliko plaća nije isplaćena |
|
|||
0021-0039 |
Ostali primici od nesamostalnog rada iz članka 22. Zakona o doprinosima |
|
|||
0021 |
Ostali primici koji se isplaćuju uz plaću |
|
|||
0022 |
Ostali primici koji se isplaćuju uz plaću a koji su viši od najviše
godišnje osnovice za obračun doprinosa |
|
|||
0023 |
Obveza doprinosa za ostale neoporezive primitke koji bi bili oporezivi porezom
na dohodak da odredbama ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije
drukčije uređeno, a koji se isplaćuju uz plaću za rad u određenom mjesecu ili
godini i koji se pripisuju tom mjesecu ili godini |
|
|||
0024 |
Obveza doprinosa za ostale neoporezive primitke koji bi bili oporezivi
porezom na dohodak da odredbama ugovora o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja nije drukčije uređeno, a koji se isplaćuju uz plaću za rad u
određenom mjesecu ili godini i pripisuju se tom mjesecu ili godini, a koji su
viši od najviše godišnje osnovice za obračun doprinosa |
|
|||
0025 |
Ostali primici koji se isplaćuju uz plaću a koji se odnose se na
otpremninu |
|
|||
0026 |
Ostali primici koji se isplaćuju uz plaću a koji se odnose se na
otpremninu a koji su viši od najviše godišnje osnovice za obračun doprinosa |
|
|||
0027 |
Ostali primici koji se isplaćuju uz plaću a koji se odnose se na bonuse i
nagrade menadžmentu društva, članovima uprave i nadzornog odbora trgovačkog
društva, te izvršnim i neizvršnim direktorima dioničkog društva |
|
|||
0028 |
Ostali primici koji se isplaćuju uz plaću a koji se odnose se na bonuse i
nagrade menadžmentu društva, članovima uprave i nadzornog odbora trgovačkog
društva, te izvršnim i neizvršnim direktorima dioničkog društva a koji su
viši od najviše godišnje osnovice za obračun doprinosa |
|
|||
0029 |
Neisplaćena otpremnina |
|
|||
0030 |
Neisplaćena otpremnina koja je viša od najviše godišnje osnovice za
obračun doprinosa |
|
|||
0031 |
Naknadna isplata neisplaćene otpremnine |
|
|||
0032 |
Ostali obračunani, a neisplaćeni primici iz članka 22. Zakona o
doprinosima |
|
|||
0033 |
Ostali obračunani, a neisplaćeni primici iz članka 22. Zakona o
doprinosima koji su viši od najviše godišnje osnovice za obračun doprinosa |
|
|||
0034 |
Naknadna isplata ostalih obračunanih, a neisplaćenih primitaka iz članka 22.
Zakona o doprinosima |
|
|||
0041-0049 |
Obračun poreza na dohodak i doprinosa za mjesec dana rada ili kraće od
mjesec dana po osnovi radnog odnosa kada plaća nije isplaćena |
|
|||
0041 |
Obračun poreza na dohodak i doprinosa po osnovi plaće |
|
|||
0042 |
Obračun poreza na dohodak i doprinosa po osnovi plaće, a koja je viša od
najviše mjesečne osnovice za obračun doprinosa |
|
|||
0043 |
Obračun poreza na dohodak i doprinosa po osnovi plaće, a koja je viša od najviše
godišnje osnovice za obračun doprinosa |
|
|||
0044 |
Naknadni obračun doprinosa po osnovi plaće za razdoblje do 31. prosinca
2002. |
|
|||
0045 |
Obračun doprinosa primjenom najniže osnovice ukoliko ne postoji obveza
isplate plaće |
|
|||
0046 |
Obračun ukoliko ne postoji obveza doprinosa za određene dane u mjesecu u
osiguranju |
|
|||
0051-0059 |
Isplata zaostale plaće za mjesec dana rada ili kraće od mjesec dana za koju
je prethodno izvršen obračun i zaduženi su doprinosi na punu osnovicu za
radni odnos |
|
|||
0051 |
Isplata zaostale plaće za koju je prethodno izvršen obračun i zadužen je
porez na dohodak i doprinosi prema plaći |
|
|||
0052 |
Isplata zaostale plaće za razdoblje do 31. prosinca 2002., a za koju je
prethodno izvršen obračun i zaduženi su doprinosi na minimalnu osnovicu |
|
|||
0061-0069 |
Obračun obveze doprinosa za mjesec dana rada ili kraće od mjesec dana izaslanog
radnika za koje se sukladno međunarodnom ugovoru ne obračunava predujam
poreza na dohodak i prireza |
|
|||
0061 |
Obračun obveze doprinosa izaslanog radnika u slučaju isplate plaće |
|
|||
0062 |
Obračun obveze doprinosa izaslanog radnika, a koja je viša od najviše
mjesečne osnovice za obračun doprinosa u slučaju isplate plaće |
|
|||
0063 |
Obračun obveze doprinosa izaslanog radnika , a koja je viša od najviše
godišnje osnovice za obračun doprinosa u slučaju isplate plaće |
|
|||
0064 |
Naknadni obračun obveze doprinosa izaslanog radnika za razdoblje do 31.
prosinca 2002. u slučaju isplate plaće |
|
|||
0065 |
Obračun obveze doprinosa izaslanog radnika u slučaju neisplate plaće |
|
|||
0066 |
Obračun obveze doprinosa izaslanog radnika, a koja je viša od najviše
mjesečne osnovice za obračun doprinosa u slučaju neisplate plaće |
|
|||
0067 |
Obračun obveze doprinosa izaslanog, a koja je viša od najviše godišnje osnovice
za obračun doprinosa u slučaju neisplate plaće |
|
|||
0068 |
Naknadni obračun obveze doprinosa izaslanog radnika za razdoblje do 31.
prosinca 2002. u slučaju neisplate plaće |
|
|||
0071-0079 |
Obveze iz radnog odnosa – za osobu koja je izaslana na rad u Republiku
Hrvatsku |
|
|||
0071 |
Obračun poreza na dohodak po osnovi plaće za rad osobi koja je izaslana
na rad u Republiku Hrvatsku po nalogu inozemnog poslodavca u tuzemna društva za
rad u tim društvima u slučaju isplate plaće |
|
|||
0072 |
Obračun poreza na dohodak po osnovi ostalih primitaka osobi koja je
izaslana na rad u Republiku Hrvatsku po nalogu inozemnog poslodavca u tuzemna
društva za rad u tim društvima |
|
|||
0073 |
Isplata zaostale plaće za rad osobi koja je izaslana na rad u Republiku
Hrvatsku po nalogu inozemnog poslodavca u tuzemna društva za rad u tim
društvima |
|
|||
0081-0099 |
Obveze iz radnog odnosa – za osobu koja radi za poslodavca u inozemstvu ili
sa sjedištem u inozemstvu ili u drugoj državi članici Europske unije u
Republici Hrvatskoj ili u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu strane
države ili međunarodnih organizacija koje u Republici Hrvatskoj uživaju
diplomatski imunitet i obveze iz radnog odnosa – stalnog sezonskog radnika |
|
|||
0081 |
Obračun poreza na dohodak osiguraniku po osnovi plaće za mjesec dana rada
u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu strane države ili međunarodnih
organizacija koje u Republici Hrvatskoj uživaju diplomatski imunitet |
|
|||
0082 |
Obračun doprinosa osiguraniku po osnovi plaće za mjesec dana rada u
diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu strane države ili međunarodnih
organizacija koje u Republici Hrvatskoj uživaju diplomatski imunitet |
|
|||
0083 |
Obračun poreza na dohodak po osnovi plaće za rad za inozemnog poslodavca,
plaće za mjesec dana rada u Republici Hrvatskoj za poslodavca iz druge države
članice Europske unije ili sa sjedištem u drugoj državi članici Europske
unije odnosno rada za tuzemnog poslodavca kada se doprinosi plaćaju u drugoj
državi članici Europske unije |
|
|||
0084 |
Obračun doprinosa po osnovi plaće za mjesec dana rada u Republici
Hrvatskoj za poslodavca iz druge države članice Europske unije ili sa sjedištem
u drugoj državi članici Europske unije |
|
|||
0086 |
Obračun poreza na dohodak i doprinosa osiguraniku po osnovi plaće za rad
u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu strane države ili međunarodnih organizacija
koje u Republici Hrvatskoj uživaju diplomatski imunitet |
|
|||
0087 |
Obračun doprinosa osiguraniku po osnovi plaće za rad u diplomatskoj
misiji ili konzularnom uredu strane države ili međunarodnih organizacija koje
u Republici Hrvatskoj uživaju diplomatski imunitet, a koja je viša od najviše
mjesečne osnovice |
|
|||
0088 |
Obračun doprinosa osiguraniku po osnovi plaće za rad u diplomatskoj
misiji ili konzularnom uredu strane države ili međunarodnih organizacija koje
u Republici Hrvatskoj uživaju diplomatski imunitet, a koja je viša od najviše
godišnje osnovice |
|
|||
0090 |
Obračun doprinosa po osnovi plaće za mjesec dana rada u Republici
Hrvatskoj za poslodavca iz druge države članice Europske unije ili sa sjedištem
u drugoj državi članici Europske unije koja je viša od najviše mjesečne
osnovice |
|
|||
0091 |
Obračun obveze doprinosa (produženo mirovinsko osiguranje) za mjesec dana
osiguranja ili kraće, stalnog sezonskog radnika |
|
|||
0092 |
Obračun doprinosa po osnovi plaće za mjesec dana rada u Republici
Hrvatskoj za poslodavca iz druge države članice Europske unije ili sa
sjedištem u drugoj državi članici Europske unije, a koja je viša od najviše
godišnje osnovice |
|
|||
0093 |
Obračun poreza na dohodak po osnovi ostalih primitaka za rad za inozemnog
poslodavca, rad za poslodavca iz druge države članice Europske unije odnos
rad za tuzemnog poslodavca kada se doprinosi plaćaju u drugoj državi članici
Europske unije |
|
|||
0094 |
Obračun doprinosa po osnovi ostalih primitaka za rad u Republici
Hrvatskoj za poslodavca iz druge države članice Europske unije ili sa
sjedištem u drugoj državi članici Europske unije |
|
|||
0095 |
Obračun doprinosa po osnovi ostalih primitaka za rad u Republici
Hrvatskoj za poslodavca iz druge države članice Europske unije ili sa
sjedištem u drugoj državi članici Europske unije, a koji su viši od najviše
godišnje osnovice |
|
|||
0096 |
Obračun poreza na dohodak osiguraniku po osnovi ostalih primitaka za rad
u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu strane države ili međunarodnih
organizacija koje u Republici Hrvatskoj uživaju diplomatski imunitet |
|
|||
0097 |
Obračun doprinosa osiguraniku po osnovi ostalih primitaka za rad u
diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu strane države ili međunarodnih
organizacija koje u Republici Hrvatskoj uživaju diplomatski imunitet |
|
|||
0098 |
Obračun doprinosa osiguraniku po osnovi ostalih primitaka za rad u
diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu strane države ili međunarodnih
organizacija koje u Republici Hrvatskoj uživaju diplomatski imunitet koji su
viši od najviše godišnje osnovice |
|
|||
0101-0119 |
Poduzetnička plaća |
|
|||
0101 |
Primici po osnovi poduzetničke plaće koja je jednaka ili viša od
propisane osnovice za obračun doprinosa |
|
|||
0102 |
Primici po osnovi poduzetničke plaće koji su niži od propisane osnovice za
obračun doprinosa |
|
|||
0103 |
Obveze poduzetnika za doprinose prema propisanoj osnovici ukoliko se ne
isplaćuje poduzetnička plaća |
|
|||
0201-0299 |
Primici po osnovi radnog odnosa isplaćeni temeljem sudske presude ili nagodbe
iz članka 25. stavka 6. Zakona o porezu na dohodak |
|
|||
0201 |
Primici po osnovi isplate plaće prema sudskoj presudi ili nagodbi za
prethodna porezna razdoblja po osnovi koje prethodno nije izvršen obračun i
nisu zaduženi doprinosi |
|
|||
0202 |
Primici po osnovi isplate plaće prema sudskoj presudi ili nagodbi za
prethodna porezna razdoblja po osnovi koje prethodno nije izvršen obračun i
nisu zaduženi doprinosi, a koja je viša od najviše mjesečne osnovice za
obračun doprinosa |
|
|||
0203 |
Primici po osnovi isplate plaće prema sudskoj presudi ili nagodbi za
prethodna porezna razdoblja po osnovi koje prethodno nije izvršen obračun i
nisu zaduženi doprinosi, a koja je viša od najviše godišnje osnovice za
obračun doprinosa |
|
|||
0204 |
Obračun doprinosa po osnovi plaće za mjesec dana rada ili kraće, prema
sudskoj presudi ili nagodbi za prethodna porezna razdoblja po osnovi koje
prethodno nije izvršen obračun i nisu zaduženi doprinosi (neisplata plaće) |
|
|||
0205 |
Obračun doprinosa po osnovi plaće za mjesec dana rada ili kraće, prema
sudskoj presudi ili nagodbi za prethodna porezna razdoblja po osnovi koje
prethodno nije izvršen obračun i nisu zaduženi doprinosi, a koja je viša od
najviše mjesečne osnovice za obračun doprinosa (neisplata plaće) |
|
|||
0206 |
Obračun doprinosa po osnovi plaće za mjesec dana rada ili kraće, prema
sudskoj presudi ili nagodbi za prethodna porezna razdoblja po osnovi koje
prethodno nije izvršen obračun i nisu zaduženi doprinosi, a koja je viša od
najviše godišnje osnovice za obračun doprinosa (neisplata plaće) |
|
|||
0207 |
Obračun doprinosa na osnovicu |
|
|||
0208 |
Obračun poreza na dohodak prema plaći utvrđenoj prema sudskoj presudi ili
nagodbi za prethodna porezna razdoblja za koju je prethodno izvršen obračun i
zaduženi su doprinosi za obveza osiguranja (naknadna isplata plaće) |
|
|||
0209 |
Primici po osnovi isplate plaće prema sudskoj presudi ili nagodbi za
prethodna porezna razdoblja do 31. prosinca 2002. i za koju je prethodno
izvršen obračun doprinosa primjenom minimalne osnovice |
|
|||
0210 |
Primici po osnovi isplate plaće prema sudskoj presudi ili nagodbi osobi
koja je izaslana na rad u Republiku Hrvatsku |
|
|||
0211 |
Obračun poreza na dohodak osiguraniku po osnovi rada u diplomatskoj
misiji ili konzularnom uredu strane države ili međunarodnih organizacija koji
u Republici Hrvatskoj uživaju diplomatski imunitet na primitak ostvaren
temeljem sudske presude ili nagodbe |
|
|||
0212 |
Obračun doprinosa osiguraniku po osnovi rada u diplomatskoj misiji ili
konzularnom uredu strane država ili međunarodnih organizacija koji u
Republici Hrvatskoj uživaju diplomatski imunitet na primitak ostvaren
temeljem sudske presude ili nagodbe |
|
|||
0213 |
Primici po osnovi isplate plaće prema sudskoj presudi ili nagodbi osobi
koja je zaposlena kod poslodavca u inozemstvu ili sa sjedištem u inozemstvu |
|
|||
0214 |
Obračun obveze doprinosa za mjesec dana osiguranja ili kraće, stalnog
sezonskog radnika prema sudskoj presudi ili nagodbi za prethodna porezna
razdoblja po osnovi koje prethodno nije izvršen obračun i nisu zaduženi
doprinosi |
|
|||
0215 |
Obračun doprinosa po osnovi prethodno isplaćene plaće i obračunanog i uplaćenog
poreza za mjesec dana rada ili kraće, prema sudskoj presudi ili nagodbi za
prethodna porezna razdoblja po osnovi koje prethodno nisu zaduženi doprinosi |
|
|||
0216 |
Obračun doprinosa po osnovi prethodno isplaćene plaće (radniku ili nasljednicima)
i obračunanog i uplaćenog poreza za mjesec dana rada ili kraće, prema sudskoj
presudi ili nagodbi za prethodna porezna razdoblja po osnovi koje prethodno
nisu zaduženi doprinosi, a koja je viša od najviše mjesečne osnovice za
obračun doprinosa |
|
|||
0217 |
Obračun doprinosa po osnovi prethodno isplaćene plaće i obračunanog i
uplaćenog poreza za mjesec dana rada ili kraće, prema sudskoj presudi ili
nagodbi za prethodna porezna razdoblja po osnovi koje prethodno nije izvršen
obračun i nisu zaduženi doprinosi, a koja je viša od najviše godišnje
osnovice za obračun doprinosa |
|
|||
0218 |
Primici po osnovi isplate ostalih primitaka uz plaću prema sudskoj
presudi ili nagodbi |
|
|||
0219 |
Primici po osnovi isplate ostalih primitaka uz plaću prema sudskoj
presudi ili nagodbi koji su viši od najviše godišnje osnovice za obračun
doprinosa |
|
|||
0220 |
Obračun doprinosa po osnovi isplate ostalih primitaka uz plaću prema sudskoj
presudi ili nagodbi u slučaju isplate nasljednicima |
|
|||
0221 |
Obračun doprinosa po osnovi isplate ostalih primitaka uz plaću prema
sudskoj presudi ili nagodbi u slučaju isplate nasljednicima, a koji su viši od
najviše godišnje osnovice za obračun doprinosa |
|
|||
0222 |
Obračun poreza na dohodak po osnovi isplate ostalih primitaka uz plaću
prema sudskoj presudi ili nagodbi u slučaju isplate nasljednicima |
|
|||
Primici po osnovi mirovina |
|
||||
0301-0319 |
Mirovine koje isplaćuje HZMO, a koje ne podliježu obvezi dodatnog
doprinosa za zdravstveno osiguranje iz mirovina |
|
|||
0301 |
Mirovine koje ne podliježu obvezi dodatnog doprinosa za zdravstveno
osiguranje iz mirovina |
|
|||
0302 |
Mirovine ili razlike mirovina koje ne podliježu obvezi dodatnog doprinosa
za zdravstveno osiguranje iz mirovina, a koje se isplaćuju za više proteklih
mjeseci istoga poreznog razdoblja (iste kalendarske godine) |
|
|||
0303 |
Mirovine ili razlike mirovina koje ne podliježu obvezi dodatnog doprinosa
za zdravstveno osiguranje iz mirovina, a koje se isplaćuju za protekla
porezna razdoblja (kalendarske godine) |
|
|||
0321-0329 |
Mirovine koje isplaćuje HZMO, a koje podliježu obvezi dodatnog doprinosa za
zdravstveno osiguranje iz mirovina |
|
|||
0321 |
Mirovine koje podliježu obvezi dodatnog doprinosa za zdravstveno
osiguranje iz mirovina |
|
|||
0322 |
Mirovine koje podliježu obvezi dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje
iz mirovina, a koja se isplaćuje za više proteklih mjeseci istoga poreznog
razdoblja (iste kalendarske godine) |
|
|||
0323 |
Mirovine koje podliježu obvezi dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje
iz mirovina, a koje se isplaćuju za protekla porezna razdoblja (kalendarske
godine) |
|
|||
0331-0339 |
Mirovine koje isplaćuju ostali isplatitelji |
|
|||
0331 |
Mirovine ostvarene na temelju individualne kapitalizirane štednje koje isplaćuju
mirovinska osiguravajuća društva |
|
|||
0332 |
Mirovine ostvarene temeljem dokupa |
|
|||
0333 |
Mirovinske rente |
|
|||
0334 |
Mirovine ostvarene po ostaloj osnovi |
|
|||
0401-0499 |
Ostali primici od nesamostalnog rada |
|
|||
0401 |
Primici po osnovi nesamostalnog rada iz članka 114. stavka 1. Zakona o
doprinosima koji se isplaćuju bivšem radniku ili drugoj osobi umjesto bivšeg
radnika |
|
|||
0402 |
Primici iz članka 114. stavka 2. Zakona o doprinosima od kojih se prema propisima
o porezu na dohodak utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada, a prema propisima
o doprinosima drugi dohodak |
|
|||
0403 |
Ostali primici po osnovi nesamostalnog rada |
|
|||
0404 |
Ostali primici po osnovi nesamostalnog rada koji ne podliježu obvezi
doprinosa |
|
|||
0405 |
Obračun doprinosa prema primicima od kojih se prema propisima o porezu na
dohodak utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada, a prema propisima o doprinosima
drugi dohodak |
|
|||
0406 |
Obveze po konačnom godišnjem obračunu poreza na dohodak i prireza porezu
na dohodak po osnovi dohotka od nesamostalnog rada |
|
|||
0407 |
Primici po osnovi nesamostalnog rada iz članka 114. stavka 1. Zakona o doprinosima
koji se isplaćuju bivšem radniku ili drugoj osobi umjesto bivšeg radnika, a
koja je viša od najviše godišnje osnovice |
|
|||
0408 |
Primici iz članka 114. stavka 2. Zakona o doprinosima od kojih se prema
propisima o porezu na dohodak utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada, a prema
propisima o doprinosima drugi dohodak, a koja je viša od najviše godišnje
osnovice |
|
|||
0409 |
Primici po osnovi nesamostalnog rada iz članka 114. stavka 1. Zakona o doprinosima
koji se isplaćuju u obliku rente koju bivši poslodavac isplaćuje po sudskoj
presudi članu obitelji bivšeg radnika, te po osnovi tih primitaka ne postoji
obveza doprinosa |
|
|||
0411 |
Porez na dohodak po osnovi nesamostalnog rada iz članka 114. stavka 1.
Zakona o doprinosima koji se isplaćuju bivšem radniku ili drugoj osobi
umjesto bivšeg radnika |
|
|||
0412 |
Primici iz članka 114. stavka 2. Zakona o doprinosima od kojih se prema propisima
o porezu na dohodak utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada, a prema propisima
o doprinosima drugi dohodak prema kojima ne postoji obveza doprinosa na
osnovicu |
|
|||
0413 |
Primici iz članka 114. stavka 2. Zakona o doprinosima od kojih se prema
propisima o porezu na dohodak utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada, a prema
propisima o doprinosima drugi dohodak prema kojima ne postoji obveza
doprinosa na osnovicu, a koji su viši od najviše godišnje osnovice |
|
|||
0414 |
Porez na dohodak po osnovi nesamostalnog rada iz članka 212. stavka 2.
Zakona o doprinosima koji se isplaćuju nasljedniku |
|
|||
0415 |
Obračun doprinosa po osnovi plaće u slučaju iz članka 212. stavak 2.
Zakona o doprinosima |
|
|||
0416 |
Obračun doprinosa po osnovi plaće u slučaju iz članka 212. stavak 2.
Zakona o doprinosima, a koja je viša od najviše mjesečne osnovice za obračun doprinosa |
|
|||
0417 |
Obračun doprinosa po osnovi plaće u slučaju iz članka 212. stavak 2.
Zakona o doprinosima, a koja je viša od najviše godišnje osnovice za obračun
doprinosa |
|
|||
0418 |
Obračun doprinosa po osnovi ostalih primitaka koji se isplaćuju uz plaću
u slučaju iz članka 212. stavak 2. Zakona o doprinosima |
|
|||
0419 |
Obračun doprinosa po osnovi ostalih primitaka koji se isplaćuju uz plaću u
slučaju iz članka 212. stavak 2. Zakona o doprinosima, a koja je viša od
najviše godišnje osnovice za obračun doprinosa |
|
|||
0501-0539 |
Obveze doprinosa po osnovi rada u drugoj državi članici Europske unije za
poslodavca iz druge države članice Europske unije ili sa sjedištem u drugoj
državi članici Europske unije |
|
|||
0501 |
Obračun poreza na dohodak po osnovi plaće za mjesec dana rada u drugoj
državi članici Europske unije za poslodavca iz druge države članice Europske unije
ili sa sjedištem u drugoj državi članici Europske unije odnosno rad za
tuzemnog poslodavca kada se doprinosi plaćaju u drugoj državi članici
Europske unije |
|
|||
0502 |
Obračun doprinosa po osnovi plaće za mjesec dana rada u drugoj državi
članici Europske unije za poslodavca iz druge države članice Europske unije
ili sa sjedištem u drugoj državi članici Europske unije |
|
|||
0503 |
Obračun doprinosa po osnovi plaće za mjesec dana rada u drugoj državi članici
Europske unije za poslodavca iz druge države članice Europske unije ili sa
sjedištem u drugoj državi članici Europske unije koja je viša od najviše
mjesečne osnovice |
|
|||
0504 |
Obračun doprinosa po osnovi plaće za mjesec dana rada u drugoj državi
članici Europske unije za poslodavca iz druge države članice Europske unije
ili sa sjedištem u drugoj državi članici Europske unije, a koja je viša od
najviše godišnje osnovice |
|
|||
0505 |
Obračun doprinosa po osnovi ostalih primitaka za rad u drugoj državi
članici Europske unije za poslodavca iz druge države članice Europske unije
ili sa sjedištem u drugoj državi članici Europske unije |
|
|||
PRIMICI OD KAPITALA |
|
||||
1001-1099 |
Primici od kojih se utvrđuje dohodak od kapitala |
|
|||
1001 |
Primici od kojih se utvrđuje dohodak od kapitala po osnovi dividendi i
udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu |
|
|||
1002 |
Primici od kojih se utvrđuje dohodak od kapitala po osnovi izuzimanja i
korištenja usluga članova trgovačkih društava za privatne potrebe (skrivene
isplate dobiti) te izuzimanja fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu
djelatnost od koje se plaća porez na dobit |
|
|||
1003 |
Primici u naravi od kojih se utvrđuje dohodak od kapitala po osnovi
udjela u dobiti članova uprave i radnika trgovačkih društava koje ostvaruju
putem dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica |
|
|||
1004 |
Primici od kojih se utvrđuje dohodak od kapitala po osnovi kamata na
štednju |
|
|||
1005 |
Ostali primici od kapitala (uključujući i dohodak od kapitala po osnovi
kamata osim kamata na štednju) |
|
|||
1006 |
Primici od kojih se utvrđuje dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih
dobitaka |
|
|||
PRIMICI OD IMOVINSKIH PRAVA |
|
||||
2001-2099 |
Primici od kojih se utvrđuje dohodak od imovinskih prava |
|
|||
2001 |
Primici od kojih se utvrđuje dohodak od imovinskih prava |
|
|||
2002 |
Primici od kojih se utvrđuje dohodak od posebnih vrsta imovine |
|
|||
PRIMICI OD OSIGURANJA |
|
||||
3001-3099 |
Osnovica od kojih se utvrđuje dohodak od osiguranja |
|
|||
3001 |
Osnovica od koje se utvrđuje dohodak od osiguranja po osnovi dobrovoljnog
mirovinskog osiguranja |
|
|||
3002 |
Osnovica od koje se utvrđuje dohodak od osiguranja po osnovi životnog
osiguranja s obilježjem štednje |
|
|||
PRIMICI OD KOJIH SE UTVRĐUJE DRUGI
DOHODAK |
|||||
4001-4099 |
Primici od kojih se utvrđuje drugi dohodak |
|
|||
4001 |
Primici od autorskih naknada isplaćenih prema posebnom zakonu kojim se
uređuju autorska i srodna prava |
|
|||
4002 |
Primici po osnovi naknada za isporučeno umjetničko djelo osobama koje
obavljaju umjetničku i kulturnu djelatnost |
|
|||
4003 |
Primici po osnovi naknada profesionalnih djelatnosti novinara, umjetnika i
sportaša koji su osigurani po toj osnovi i doprinose za obvezna osiguranja
plaćaju prema rješenju |
|
|||
4004 |
Primici nerezidenata za obavljanje umjetničke, artističke, zabavne, sportske,
književne i likovne djelatnosti te djelatnosti u svezi s tiskom, radijem i
televizijom te zabavnim priredbama po osnovi kojih postoji obveza doprinosa |
|
|||
4005 |
Primici nerezidenata za obavljanje umjetničke, artističke, zabavne,
sportske, književne i likovne djelatnosti te djelatnosti u svezi s tiskom,
radijem i televizijom te zabavnim priredbama po osnovi kojih postoji obveza
doprinosa, koji su viši od najviše godišnje osnovice za obračun doprinosa |
|
|||
4006 |
Primici nerezidenata za obavljanje umjetničke, artističke, zabavne,
sportske, književne i likovne djelatnosti te djelatnosti u svezi s tiskom,
radijem i televizijom te zabavnim priredbama po osnovi kojih ne postoji
obveza doprinosa |
|
|||
4007 |
Primici po osnovi djelatnosti sportaša (koji nisu osigurani po osnovi
samostalne djelatnosti sportaša) |
|
|||
4008 |
Primici po osnovi djelatnosti sportaša (koji nisu osigurani po osnovi samostalne
djelatnosti sportaša) koji su viši od najviše godišnje osnovice za obračun
doprinosa |
|
|||
4010 |
Primici po osnovi djelatnosti trgovačkih putnika, agenta, akvizitera, tumača,
prevoditelja, turističkih djelatnika, konzultanata, sudskih vještaka te druge
slične djelatnosti |
|
|||
4011 |
Primici po osnovi djelatnosti trgovačkih putnika, agenta, akvizitera,
tumača, prevoditelja, turističkih djelatnika, konzultanata, sudskih vještaka
te druge slične djelatnosti, koji su viši od najviše godišnje osnovice za
obračun doprinosa |
|
|||
4013 |
Primici po osnovi djelatnosti sportskih sudaca i delegata |
|
|||
4014 |
Primici po osnovi djelatnosti članova skupština i nadzornih odbora
trgovačkih društava, upravnih odbora, upravnih vijeća i drugih njima
odgovarajućih tijela drugih pravnih osoba, članova povjerenstava i odbora
koje imaju ta tijela i sudaca porotnika koji nemaju svojstvo djelatnika u
sudu |
|
|||
4015 |
Primici po osnovi djelatnosti članova skupština i nadzornih odbora
trgovačkih društava, upravnih odbora, upravnih vijeća i drugih njima odgovarajućih
tijela drugih pravnih osoba, članova povjerenstava i odbora koje imaju ta
tijela i sudaca porotnika koji nemaju svojstvo djelatnika u sudu, koji su
viši od najviše godišnje osnovice za obračun doprinosa |
|
|||
4017 |
Primici u naravi – korištenje zgrada, prometnih sredstava, povoljnije
kamate pri odobravanju kredita i druge pogodnosti prema članku 14. stavku 3.
Zakona o porezu na dohodak, a koje davatelji tih primitaka daju fizičkim
osobama koje nisu njihovi radnici i osobe koje ostvaruju primitke iz članka
14. toga Zakona |
|
|||
4018 |
Primici u naravi – korištenje zgrada, prometnih sredstava, povoljnije
kamate pri odobravanju kredita i druge pogodnosti prema članku 14. stavku 3. Zakona
o porezu na dohodak, a koje davatelji tih primitaka daju fizičkim osobama
koje nisu njihovi radnici i osobe koje ostvaruju primitke iz članka 14. toga
Zakona, koji su viši od najviše godišnje osnovice za obračun doprinosa |
|
|||
4020 |
Nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja, iznad
propisanog iznosa |
|
|||
4021 |
Stipendije učenicima i studentima za redovno školovanje na srednjim,
višim i visokim školama i fakultetima, iznad propisanog iznosa, |
|
|||
4022 |
Sportske stipendije koje se prema posebnim propisima isplaćuju sportašima
amaterima za njihovo sportsko usavršavanje, iznad propisanog iznosa |
|
|||
4023 |
Nagrade za sportska ostvarenja i naknade sportašima amaterima prema posebnim
propisima, iznad propisanih iznosa |
|
|||
4025 |
Primici od kojih se utvrđuje drugi dohodak, a primatelj ga ostvari
neposredno iz inozemstva |
|
|||
4026 |
Primici od kojih se utvrđuje drugi dohodak, a primatelj ga ostvari neposredno
iz inozemstva, a koji je viši od najviše godišnje osnovice |
|
|||
4028 |
Primici od kojih se utvrđuje drugi dohodak i koji bi bili podložni obvezi
doprinosa da ugovorom o socijalnom osiguranju nije drugačije uređeno |
|
|||
4029 |
Primici od kojih se utvrđuje drugi dohodak i koji su podložni obvezi
doprinosa za zdravstveno osiguranja, a nisu podložni obvezi doprinosa za
mirovinsko osiguranje sukladno ugovoru o socijalnom osiguranju |
|
|||
4030 |
Ostali nenavedeni primici od kojih se utvrđuje drugi dohodak |
|
|||
4031 |
Ostali primici koje fizičkim osobama isplaćuju ili daju pravne i fizičke
osobe (obveznici poreza na dobit i obveznici poreza na dohodak koji obavljaju
samostalne djelatnosti) i drugi isplatitelji i davatelji, a po osnovi kojih
postoji i obveza doprinosa, a koji su viši od najviše godišnje osnovice |
|
|||
4032 |
Ostali primici koje fizičkim osobama isplaćuju ili daju pravne i fizičke
osobe (obveznici poreza na dobit i obveznici poreza na dohodak koji obavljaju
samostalne djelatnosti) i drugi isplatitelji i davatelji, a po osnovi kojih
ne postoji obveza doprinosa |
|
|||
4033 |
Primici od kojih se utvrđuje drugi dohodak, ostvareni temeljem sezonskog rada
u poljoprivredi prema Zakonu o poticanju zapošljavanja |
|
|||
4034 |
Primici nerezidenata od autorskih naknada isplaćenih prema posebnom
zakonu kojim se uređuju autorska i srodna prava a koji nemaju pravo na
paušalni izdatak |
|
|||
4035 |
Primici od kojih se utvrđuje drugi dohodak a koji se isplaćuju
nerezidentima Republike Hrvatske - članovima uprave odnosno članovima drugih
odgovarajućim upravljačkih tijela društva te izvršnim direktorima |
|
|||
4036 |
Primici od kojih se utvrđuje drugi dohodak a koji se isplaćuju
nerezidentima Republike Hrvatske - članovima uprave odnosno članovima drugih
odgovarajućim upravljačkih tijela društva te izvršnim direktorima, koji su
viši od najviše godišnje osnovice za obračun doprinosa |
|
|||
4037 |
Primici od kojih se utvrđuje drugi dohodak a koji se isplaćuju
nerezidentima Republike Hrvatske - članovima uprave odnosno članovima drugih
odgovarajućim upravljačkih tijela društva te izvršnim direktorima, a prema
kojima ne postoji obveza doprinosa |
|
|||
4038 |
Primici po osnovi drugog dohotka koji podliježu obvezi doprinosa, a prema
kojima je predujam poreza na dohodak plaćen u inozemstvu |
|
|||
4039 |
Primici po osnovi drugog dohotka koji podliježu obvezi doprinosa ali su
viši od najviše godišnje osnovice za obračun doprinosa, a prema kojima je
predujam poreza na dohodak plaćen u inozemstvu |
|
|||
4040 |
Primici po osnovi drugog dohotka koji podliježu obvezi doprinosa koji bi
bili oporezivi porezom na dohodak da ugovorima o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja nije uređeno drukčije, u slučaju kada Republika Hrvatska
sukladno ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja izuzima te primitke
od oporezivanja |
|
|||
4041 |
Primici po osnovi drugog dohotka koji podliježu obvezi doprinosa, ali su
viši od najviše godišnje osnovice za obračun doprinosa, a koji bi bili oporezivi
porezom na dohodak da ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije
uređeno drukčije, u slučaju kada Republika Hrvatska sukladno ugovoru o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja izuzima te primitke od oporezivanja |
|
|||
4042 |
Primici od kojih se utvrđuje drugi dohodak, a primatelj ga ostvari
neposredno od fizičke osobe |
|
|||
4043 |
Primici od kojih se utvrđuje drugi dohodak, a primatelj ga ostvari
neposredno od fizičke osobe, a koji su viši od najviše godišnje osnovice |
|
|||
4045 |
Primici od autorskih naknada isplaćenih prema posebnom zakonu kojim se
uređuju autorska i srodna prava, a koji su viši od najviše godišnje osnovice |
|
|||
4046 |
Primici po osnovi naknada za isporučeno umjetničko djelo osobama koje obavljaju
umjetničku i kulturnu djelatnost, a koji su viši od najviše godišnje osnovice |
|
|||
4047 |
Primici od autorskih naknada isplaćenih prema posebnom zakonu kojim se
uređuju autorska i srodna prava koji su ostvareni iz inozemstva |
|
|||
4048 |
Primici po osnovi naknada za isporučeno umjetničko djelo osobama koje
obavljaju umjetničku i kulturnu djelatnost koji su ostvareni iz inozemstva |
|
|||
4049 |
Primici od autorskih naknada isplaćenih prema posebnom zakonu kojim se uređuju
autorska i srodna prava koji su ostvareni iz inozemstva, a koji su viši od
najviše godišnje osnovice |
|
|||
4050 |
Primici po osnovi naknada za isporučeno umjetničko djelo osobama koje obavljaju
umjetničku i kulturnu djelatnost koji su ostvareni iz inozemstva, a koji su
viši od najviše godišnje osnovice |
|
|||
4051 |
Primici od autorskih naknada isplaćenih prema posebnom zakonu kojim se
uređuju autorska i srodna prava koji su ostvareni neposredno od fizičke osobe |
|
|||
4052 |
Primici po osnovi naknada za isporučeno umjetničko djelo osobama koje
obavljaju umjetničku i kulturnu djelatnost koji su ostvareni neposredno od
fizičke osobe |
|
|||
4053 |
Primici od autorskih naknada isplaćenih prema posebnom zakonu kojim se
uređuju autorska i srodna prava koji su ostvareni neposredno od fizičke, a
koji su viši od najviše godišnje osnovice |
|
|||
4054 |
Primici po osnovi naknada za isporučeno umjetničko djelo osobama koje
obavljaju umjetničku i kulturnu djelatnost koji su ostvareni neposredno od
fizičke osobe, a koji su viši od najviše godišnje osnovice |
|
|||
OSTALE OBVEZE DOPRINOSA I OBVEZE
DOPRINOSA TEMELJEM |
|
||||
5001-5009 |
Obveze posebnog doprinosa za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu |
|
|||
5001 |
Obveze posebnog doprinosa za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu
za osiguranike koji službeno borave u inozemstvu |
|
|||
5002 |
Obveze posebnog doprinosa za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu
za osiguranike koji borave na službenom putu u inozemstvu |
|
|||
5003 |
Obveze posebnog doprinosa za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu
za osiguranike po osnovi primitka od kojih se utvrđuje drugi dohodak koji
borave na službenom putu u inozemstvu |
|
|||
5004 |
Obveze posebnog doprinosa za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu
za osiguranika po osnovi obavljanja samostalnih djelatnosti koji boravi na službenom
putu u inozemstvu |
|
|||
5005 |
Obveze posebnog doprinosa za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu
za osiguranika po osnovi obavljanja samostalnih djelatnosti – izaslanog na
rad u inozemstvo |
|
|||
5101-5729 |
Obveze po osnovi naknade plaće, prava iz osiguranja koji se financiraju
na teret nositelja osiguranja ili državnog proračuna i obveze prema
osiguranju u određenim okolnostima |
|
|||
5101 |
Obveze poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak te doprinosa za
osiguranike po osnovi njegovatelja HRVI |
|
|||
5102 |
Obveze doprinosa za osiguranike po osnovi roditelja – njegovatelja |
|
|||
5103 |
Obveza doprinosa za osiguranike po osnovi slobodnog zanimanja –
samostalnih umjetnika |
|
|||
5104 |
Primici učenika i redovitih studenata za vrijeme rada preko posrednika
pri zapošljavanju iznad propisanih iznosa, odnosno obveza doprinosa učenika i
redovitih studenata za vrijeme rada preko posrednika pri zapošljavanju |
|
|||
5105 |
Obveza doprinosa za osiguranike za koje se obveza doprinosa izračunava
primjenom doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti
i doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane
štednje na najnižu osnovicu za obračun doprinosa |
|
|||
5106 |
Obveza doprinosa za osiguranike za koje se obveza doprinosa izračunava primjenom
doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane
štednje na najnižu osnovicu za obračun doprinosa |
|
|||
5107 |
Obveza doprinosa za osiguranike za koje se obveza doprinosa izračunava
primjenom doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne
kapitalizirane štednje na naknadu plaće |
|
|||
5108 |
Obveza doprinos za mirovinsko osiguranje u određenim okolnostima i
posebnog doprinosa za zaštitu zdravlja na radu na minimalnu osnovicu za
obračun |
|
|||
5109 |
Obveza doprinosa za zdravstveno osiguranje na najnižu osnovicu za obračun
doprinosa |
|
|||
5110 |
Obveza mirovinskog osiguranja u određenim okolnostima i zdravstvenog
osiguranja zaštite zdravlja na radu za slučaj ozljede na radu i profesionalne
bolesti najnižu osnovicu za obračun doprinosa |
|
|||
5111 |
Obveze doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne
kapitalizirane štednje za osiguranika – osobu s invaliditetom kojoj se staž
mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem |
|
|||
5112 |
Obveze doprinosa za osiguranike bračne drugove profesionalnog odnosno
ugovornog diplomata i članove obitelji profesionalnog odnosno ugovornog
diplomata |
|
|||
5701-5719 |
Obveze po osnovi stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog
odnosa |
|
|||
5701 |
Obveze po osnovi stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog
odnosa za mjesec dana rada |
|
|||
5702 |
Obveze po osnovi stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa
za mjesec dana rada – osobi koja se prvi put zapošljava – prema Zakonu o
doprinosima |
|
|||
5703 |
Obveze po osnovi stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa
za mjesec dana rada – osobi koja se prvi put zapošljava – prema Zakonu o
poticanju zapošljavanja |
|
|||
5721-5729 |
Obveze za kamate |
|
|||
5721 |
Naplaćena kamata za doprinose za mirovinsko osiguranje na temelju individualne
kapitalizirane štednje zbog nepravovremene uplate dospjele obveze |
|
|||
5800-5900 |
Obveze doprinosa po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti koji od
obavljanja tih djelatnosti, sukladno propisima o porezu na dohodak, utvrđuju dohodak
od samostalne djelatnosti |
|
|||
5801 |
Obveza doprinosa prema propisanoj osnovici za obračun doprinosa |
|
|||
5802 |
Obveza doprinosa prema izabranoj višoj osnovici za obračun doprinosa
(koeficijent 1) |
|
|||
5803 |
Obveza doprinosa prema izabranoj višoj osnovici za obračun doprinosa
(koeficijent 2) |
|
|||
5804 |
Obveza doprinosa prema izabranoj višoj osnovici za obračun doprinosa
(koeficijent 3) |
|
|||
5805 |
Obveza doprinosa prema izabranoj višoj osnovici za obračun doprinosa
(koeficijent 4) |
|
|||
5806 |
Obveza doprinosa prema izabranoj višoj osnovici za obračun doprinosa
(koeficijent 5) |
|
|||
5807 |
Obveza doprinosa prema izabranoj višoj osnovici za obračun doprinosa
(koeficijent 6) |
|
|||
PRILOG 4.
Oznaka |
4. Neoporezivi primici/primici koji se
ne smatraju dohotkom |
01 |
Primici od kamata po obveznicama koji su obračunati nakon 1. siječnja 2016.
i primici po osnovi ugovora životnog osiguranja |
02 |
Primici po osnovi kapitalnih dobitaka od otuđenja financijske imovine ako
to nije djelatnost poreznog obveznika koje ne podliježu oporezivanju sukladno
odredbi članka 67. stavka 8. Zakona o porezu na dohodak i primici po osnovi
otkupa udjela u Fondu hrvatskih branitelja iz domovinskog rata i članova
njihovih obitelji |
03 |
Novčani dodaci uz mirovinu koje umirovljenicima isplaćuju jedinice
lokalne i područne (regionalne) samouprave, na temelju svojih općih akata i
za koje su sredstva planirana u proračunima tih jedinica, te jednokratni
novčani dodaci koji se isplaćuju uz mirovine na temelju Odluke Vlade
Republike Hrvatske ili na temelju posebnog propisa |
04 |
Obiteljske mirovine i invalidnine koje djeca ostvaruju nakon smrti
roditelja prema zakonu kojim se uređuje mirovinsko osiguranje i zakonu kojim
se uređuju prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih
obitelji |
07 |
Socijalne potpore |
08 |
Doplatak za djecu i novčani primici za opremu novorođenog djeteta i
primici po osnovi potpora za novorođenče, odnosno potpora za opremu
novorođenog djeteta koje isplaćuju ili daju jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave, na temelju svojih općih akata i za koje su sredstva
planirana u proračunima tih jedinica |
09 |
Potpore zbog zbrinjavanja ratnih invalida i članova obitelji smrtno
stradalih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata
porezu na dohodak), te primici osoba s invaliditetom, osim plaća i mirovina |
10 |
Potpore koje djeci u slučaju smrti roditelja isplaćuju ili daju jedinice
lokalne i područne (regionalne) samouprave na temelju svojih općih akata te
pravne i fizičke osobe |
11 |
Naknada razlike plaće za vrijeme vojne službe u Oružanim snagama
Republike Hrvatske, naknada plaće pripadnicima civilne zaštite i drugim
osobama za djelatnost u okviru civilne zaštite i zaštite od elementarnih
nepogoda, te naknade i nagrade koje osuđene osobe primaju za rad u
kazneno-popravnim ustanovama i domovima za preodgoj |
12 |
Naknada plaće za vrijeme spriječenosti za rad isplaćena na teret
sredstava obveznih osiguranja |
13 |
Nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja, do propisanog
iznosa |
15 |
Primici učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih
i studentskih udruga, po posebnim propisima, do propisanog iznosa |
16 |
Naknade štete zbog posljedica nesreće na radu prema odluci suda ili
nagodbi u tijeku sudskog postupka, ako je naknada određena u jednokratnom
iznosu i zatezne kamate isplaćene temeljem plaće ili mirovine po sudskoj
presudi |
17 |
Dnevnice za službena putovanja i naknade za korištenje privatnog automobila
u službene svrhe, do propisanog iznosa isplaćene po osnovi službenih
putovanja |
18 |
Naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe, do
propisanog iznosa |
19 |
Naknade troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim i međumjesnim javnim
prijevozom |
20 |
Potpore zbog invalidnosti radnika do propisanog iznosa, potpore za slučaj
smrti radnika, potpore u slučaju smrti člana uže obitelji radnika, do
propisanog iznosa, potpore zbog neprekidnog bolovanja radnika dužeg od 90 dana,
do propisanog iznosa |
21 |
Dar djetetu do 15 godina starosti, do propisanog iznosa i potpore za
novorođenče, do propisanog iznosa |
22 |
Prigodne nagrade, do propisanog iznosa (božićnica, naknada za godišnji
odmor i sl.) za tekuće porezno razdoblje |
23 |
Dnevnica za rad na terenu, do propisanog iznosa |
24 |
Pomorski dodatak, do propisanog iznosa |
25 |
Naknade za odvojeni život od obitelji, do propisanog iznosa |
26 |
Otpremnine, do propisanog iznosa |
28 |
Stipendije i potpora djetetu za školovanje do 15. godine života odnosno
do završetka osnovnoškolskog obrazovanja, ukupno do propisanog iznosa |
29 |
Nagrade za sportska ostvarenja i naknade sportašima amaterima prema
posebnim propisima, do propisanih iznosa |
30 |
Pomoći i potpore koje neprofitne organizacije isplaćuju svim svojim
članovima pod istim uvjetima iz sredstava prikupljenih članarinama koja nisu
ostvarena obavljanjem djelatnosti koja podliježe obvezi plaćanja poreza na
dobit, a temeljem statuta i odluka nadležnih tijela neprofitnih organizacija,
uz uvjet da se za isplaćene primitke ne traži niti ne daje protučinidba
odnosno da se ne radi o primicima iz članka 5. Zakona o porezu na dohodak |
31 |
Primici koji se kao bespovratna sredstva isplaćuju iz fondova i programa
Europske unije putem tijela akreditiranih u skladu s pravilima Europske
komisije u Republici Hrvatskoj za provedbu aktivnosti mobilnosti u okviru
programa i fondova Europske unije, a u svrhe obrazovanja i stručnog
usavršavanja |
32 |
Primici koje isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, a koji se
ne smatraju primicima od nesamostalnog rada |
34 |
Primici po osnovi dividendi i udjela u dobiti iskorišteni za uvećanje
temeljnog kapitala društva |
35 |
Obiteljske mirovine odnosno novčane naknade u visini obiteljske mirovine
ostvarene prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i
članova njihovih obitelji |
38 |
Primici fizičkih osoba po osnovi izravnih plaćanja u poljoprivredi
sukladno posebnim propisima po osnovi kojih se ne utvrđuje dohodak od
samostalne djelatnosti |
40 |
Povrat isplaćene naknade plaće za vrijeme spriječenosti za rad isplaćena
na teret sredstava obveznih osiguranja kojega vrši nositelj osiguranja
isplatitelju naknade |
41 |
Ostale nenavedene naknade plaća koje se isplaćuju na teret državnog
proračuna ili na teret sredstava obveznog osiguranja |
42 |
Primici po osnovi dividendi i udjela u dobiti koji ne podliježu
oporezivanju |
52 |
Dnevnice za službena putovanja i naknade za korištenje privatnog
automobila u službene svrhe, do propisanog iznosa isplaćene po osnovi
službenih putovanja fizičkim osobama koje u neprofitnim organizacijama ne
ostvaruju primitke po osnovi nesamostalnog rada odnosno primitke od kojih se
utvrđuje drugi dohodak |
54 |
Novčana pomoć polaznicima stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja
radnog odnosa |
55 |
Primici u visini razlike između primljenih bespovratnih sredstava
isplaćenih iz fondova Europske unije i državnog proračuna Republike Hrvatske
za provedbu mjere trajne obustave ribolovne aktivnosti uz uništenje plovila i
knjigovodstvene vrijednosti tog plovila |
56 |
Športske stipendije, do propisanog iznosa |
57 |
Primici po osnovi mirovina koje HZMO isplaćuju nerezidentima Republike
Hrvatske, a koji bi bili oporezivi porezom na dohodak da ugovorima o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja nije uređeno drukčije |
58 |
Primici koji se smatraju neoporezivim primicima/primicima prema kojima se
ne utvrđuju doprinosi prema posebnim propisima |
59 |
Obračunani porez na dohodak koji se iskazuje kod naknadne isplate
plaće/ostalog primitak uz plaću |
60 |
Nagrade radnicima za navršene godine staža, do propisanih iznosa |
61 |
Prigodne nagrade, do propisanog iznosa (božićnica, naknada za godišnji odmor
i sl.) za prethodna porezna razdoblja (naknadne isplate) |
PRILOG 5.
5. Način isplate/izvršenja obveze |
|
Oznaka |
Opis |
0 |
Nema isplate |
1 |
Isplata na tekući račun |
2 |
Isplata na žiro račun |
3 |
Ostale bezgotovinske isplate na račune sukladno posebnim propisima |
4 |
Isplata u gotovini |
5 |
Davanje u naravi |
6 |
Naplata primitka u ovršnom postupku |
7 |
Isplate putem obračunskih plaćanja |
Zahtjev
za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od poreza ili povrat više plaćenog
poreza na kamate
Zahtjev
za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od poreza ili povrat više plaćenog
poreza na licence
Stranica 1
Stranica 2
Stranica 3
Stranica 4