NN 10/2017, Pravilnik o porezu na dohodak

MINISTARSTVO FINANCIJA

289

Na temelju članka 9. stavka 2., članka 17. stavka 9., članka 25. stavka 7., članka 26. stavka 6., članka 27. stavka 2., članka 34. stavka 6., članka 37. stavka 7., članka 39. stavka 9., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 2., članka 50. stavka 3., članka 53. stavka 7., članka 54. stavka 12., članka 57. stavka 5., članka 58. stavka 10., članka 62. stavka 7., članka 63. stavka 2., članka 70. stavka 21., članka 71. stavka 2., članka 74. stavka 2., članka 79. stavka 8., članka 81. stavka 7., članka 85. stavka 6., članka 86. stavka 2., članka 87. stavka 6., članka 89. stavka 10. Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, broj 115/16) i članka 253. Zakona o doprinosima (»Narodne novine«, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14, 143/14 i 115/16) donosim

 

PRAVILNIK O POREZU NA DOHODAK

DIO PRVI
TEMELJNE ODREDBE

POGLAVLJE I.
OPĆA ODREDBA

Članak 1.

Ovim se Pravilnikom podrobnije razrađuje provedba Zakona o porezu na dohodak (dalje u tekstu: Zakon) i način izvješćivanja o doprinosima za obvezna osiguranja prema Zakonu o doprinosima.

POGLAVLJE II.
POREZNI OBVEZNIK

Članak 2.

(1) Porezni obveznik – nasljednik iz članka 2. stavka 3. Zakona ima obvezu u ime i za račun ostavitelja podmiriti dospjele obveze do vrijednosti naslijeđene imovine, može podnijeti njegovu godišnju poreznu prijavu ili pokrenuti poseban postupak utvrđivanja poreza na dohodak i ispuniti druge Zakonom propisane obveze. Ako nasljednik ne podnese poreznu prijavu ostavitelja, koju je ostavitelj sukladno odredbama Zakona bio dužan dostaviti, dohodak ostavitelja utvrđuje Porezna uprava procjenom.

(2) Predujam poreza koji se plaća po odbitku stjecatelji oporezivog primitka izravno od fizičkih osoba koje ne obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 29. Zakona uplaćuju u roku od 30 dana od dana naplate primitka.

(3) Obveznik poreza na dohodak može istodobno biti i obveznik poreza na dobit ako obavlja djelatnost koja podliježe oporezivanju prema zakonu kojim se uređuje porez na dobit. U tom slučaju obveze plaćanja poreza na dohodak i poreza na dobit postoje neovisno jedna o drugoj.

Promjena statusa rezidenta i nerezidenta

Članak 3.

Ako porezni obveznik tijekom poreznog razdoblja promijeni status rezidenta u nerezidenta i obratno, nastaju dva odvojena razdoblja utvrđivanja poreza na dohodak. Za oba razdoblja podnosi se jedna godišnja porezna prijava ili se provodi jedinstveni poseban postupak utvrđivanja poreza na dohodak na način propisan Zakonom i ovim Pravilnikom.

POGLAVLJE III.
PRIMICI KOJI SE NE SMATRAJU DOHOTKOM

Članak 4.

(1) Prema članku 8. stavku 1. točki 3. Zakona, nagrade koje isplaćuju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ne smatraju se dohotkom ako su propisane statutom tih jedinica odnosno općim aktima tih jedinica donesenima na temelju odredbi statuta kojim se te nagrade mogu ustanoviti i isplatiti i ako su sredstva za te namjene planirana u proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(2) U skladu s člankom 8. stavkom 1. točkom 4. Zakona, dohodak se ne utvrđuje po osnovi primitaka koje fizičke osobe ostvaruju darovanjima u novcu i dobrima dobivenima od pravnih i fizičkih osoba za zdravstvene potrebe, pod propisanim uvjetima i do visine stvarno nastalih izdataka za tu namjenu. Od tih primitaka ne utvrđuje se dohodak pod uvjetom da:

– zdravstvene potrebe koje se financiraju danim darovanjima nisu plaćene iz osnovnog, dopunskog, dodatnog ili privatnoga zdravstvenog osiguranja niti na teret sredstava fizičke osobe

– su novčana sredstva (darovanja) isplaćena na žiroračun fizičke osobe primatelja darovanja ili zdravstvene ustanove u tuzemstvu ili u inozemstvu za te svrhe te

– davatelj i primatelj darovanja o navedenim darovanjima i njihovu korištenju posjeduju vjerodostojne isprave (potvrde o primitku dobara, isprave o izvršenoj doznaci na žiroračun primatelja, račune za izvršene zdravstvene usluge i drugo).

Ako primljena darovanja nisu u cijelosti ili dijelom utrošena za zdravstvene potrebe primatelja, neutrošena novčana sredstva ili vrijednost darovanja smatraju se oporezivim primitkom.

Davatelj darovanja obvezan je voditi evidenciju o danim darovanjima, neovisno u kojem obliku, koja osobito sadrži sljedeće podatke: nadnevak isplate odnosno davanja, ime i prezime primatelja darovanja te njegov OIB, način isplate (na žiroračun primatelja dara ili zdravstvene ustanove ili u dobrima) i iznos koji se daruje.

(3) Primici iz članka 8. stavaka 2. i 3. Zakona koji su u svezi s ostvarivanjem dohotka iz članka 5. Zakona, smatraju se oporezivim dohotkom. Primici iz članka 8. stavka 2. točke 1. Zakona smatraju se dohotkom, ako su u svezi s ostvarivanjem dohotka iz članka 5. Zakona i ako se ne isplaćuju po posebnim propisima. Primici po osnovi potpora zbog uništenja i oštećenja imovine zbog elementarnih nepogoda iz članka 8. stavka 2. točke 1. podtočke e) Zakona koje poslodavac i isplatitelj primitaka od nesamostalnog rada isplaćuje radniku i osobi koja kod njega ostvaruje primitke od nesamostalnog rada iz članka 21. Zakona, smatraju se primicima od kojih se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada prema članku 20. Zakona.

(4) Nasljedstva iz članka 8. stavka 2. točke 3. Zakona, a u svezi sa stavkom 4. toga članka, ne smatraju se primicima iz kojih se utvrđuje dohodak ako se isplaćuju iz neoporezivih izvora dohotka, iz primitaka koji se ne smatraju dohotkom odnosno ako je za života ostavitelja iz navedenih primitaka plaćen porez na dohodak.

(5) Darovi iz članka 8. stavka 2. točke 3. Zakona ne smatraju se primicima od kojih se utvrđuje dohodak ako su darovatelj i daroprimatelj fizičke osobe koje ne obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 29. Zakona i ako se darovi daju iz primitaka od kojih je plaćen porez na dohodak ili iz primitaka koji se ne smatraju dohotkom.

(6) Porez na dohodak ne plaća se na manjkove na imovini iz članka 7. stavka 1. točke 5. Zakona o porezu na dobit iznad visine utvrđene odlukom Hrvatske gospodarske komore ili Hrvatske obrtničke komore, u smislu poreza na dodanu vrijednost, ako je odluku da se ne tereti odgovorna osoba donio upravni odbor, nadzorni odbor ili skupština trgovačkog društva, a zbog nepostojanja objektivne mogućnosti utvrđivanja osobne odgovornosti radnika, člana društva ili druge fizičke osobe.

POGLAVLJE IV.
PRIMICI NA KOJE SE NE PLAĆA POREZ NA DOHODAK

Članak 5.

(1) Ako ukupni primici iz članka 9. stavka 1. točke 6. Zakona umanjeni za naknadu za posredovanje u korist posrednika godišnje ne prelaze propisani iznos iz članka 6. stavka 1. r.br. 2. ovoga Pravilnika, isti se smatraju primicima koji ne podliježu obvezi utvrđivanja dohotka i obračunu i uplati predujma poreza na dohodak.

(2) Naknada štete iz članka 9. stavka 1. točke 7. Zakona koja je određena u jednokratnom iznosu i zbog nemogućnosti jednokratne isplate se isplaćuje u obrocima, a najviše do 12 obroka u poreznom razdoblju u kojem je donesena sudska odluka ili postignuta nagodba u tijeku sudskog postupka ili u idućem poreznom razdoblju nakon što je donesena sudska odluka ili postignuta nagodba u tijeku sudskog postupka, ne smatra se primitkom na koji se plaća porez na dohodak.

(3) Naknada štete iz članka 9. stavka 1. točke 7. Zakona koja je određena u jednokratnom iznosu, a isplaćuje se u više od 12 obroka smatra se primitkom od kojeg se utvrđuje oporezivi dohodak ovisno o izvoru dohotka u visini razlike naknade štete iznad 12 obroka. Navedeno se odnosi i ako se naknada štete određena u jednokratnom iznosu isplaćuje u najviše do 12 obroka u poreznim razdobljima nakon poreznog razdoblja i idućega poreznog razdoblja u kojem je donesena sudska odluka ili postignuta nagodba u tijeku sudskog postupka. Naknada štete određena u iznosu koji će se isplaćivati u točno utvrđenim obrocima za ograničeno ili neograničeno razdoblje (primjerice mjesečno) smatra se oporezivim primitkom od kojeg se plaća porez na dohodak u skladu sa Zakonom, a ovisno o izvoru dohotka. Ako se naknada štete temeljem sudske odluke, nagodbe u tijeku sudskog spora, nagodbe sklopljene s nadležnim državnim odvjetništvom u postupcima za mirno rješenje spora i/ili nagodbe postignute u postupku mirenja u individualnim radnim sporovima prema zakonu kojim se uređuje mirenje isplaćuje u točno utvrđenim obrocima, a na temelju prijašnjeg radnog odnosa, smatra se primitkom od kojeg se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada iz članka 20. Zakona.

(4) Djetetom iz članka 9. stavka 1. točke 13. Zakona smatra se i dijete predškolske dobi.

(5) Porez na dohodak ne plaća se na stipendije iz članka 9. stavka 1. točke 14. Zakona do iznosa propisanih člankom 6. stavkom 1. r.br. 4. i 5. ovoga Pravilnika. Ako stipendiju učeniku ili studentu u poreznom razdoblju isplaćuju dva ili više isplatitelja, neoporezivi iznos stipendije utvrđuje se od ukupnog iznosa stipendije svih isplatitelja. U navedenom slučaju učenik ili student čiji ukupan iznos isplaćenih stipendija prelazi propisani neoporezivi iznos, obvezan je isplatitelju prije isplate stipendije dostaviti vjerodostojne isprave (preslike) ili pisanu izjavu o isplaćenim primicima po toj osnovi kod drugih isplatitelja. Ako učenik ili student ostvaruje stipendiju samo od jednog isplatitelja, obvezan je tom isplatitelju dati pisanu izjavu da ne prima stipendije i od drugih isplatitelja.

(6) Isplata stipendije iz članka 9. stavka 1. točke 15. Zakona ne isključuje pravo na neoporezivi iznos stipendije iz članka 9. stavka 1. točke 14. Zakona, a uz propisane uvjete.

(7) Na stipendije studenata na poslijediplomskim studijima, u skladu s člankom 9. stavkom 1. točkom 23. Zakona primjenjuju se odredbe stavaka 5. i 6. ovoga članka.

(8) Na primitke iz članka 9. stavka 1. točke 23. Zakona koji se isplaćuju poslijediplomantima, poslijedoktorandima, istraživačima i znanstvenicima prema članku 9. stavku 1. točki 15. Zakona, na odgovarajući način, se primjenjuju stavci 5. i 6. ovoga članka.

(9) Športske stipendije koje se, prema posebnim propisima, isplaćuju športašima za njihovo športsko usavršavanje smatraju se primitkom na koji se ne plaća porez na dohodak do iznosa propisanog člankom 6. stavkom 1. r.br. 6. ovoga Pravilnika. Športske stipendije i stipendije iz članka 9. stavka 1. točaka 14. i 15. Zakona međusobno se ne isključuju u svrhu priznavanja neoporezivog iznosa. Ako športske stipendije športašu u poreznom razdoblju isplaćuju dva ili više isplatitelja, postupa se na način iz stavka 5. ovoga članka.

(10) Porez na dohodak ne plaća se na nagrade za športska ostvarenja športaša i naknade športašima amaterima prema posebnim propisima iz članka 9. stavka 1. točki 17. Zakona, a do propisanih iznosa iz članka 6. stavka 1. r.br. 7. i 8. ovoga Pravilnika. Ako nagrade za športska ostvarenja športaša i naknade športašima amaterima isplaćuju u poreznom razdoblju dva ili više isplatitelja, postupa se na način iz stavka 5. ovoga članka.

(11) Porez na dohodak se ne plaća na premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja iz članka 9. stavka 1. točke 18. Zakona koje poslodavac uplaćuje na svoj teret u korist radnika.

(12) Porez na dohodak ne plaća se, u skladu s člankom 9. stavkom 1. točkom 21. Zakona, na ukupni iznos primitaka koji se kao bespovratna sredstva fizičkim osobama isplaćuju, odnosno dodjeljuju za provedbu aktivnosti mobilnosti u okviru programa i fondova Europske unije, a u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja za pokriće izdataka prijevoznih troškova, prehrane i smještaja te za realizaciju projektnih aktivnosti koje prijavljuju fizičke osobe (izdaci za najam prostora, osiguranje, opremu i materijale i drugo), a u skladu s financijskom uredbom Europske komisije, pod uvjetom da su osigurane vjerodostojne isprave sukladno propisima Europske komisije (ugovor, završno izvješće, račun i drugo). Iznos do kojeg se mogu neoporezivo isplatiti ti primici utvrđuju tijela akreditirana u skladu s pravilima Europske komisije u Republici Hrvatskoj putem kojih se isplaćuju ti primici, na temelju propisa ili sporazuma s Europskom komisijom te na temelju izvršenih analiza kojima se utvrđuje visina tih primitaka.

(13) Neoporezivim primicima iz članka 9. stavka 1. točke 23. Zakona, za pokriće troškova školovanja, usavršavanja i znanstvenih istraživanja, smatraju se primici za pokriće izdataka propisanih stavkom 12. ovoga članka neovisno da li navedene primitke isplaćuje poslodavac ili drugi isplatitelj te ako se ti primici ne ostvaruju u okvirima provedbe aktivnosti mobilnosti te pod uvjetom da se ne smatraju izvorom dohotka iz članka 5. Zakona. Neoporezivi iznosi primitaka za pokriće troškova priznaju se najviše u visini propisanih u skladu s posebnim propisima prema kojima se programi provode te na temelju vjerodostojnih isprava (ugovor, izvješće, račun i drugo).

(14) U smislu Zakona i ovoga Pravilnika, poslijediplomantima, poslijedoktorandima, istraživačima i znanstvenicima smatraju se osobe kako je to uređeno posebnim propisom.

Neoporezivi iznosi stipendija, nagrada i naknada fizičkih osoba koje ostvaruju drugi dohodak

Članak 6.

(1) Oporezivim primicima fizičkih osoba koje ostvaruju drugi dohodak iz članka 39. Zakona ne smatraju se iznosi što ih isplaćuju isplatitelji do propisanih iznosa izračunatih primjenom propisanih koeficijenata na osnovicu osobnog odbitka iz članka 14. stavka 1. Zakona (dalje u tekstu: osnovica osobnog odbitka) i to ukupno do:

R.br.

Primici na koje se do propisanog iznosa ne plaća porez na dohodak

Koeficijent

Iznos u kn

1

2

3

4

1.

Nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja (članak 9. stavak 1. točka 4. Zakona)

0,7

do 1.750,00 mjesečno

2.

Primici po posebnim propisima učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga (članak 9. stavak 1. točka 6. Zakona)

6,0

do 15.000,00

godišnje

3.

Potpora djetetu za školovanje do 15. godine života odnosno do završetka osnovnoškolskog obrazovanja (članak 9. stavak 1. točka 13. Zakona)

0,7

do 1.750,00 mjesečno

4.

Stipendije učenicima i studentima za redovno školovanje u tuzemstvu i inozemstvu na srednjim, višim i visokim školama te fakultetima (članak 9. stavak 1. točka 14. Zakona)

0,7

do 1.750,00 mjesečno

5.

Stipendije studenata na sveučilištima u tuzemstvu i inozemstvu koje se dodjeljuju studentima za izvrsna postignuća u znanju i u ocjenama na sveučilištima, a koji su za dodjelu stipendija izabrani na javnim natječajima kojima mogu pristupiti svi studenti pod jednakim uvjetima (članak 9. stavak 1. točka 14. Zakona)

1,6

do 4.000,00 mjesečno

6.

Športske stipendije koje se prema posebnim propisima isplaćuju športašima za njihovo športsko usavršavanje (članak 9. stavak 1. točka 16. Zakona)

0,7

do 1.750,00 mjesečno

7.

Nagrade za športska ostvarenja

(članak 9. stavak 1. točka 17. Zakona)

8,0

do 20.000,00

godišnje

8.

Naknade koje se isplaćuju športašima amaterima prema posebnim propisima (članak 9. stavak 1. točka 17. Zakona)

0,7

do 1.750,00 mjesečno

(2) Poreznom obvezniku – studentu može se priznati neoporezivi dio stipendije iz stavka 1. r.br. 5. ovoga članka Pravilnika do visine 4.000,00 kuna mjesečno po osnovi samo jedne dodijeljene stipendije. Porezno priznati neoporezivi dio stipendija iz stavka 1. r.br. 4. i 5. ovoga članka međusobno se isključuju.

(3) Oporezivim primicima ne smatraju se stipendije iz članka 9. stavka 1. točke 19. Zakona za redovno školovanje na visokim učilištima u tuzemstvu i inozemstvu, a koje služe za pokriće stvarnih troškova školovanja (školarine, prijevoza, smještaja, obveznog zdravstvenog osiguranja za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu prema posebnim propisima, prehrane, knjiga i ostalo), koje se dodjeljuju studentima koji su za dodjelu stipendija izabrani na javnim natječajima kojima mogu pristupiti svi studenti pod jednakim uvjetima.

(4) U slučajevima ostvarivanja stipendija i primitaka iz članka 9. stavka 1. točke 23. Zakona, primjenjuje se stavak 3. ovoga članka.

(5) Ako se u tijeku jednoga mjeseca poreznog razdoblja isplaćuju primici iz stavka 1. r.br . 1., i/ili r.br. 3. i/ili r.br. 4. i/ili r.br. 5. i/ili r.br. 6. i/ili r.br. 7. i/ili r.br. 8. ovoga članka za više mjeseci istog ili prethodnog poreznog razdoblja, propisani neoporezivi iznosi priznaju se u ukupnom iznosu kumulativno za broj mjeseci za koje je nagrada, stipendija, športska stipendija ili naknada trebala biti isplaćena. Isplatitelji su obvezni u svojim evidencijama osigurati podatke o isplaćenim primicima i to po osnovi svih navedenih isplata koje obavljaju, a ako se primici isplaćuju kod dva ili više isplatitelja, porezni obveznik obvezan je isplatitelju prije isplate dostaviti vjerodostojne isprave o ostvarenim primicima kod drugih isplatitelja.

(6) Oporezivim primicima ne smatraju se naknade iz članka 7. stavka 2. r.br. 13. i/ili r.br. 19. i/ili r.br. 20. i/ili r.br. 21. i/ili r.br. 22. i/ili r.br. 23. i/ili r.br. 24. i/ili r.br. 26. i/ili r.br. 27. i/ili r.br. 28. i/ili r.br. 29. i/ili r.br. 30. i/ili r.br. 31. ovoga Pravilnika što ih isplatitelji isplaćuju osobama koje se nakon završenog školovanja nalaze na obveznom praktičnom radu, na dobrovoljnoj praksi ili na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa.

(7) U skladu s člankom 9. stavkom 1. točkom 11. Zakona oporezivim primicima ne smatraju se naknade iz članka 7. stavka 2. r.br. 19. – 22., 26. – 28. te 31. isplaćene po osnovi službenih putovanja. Primici po osnovi naknada za službena putovanja odnose se na službena putovanja za potrebe tih organizacija.

(8) Iznimno od stavka 7. ovoga članka, oporezivim primicima ne smatraju se naknade iz članka 7. stavka 2. r.br. 27. i 28. koje isplatitelji – neprofitne organizacije isplaćuju fizičkim osobama koje za te organizacije obavljaju poslove iz njihovog djelokruga odnosno za njihove potrebe i uz naknadu, a pod uvjetom da računi o obavljenim uslugama prijevoza i noćenja glase na isplatitelja – neprofitnu organizaciju.

(9) Iznos stipendije iz članka 9. stavka 1. točke 19. Zakona koji nije iskorišten za pokriće stvarnih troškova školovanja smatra se oporezivim primitkom od kojeg se utvrđuje drugi dohodak.

Neoporezive naknade, potpore, nagrade i drugi primici koji se ne smatraju dohotkom od nesamostalnog rada

Članak 7.

(1) U skladu s odredbama članka 21. stavka 1. točke 1. podtočke b) Zakona primici po osnovi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina smatraju se primicima od nesamostalnog rada ako prelaze iznose iz stavka 2. ovoga članka. Svi drugi primici koji nisu navedeni u stavku 2. ovoga članka smatraju se oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada u ukupno isplaćenom iznosu.

(2) U skladu s odredbama članka 9. stavka 1. točke 9. Zakona, oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se iznosi što ih poslodavac ili isplatitelj plaće isplaćuje svojim radnicima, i to:

R.br.

Opis

Koeficijent

Iznos

1

2

3

4

1.

Potpore zbog invalidnosti radnika

1,00

do 2.500,00 kuna godišnje

2.

Potpore za slučaj smrti radnika

3,00

do 7.500,00 kuna, osim jednokratnih potpora iz članka 8. stavka 2. točke 8. Zakona koje poslodavci isplaćuju djeci radnika, a koje se smatraju neoporezivim primicima u ukupnom iznosu

3.

Jednokratne potpore u slučaju smrti člana uže obitelji radnika (bračnog druga, roditelja, roditelja bračnog druga, djece, drugih predaka i potomaka u izravnoj liniji, posvojene i udomljene djece i djece na skrbi te punoljetne osobe kojoj je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu)

1,2

do 3.000,00 kuna

4.

Potpore zbog neprekidnog bolovanja radnika dužeg od 90 dana. Razdoblje bolovanja duže od 90 dana ne mora se odnositi na jednu kalendarsku godinu

1,0

do 2.500,00 kuna godišnje

5.

Prigodne nagrade (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.)

1,0

do 2.500,00 kuna godišnje

6.

Nagrade radnicima za navršenih 10 godina radnog staža

0,6

do 1.500,00 kuna

7.

Nagrade radnicima za navršenih 15 godina radnog staža

0,8

do 2.000,00 kuna

8.

Nagrade radnicima za navršenih 20 godina radnog staža

1,0

do 2.500,00 kuna

9.

Nagrade radnicima za navršenih 25 godina radnog staža

1,2

do 3.000,00 kuna

10.

Nagrade radnicima za navršenih 30 godina radnog staža

1,4

do 3.500,00 kuna

11.

Nagrade radnicima za navršenih 35 godina radnog staža

1,6

do 4.000,00 kuna

12.

Nagrade radnicima za navršenih 40 godina radnog staža i svakih narednih 5 godina radnog staža

2,0

do 5.000,00 kuna

13.

Naknade za odvojeni život od obitelji

0,7

do 1.750,00 kuna mjesečno

14.

Otpremnine prilikom odlaska u mirovinu

3,2

do 8.000,00 kuna

15.

Otpremnine zbog poslovno uvjetovanih otkaza i osobno uvjetovanih otkaza, prema zakonu kojim se uređuje radni odnos

2,6

do visine 6.500,00 kuna za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca

16.

Otpremnine zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti

3,2

do visine 8.000,00 kuna za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca

17.

Potpora djetetu za školovanje do 15. godine života odnosno do završetka osnovnoškolskog obrazovanja

0,7

do 1.750,00 mjesečno

18.

Dar djetetu do 15 godina starosti (koje je do dana 31. prosinca tekuće godine navršilo 15 godina starosti)

do 600,00 kuna godišnje

19.

Dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 12 sati dnevno i dnevnica za rad na terenu u tuzemstvu

do 170,00 kuna

20.

Dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 8 sati, a manje od 12 sati dnevno

do 85,00 kuna

21.

Dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo koje traje više od 12 sati dnevno i dnevnica za rad na terenu u inozemstvu

do iznosa utvrđenih propisima o izdacima za službena putovanja za korisnike državnog proračuna

22.

Dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo koje traje više od 8 sati, a manje od 12 sati dnevno

do 50% iznosa utvrđenih propisima o izdacima za službena putovanja za korisnike državnog proračuna

23.

Pomorski dodatak

do 250,00 kuna dnevno

24.

Pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe

do 400,00 kuna dnevno

25.

Potpore za novorođenče

u visini jedne proračunske osnovice prema posebnom propisu

26.

Dnevnice za službena putovanja per diem koje se radnicima isplaćuju iz proračuna Europske unije radi obavljanja poslova njihovih radnih mjesta, a u svezi s djelatnosti poslodavca

u ukupnom iznosu

27.

Naknade prijevoznih troškova na službenom putovanju

u visini stvarnih izdataka

28.

Naknade troškova noćenja na službenom putovanju

u visini stvarnih izdataka

29.

Naknade troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim javnim prijevozom

u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte odnosno do visine cijene mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte. Ako na određenom području odnosno udaljenosti nema organiziranog prijevoza, naknada troškova prijevoza na posao i s posla utvrđuje se u visini cijene prijevoza koja je utvrđena na približno jednakim udaljenostima na kojima je organiziran prijevoz odnosno do visine cijene prijevoza koja je utvrđena na približno jednakim udaljenostima na kojima je organiziran prijevoz.

30.

Naknade troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom

u visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne karte odnosno do visine cijene mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte. Ako radnik mora sa stanice međumjesnog javnog prijevoza koristiti i mjesni prijevoz, stvarni izdaci utvrđuju se u visini troškova mjesnog i međumjesnoga javnoga prijevoza odnosno do visine stvarnih izdataka utvrđenih u visini troškova mjesnog i međumjesnoga javnoga prijevoza.

31.

Naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe

do 2,00 kune po prijeđenom kilometru

 

(3) Iznosi iz stavka 2. od r.br. 1. – 17. ovoga članka izračunati su primjenom propisanih koeficijenata na osnovicu osobnog odbitka.

(4) Ako se prigodna nagrada iz stavka 2. r.br. 5. ovoga članka isplaćuje radniku koji radi istovremeno kod dva ili više poslodavaca u poreznom razdoblju za koje se prigodna nagrada isplaćuje i/ili je tijekom poreznog razdoblja imao zasnovan radni odnos kod dva ili više poslodavaca, ali ne istodobno, radnik je obvezan prije isplate prigodne nagrade svakom poslodavcu podnijeti pisanu izjavu u kojoj će navesti je li kod drugog i/ili bivšeg poslodavca ostvario isplatu prigodne nagrade za to porezno razdoblje, u kojem iznosu i je li po toj osnovi obračunan i uplaćen predujam poreza na dohodak. U slučaju da je prigodna nagrada već isplaćena u poreznom razdoblju, neoporezivo se može isplatiti samo razlika do propisanog iznosa iz stavka 2. r.br. 5. ovoga članka.

(5) U smislu provedbe stavka 2. r.br. 15. i 16. ovoga članka, radom kod istog poslodavca smatra se i razdoblje rada kod prethodnog poslodavca ako se prema odredbama Zakona kojim se uređuje radni odnos, na novog poslodavca prenose ugovori o radu radnika koji rade u poduzeću ili dijelu poduzeća koje se statusnom promjenom ili pravnim poslom prenosi na novog poslodavca. Navedena odredba se na odgovarajući način primjenjuje i na ustanove i druge pravne osobe.

(6) Otpremnina iz stavka 2. r.br. 15. ovoga članka može se isplatiti i radniku kojemu je radni odnos prestao sporazumom poslodavca i radnika na prijedlog poslodavca, pod uvjetom da je radnik bio obuhvaćen u višak radnika sukladno odredbi članka 127. Zakona o radu.

(7) Dnevnica iz stavka 2. r.br. 19., 20., 21. i 22. ovoga članka može se isplaćivati za službena putovanja ili za rad na terenu, u tuzemstvu ili inozemstvu.

(8) Službenim putovanjem u tuzemstvu, u smislu Zakona i ovoga Pravilnika smatra se putovanje do 30 dana neprekidno, radi obavljanja u nalogu za službeno putovanje određenih poslova njegova radnog mjesta, a u svezi s djelatnosti poslodavca.

(9) Radom na terenu u tuzemstvu smatra se boravak radnika izvan mjesta svojega prebivališta ili uobičajenog boravišta radi poslova koje obavlja izvan sjedišta poslodavca ili sjedišta izdvojene poslovne jedinice poslodavca i kada poslodavac obavlja takvu vrstu djelatnosti koja je po svojoj prirodi vezana za rad na terenu (mjesto rada se razlikuje od mjesta sjedišta poslodavca ili njegove poslovne jedinice i mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika, pri čemu je mjesto rada udaljeno od tih mjesta najmanje 30 kilometara). Radom na terenu smatra se i sudjelovanje radnika u razvojno-istraživačkim transferima znanja čiji je cilj osmišljavanje i unaprjeđivanje proizvoda i poslovnih rješenja vezanih uz djelatnost poslodavca, kao i verifikacija, integracija i implementacija poslovnih rješenja koji su proizvod poslodavca, te ako su ti poslovi u opisu radnog mjesta radnika.

(10) Dnevnice za službena putovanja u zemlji i inozemstvu jesu naknade za pokriće izdataka prehrane, pića i prijevoza u mjestu u koje je radnik upućen na službeno putovanje i to iz mjesta u kojemu je mjesto rada ili iz mjesta prebivališta/uobičajenog boravišta radnika koji se upućuje na službeno putovanje u drugo mjesto (osim u mjesto u kojemu ima prebivalište ili uobičajeno boravište), a udaljenosti najmanje 30 kilometara. Ako je na službenom putovanju, na teret poslodavca, osiguran jedan obrok (ručak ili večera) neoporezivi iznos dnevnice iz stavka 2. r.br. 19. i/ili r.br. 20. i/ili r.br. 21. i/ili r.br. 22. ovoga članka koji se isplaćuje u novcu umanjuje se za 30% odnosno za 60% ako su osigurana dva obroka (ručak i večera).

(11) Dnevnice za rad na terenu u zemlji i inozemstvu jesu naknade na ime pokrića troškova prehrane i drugih troškova radnika na terenu u zemlji, osim troškova smještaja koji se podmiruju na teret poslodavca i ne smatraju se dohotkom radnika. Dnevnica za rad na terenu se može isplatiti i u slučaju kada ne postoji potreba za noćenjem radnika na terenu ako su zadovoljeni ostali uvjeti propisani ovim Pravilnikom.

(12) Pod službenim putovanjem u inozemstvo u smislu Zakona i ovoga Pravilnika smatra se službeno putovanje do 30 dana neprekidno iz Republike Hrvatske u stranu državu i obratno te putovanje iz jedne strane države u drugu i iz jednog mjesta u drugo mjesto na teritoriju strane države.

(13) Izdatak za smještaj na službenom putovanju obračunava se u visini primljenog računa za noćenje.

(14) Pod smještajem u smislu stavka 13. ovoga članka, ne smatra se smještaj za dnevni odmor. Iznimno, neoporezivi izdatak za dnevni odmor članova posade zrakoplova pri obavljanju službenoga putovanja obračunava se na temelju hotelskoga računa, ako je vrijeme zadržavanja u zračnoj luci između dvaju letova u tijeku 24 sata, duže od četiri sata. Neoporezivi izdatak za dnevni odmor obračunava se i za izdatak za dnevni odmor vozača u cestovnom prometu, u slučaju odmora prema posebnom propisu.

(15) Za službeno putovanje članova posade zrakoplova u inozemstvo koje ukupno traje manje od osam sati, računajući vrijeme od sata polaska zrakoplova iz posljednje zračne luke u Republici Hrvatskoj do sata povratka u prvu zračnu luku u Republici Hrvatskoj, neoporezivo se može isplatiti inozemna dnevnica umanjena za 70%.

(16) Inozemna dnevnica određena za stranu državu u koju se službeno putuje obračunava se od sata prelaska granice Republike Hrvatske, a dnevnice određene za stranu državu iz koje se dolazi, do sata prelaska granice Republike Hrvatske. Ako se za službeno putovanje u inozemstvo koristi zrakoplov, inozemna dnevnica se obračunava od sata polaska zrakoplova iz posljednje zračne luke u Republici Hrvatskoj do sata povratka zrakoplova u prvu zračnu luku u Republici Hrvatskoj. Ako se za službeno putovanje u inozemstvo koristi brod, dnevnica se obračunava od sata polaska broda iz posljednjeg pristaništa u Republici Hrvatskoj do sata povratka broda u prvo pristanište u Republici Hrvatskoj. Ako se službeno putuje u više zemalja, u odlasku se obračunava dnevnica utvrđena za stranu država u kojoj se počinje službeno putovanje, a u povratku dnevnica utvrđena za stranu državu u kojoj je službeno putovanje završeno. Za svako zadržavanje odnosno proputovanje kroz stranu državu koje traje duže od 12 sati obračunava se dnevnica za tu stranu državu.

(17) Izdaci za pribavljanje putničkih isprava, cijepljenje i liječničke preglede, u svezi sa službenim putovanjem u inozemstvo, ako navedene troškove ne plaća obvezno zdravstveno osiguranje, obračunavaju se i priznaju u stvarnim iznosima.

(18) Ako se jedan službeni put odnosi na put u tuzemstvo i inozemstvo, prvo se utvrđuje pravo na inozemnu dnevnicu, a nakon toga pravo na tuzemnu dnevnicu, uzimajući u obzir ukupan broj dana/sati provedenih na službenom putu.

(19) Pomorski dodatak iz stavka 2. r. br. 23. ovoga članka primjenjuje se za:

1. pomorce članove posade brodova koji plove nacionalnom plovidbom, u skladu s posebnim propisima

2. pomorce članove posade brodova koji plove na brodovima u međunarodnom linijskom pomorskom prometu koji obavljaju prijevoz između hrvatskih i stranih luka unutar granica Jadranskog mora

3. ribare članove posade ribarskih plovila koji plove u ribolovnom moru Republike Hrvatske, u skladu s posebnim propisima.

(20) Pomorski dodatak iz stavka 2. r.br. 24. ovoga članka primjenjuje se za pomorce članove posade brodova koji plove u međunarodnoj plovidbi, bez obzira na državnu pripadnost broda, a na temelju obračuna pomorskog dodatka koji prilažu uz prijavu poreza na dohodak za porezno razdoblje. Brod u međunarodnoj plovidbi je, u skladu s posebnim zakonom, brod koji plovi iz Republike Hrvatske u stranu luku i obrnuto ili između stranih luka ili plovi na otvorenom moru ili u teritorijalnim vodama stranih država radi pružanja usluga vezanih uz djelatnosti na pučini kao što su istraživanje i iskorištavanje energenata i slično.

(21) Naknada za odvojeni život od obitelji iz stavka 2. r.br. 13. ovoga članka isplaćuje se radniku za vrijeme provedeno na radu u mjestu sjedišta poslodavca ili njegove izdvojene poslovne jedinice, ako je mjesto rada različito od mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta tog radnika. Obitelji se smatra bračni drug, djeca, posvojenik, udomljeno dijete i štićenik, ako su prijavljeni na istoj adresi stanovanja kao i porezni obveznik.

(22) Oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se naknade iz stavka 2. r.br. 19. – 22. te r.br. 27. – 31. ovoga članka osim dnevnica za rad na terenu koje tuzemni isplatitelj isplaćuje fizičkim osobama iz članka 21. stavka 1. točke 3. Zakona izaslanima na rad u Republiku Hrvatsku po nalogu inozemnog poslodavca i to u svezi s obavljanjem djelatnosti tuzemnog poslodavca.

(23) Oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se naknade iz stavka 2. ovoga članka koje se isplaćuju članovima predstavničkih i izvršnih tijela državne vlasti te jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iz članka 21. stavka 1. točke 4. Zakona.

(24) Oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se naknade iz stavka 2. ovoga članka koje se isplaćuju prema članku 21. stavku 1. točki 5. Zakona osobama koje pružaju njegu i pomoć hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata I. skupine.

(25) Oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se ni dnevnice za službena putovanja per diem u ukupnom iznosu iz stavka 2. r.br. 26. ovoga članka, koje se radnicima isplaćuju iz proračuna Europske unije radi obavljanja poslova njihovih radnih mjesta, a u svezi s djelatnosti poslodavca.

(26) Oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se troškovi prijevoza prigodom upućivanja radnika na i povratka s obrazovanja i izobrazbe iz članka 22. stavka 1. točke 5. Zakona, ako se obrazovanje i izobrazba obavlja izvan mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika i to do visine cijene karata sredstvima javnog prijevoza i troškovi smještaja do visine stvarnih izdataka, a u slučajevima seminara i savjetovanja i dnevnice i/ili naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe do visine i pod uvjetima propisanim ovim Pravilnikom.

(27) Primici iz stavka 2. r.br. 19. – 22., r.br. 26. – 28. te r.br. 31. ovoga članka, članka 5. stavaka 12. i 13. i članka 6. stavaka 7. i 8. ovoga Pravilnika koji se odnose na izdatke za prijevozne troškove, prehranu i smještaj, međusobno se isključuju.

(28) Naknade iz stavka 2. ovoga članka koje se odnose na dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu i/ili inozemstvu, dnevnice za rad na terenu i/ili naknada za odvojeni život i/ili pomorske dodatke međusobno se isključuju.

(29) Iznos dnevne naknade za odvojeni život jest neoporezivi mjesečni iznos naknade za odvojeni život podijeljen s brojem ukupnih dana za mjesec za koji se naknada isplaćuje.

(30) Dnevnica za rad na terenu u inozemstvu isplaćuje se radniku izaslanom na rad odnosno raspoređenom na rad u inozemstvo po osnovi radnog odnosa zasnovanog s poslodavcem u Republici Hrvatskoj, a ne odnosi se na ustupljene radnike.

(31) Naknade troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom i/ili naknade stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte mjesnim javnim prijevozom ne odnose se na isplate radnicima koji cijeli mjesec nisu radili odnosno koji su cijeli mjesec proveli na bolovanju ili plaćenom odnosno neplaćenom dopustu u skladu s posebnim propisima.

(32) Troškovi korištenja privatnog automobila u službene svrhe iz stavka 2. r.br. 31. ovoga članka u mjestu rada i/ili do 30 kilometara od mjesta rada (locco vožnja) priznaju se temeljem evidencije o korištenju privatnog automobila u službene svrhe koja naročito sadrži slijedeće: opće podatke o poslodavcu i radniku (naziv, ime i prezime, OIB), marka automobila, registarska oznaka vozila, početno i završno stanje brojila – kilometar/sata, relacija i svrha puta te račune za stvarno nastale troškove vezane uz korištenje automobila (računi za parkiranje i slično).

Članak 8.

(1) Isplate iz članka 7. ovoga Pravilnika priznaju se na temelju vjerodostojnih isprava (računa, obračuna, odluka, potvrda o cijeni karata i drugog).

(2) Izdaci za službena putovanja iz članka 7. ovoga Pravilnika (dnevnice, naknade prijevoznih troškova, naknade korištenja privatnog automobila u službene svrhe, troškovi noćenja, i drugo) obračunavaju se na temelju urednog i vjerodostojnog putnog naloga i priloženih isprava kojima se dokazuju izdaci i drugi podaci navedeni na putnom nalogu. Neovisno u kojem obliku se izdaje, putni nalog kao vjerodostojna isprava sadrži osobito slijedeće podatke: nadnevak izdavanja, ime i prezime osobe koja se upućuje na službeno putovanje, mjesto u koje osoba putuje, svrha putovanja, vrijeme trajanja putovanja, vrijeme kretanja na put, podatke o prijevoznom sredstvu kojim se putuje (ako se putuje automobilom potrebno je navesti marku i registarsku oznaku automobila, početno i završno stanje brojila – kilometar/sat), vrijeme povratka s puta, potpis ovlaštene osobe, obračun troškova, likvidaciju obračuna te izvješće s puta. Uz putni nalog obvezno se prilažu isprave kojima se dokazuju nastali izdaci i to osobito: računi za cestarine, računi za parking, putne karate ili u iznimnim i opravdanim slučajevima preslike putnih karata, računi za smještaj i drugo, bez obzira na način podmirenja izdataka.

(3) Radi priznavanja neoporezivih iznosa naknada troškova prijevoza iz članka 7. stavka 2. r.br. 29. i 30. i stavka 26. ovoga Pravilnika odnosno dokazivanja stvarnih odnosno nastalih izdataka, vjerodostojnom ispravom smatraju se i javno objavljeni odnosno dostupni cjenici ovlaštenih prijevoznika koje su poslodavci radi priznavanja neoporezivih iznosa obvezni osigurati i čuvati u svojim službenim evidencijama odnosno uz putni nalog.

(4) U slučaju iz članka 7. stavka 26. ovoga Pravilnika, ako radnik ne posjeduje izvornu prijevoznu karatu radi priznavanja izdatka do visine cijene karte javnog prijevoza, osim cjenika iz stavka 3. ovoga članka, potrebno je osigurati i podatke o prijevoznom sredstvu kojim je radnik putovao na način propisan člankom 7. stavkom 32. ovoga Pravilnika. Ako više radnika putuje istim osobnim (privatnim) automobilom izdatak se može priznati samo jednom radniku.

POGLAVLJE V.
EVIDENCIJE

Evidencija o isplaćenim stipendijama

Članak 9.

(1) Isplatitelji stipendija iz članka 9. stavka 1. točke 19. Zakona obvezni su voditi evidenciju o dodijeljenim stipendijama iz članka 6. stavka 3. ovoga Pravilnika za pojedinu akademsku godinu, koja sadrži podatke o:

1. isplatitelju stipendije:

– naziv

– osobni identifikacijski broj i

– adresa sjedišta isplatitelja stipendije

2. primatelju stipendije

– ime i prezime

– osobni identifikacijski broj

– adresa prebivališta/uobičajenog boravišta primatelja stipendije

3. nazivu i adresi visokog učilišta kojeg primatelj stipendije pohađa

4. iznosu stipendije

5. troškovima koji su pokriveni stipendijom, a osobito:

– vrsta troškova koji se pokrivaju stipendijom

– iznos posebno za svaku vrstu troška

– neiskorišteni iznos stipendije.

(2) Pravo na neoporezivu isplatu stipendije isplatitelji dokazuju vjerodostojnim ispravama (potvrdama o uplati školarine i smještaja, računima za prijevozne troškove, potvrdama o upisu na visoko učilište, potvrdama o statusu redovnog studenta i drugim ispravama).

(3) Isplatitelji stipendija iz članka 9. stavka 1. točke 19. Zakona obvezni su voditi evidencije iz stavka 1. ovoga članka na Obrascu ST – »Evidencija o isplaćenim stipendijama za akademsku godinu«. Obrazac ST dostavlja se Poreznoj upravi na njezin zahtjev. Osim podataka iz Obrasca ST isplatitelji stipendija su obvezni osigurati i podatke o adresi primatelja stipendije tijekom školovanja, godini upisa, razdoblju za koje se stipendija dodjeljuje te broju i nadnevku odluke temeljem koje se dodjeljuje stipendija, nadnevku isplate stipendije i druge podatke.

(4) Stavci 2. i 3. ovoga članka primjenjuju se i na stipendije i primitke iz članka 9. stavka 1. točke 23. Zakona pri čemu su isplatitelji obvezni Obrazac ST prilagoditi nazivima ako se primici isplaćuju osobama koje nisu u statusu studenta: znanstveno-nastavno zvanje upisuje se uz ime primatelja, umjesto iznosa stipendije navodi se iznos isplaćenih primitaka, umjesto visokog učilišta naziv institucije u kojem se primatelj školuje ili usavršava odnosno obavlja znanstveno-istraživački projekt i drugo.

(5) Obrazac ST iz stavka 3. ovoga članka sastavni je dio ovoga Pravilnika.

Evidencija o uplaćenim premijama dobrovoljnog mirovinskog osiguranja

Članak 10.

(1) Poslodavci su obvezni voditi evidenciju o uplaćenim premijama dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja iz članka 5. stavka 11. ovoga Pravilnika i Poreznoj upravi dostavljati propisani obrazac prema stavcima 2. i 3. ovoga članka.

(2) Poslodavci i isplatitelji primitka (plaće) te porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 29. Zakona, koji su uplaćivali premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja na svoj teret u korist radnika, odnosno sebe osobno ako dohodak ostvaruju obavljanjem samostalne djelatnosti iz članka 29. Zakona, tuzemnom dobrovoljnom mirovinskom fondu, a koje su bile oslobođene od plaćanja poreza na dohodak prema članku 9. stavku 1. točki 18. Zakona i članku 5. stavku 11. ovoga Pravilnika, obvezni su nakon proteka poreznog razdoblja, a najkasnije do kraja mjeseca veljače iduće godine, Poreznoj upravi dostaviti podatke o tim premijama, na Obrascu DMO – »Evidencija o uplaćenim premijama dobrovoljnog mirovinskog osiguranja za _____ godinu.«.

(3) Obrazac iz stavka 2. ovoga članka sadrži podatke o:

1. podnositelju izvješća:

– naziv/ime i prezime

– adresu i

– osobni identifikacijski broj

2. radniku – članu fonda

– ime i prezime

– osobni identifikacijski broj i

– adresu

3. mirovinskom osiguravajućem društvu

– naziv

– osobni identifikacijski broj društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima

– adresu

4. broju i nadnevku ugovora

5. iznosu ugovorene premije

6. iznosu uplaćene premije u poreznom razdoblju i

7. iznosu uplaćene premije koja je u tom poreznom razdoblju bila oslobođena od plaćanja poreza na dohodak.

(4) Obrazac DMO iz stavka 2. ovoga članka sastavni je dio ovoga Pravilnika.

POGLAVLJE VI.
OPĆE ODREDBE O UTVRĐIVANJU DOHOTKA

Primici i izdaci, načelo blagajne

Članak 11.

(1) Smatra se da su dobra, a time i primici naplaćeni kad porezni obveznik njima može raspolagati.

(2) Smatra se da je došlo do odljeva dobara, a time i do nastanka izdataka kad porezni obveznik njima više ne može raspolagati.

(3) Primici i izdaci od poslovnih događaja utvrđuju se tek nakon primljenih uplata odnosno obavljenih isplata (načelo blagajne). Ako priljevi odnosno odljevi nisu obavljeni u novcu već u drugim dobrima, treba ih utvrđivati na način propisan za primitke i izdatke u novcu.

(4) Oporezivi primici od kojih je porezni obveznik dužan platiti porez u tuzemstvu, a ostvareni su u inozemstvu (izravno ili neizravno) u stranoj valuti, preračunavaju se u kunsku vrijednost prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke važećem na dan primitka. Iznimno, ako se dan primitka tijekom poreznog razdoblja ne može točno utvrditi, preračunavanje na srednji tečaj Hrvatske narodne banke obavlja se s 31. prosinca godine u kojoj je oporezivi primitak u inozemstvu ostvaren, a u slučaju poreznog razdoblja kraćeg od kalendarske godine, na posljednji dan u mjesecu s kojim završava to kraće porezno razdoblje.

(5) Nenovčani primici utvrđuju se prema tržišnoj vrijednosti. Tržišna se vrijednost određuje prema cijeni koja bi se ostvarila pri prodaji u uobičajenom poslovnom prometu, ovisno o svojstvu gospodarstvenog dobra. Pri tome moraju biti uvažene sve okolnosti koje utječu na cijenu.

(6) Nenovčani izdaci utvrđuju se prema cijenama nabave ili cijenama koštanja.

(7) Nastanak ili dospijeće potraživanja od prodane robe ili obavljenih usluga ne smatra se još primitkom. Potraživanja postaju primitkom u trenutku naplate.

(8) Prodana roba ili usluga smatra se naplaćenom i kada je za naplatu primljen ček. Ako se plaća mjenicom, primitak nastaje naplatom ili prijenosom mjenice. Ako se plaća kreditnom karticom, primitak nastaje naplatom na žiroračun. Ako se naplata obavlja prijebojem, asignacijom ili cesijom, trenutkom naplate smatra se trenutak kada su se stekli propisani uvjeti (potpisani odgovarajući ugovori ili druge isprave).

(9) Primicima se smatraju i primljeni predujmovi za isporuku robe i obavljanje usluga na koje se obvezao porezni obveznik, a koje do kraja poreznog razdoblja (kalendarske godine) nije obavio.

(10) Nastale i dospjele obveze za kupljenu robu i obavljene usluge nisu izdaci. Izdaci nastaju u trenutku plaćanja tih obveza.

(11) Ako porezni obveznik doznačuje sredstva sa svoga bankovnog računa, tada izdatak nastaje u trenutku kada banka izvrši primljeni nalog za plaćanje. Pri plaćanju čekom izdatak nastaje u trenutku predaje čeka. Pri plaćanju mjenicom izdatak nastaje prijenosom ili naplatom mjenice. Pri plaćanju kreditnom karticom izdatak nastaje plaćanjem sa žiroračuna.

(12) Izdacima se smatraju i predujmovi dani za neisporučenu robu i neobavljene usluge, osim predujmova danih za nabavu dugotrajne imovine.

(13) Primicima se ne smatraju povoljnije mogućnosti kupnje roba i usluga, uključivo i prigodni primitak dodatne robe ili usluge, te drugi slični primici koji su dostupni svim fizičkim osobama pod jednakim uvjetima i ako nisu u svezi s ostvarivanjem oporezivog dohotka iz članka 5. Zakona.

Pripisivanje primitaka i izdataka

Članak 12.

(1) Primici se pripisuju onome tko ih stekne. Primitke stječe onaj tko ih ostvari na osnovi svoga rada i/ili uložene imovine i/ili kapitala i/ili po osnovi ugovora životnog osiguranja s obilježjem štednje, dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja i/ili drugih primitaka propisanih Zakonom.

(2) Izdaci se pripisuju onome tko ih je imao, a kome se pripisuju i primici prema stavku 1. ovoga članka.

(3) Na pripisivanje dohotka koji ostvaruje nasljednik primjenjuju se odredbe članka 2. stavka 1. ovoga Pravilnika.

(4) Za priznavanje ugovora između članova obitelji i drugih s poreznim obveznikom osobno povezanih osoba potrebno je sljedeće:

1. valjani pravni posao

2. stvarna provedba pravnog posla obavljanjem činidbe i protučinidbe i

3. mogućnost uspoređivanja ugovora i poslovnih odnosa prema sadržaju i provedbi s onim što je uobičajeno između osobno nepovezanih stranaka.

DIO DRUGI
UTVRĐIVANJE GODIŠNJEG DOHOTKA

POGLAVLJE I.
OSOBNI ODBITAK ILI NEOPOREZIVI DIO DOHOTKA

Osobni odbitak ili neoporezivi dio dohotka

Članak 13.

(1) U darovanja iz članka 15. stavka 2. Zakona mogu se uključiti darovanja proizvođača i trgovaca hrane koji, u cilju sprečavanja uništavanja velikih količina hrane i zaštite okoliša, daruju hranu osobama za socijalne, humanitarne i druge svrhe pomoći te osobama pogođenim elementarnim nepogodama i prirodnim katastrofama, pod uvjetom da su ta darovanja izvršena u skladu s posebnim propisima iz stavka 3. ovoga članka.

(2) Porezni obveznik je dužan osigurati vjerodostojnu dokumentaciju na način utvrđen zakonom kojim se uređuje opći porezni postupak i posebnim propisima iz stavka 3. ovoga članka, kako bi se nedvojbeno moglo utvrditi da je darovanje izvršeno za svrhe navedene u stavku 1. ovoga članka.

(3) Smatra se da su ispunjeni uvjeti iz članka 15. stavka 2. Zakona u smislu provedbe posebnih programa i akcija, ako je darovanje hrane izvršeno u skladu s posebnim propisima Ministarstva poljoprivrede.

Dio osobnog odbitka za uzdržavanje članova uže obitelji i djece

Članak 14.

(1) Djetetom iz članka 14. stavka 5. Zakona smatra se dijete koje roditelji, posvojitelji, udomitelji i skrbnici uzdržavaju. U slučaju posvojene ili udomljene djece odnosno djece dodijeljene na skrb prema posebnom propisu biološki roditelji ne mogu koristiti uvećanje osnovnog osobnog odbitka po toj osnovi.

(2) Djetetom prema članku 14. stavku 5. Zakona smatra se i dijete nakon završetka redovnog školovanja do prvog zapošljavanja. Prvim zapošljavanjem smatra se rad u radnom odnosu na određeno ili neodređeno vrijeme prema posebnim propisima. Ako radni odnos prestane, pod uvjetima propisanim člankom 17. Zakona dijete se smatra uzdržavanim članom uže obitelji. Porezni obveznik može koristiti dio osobnog odbitka za dijete, ako je dijete nakon prestanka radnog odnosa nastavilo redovito školovanje ili ako dijete u tijeku redovnog školovanja u poreznom razdoblju obavlja sezonske poslove, pod uvjetima iz članka 17. stavka 1. Zakona.

(3) Rezident može koristiti osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji i/ili djecu iz članka 14. Zakona koji žive u inozemstvu. U tom slučaju obvezan je dokazati da postoje uvjeti za korištenje tog dijela osobnog odbitka prema članku 17. stavku 1. Zakona, odnosno predočiti o tome isprave koje je izdalo nadležno tijelo u inozemstvu prema članku 63. stavku 2. ovoga Pravilnika. Navedene isprave, koje ne smiju biti starije od šest mjeseci, rezident je obvezan priložiti svojoj godišnjoj poreznoj prijavi odnosno ako godišnju poreznu prijavu nije obvezan podnijeti, dostaviti na uvid najkasnije do kraja veljače tekuće za prethodnu godinu nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu/uobičajenom boravištu koja izdaje poreznu karticu – Obrazac PK, ako za te članove uže obitelji koristi osobni odbitak pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada.

(4) Rezident iz stavka 3. ovoga članka obvezan je svaku promjenu u svezi sa uzdržavanim članovima uže obitelji i/ili djece i/ili invalidnosti koja utječe na visinu osobnog odbitka prijaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu/uobičajenom boravištu i izmijeniti poreznu karticu – Obrazac PK, a neovisno o odredbama stavka 3. ovoga članka.

Dio osobnog odbitka po osnovi invalidnosti

Članak 15.

(1) Rezidenti mogu koristiti dio osobnog odbitka iz članka 14. stavka 4. r.br. 13. Zakona u visini 1,5 osnovice osobnog odbitka za sebe osobno, svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svako dijete, ako su osobe kojima je rješenjem, na temelju posebnih propisa, utvrđena invalidnost ili tjelesno oštećenje po jednoj osnovi 100% i/ili koji zbog invalidnosti ili tjelesnog oštećenja imaju, temeljem posebnih propisa, pravo na doplatak za pomoć i njegu, odnosno pravo na osobnu invalidninu.

(2) Prema stavku 1. ovoga članka, uvećanje osobnog odbitka priznaje se ukupno u visini 1,5 osnovice osobnog odbitka ako je rezidentu, uzdržavanom članu njegove uže obitelji odnosno djetetu rješenjem na temelju posebnih propisa, utvrđena invalidnost ili tjelesno oštećenje po jednoj osnovi 100% ili uvjerenjem Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom o upisu u očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom i koji zbog invalidnosti ili tjelesnog oštećenja ima odnosno imaju, temeljem posebnih propisa, pravo na doplatak za pomoć i njegu, odnosno pravo na osobnu invalidninu.

(3) Pravo na uvećanje osobnog odbitka po osnovi invalidnosti ili tjelesnog oštećenja iz članka 14. stavka 4. r.br. 12 ili 13. Zakona može se priznati djetetu ili poreznom obvezniku koji uzdržava dijete i na temelju vjerodostojnih isprava nadležnih tijela prema posebnim propisima kojima se utvrđuje potpuna (100%-tna) ili djelomična invalidnost ili tjelesno oštećenje djeteta.

Raspodjela osobnog odbitka

Članak 16.

(1) Dio osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i/ili djecu može se preraspodijeliti u godišnjoj poreznoj prijavi, odnosno u posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak. U tom slučaju, osobe koje žele podijeliti osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji, svojim godišnjim poreznim prijavama obvezno prilažu izjavu o omjeru (postotku) raspodjele osobnog odbitka te o imenima i prezimenima i osobnom identifikacijskom broju osoba s kojima su osobni odbitak podijelile, odnosno u slučaju posebnog postupka isto prilažu obrascu iz članka 65. stavka 1. ovoga Pravilnika.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako se osobe ne mogu dogovoriti o raspodjeli dijela osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i uzdržavanu djecu, a jedan od uzdržavatelja traži preraspodjelu osobnog odbitka, tada se osobni odbitak dijeli na jednake dijelove odnosno svakom poreznom obvezniku osobni odbitak priznaje se u jednakom dijelu. U tom slučaju raspodjelu osobnog odbitka izvršit će Porezna uprava na način:

1. ako se traži preraspodjela osobnog odbitka u tijeku poreznog razdoblja – za oba porezna obveznika izvršit će izmjene poreznih kartica – Obrazaca PK te ih dostaviti poreznim obveznicima odnosno njihovim poslodavcima/isplatiteljima primitaka (plaće) i mirovine,

2. ako se traži preraspodjela osobnog odbitka po podnesenim godišnjim poreznim prijavama ili u posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak – po podnesenim godišnjim poreznim prijavama za oba porezna obveznika izvršit će raspodjelu osobnog odbitka.

POGLAVLJE II.
UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD NESAMOSTALNOG RADA

Dohodak od nesamostalnog rada

Članak 17.

Dohodak od nesamostalnog rada utvrđuje se kao razlika između primitaka od nesamostalnog rada i izdataka za zakonom propisane obvezne doprinose iz primitka.

PRIMICI PO OSNOVI NESAMOSTALNOG RADA

Plaća

Članak 18.

(1) Plaćom se smatraju i primici po osnovi nesamostalnog rada prema članku 21. stavcima 1. i 3. Zakona, poreznih obveznika rezidenata koji te primitke po osnovi radnog odnosa ostvare izravno iz inozemstva.

(2) Plaćom se smatraju i primici po osnovi nesamostalnog rada prema članku 21. stavcima 1. i 3. Zakona, koje fizičke osobe rezidenti ostvare kao članovi posade po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi u skladu s posebnim zakonom. Članom posade broda u međunarodnoj plovidbi smatra se, u skladu s posebnim zakonom, zapovjednik i druga fizička osoba ukrcana za obavljanje poslova na brodu u međunarodnoj plovidbi i upisana u popis posade broda.

Mirovina

Članak 19.

(1) Primicima od nesamostalnog rada, u smislu članka 21. stavka 2. Zakona smatraju se i:

1. mirovine ostvarene na temelju prijašnjih uplata doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje koje isplaćuju zakonom utvrđene ustanove mirovinskog osiguranja i mirovinska osiguravajuća društva na temelju prijašnjih uplata obveznog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

2. mirovine koje isplaćuju osiguravatelji (mirovinska osiguravajuća društva i drugi isplatitelji osiguranih svota) na temelju prijašnjih uplata poslodavca za dokup dijela mirovine, ako su te uplate bile oslobođene oporezivanja

3. obiteljske mirovine, osim obiteljskih mirovina iz članka 8. stavka 1. točke 2. Zakona i članka 42. stavka 3. Zakona

4. mirovine rezidenta ostvarene u inozemstvu i to one koje odgovaraju tuzemnim mirovinama iz točaka 1. do 3. ovoga stavka i mirovine koje isplaćuju inozemni osiguravatelji (mirovinska osiguravajuća društva i drugi isplatitelji) na temelju prijašnjih uplata premija (doprinosa) koje su poreznom obvezniku umanjivale dohodak od nesamostalnog rada ako se u zemlji izvora te mirovine ne primjenjuje sustav obveznog mirovinskog osiguranja

5. primici rezidenta ostvareni po osnovi prijašnjeg rada u međunarodnim organizacijama ako međunarodnim ugovorom nije uređeno drugačije.

(2) Umirovljenicima u smislu Zakona i ovoga Pravilnika smatraju se fizičke osobe koje ostvaruju primitke iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, umirovljenikom se ne smatra fizička osoba kojoj je isplata mirovine od zakonom utvrđene ustanove mirovinskog osiguranja prestala zbog ponovnog zaposlenja ili početka obavljanja registrirane samostalne djelatnosti, iako ostvaruje mirovinu od mirovinskoga osiguravajućeg društva na temelju prijašnjih uplata obveznih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje i/ili isplate od mirovinskoga osiguravajućeg društva i drugih isplatitelja na temelju prijašnjih premija osiguranja za dokup mirovine.

Izdaci po osnovi nesamostalnog rada

Članak 20.

(1) Izdacima iz članka 23. Zakona koji, pri utvrđivanju dohotka od nesamostalnog rada, umanjuju primitak od nesamostalnog rada (plaću) fizičkih osoba izaslanih na rad u Republiku Hrvatsku po nalogu inozemnog poslodavca u tuzemna društva, prema članku 21. stavku 1. točki 3. Zakona, smatraju se i doprinosi za obvezna osiguranja iz primitka (plaće) plaćeni u državama iz kojih su te fizičke osobe izaslane na rad u Republiku Hrvatsku i s kojim državama Republika Hrvatska primjenjuje ugovore o socijalnom osiguranju.

(2) Iznimno od članka 23. Zakona i stavka 1. ovoga članka izdacima koji se oduzimaju od primitaka po osnovi nesamostalnog rada smatraju se doprinosi za obvezna osiguranja, koje su tijekom poreznog razdoblja na temelju rješenja Porezne uprave uplatile fizičke osobe rezidenti u svojstvu članova posade broda u međunarodnoj plovidbi, a u iznosu i na način propisan posebnim propisima.

Primici u naravi po osnovi nesamostalnog rada

Članak 21.

(1) Primicima po osnovi nesamostalnog rada u skladu s člankom 21. stavkom 3. Zakona smatraju se i primici radnika i osoba koje ostvaruju primitke iz članka 21. Zakona u stvarima i uslugama koje imaju novčanu vrijednost (dobra, usluge, prava i ostala primanja u naravi), u koje posebice ulaze:

1. korištenje poslovnih zgrada i njihovih dijelova, garaža, odmarališta i kuća za odmor, stambenih zgrada i stanova, prijevoznih sredstava koje poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće omogućuje radniku i osobama koje ostvaruju primitke iz članka 21. Zakona

2. korištenje kredita uz kamate ispod stope od 3% godišnje

3. primici ostvareni u dobrima i uslugama bez naknade ili uz djelomičnu naknadu, te raznim darovima i ugošćenjima. Ugošćenjima se smatraju primici koje poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće omogućuje radniku i drugim osobama koje ostvaruju primitke iz članka 21. Zakona u vidu konzumacije jela, pića, smještaja, rekreacije i slično. Ugošćenjima u smislu ovoga Pravilnika ne smatraju se ugošćenja predstavnika poslovnih partnera ako se na dokumentaciji o tim izdacima navede naziv poduzetnika čiji su predstavnici ugošćeni

4. primici po osnovi naknada i nagrada za rad u dionicama, uključujući i primitke po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica po povoljnijim uvjetima

5. svi drugi primici u svezi i po osnovi nesamostalnog rada koji se daju u naravi, osim izravnih ili neizravnih novčanih isplata i doznaka.

(2) Povoljnijim kreditima iz stavka 1. točke 2. ovoga članka ne smatraju se krediti koji se radnicima i osobama koje ostvaruju primitke iz članka 21. Zakona, osim radnicima u upravi, daju ili subvencioniraju iz proračuna, bez obzira pod kojim uvjetima su odobreni.

(3) Zaposlenima u upravi u smislu stavka 2. ovoga članka smatraju se službenici i namještenici u tijelima državne uprave, u tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave te drugim tijelima kojima se sredstva za rad u pretežitom dijelu osiguravaju u proračunima.

(4) Primicima po osnovi nesamostalnog rada, u skladu s člankom 21. stavkom 3. Zakona, smatraju se i primici po osnovi manjkova na imovini iz članka 7. stavka 1. točke 5. Zakona o porezu na dobit, ako se za iznos tih manjkova ne tereti odgovorna osoba i ako se po toj osnovi ne utvrđuje dohodak od kapitala iz članka 66. Zakona. Utvrđeni manjak uvećan za obračunani porez na dodanu vrijednost smatra se primitkom po osnovi nesamostalnog rada (plaćom) i pripisuje se radniku koji je ovlašten donijeti odluku o terećenju odgovorne osobe, a to nije učinio.

Utvrđivanje vrijednosti primitaka u naravi

Članak 22.

(1) Vrijednost primitaka u naravi utvrđuje se prema tržišnoj vrijednosti tih primitaka koja je važeća u mjestu davanja (s uključenim porezom na dodanu vrijednost).

(2) Ako su primici u naravi odobreni radniku uz plaćanje naknade koja je niža od tržišne, poslodavac i isplatitelj primitka mora utvrditi razliku između tržišne cijene i naknade koju je radnik platio. Tako utvrđena razlika smatra se primitkom po osnovi nesamostalnog rada.

(3) Vrijednost primitaka u naravi utvrđuje se na sljedeći način:

1. pri korištenju poslovnih zgrada i njihovih dijelova – primitak čini iznos zakupnine ili najamnine prema tržišnim cijenama u mjestu u kojem se poslovne zgrade ili dijelovi poslovnih zgrada nalaze

2. pri korištenju stambenih zgrada i stanova – primitak je iznos stanarine prema tržišnim cijenama u mjestu u kojem se stambene zgrade ili dijelovi stambenih zgrada nalaze

3. pri korištenju odmarališta i kuća za odmor – primitak je tržišna vrijednost smještaja, prehrane i drugih usluga

4. pri korištenju garaža – primitak je iznos zakupnine prema tržišnim cijenama u mjestu u kojem se garaža nalazi

5. pri korištenju prijevoznih sredstava – primitak je iznos u visini od l% nabavne vrijednosti prijevoznih sredstava mjesečno (uvećano za porez na dodanu vrijednost) odnosno u visini 20% od mjesečne rate za operativni leasing ili dugotrajni najam (uvećano za porez na dodanu vrijednost), bez obzira na opseg korištenja prijevoznih sredstava u privatne svrhe. Primitak se može utvrđivati i prema opsegu stvarnog korištenja:

5.1. ako se prijevozna sredstva daju na korištenje u privatne svrhe, poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće obvezan je donijeti odluku o načinu i uvjetima tog korištenja, kao i načinu utvrđivanja plaće radnika i osoba koje ostvaruju primitke iz članka 21. Zakona po toj osnovi

5.2. ako se plaća po osnovi korištenja prijevoznog sredstva u privatne svrhe utvrđuje prema opsegu stvarnog korištenja, poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće obvezan je voditi evidenciju o prijeđenoj kilometraži i vremenu korištenja u privatne svrhe, a način vođenja te evidencije utvrđuje odlukom iz točke 5.1. ovoga stavka

5.3. ako se ne vodi evidencija iz točke 5.2. ovoga stavka, primitak u naravi od korištenja prijevoznih sredstava u privatne svrhe utvrđuje se u visini 1% nabavne vrijednosti prijevoznih sredstava mjesečno odnosno u visini 20% iznosa mjesečne rate za operativni leasing ili dugotrajni najam

5.4. ako više radnika ili osoba koje ostvaruju primitke iz članka 21. Zakona tijekom mjeseca koristi isto prijevozno sredstvo, a poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće osnovicu utvrđuje u visini 1% nabavne vrijednosti prijevoznih sredstava mjesečno odnosno u visini 20% iznosa mjesečne rate za operativni leasing ili dugotrajni najam, odgovarajući iznos primitka po toj osnovi pribraja svakom radniku i osobi

5.5. primitak po osnovi korištenja prijevoznih sredstava u privatne svrhe utvrđuje se prema stvarnom opsegu korištenja na slijedeći način:

5.5.1. za cestovna motorna vozila – na iznos koji se dobije tako da se ukupno prijeđena kilometraža u privatne svrhe pomnoži s 2,00 kune po prijeđenom kilometru

5.5.2. za plovila – na iznos dobiven umnoškom broja sati korištenja i tržišne cijene sata korištenja plovila u mjestu u kojem je plovilo registrirano

5.5.3. za sredstva zračnog prometa – na iznos koji se dobije umnoškom broja sati korištenja i tržišne cijene sata korištenja u mjestu registracije

6. pri korištenju kredita uz kamate ispod stope 3% godišnje – na razliku između kamata obračunanih primjenom stope kamate od 3% godišnje i ugovorenih nižih kamata

7. pri davanju darova, usluga bez naknade i slično čija je pojedinačna vrijednost preko 400,00 kuna po pojedinom radniku i osobama koje ostvaruju primitke iz članka 21. Zakona godišnje – na vrijednost iste ili slične vrste stvari odnosno usluge prema tržnim cijenama u mjestu davanja dara ili usluge. Pod darovima se u smislu ovoga Pravilnika, smatraju samo davanja u naravi

8. pri ugošćenjima – na vrijednost ugošćenja prema tržišnim cijenama u mjestu ugošćenja

9. pri davanju dionica uključujući i dodjelu vlastitih dionica koje ne kotiraju na burzi ili uređenim javnim tržištima – na nominalnu vrijednost dionica ili na tržišnu vrijednost dionica ako je veća od nominalne. Razlika u cijeni između prodajne odnosno nominalne i tržišne cijene dionica koje poslodavac/isplatitelj plaće prodaje svojim radnicima odnosno osobama koje ostvaruju primitke iz članka 21. Zakona jest primitak u naravi po osnovi nesamostalnog rada

10. pri opcijskoj kupnji dionica – primitak od nesamostalnog rada je razlika između tržišne vrijednosti dionice i opcijskim ugovorom utvrđene cijene dionica koje poslodavac/isplatitelj plaće prodaje svojim radnicima odnosno osobama koje ostvaruju primitke iz članka 21. Zakona, ako je tržišna vrijednost viša u trenutku realizacije prava iz opcije. Realizacijom prava iz opcije smatra se trenutak kupnje dionica društva od strane vlasnika opcije (radnika odnosno osobe koja ostvaruje primitke iz članka 21. Zakona) ili trenutak prijenosa prava na kupnju dionica društva na treću osobu i/ili

11. pri dodjeli vlastitih dionica koje kotiraju na burzi ili uređenim javnim tržištima – primitak se utvrđuje u visini tržišne vrijednosti ili razlike između tržišne vrijednosti dodijeljenih dionica i plaćene naknade, ako se dionice stječu uz djelomičnu naknadu.

(4) Radi obračunavanja i plaćanja poreza na dohodak sukladno Zakonu, pri obračunavanju i plaćanju predujma poreza na dohodak tržišna vrijednost odnosno vrijednost primitaka u naravi uvećava se za doprinose za obvezna osiguranja iz primitka, porez na dohodak i prirez porezu na dohodak.

Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada

Članak 23.

(1) Predujam poreza na dohodak iz članka 24. Zakona obračunava se kumulativno, pri svakoj isplati u tijeku jednoga kalendarskog mjeseca.

(2) Predujam poreza na dohodak iz naknada, potpora i nagrada koje se isplaćuju iznad iznosa iz članka 7. stavka 2. ovoga Pravilnika obračunava se od primitka kojeg čini razlika između isplaćenog i propisanog neoporezivog iznosa.

(3) Predujam poreza na dohodak iz primitka od nesamostalnog rada ostvarenog u naravi iz članaka 21. i 22. ovoga Pravilnika obračunava se od tržišne vrijednosti odnosno vrijednosti tih primitaka s uključenim porezom na dodanu vrijednost uvećanim za doprinose za obvezna osiguranja iz primitka prema posebnim propisima, porez na dohodak i prirez porezu na dohodak.

(4) Iznimno od članka 24. Zakona, a u skladu s posebnim propisom, poslodavac ili član posade broda u međunarodnoj plovidbi koji je rezident sam za sebe, tijekom poreznog razdoblja nema obvezu obračuna, obustave i uplate predujma poreza na dohodak iz primitaka po osnovi nesamostalnog rada (plaće) koju isplaćuje za rad članovima posade broda u međunarodnoj plovidbi koji su rezidenti. Poslodavac ili član posade broda u međunarodnoj plovidbi koji je rezident sam za sebe nema ni obvezu sastavljanja i podnošenja izvješća koja su propisana člancima 31. i 77. ovoga Pravilnika.

Obveze u svezi s obustavom i uplatom poreza

Članak 24.

(1) Poslodavac i isplatitelj primitka (plaće) i mirovine odnosno sam porezni obveznik obvezan je obračunati, obustaviti i na propisani uplatni račun uplatiti predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada na način propisan naredbom o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba.

(2) Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada uplaćuje se prema općini/gradu prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika.

(3) Ako porezni obveznik nema u Republici Hrvatskoj ni prebivalište ni uobičajeno boravište, predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada uplaćuje se prema sjedištu poslodavca/isplatitelja primitka (plaće) i mirovine.

(4) Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada uplaćuje se u rokovima propisanim člancima 24. i 25. Zakona, zbirno za sve primatelje s prebivalištem ili uobičajenim boravištem na istoj općini/gradu, na OIB isplatitelja primitka, a Porezna uprava će zbirne uplate rasporediti po pojedinom poreznom obvezniku prema podacima iz dostavljenog izvješća iz članka 77. ovoga Pravilnika. Porezni obveznik za primitke za koje je sukladno odredbama Zakona dužan sam za sebe obračunati i obustaviti predujam poreza isti uplaćuje na svoj OIB.

Promjene obustavljenog poreza na dohodak

Članak 25.

(1) Poslodavac i isplatitelj primitka (plaće) i mirovine je obvezan ispraviti izvješće iz članka 77. ovog Pravilnika i vratiti radniku, umirovljeniku i osobi koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 21. Zakona više obustavljeni i uplaćeni porez ili je obvezan manje plaćeni porez na dohodak naknadno obustaviti od primitaka po osnovi nesamostalnog rada i/ili uplatiti, a u sljedećim slučajevima:

1. ispravku obračuna zbog naknadnog priznavanja prava na bolovanje, sukladno posebnim propisima

2. ako se utvrdi da porez nije obračunan na Zakonom propisani način i/ili

3. u ostalim slučajevima kada je porezno opterećenje u poreznom razdoblju bilo različito te je na temelju godišnjeg obračuna radnik i druga fizička osoba koja ostvaruje primitke od nesamostalnog rada iz članka 21. stavaka 1. i 3. Zakona ostvarila razliku za povrat preplaćenog poreza ili za uplatu manje uplaćenog poreza zbog ravnomjernoga godišnjeg oporezivanja.

(2) Ako poslodavac i isplatitelj primitka (plaće) i mirovine više nije u mogućnosti naknadno obustaviti manje plaćeni porez na dohodak, obvezan je o toj činjenici izvijestiti ispostavu Porezne uprave nadležnu prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika.

(3) Ako iznos primitka za isplatu nije dovoljan za uplatu poreza i prireza, radnik, umirovljenik i osoba koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 21. Zakona je obvezan poslodavcu i isplatitelju primitka (plaće) i mirovine uplatiti iznos koji nedostaje ili će poslodavac i isplatitelj primitka (plaće) i mirovine taj iznos obustaviti od idućih isplata. Navedeno ne utječe na obvezu uplate poreza od strane poslodavca i isplatitelja primitka (plaće) i mirovine.

(4) Ako poslodavac i isplatitelj primitka (plaće) i mirovine u idućoj isplati ne može iz obračunanog poreza na dohodak od nesamostalnog rada svih radnika, umirovljenika i osoba koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 21. Zakona s područja jedne općine podmiriti prethodno više plaćeni porez na plaće, može tražiti povrat i/ili preknjiženje više plaćenog poreza i prireza. Zahtjev za povrat i/ili preknjiženje podnosi se Poreznoj upravi elektroničkim putem aplikacije Specifikacija nepovezanih uplata (SNU).

(5) Poslodavac i isplatitelj primitka (plaće) i mirovine obvezan je prema članku 47. Zakona, u slučaju ako primici od nesamostalnog rada (plaće odnosno mirovine) tijekom godine nisu redovito mjesečno isplaćivani, sastaviti godišnji obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada za svoje radnike/osobe koje ostvaruju primitke (plaću) iz članka 21. Zakona i umirovljenike, pod uvjetima:

1. da su radnici i fizičke osobe ostvarivale navedene primitke kod poslodavca, isplatitelja primitka (plaće) i mirovine u cijelom poreznom razdoblju odnosno da su u cijelom poreznom razdoblju bile zaposlene i radile kod poslodavca/isplatitelja primitka (plaće) ili ostvarivale mirovinu kod isplatitelja mirovine i

2. ako osobe iz točke 1. ovoga stavka u poreznom razdoblju nisu mijenjale prebivalište/uobičajeno boravište između gradova i općina koje su propisale plaćanje prireza porezu na dohodak.

(6) Godišnji porez na dohodak od nesamostalnog obračunava se od porezne osnovice – godišnjeg primitka od nesamostalnog rada umanjenog za u toj godini uplaćene doprinose za obvezna osiguranja iz primitka i za osobni odbitak iz članka 14. stavaka 3. i 4. Zakona na godišnjoj razini.

Obveze radnika, osobe koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 21. Zakona i umirovljenika glede plaćanja poreza

Članak 26.

(1) Radnik, umirovljenik i osoba koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 21. Zakona je dužnik poreza na dohodak. Poslodavac i isplatitelj primitka (plaće) i mirovine je solidarni dužnik u postupku obračunavanja i plaćanja poreza na plaću i mirovinu, sukladno odredbama propisa kojim je uređen opći porezni postupak.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka radnik i osoba koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 21. Zakona nije dužnik poreza na dohodak za porez iz primitaka po osnovi nesamostalnog rada koji je poslodavac i isplatitelj primitka (plaće) obračunao i obustavio, ali ga nije uplatio, a naknadno je nad poslodavcem i isplatiteljem primitka (plaće) otvoren postupak stečaja.

(3) U slučajevima iz stavka 2. ovoga članka radnik i osoba koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 21. Zakona može, pod propisanim uvjetima i na temelju podnesene godišnje porezne prijave ili obrasca za pokretanje posebnog postupka, zahtijevati povrat obračunanog i obustavljenog poreza na dohodak.

Odgovornost poslodavca i isplatitelja primitka (plaće) i mirovine u postupku oporezivanja dohotka od nesamostalnog rada

Članak 27.

(1) Ako nadležna ispostava Porezne uprave na temelju dostavljenog izvješća utvrdi da doprinosi za obvezna osiguranja i porez nije pravilno obračunan i uplaćen, o tome će obavijestiti poslodavca i isplatitelja primitka (plaće) i mirovine, a po potrebi dostaviti mu i pisanu obavijest s obrazloženjem i uputom da u roku tri dana od dana primitka zahtjeva izvrši ispravak obračuna i uplatu manje plaćenog doprinosa za obvezna osiguranja i poreza na dohodak od nesamostalnog rada.

(2) Ako poslodavac i isplatitelj primitka (plaće) i mirovine sam ili na pisanu obavijest Porezne uprave otkloni utvrđene nepravilnosti pri obračunu i uplati doprinosa za obvezna osiguranja i poreza, odnosno pri popunjavanju izvješća, obvezan je nadležnoj ispostavi Porezne uprave, u roku od tri dana od izvršenog ispravka, dostaviti novo (ispravljeno) izvješće.

(3) Poslodavac i isplatitelj primitka (plaće) i mirovine nije odgovoran za uplatu poreza na dohodak iz dohotka od nesamostalnog rada, ako zbog netočnih ili nepotpunih podataka o osobnom odbitku i adresi prebivališta ili uobičajenog boravišta, koje je na Obrascu PK upisala nadležna ispostava Porezne uprave, obračuna i uplati manji porez ili porez pogrešno usmjeri. Poslodavac i isplatitelj primitka (plaće) i mirovine obvezan je izvijestiti radnika, umirovljenika ili osobu koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 21. Zakona o možebitno, prema vlastitim saznanjima ili iz okolnosti, uočenim netočnim podacima iskazanim u njihovim Obrascima PK te zatražiti da ih radnik, umirovljenik ili osoba koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 21. Zakona, putem nadležne ispostave Porezne uprave, izmijeni. U navedenom slučaju, ako radnik, umirovljenik ili osoba koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 21. Zakona ne dostavi poslodavcu, isplatitelju plaće i mirovine pravilno izmijenjeni Obrazac PK, o uočenim netočnim podacima poslodavac, isplatitelj plaće i mirovine pisanim putem izvijestit će nadležnu ispostavu Porezne uprave prema prebivalištu/uobičajenom boravištu poreznog obveznika.

Porezna kartica – Obrazac PK

Članak 28.

(1) Osobni odbitak pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada priznaje se na temelju porezne kartice prema članku 26. stavku 1. Zakona. Osobni odbitak može se tijekom godine pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada koristiti samo kod onog poslodavca/isplatitelja primitka (plaće) i mirovine kod kojega se nalazi porezna kartica radnika, umirovljenika odnosno osobe koja ostvaruje primitke iz članka 21. Zakona. Radnik, umirovljenik odnosno osoba koja ostvaruje primitke iz članka 21. Zakona kod drugih poslodavaca/isplatitelja primitka (plaće) i mirovine osobni odbitak istodobno ne smije koristiti, odnosno ti poslodavci/isplatitelji primitka (plaće) i mirovine dužni su obračunati porez ne uzimajući u obzir osobni odbitak.

(2) Svaku promjenu osobnih podataka i podataka koji utječu na neoporezivi dio dohotka (osobni odbitak) na Obrazac PK može upisati samo ispostava Porezne uprave nadležna prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika, umirovljenika i osobe koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 21. Zakona.

(3) Ako je Obrazac PK izdan u papirnatom obliku poslodavac i isplatitelj plaće i mirovine dužni su čuvati Obrazac PK, do uručenja radniku pri raskidu radnog odnosa ili prestanku isplate mirovine.

(4) Radnik, umirovljenik i osoba koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 21. Zakona može imati samo jedan Obrazac PK u papirnatom obliku ili samo jedan aktivan elektronički zapis.

(5) U slučaju otuđenja, gubitka, uništenja ili drugog načina nestanka Obrasca PK izdanog u papirnatom obliku, nadležna ispostava Porezne uprave prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu radnika, umirovljenika i osobe koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 21. Zakona izdaje novi s oznakom »DUPLIKAT« ili dostavlja poslodavcu ili isplatitelju mirovine elektronički zapis, uz uvjete iz članka 26. Zakona.

(6) Poslodavac i isplatitelj plaće obvezan je Obrazac PK izdan u papirnatom obliku dati radniku i osobi koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 21. Zakona pri raskidu radnog odnosa radi predaje novom poslodavcu i isplatitelju primitka (plaće), a obvezan je radniku, umirovljeniku i osobi koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 21. Zakona dati i privremeno zbog predočenja nadležnoj ispostavi Porezne uprave radi upisa promjena osobnih podataka i podataka o osobnom odbitku. U slučaju raskida radnog odnosa ili prestanka isplate mirovine, kada su korišteni podaci s Obrasca PK u elektroničkom obliku, poslodavac i isplatitelj mirovine dužni su o tome izvijestiti Poreznu upravu putem sustava ePorezna. Pri raskidu radnog odnosa na zahtjev radnika poslodavac može zadržati Obrazac PK sve dok ne isplati sve primitke (plaću) iz članka 21. Zakona.

(7) U slučaju raskida radnog odnosa, odnosno prestanka rada kod tog poslodavca ili isplatitelja plaće, poslodavac i isplatitelj plaće za svoje potrebe, odnosno potrebe poreznog nadzora, zadržava presliku ili ovjereni prijepis Obrasca PK izdanog u papirnatom obliku koji je uručio radniku i osobi koja ostvaruje primitke iz članka 21. Zakona, odnosno izlistani elektronički zapis iz sustava ePorezna.

(8) Iznimno od stavaka 1. i 3. ovoga članka, radnik koji ostvaruje dohodak od nesamostalnog rada kod dva ili više poslodavaca u nepunom radnom vremenu ili koji uz rad u punom radnom vremenu ima sklopljen ugovor o radu za nepuno radno vrijeme u skladu s člancima 61. i 62. Zakona o radu odnosno osoba koja ostvaruje primitke iz članka 21. kod dva ili više isplatitelja, može osobni odbitak koristiti kod više isplatitelja uz uvjet da zatraži raspodjelu osobnog odbitka prema isplatiteljima (poslodavcima). U tom slučaju Porezna uprava će na poreznoj kartici evidentirati omjer (postotak) raspodjele osobnog odbitka prema isplatiteljima (poslodavcima) sukladno zahtjevu, a nakon evidentiranih promjena izdati novi Obrazac PK te istovremeno Obrazac PK s oznakom »DUPLIKAT« porezne kartice u skladu sa stavkom 5. ovoga članka ovisno o broju poslodavaca za koje se traži preraspodjela osobnog odbitka, a na temelju kojih se priznaje osobni odbitak pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada. U tom slučaju svaki poslodavac može koristiti osobni odbitak samo do utvrđenog postotka, neovisno što u pojedinim mjesecima ostvareni dohodak može prelaziti taj iznos.

(9) »Kartica poreza na dohodak od nesamostalnog rada« – Obrazac PK, sastavni je dio ovoga Pravilnika.

Sadržaj i popunjavanje porezne kartice – Obrasca PK

Članak 29.

(1) Porezna kartica – Obrazac PK sadrži podatke o izdavatelju kartice, osobnom identifikacijskom broju i to za poreznog obveznika kojemu se porezna kartica izdaje, a i osobnom broju umirovljenika ili korisnika obiteljske mirovine, opće podatke o radniku i osobi koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 21. Zakona odnosno umirovljeniku ili korisniku obiteljske mirovine (pod I.) te podatke za osobni odbitak, umanjenje poreza po osnovi statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata i podatke o prebivalištu i boravku na područjima za koja su propisane olakšice, podaci o omjeru (postotku) raspodjele osobnog odbitka prema poslodavcima (pod II.).

(2) Podatke o radniku i osobi koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 21. Zakona odnosno umirovljeniku ili korisniku obiteljske mirovine u Obrascu PK pod I. popunjava nadležna ispostava Porezne uprave, na temelju isprava koje ispostavljaju nadležna tijela države, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (osobna iskaznica, izvadak iz matice vjenčanih i slično).

(3) Podatke za uvećanje osnovnog osobnog odbitka u Obrascu PK pod II.1. i II.2. popunjava nadležna ispostava Porezne uprave na temelju isprava kao što su izvatci i potvrde iz matice rođenih, vjenčanih i umrlih, pravomoćne sudske odluke, javne isprave, potvrde o usvojenju djeteta i skrbništvu, potvrde nadležnog tijela za zapošljavanje, rješenja o utvrđenom invaliditetu ili uvjerenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom o upisu u očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom, potvrda o školovanju na školama i fakultetima, potvrde o prebivalištu ili uobičajenom boravištu te svih drugih isprava koje potvrđuju činjenice u svezi s korištenjem osobnog odbitka. Sukladno odredbama propisa koji uređuje opći porezni postupak odredbe Zakona i ovoga Pravilnika koje se primjenjuju na bračnog druga primjenjuju se i na izvanbračnog druga, životnog partnera i neformalnog životnog partnera.

(4) U Obrazac PK pod II.1. unose se sljedeći podaci o radniku i osobi koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 21. Zakona odnosno umirovljeniku:

1. oznaka osobnog odbitka radnika i osobe koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 21. Zakona kao »A« odnosno umirovljenika ili korisnika obiteljske mirovine kao »B« (stupac 1)

2. oznaka invalidnosti radnika i osobe koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 21. Zakona odnosno umirovljenika ili korisnika obiteljske mirovine kao »I« (dio osobnog odbitka za invalidnost iz članka 14. stavka 4. r.br. 12. Zakona) ili »I*« (dio osobnog odbitka za invalidnost iz članka 14. stavka 4. r.br. 13. Zakona), odnosno oznaka statusa hrvatskoga ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata kao »V« ili »V*« za invalidnost prema članku 14. stavku 4. r.br. 12. ili 13. Zakona (stupac 2)

3. postotak invalidnosti hrvatskoga ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata (stupac 3)

4. oznaka za prebivalište i boravak radnika i osobe koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 21. Zakona odnosno umirovljenika ili korisnika obiteljske mirovine na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i za područje Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara kao »P1« (stupac 4)

5. nadnevak od kojega vrijede podaci upisani u stupce 1 – 4 (stupac 5).

(5) U Obrazac PK pod II.2. upisuje se kratki opis promjena koje utječu na visinu faktora osobnog odbitka poreznog obveznika, a i drugih promjena koje utječu na pravilno utvrđivanje i usmjeravanje poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak te podaci o omjeru (postotku) raspodjele osobnog odbitka prema poslodavcima. Pri prelasku kod novog poslodavca radnik može zatražiti da mu Porezna uprava izda Obrazac PK samo s važećim, postojećim podacima, bez navođenja povijesnih podataka i opisa promjene.

(6) U Obrazac PK pod II.3. unose se sljedeći podaci o uzdržavanim članovima uže obitelji radnika i osobe koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 21. Zakona odnosno umirovljenika ili korisnika obiteljske mirovine:

1. ime i prezime uzdržavanog člana uže obitelji i uzdržavanog djeteta (stupac 2)

2. oznaka srodstva, i to za supružnika kao »S«, drugog uzdržavanog člana uže obitelji kao »U«, prvo dijete kao »D1«, drugo dijete kao »D2«, treće dijete kao »D3«........ (stupac 3)

3. osobni identifikacijski broj za uzdržavanog člana uže obitelji i uzdržavano dijete (stupac 4)

4. podatak o invalidnosti uzdržavanog člana uže obitelji i uzdržavane djece kao »I« ili »I*« (stupac 5)

5. nadnevak od kojega vrijede podaci upisani u odgovarajuće stupce (stupac 6)

6. ime i prezime osobe s kojom porezni obveznik dijeli osobni odbitak za uzdržavanog člana uže obitelji iz odgovarajućeg retka (stupac 7)

7. osobni identifikacijski broj osobe s kojom porezni obveznik dijeli osobni odbitak za uzdržavanog člana uže obitelji i uzdržavano dijete (stupac 8)

8. postotak osobnog odbitka iz članka 14. stavka 4. Zakona koji pripada osobi s kojom porezni obveznik taj osobni odbitak dijeli (stupac 9).

(7) Obrazac PK ovjerava pečatom i potpisom odgovorne osobe nadležna ispostava Porezne uprave.

(8) Ako porezni obveznik nema pravo na osobni odbitak za određeno uzdržavano dijete u stupac 2 Obrasca PK upisuje se ime i prezime toga djeteta, a u stupce 7, 8 i 9 podatke o poreznom obvezniku (ime i prezime i OIB) koji taj osobni odbitak koristi i pripadajući postotak osobnog odbitka (kao 100%).

(9) Prilikom utvrđivanja mogućnosti korištenja osobnog odbitka Porezna uprava provjerava da li se odbici za uzdržavanu djecu i druge članove uže obitelji poreznog obveznika već koriste i u kojem dijelu se koriste od bračnog druga ili drugih članova uže obitelji.

(10) Ako se Obrazac PK izdaje u elektroničkom obliku, navedeni podaci mogu biti drugačije strukturirani, o čemu će Porezna uprava donijeti posebnu tehničku uputu.

EVIDENCIJE I IZVJEŠĆA

Evidencije o dohotku od nesamostalnog rada – Obrazac DNR

Članak 30.

(1) Poslodavci i isplatitelji plaće i mirovine obvezni su voditi Evidenciju o dohotku od nesamostalnog rada za svakog radnika i osobu koja ostvaruje primitke iz članka 21. Zakona, za svaku kalendarsku godinu. U Evidenciju o dohotku od nesamostalnog rada unose se sve činjenice bitne za obračun i uplatu poreza na dohodak od primitaka po osnovi nesamostalnog rada.

(2) Evidencija o dohotku od nesamostalnog rada jest evidencija u koju se kronološkim slijedom unose podaci o svim isplatama po osnovi nesamostalnog rada i obustavljenim i uplaćenim doprinosima za obvezna osiguranja iz plaće, o porezu i prirezu porezu na dohodak, kako slijedi:

1. nadnevak isplate primitaka (stupac 1)

2. iznos primitaka nesamostalnog rada (stupac 2)

3. iznos obračunanih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti iz plaće radnika i osoba koje ostvaruju primitke iz članka 21. Zakona (stupac 3)

4. iznos obračunanih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje iz plaće radnika i osoba koje ostvaruju primitke iz članka 21. Zakona (stupac 4)

5. iznos iskorištenog osobnog odbitka (stupac 5)

6. porezna osnovica (stupac 6)

7. iznos obračunanog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak (stupac 7)

8. nadnevak uplate doprinosa za obvezna osiguranja, poreza na dohodak i prireza (stupac 8)

9. iznos uplaćenih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti iz plaće (stupac 9)

10. iznos uplaćenih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje iz plaće (stupac 10)

11. iznos uplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak (stupac 11) i

12. iznos neto isplate ili 0,00 u slučaju iz članka 25. stavka 5. Zakona (stupac 12).

(3) Ako se primici po osnovi nesamostalnog rada isplaćuju višekratno tijekom mjeseca u Evidenciju o dohotku od nesamostalnog rada unosi se svaka isplata, a na kraju mjeseca odnosno najkasnije u roku od 15 dana nakon isteka mjeseca upisani iznosi moraju se zbrojiti radi unosa mjesečnog podatka u Obrazac IP.

(4) Na kraju kalendarske godine i/ili u slučaju kada radnik i osoba koja ostvaruje primitke iz članka 21. Zakona tijekom godine kod poslodavca i isplatitelja plaće i mirovine trajno prestane ostvarivati primitke po osnovi nesamostalnog rada, poslodavac i isplatitelj plaće i mirovine je obvezan zaključiti Evidenciju o dohotku od nesamostalnog rada.

(5) Poslodavac i isplatitelj plaće i mirovine može Obrazac »Evidencija o dohotku od nesamostalnog rada« po obliku i sadržaju prilagoditi svojim potrebama, s tim da je obvezan osigurati podatke propisane stavkom 2. ovoga članka.

(6) Poslodavac i isplatitelj plaće i mirovine nije obvezan voditi poseban obrazac Evidencije o dohotku od nesamostalnog rada kao posebnu analitičku evidenciju ako u svojim knjigovodstvenim evidencijama osigurava sve podatke propisane u stavcima 1. i 2. ovoga članka.

(7) »Evidencija o dohotku od nesamostalnog rada« s propisanim obveznim podacima – Obrazac DNR, sastavni je dio ovoga Pravilnika.

Izvješće o plaći, mirovini, doprinosima, porezu i prirezu – Obrazac IP

Članak 31.

(1) Izvješće o plaći, mirovini, doprinosima, porezu na dohodak i prirezu porezu na dohodak jest evidencija u koju se kronološkim slijedom unose podaci o mjesečnim iznosima isplaćenih primitaka po osnovi nesamostalnog rada, uplaćenih doprinosa za mirovinsko osiguranje iz plaće prema posebnim propisima te uplaćenog predujma poreza i prireza za svakog radnika i osobu koja ostvaruje primitke iz članka 21. Zakona tijekom kalendarske godine.

(2) Poslodavci i isplatitelji plaće i mirovine, popunjavaju Izvješće iz stavka 1. ovoga članka na temelju podataka iz Evidencije o dohotku od nesamostalnog rada ili analitičke evidencije plaća te drugih isprava (isplatnih lista, obračuna neisplaćene plaće, knjige blagajne, izvatka žiroračuna, naloga za uplatu odnosno isplatu i slično). Podaci se u »Izvješće o plaći, mirovini, doprinosima, porezu i prirezu u ____ godini« – Obrazac IP unose najkasnije u roku od 15 dana od proteka mjeseca u kojemu su isplaćeni primici po osnovi nesamostalnog rada.

(3) Obrazac IP sadrži podatke o:

1. poslodavcu, isplatitelju primitka odnosno plaće i mirovine iz članka 21. Zakona (pod I.)

2. radniku, umirovljeniku i osobama koje ostvaruju primitke iz članka 21. Zakona (pod II.)

3. isplaćenim plaćama i mirovinama, uplaćenim doprinosima za obvezna osiguranja iz plaće, uplaćenom porezu i prirezu (pod III.) uz posebnu oznaku – identifikator i to:

3.1. identifikator 1 za poslodavce, isplatitelje plaće i mirovine kojima su radnici, umirovljenici i osobe koje ostvaruju primitke iz članka 21. Zakona dostavili poreznu karticu – Obrazac PK (ili je za umirovljenike podatke iz Obrasca PK dostavila isplatitelju mirovine Porezna uprava) po osnovi kojih ostvaruju pravo na osobni odbitak pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada iz članka 24. Zakona

3.2. identifikator 2 za poslodavce, isplatitelje plaće i mirovine kojima radnici, umirovljenici i osobe koje ostvaruju primitke iz članka 21. Zakona nisu dostavili poreznu karticu – Obrazac PK i pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada ne mogu koristiti osobni odbitak iz članka 14. Zakona

3.3. identifikator 3 za podatke o isplaćenim plaćama i mirovinama, uplaćenim doprinosima za obvezna osiguranja iz plaće i mirovine, uplaćenom porezu na dohodak i prirezu porezu na dohodak za protekla porezna razdoblja prije tekućeg poreznog razdoblja, prema godinama i to u slučaju iz članka 25. stavka 2. točke 2. i stavka 6. Zakona

3.4. identifikator 4 za isplatitelje kojima su porezni obveznici dostavili duplikat porezne kartice – Obrazac PK u slučaju iz članka 28. stavka 8. ovoga Pravilnika, odnosno u slučajevima u kojima su porezni obveznici zatražili raspodjelu osobnog odbitka prema poslodavcima u određenom omjeru (postotku).

(4) Pod točkom I. Obrasca IP unose se opći podaci o poslodavcu, isplatitelju plaće i mirovine: naziv/ime i prezime, osobni identifikacijski broj i adresa sjedišta/prebivališta ili uobičajenog boravišta (mjesto, ulica i kućni broj).

(5) Pod točkom II. Obrasca IP unose se podaci o radniku, umirovljeniku i osobi koja ostvaruje primitke iz članka 21. Zakona: ime i prezime, adresa prebivališta ili uobičajenog boravišta, osobni identifikacijski broj.

(6) Pod točkom III. Obrasca IP unose se sljedeći podaci:

1. mjesec u kojemu je isplaćena plaća i mirovina, bez obzira za koje je razdoblje isplaćena, osim u slučaju iz članka 25. stavka 2. točke 2. i stavka 6. Zakona ili mjesec u kojem je obračunan predujam poreza na dohodak sukladno članku 25. stavku 5. Zakona (stupac 1) te mjesečni podaci o:

2. šifra općine/grada prebivališta ili uobičajenog boravišta (stupac 2)

3. iznosu isplaćene ili obračunane (u slučaju iz članka 25. stavka 5. Zakona) plaće i mirovine (stupac 3)

4. uplaćenim doprinosima za obvezna osiguranja iz plaće (stupac 4)

5. iznosu dohotka (stupac 5)

6. iznosu ukupnog osobnog odbitka prema članku 14. Zakona, a najviše do visine dohotka (stupac 6)

7. poreznoj osnovici (stupac 7)

8. iznosu uplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak (stupac 8)

9. iznosu neto isplate ili 0,00 u slučaju iz članka 25. stavka 5. Zakona (stupac 9).

(7) Ako mjesečni primitak od nesamostalnog rada pojedinog radnika, umirovljenika i osobe koja ostvaruje primitak od nesamostalnog rada iz članka 21. Zakona nakon odbitka doprinosa za obvezna osiguranja iz plaće nije dovoljan za pokriće ukupnog odnosno dijela mjesečnog osobnog odbitka, u stupac 6 pod točkom III. upisuje se odgovarajući iznos osobnog odbitka koji se iz dohotka može pokriti, a u stupce 7 i 8 upisuje se oznaka »0,00«.

(8) Podaci o plaćama i mirovinama istodobno ostvareni kod drugih poslodavaca i isplatitelja primitaka odnosno plaće i mirovine iz članka 21. Zakona ili kod poslodavaca i isplatitelja primitaka odnosno plaće i mirovine iz članka 21. Zakona kojima radnici, umirovljenici i druge osobe koje ostvaruju primitke od nesamostalnog rada nisu predali Obrazac PK, iskazuju se na Obrascu IP, bez popunjavanja stupca 6. Isplatitelji kojima porezni obveznici iz članka 28. stavka 9. dostave »DUPLIKAT« porezne kartice, u Obrazac IP upisuju identifikator 4, a u stupac 6 upisuju osobni odbitak prema podacima evidentiranim na poreznoj kartici ovisno o omjeru (postotku) raspodjele osobnog odbitka koji je iskazan na istoj.

(9) Unesene podatke u Obrazac IP poslodavac, isplatitelj primitka odnosno plaće i mirovine ovjerava svojim potpisom.

(10) U Obrazac IP iz stavka 2. ovoga članka podaci se unose putem računala, strojno, odnosno ručno tintom ili kemijskom olovkom. Uneseni podaci ne smiju se brisati ni ispravljati; ako se pogriješi, pogrešku treba precrtati vodoravnom crtom te ovjeriti potpisom odgovorne osobe.

(11) Obrazac IP poslodavac i isplatitelj plaće i mirovine je obvezan dati radniku, umirovljeniku i osobi koja ostvaruje primitke od nesamostalnog rada iz članka 21. Zakona, za potrebe sastavljanja godišnje porezne prijave, najkasnije do 31. siječnja tekuće za prethodnu godinu.

(12) »Izvješće o plaći, mirovini, doprinosima, porezu i prirezu
u ___ godini« – Obrazac IP, sastavni je dio ovoga Pravilnika.

Potvrda o isplaćenim primicima od nesamostalnog rada člana posade broda u međunarodnoj plovidbi

Članak 32.

(1) Za isplaćene primitke u poreznom razdoblju po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi tuzemni poslodavac je obvezan članu posade broda dostaviti potvrdu.

(2) Tuzemni poslodavac obvezan je potvrdu o isplaćenim primicima od nesamostalnog rada iz stavka 1. ovoga članka dostaviti članu posade broda u međunarodnoj plovidbi i Poreznoj upravi najkasnije do 31. siječnja tekuće za prethodnu godinu.

(3) Potvrda o isplaćenim primicima od nesamostalnog rada iz stavka 1. ovoga članka treba osobito sadržavati sljedeće podatke:

1. podaci o poslodavcu (naziv/ime i prezime, adresa sjedišta, prebivališta/ uobičajenog boravišta, osobni identifikacijski broj)

2. podaci o članu posade broda u međunarodnoj plovidbi koji je rezident (ime i prezime, adresa prebivališta /uobičajenog boravišta, osobni identifikacijski broj)

3. podatak o poreznom razdoblju (kalendarskoj godini)

4. podatak o ukupno, u poreznom razdoblju, isplaćenim primicima po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi koji uključuju i pomorski dodatak

5. nadnevak izdavanja potvrde

6. potpis odgovorne osobe.

POGLAVLJE III.
UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI

Obrtničke djelatnosti

Članak 33.

(1) Obrtničkim djelatnostima iz članka 29. stavka 1. točke 1. Zakona smatraju se djelatnosti u smislu zakona kojim se uređuje obavljanje obrta i sve druge posebno nenavedene gospodarstvene djelatnosti.

(2) Posebno nenavedenim gospodarstvenim djelatnostima iz stavka 1. ovoga članka smatraju se djelatnosti koje se obavljaju samostalno u svrhu stjecanja dohotka, neovisno je li nadležno tijelo odobrilo djelatnost ili nije i osnovna su djelatnost poreznog obveznika.

Primici po osnovi samostalne djelatnosti

Članak 34.

(1) Poslovnim primicima po osnovi samostalne djelatnosti, u smislu članka 31. Zakona smatraju se i:

1. primici od otuđenja ili likvidacije djelatnosti (radnje, obrta ili drugog oblika samostalne djelatnosti)

2. iznos otpisanog duga, ako vjerovnik (kreditor) poreznom obvezniku otpiše dugove po osnovi kredita za nabavu stvari i prava koja se unose u popis dugotrajne imovine

3. primici ostvareni od prodaje i/ili izuzimanja u slučaju prodaje (otuđenja) ili izuzimanja stvari ili prava koja se vode ili su se trebala voditi u Popisu dugotrajne imovine

4. naplaćene zatezne kamate na potraživanja iz poslovnih odnosa

5. primici po osnovi kamata i kapitalnih dobitaka, ako su ostvareni od financijskih transakcija koje čine osnovnu djelatnost poreznog obveznika i/ili

6. svi drugi primici po osnovi i u svezi obavljanja samostalne djelatnosti.

(2) Poslovnim primicima po osnovi samostalne djelatnosti umjetnika iz članka 29. stavka 2. točke 4. Zakona, koji dohodak od te djelatnosti utvrđuju na način propisan za samostalne djelatnosti prema člancima 30. – 35. Zakona, ne smatraju se, sukladno članku 20. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, iznosi primljeni od pravnih i fizičkih osoba do 20.000,00 kuna godišnje za obavljanje te djelatnosti, pod uvjetom da o primljenim iznosima posjeduju vjerodostojne isprave (nalog za prijenos, potvrdu o primitku stvari, prava i usluga i drugo).

(3) Poslovnim primitkom osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost umjetnika iz članka 29. stavka 2. točke 4. Zakona, ne smatra se iznos u visini 25% ostvarenoga umjetničkoga autorskog honorara, a prema članku 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju umjetničkog i kulturnog stvaralaštva.

(4) Evidencija iz članka 31. stavka 8. Zakona, koja se dostavlja uz godišnju prijavu poreza na dohodak sadrži: datum i ukupan iznos primljene državne potpore, pomoći ili poticaja za određenu dugotrajnu imovinu, naziv dugotrajne imovine, nabavnu vrijednost dugotrajne imovine, svotu otpisa po osnovi korištenja te imovine iskazane u Popisu dugotrajne imovine, iznos neiskorištene državne potpore, pomoći ili poticaja.

(5) Porezni obveznik koji do kraja poreznog razdoblja nije nabavio ili stavio u uporabu dugotrajnu imovinu za koju je primio državnu potporu, pomoć ili poticaj, obvezan je uz godišnju prijavu poreza na dohodak za to razdoblje priložiti vjerodostojne isprave iz kojih je moguće utvrditi namjenu primljene potpore te izjavu o načinu i postupcima iskorištavanja te potpore.

(6) Iznimno, ako dodijeljena državna potpora, pomoć ili poticaj nije u cijelosti iskorištena za nabavu dugotrajne imovine iz članka 20. stavka 7. Zakona, a u skladu sa svrhom dodjele potpore, neiskorišteni iznos potpore, pomoći ili poticaja uključuje se u poreznu osnovicu u razdoblju kada je imovina stavljena u uporabu, pod uvjetom da davatelju potpore nije izvršen povrat neiskorištenog iznosa.

(7) Porezni obveznik koji je primio bespovratna novčana sredstva prema članku 9. stavku 1. točki 22. Zakona uključuje u poslovne primitke iznos preostale knjigovodstvene vrijednosti plovila utvrđene u trenutku uništenja. Iznimno, ako porezni obveznik ne primi potporu u istom poreznom razdoblju u kojem je plovilo uništeno, ostatak knjigovodstvene vrijednosti utvrđene u trenutku uništenja plovila priznaje se u poslovne izdatke u razdoblju u kojemu je potpora primljena.

(8) Porezni obveznik iz stavka 7. ovoga članka dužan je uz prijavu poreza na dohodak, u razdoblju u kojem je primio potporu, dostaviti dokumentaciju o uništenju plovila, dokumentaciju o primljenim bespovratnim sredstvima za uništenje plovila te izračun razlike između ostatka knjigovodstvene vrijednosti uništenog plovila i iznosa primljenih sredstava.

Izdaci po osnovi samostalne djelatnosti

Članak 35.

(1) Poslovnim izdacima po osnovi samostalne djelatnosti, u smislu članka 32. Zakona, smatraju se i:

1. izdaci za obrazovanje i izobrazbu poduzetnika i njegovih radnika. Dohodak ostvaren obavljanjem samostalne djelatnosti iz članka 29. Zakona, prema članku 44. stavku 6. Zakona može se dodatno umanjiti za iznos potpore male vrijednosti za izvođenje praktične nastave i vježbe naukovanja u sustavu vezanih obrta prema posebnim propisima, te za iznos državne potpore za obrazovanje i izobrazbu, prema posebnim propisima, a time se umanjuje i porezna osnovica u godišnjem obračunu po podnesenoj godišnjoj poreznoj prijavi

2. izdaci za školovanje i stručno usavršavanje iz članka 22. stavka 1. točke 5. Zakona i to:

2.1. obrazovanje na osnovnim, srednjim, preddiplomskim, diplomskim ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijima, odnosno preddiplomskim ili specijalističkim diplomskim stručnim studijima, poslijediplomskim studijima te u postupku za stjecanje doktorata i to plaćeni obrazovnim institucijama u tuzemstvu i inozemstvu, zatim naknade za tečajeve, seminare, specijalizacije, konferencije, kongrese i to u tuzemstvu i inozemstvu plaćene pravnim i fizičkim osobama ovlaštenim odnosno registriranim za obavljanje tih djelatnosti

2.2. izdaci za nabavu knjiga, udžbenika, priručnika, skripata i druge literature u papirnatom ili elektroničkom obliku i/ili

2.3. ako se obrazovanje i izobrazba obavlja izvan mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika, izdacima za obrazovanje i izobrazbu smatraju se i troškovi prijevoza prigodom upućivanja na i povratka s obrazovanja i izobrazbe i to do visine cijene karata sredstvima javnog prijevoza i troškovi smještaja do visine stvarnih izdataka, a u slučajevima seminara i savjetovanja dnevnice do visine i pod uvjetima propisanim člankom 7. stavkom 2. r.br. 19., 20., 21. i 22. ovoga Pravilnika

3. otpis dugotrajne imovine. Izdaci za dugotrajnu imovinu ne utvrđuju se primjenom načela blagajne, već se ti izdaci raspoređuju kroz vijek trajanja potrošive odnosno istrošive dugotrajne imovine kao otpis (amortizacija) u skladu sa zakonom kojim se uređuje porez na dobit. Kod nepotrošive dugotrajne imovine (zemljišta) izdaci za nabavu mogu se odbiti tek prilikom otuđenja ili izuzimanja. Kod dugotrajne imovine smatra se da je došlo do izdatka u trenutku kad je njezina vrijednost smanjena zbog izvanrednih događaja ako o tome postoje zapisnici mjerodavnih tijela (npr. proglašena prirodna nepogoda, odnosno prirodna nepogoda od koje je štetu utvrdilo mjerodavno tijelo, šteta od ratnih događanja utvrđena od strane mjerodavnih tijela, krađa prema zapisniku policije i drugo). Izdaci za popravak oštećenja odbijaju se u trenutku plaćanja

4. izdaci istraživanja i razvoja iz članka 45. Zakona, koji se mogu pripisati konkretnom projektu istraživanja i razvoja, pod uvjetom da porezni obveznik ima svu potrebnu dokumentaciju za određeni istraživačko-razvojni projekt kao što su godišnji operativni planovi razvoja projekta, projektna dokumentacija, analize i istraživanja te uredna dokumentacija o svim izdacima projekta (ugovori, računi i ostala obračunska – dokumentacija i dokazi o plaćanju). Izdaci istraživanja i razvoja dodatno umanjuju dohodak ostvaren obavljanjem samostalne djelatnosti iz članka 29. Zakona, a time i poreznu osnovicu u godišnjem obračunu po podnesenoj poreznoj prijavi

5. u slučaju prodaje (otuđenja) ili izuzimanja stvari ili prava koja se vode ili su se trebala voditi u Popisu dugotrajne imovine, u poslovne primitke ulaze primici ostvareni od prodaje i/ili izuzimanja, a u poslovne izdatke ulazi preostala knjigovodstvena vrijednost tih stvari ili prava utvrđena na kraju mjeseca otuđenja. Za stvari ili prava koja nisu unesena u Popis dugotrajne imovine knjigovodstvena vrijednost se izračunava na temelju isprava o nabavi, a ako nema isprava o nabavi onda procjenom

6. iznosi naknada, potpora i nagrada poreznih obveznika koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 29. Zakona za njih osobno, u visini i na način propisan člankom 7. ovoga Pravilnika

7. isplate nagrada učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja, isplate učenicima i studentima na ime stipendije za vrijeme redovnog školovanja na srednjim, višim i visokim školama te fakultetima i poslijediplomskim studijima, u visini i na način propisan člankom 6. ovoga Pravilnika

8. plaćene zatezne kamate na obveze iz poslovnih odnosa. Izdacima se smatraju, osim plaćenih kamata po zajmovima i kreditima za obavljanje djelatnosti i jednokratne naknade te drugi izdaci u svezi s odobravanjem kredita

9. kapitalni gubici ako su ostvareni od financijskih transakcija koje čine osnovnu djelatnost poreznog obveznika

10. izdacima se ne smatraju plaćene zatezne kamate zbog nepravodobno uplaćenih javnih davanja (poreza na dohodak, poreza na dodanu vrijednost, doprinosa za obvezna osiguranja i drugo).

(2) Kao poslovni izdaci mogu se priznati samo oni izdaci o kojima postoje uredne isprave i koji su izravno vezani uz ostvarivanje primitaka. Između izdataka i primitaka mora postojati međuzavisnost, što znači da se učinjeni izdatak treba odraziti na ostvarivanje (povećanje) tekućih ili budućih primitaka. Pri utvrđivanju povezanosti primitaka s izdacima polazi se od normativa (utroška materijala i energije i sl.) vodeći pri tome računa o načinu rada i posebnosti djelatnosti.

(3) Za utvrđivanje povezanosti primitaka s izdacima porezni obveznici (proizvodne i uslužne djelatnosti koje nabavljaju reprodukcijski i potrošni materijal za obavljanje djelatnosti te ugostitelji koji prodaju hranu, alkoholna i bezalkoholna pića i količine pića i napitaka koje su sami proizveli ili potrošili) u posebnim evidencijama moraju osigurati podatke o nabavi reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka (naziv dobavljača, broj i datum fakture) i podatke o uporabi reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka (broj internog dokumenta – specifikacije, radnog naloga i sl.) za knjiženje u poslovne izdatke. Interni dokumenti o uporabi reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka moraju sadržavati podatke o količini i vrijednosti utrošenoga reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka te količinu i vrijednost gotovih proizvoda u koje je ugrađen reprodukcijski i potrošni materijal.

(4) Promjene u evidenciji nabave i upotrebe reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka knjiže se najkasnije u roku od mjesec dana od dana nastanka promjene. Porezni obveznik koji svakodnevno upotrebljava reprodukcijski i potrošni materijal, pića i napitke može obavljati knjiženje i na temelju specifikacija o mjesečnoj uporabi reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka te mjesečnoj proizvodnji gotovih proizvoda u koje je ugrađen reprodukcijski i potrošni materijal.

(5) Kod samostalnih djelatnosti iz članka 29. Zakona i djelatnosti koje se oporezuju kao samostalne djelatnosti prema člancima 30. – 35. Zakona, koje se, sukladno posebnim propisima, moraju obavljati u poslovnom prostoru i s određenom opremom, izdaci u svezi s korištenjem toga prostora i opreme (tekuće održavanje, izdaci za utrošenu energiju i ostale komunalne usluge) čine poslovne izdatke samo na temelju urednih isprava iz kojih proizlazi da se odnose na korišteni poslovni prostor i opremu.

(6) Ako porezni obveznik može samostalne djelatnosti iz članka 29. Zakona i djelatnosti koje se oporezuju kao samostalne djelatnosti prema člancima 30. – 35. Zakona obavljati i obavlja ih u stambenom prostoru, u poslovne izdatke može uračunati samo izdatke koji su izravno vezani za obavljanje djelatnosti.

(7) Porezni obveznici koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 29. Zakona odnosno dohodak utvrđuju na način propisan za samostalnu djelatnost prema člancima 30. – 35. Zakona, a imali su izdatke s osnove premija dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja uplaćenih u korist radnika i/ili sebe osobno iz članka 32. stavka 11. Zakona, imaju pravo iskazati u poslovnim knjigama i izdatke po toj osnovi.

IZUZIMANJA I ULAGANJA

Izuzimanja

Članak 36.

(1) Izuzimanjima se smatraju sve vrijednosti koje porezni obveznik izuzme iz radnje, obrta ili drugog oblika samostalne djelatnosti za svoje potrebe, potrebe svoga domaćinstva ili druge potrebe koje nisu u svezi s obavljanjem djelatnosti i smatraju se poslovnim primicima u trenutku kada su izuzeti.

(2) Izuzimanjima iz stavka 1. ovoga članka ne smatraju se izuzimanja za privatne potrebe članova trgovačkih društava te izuzimanja fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost od koje utvrđuju dobit i plaćaju porez na dobit, jer se ta izuzimanja oporezuju kao dohodak od kapitala prema članku 66. Zakona.

(3) Izuzimanja mogu biti u obliku financijske imovine (novca i drugo), robe, proizvoda, korištenja drugih dobara i usluga.

(4) Izuzimanja u obliku financijske imovine ne utječu na dohodak od samostalne djelatnosti.

(5) Izuzimanja koja nisu u obliku financijske imovine procjenjuju se prema usporedivoj tržišnoj vrijednosti.

(6) Izuzimanjima se smatraju i manjkovi, kalo, rastep, kvar i lom iznad visine utvrđene aktom nadležne komore.

Ulaganja

Članak 37.

(1) Ulaganjima se smatraju sva osobna dobra koja porezni obveznik unese u djelatnost, a koja ne potječu od obavljanja djelatnosti i smatraju se poslovnim izdacima u trenutku kada se ulaganje izvrši.

(2) Ulaganja mogu biti u obliku financijske imovine (novac i drugo), stvari i/ili prava.

(3) Ulaganja u obliku financijske imovine ne utječu na dohodak od samostalne djelatnosti.

(4) Ulaganja obrtne imovine procjenjuju se prema nabavnoj vrijednosti, a ulaganja dugotrajne imovine prema usporedivoj tržišnoj vrijednosti.

Utvrđivanje vrijednosti izuzimanja i ulaganja

Članak 38.

(1) Usporedivom tržišnom vrijednosti izuzimanja ili ulaganja smatra se cijena koja bi se u trenutku izuzimanja ili ulaganja mogla postići na tržištu. Za izuzimanja mjerodavna je prije svega prodajna cijena, a za ulaganja cijena nove nabave. Ako se prodajne cijene odnosno cijene nove nabave ne mogu ili se ne mogu pouzdano utvrditi, usporedivu tržišnu vrijednost treba procijeniti prema stavcima 2., 3. i 4. ovoga članka.

(2) Pri ulaganju predmeta kratkotrajne imovine mjerodavni su troškovi proizvodnje ili cijena nove nabave u trenutku ulaganja. Odlučujuće su cijene onoga tržišta na kojemu bi poduzetnik nabavljao, kada takve predmete ne bi ulagao. Ako se troškovi proizvodnje odnosno cijena nove nabave ne mogu ili se ne mogu pouzdano utvrditi, usporedivu tržišnu nabavnu vrijednost treba procijeniti.

(3) Ako se usporediva tržišna vrijednost treba procijeniti, kao temelj mogu poslužiti ranije procijenjene vrijednosti ili prodajne cijene za izuzeta ili uložena dobra. Ako su cijene istih ili sličnih dobara porasle ili pale, te činjenice treba uzeti u obzir prilikom nove procjene. Ako se korisnost nekog dobra smanji, to treba uzeti u obzir prilikom otpisa.

(4) Ako se tržišna cijena dobara koja nisu nova, već rabljena, ne može ili ne može pouzdano utvrditi, a njima se ne trguje ili se trguje rijetko, u procjeni se vrijednosti polazi od tržišne cijene za nova dobra, pri tome se uzima u obzir potrošenost izuzetog ili uloženog dobra. Ako dobro ima ograničeni vijek trajanja, njegova vrijednost može se umanjiti s obzirom na okolnost da mu istječe ili je već istekao vijek trajanja.

Dugotrajna imovina

Članak 39.

(1) Stvari i prava koja služe za stjecanje dohotka čija pojedinačna nabavna vrijednost ili troškovi proizvodnje premašuju 3.500,00 kuna te ako im je vijek trajanja duži od godinu dana, prema članku 35. Zakona, u trenutku nabave, unose se u Popis dugotrajne imovine. U nabavnu vrijednost dugotrajne imovine uključuje se kupovna cijena umanjena za popuste iskazane u računu, carina i uvozne pristojbe, nepovratni porezi, izdaci za projektiranje i nadzor, izdaci pripreme prostora za građenje, izdaci instaliranja opreme, prijevoza i drugi izdaci nastali u postupku dovođenja sredstva u radno stanje.

(2) Dugotrajna imovina može biti potrošiva (strojevi, zgrade, oprema i drugo), nepotrošiva (zemljište) i istrošiva (kupljeni patenti, plaćena vrijednost poduzeća – goodwill i drugo). U popis dugotrajne imovine unose se i stvari iz vlastite proizvodnje poreznog obveznika ako služe za obavljanje djelatnosti (npr. u slučaju vlastite izgradnje skladišta ili instaliranja stroja).

(3) Popis dugotrajne imovine služi za utvrđivanje izdataka poslovanja po osnovi otpisa (amortizacije) dugotrajne imovine.

(4) Poreznom obvezniku koji obavlja samostalne djelatnosti iz članka 29. Zakona u poslovne se izdatke ne priznaje otpis (amortizacija) dugotrajne imovine koja služi za obavljanje djelatnosti, a nije iskazana u Popisu dugotrajne imovine. Izdatak otpisa ne priznaje se ni na dodatna ulaganja u dugotrajnu imovinu koja nije iskazana u Popisu dugotrajne imovine.

Utvrđivanje dohotka u slučaju nastavka ili prestanka poslovanja i prelaska s utvrđivanja dobiti na utvrđivanje dohotka

Utvrđivanje dohotka u slučaju nastavka poslovanja

Članak 40.

(1) Nastavak poslovanja samostalne djelatnosti (radnje, obrta, slobodnog zanimanja i drugo) smatra se i u slučaju prodaje ili predaje (otuđenja) cijele gospodarske djelatnosti, pod uvjetom da slijednik preuzme u svoje poslovne knjige stvari i prava prema popisu dugotrajne imovine po vrstama, količinama i vrijednostima, te zalihe, tražbine i obveze koje se odnose na preuzetu kratkotrajnu i dugotrajnu imovinu. Predaja cijele gospodarske cjeline obvezuje slijednika da nekretnine prema popisu dugotrajne imovine upiše u zemljišne knjige, a motorna vozila prenese u vlasništvo. Pri prodaji (otuđenju) cijele gospodarske djelatnosti, uz uvjet da se poslovanje nastavlja, slijednik stječe pravo i na prijenos poreznog gubitka.

(2) Samo otuđenje djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka, ne utječe na oporezivanje dohotka kod otuđitelja ako je osigurano kasnije oporezivanje skrivenih pričuva kod stjecatelja.

(3) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka otuđitelj i stjecatelj utvrđuju svaki svoj dohodak za odgovarajuće razdoblje kraće od poreznog razdoblja (otuđitelj do kraja mjeseca u kojemu je otuđenje izvršeno, a stjecatelj od početka idućeg mjeseca nakon mjeseca u kojemu je otuđenje izvršeno).

Utvrđivanje dohotka u slučaju prestanka poslovanja

Članak 41.

(1) Djelatnost se ne nastavlja (prestaje) ako se ne postupi na način propisan ovim Pravilnikom koji se odnosi na utvrđivanje dohotka u slučaju nastavka poslovanja. U tom je slučaju otuđitelj u poreznom razdoblju u kojemu je djelatnost otuđena obvezan iskazati u poslovnim knjigama kao:

1. poslovne primitke:

1.1. cijenu koju je platio stjecatelj

1.2. kredite (obveze) koje preuzme stjecatelj, osim kredita (obveza) prema dobavljačima za preuzetu robu i usluge

1.3. tržišnu vrijednost predmeta dugotrajne imovine, poluproizvoda, proizvoda i robe koje stjecatelj nije preuzeo, odnosno izuzimanja otuđitelja prilikom otuđenja

2. poslovne izdatke:

2.1. stanje gotovine (blagajne) koju preuzme stjecatelj

2.2. tražbine koje je preuzeo stjecatelj, osim potraživanja za dugotrajnu imovinu, robu i usluge

2.3. knjigovodstvene vrijednosti dugotrajne imovine prema popisu te imovine u trenutku njezina stavljanja stjecatelju na raspolaganje i

2.4. druge izdatke u svezi s otuđenjem.

(2) Na način iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se dohodak i od otuđenja ili prijenosa i dijelova djelatnosti za koje se poslovanje ne nastavlja.

(3) U slučaju likvidacije obrta, slobodnog zanimanja i druge samostalne djelatnosti ili djelatnosti koja se oporezuje kao obrtnička, porezni obveznik obvezan je u poreznom razdoblju u kojem je izvršena likvidacija u knjizi primitaka i izdataka iskazati kao primitke i izdatke sljedeće:

1. poslovne primitke:

1.1. usporedivu tržišnu vrijednost dugotrajne imovine

1.2. usporedivu tržišnu vrijednost zaliha robe, proizvoda, reprodukcijskog materijala i drugog i/ili

1.3. nenaplaćene tražbine od kupaca.

2. poslovne izdatke:

2.1. knjigovodstvene vrijednosti dugotrajne imovine prema popisu te imovine u trenutku likvidacije

2.2. neplaćene obveze dobavljačima i druge neplaćene obveze u svezi s djelatnošću i/ili

2.3. druge izdatke u svezi s likvidacijom.

(4) Poduzetnik je obvezan utvrditi primitke i izdatke na način iz stavka 3. ovoga članka i za porezno razdoblje iza kojega je prešao na utvrđivanje paušalnog poreza u skladu s člankom 82. Zakona.

(5) Poduzetnik-stjecatelj u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka u godini stjecanja u poslovnim knjigama iskazuje kao:

1. poslovne primitke – obveze preuzete od prodavatelja za robu i usluge

2. poslovne izdatke:

2.1. vrijednost preuzetih zaliha

2.2. tražbine preuzete od prodavatelja, za robu, usluge i dugotrajnu imovinu

2.3. druge izdatke u svezi sa stjecanjem.

(6) Primici i izdaci iz stavka 5. ovoga članka iskazuju se prema vrijednostima utvrđenima prilikom prodaje ili prijenosa.

(7) Vrijednost dugotrajne imovine koju stjecatelj iz stavka 5. ovoga članka unosi u Popis dugotrajne imovine utvrđuje se kako slijedi:

cijena stjecanja

+ preuzeti dugovi svih vrsta

– preuzeto stanje gotovine u blagajni

– vrijednost preuzetih zaliha obrtnih sredstava i/ili

– preuzete tražbine svih vrsta.

(8) Ukupnu vrijednost dugotrajne imovine utvrđenu na način iz stavka 7. ovoga članka treba rasporediti na pojedinačne stvari i prava prema popisu prodavatelja prilikom prodaje (opisno i vrijednosno) te na ostatak koji se iskazuje kao vrijednost poduzeća (goodwill) i posebno otpisuje.

(9) Odredbe ovoga članka i članka 40. ovoga Pravilnika primjenjuju se i pri oporezivanju dohotka od prijenosa, prodaje ili likvidacije imovine, od koje se, na zahtjev poreznog obveznika, umjesto dohotka od imovine utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti.

Utvrđivanje dohotka u slučaju prelaska s utvrđivanja dobiti na utvrđivanje dohotka

Članak 42.

(1) Pri prijelazu s utvrđivanja dobiti na dohodak, u prvoj godini utvrđivanja dohotka, u Knjizi primitaka i izdataka iskazuju se određene pozicije iz bilance dobiti, kao:

1. poslovni primici:

1.1. obveze po osnovi nabave dobara i usluga

1.2. obveze za primljene predujmove za dobra i usluge

1.3. obveze za obračunane, a neisplaćene plaće

1.4. pasivna vremenska razgraničenja i/ili

1.5. dugoročna rezerviranja

1.6. obveze po osnovi poreza, osim poreza na dodanu vrijednost

2. poslovni izdaci:

2.1. zalihe

2.2. dani predujmovi za obrtna sredstva i usluge

2.3. tražbine po osnovi prodane robe, dugotrajne imovine i usluga

2.4. aktivna vremenska razgraničenja i

2.5. potraživanja za više plaćeni porez na promet.

(2) Ispravci iz stavka 1. ovoga članka ne odnose se na dugotrajnu imovinu koja se preuzima u cijelosti prema knjigovodstvenim vrijednostima.

POSLOVNE KNJIGE

Temeljne knjige

Članak 43.

(1) Prema odredbama članka 34. Zakona porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 29. Zakona dužni su upisati se u registar poreznih obveznika poreza na dohodak i utvrđivati dohodak na temelju podataka iz poslovnih knjiga.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost novinara, umjetnika i športaša iz članka 29. stavka 2. točke 4. Zakona, koji su po osnovi tih djelatnosti odabrali oporezivanje u skladu s člancima 39. i 40. Zakona, ne utvrđuju dohodak na temelju poslovnih knjiga.

(3) Poslovne knjige iz stavka 1. ovoga članka jesu Knjiga primitaka i izdataka, Popis dugotrajne imovine, Knjiga prometa i Evidencija o tražbinama i obvezama.

Knjiga primitaka i izdataka

Članak 44.

(1) Knjiga primitaka i izdataka jest evidencija o dnevnim i ukupnim poslovnim primicima i izdacima u poreznom razdoblju.

(2) U Knjigu primitaka i izdataka unose se opći podaci o poreznom obvezniku i to: naziv/ime i prezime, osobni identifikacijski broj odnosno osobni identifikacijski broj nositelja zajedničke djelatnosti, adresa.

(3) U Knjigu primitaka i izdataka unose se podaci o poslovnim primicima i izdacima, kako slijedi:

1. redni broj (stupac 1)

2. nadnevak primitaka i/ili izdataka. Nadnevak se upisuje za dane u kojima je ostvaren primitak i/ili izdatak. Ako za neki od stupaca nema podataka, upisuje se crtica (stupac 2)

3. broj temeljnice ili brojevi temeljnica na osnovi kojih su izvršena knjiženja (stupac 3)

4. opis isprava (računi od – do, izvaci žiroračuna, preslike potvrdnica iz naplatnih uređaja, popisi čekova, zapisnici o izuzimanjima i ulaganjima, obračuni i drugo) na temelju kojih su sastavljene temeljnice (stupac 4)

5. iznos primitaka u gotovini i čekovima. Ako se naknadno utvrdi da primljeni ček nije naplativ, obavlja se ispravak (storno) iskazanih primitaka (stupac 5)

6. iznos primitaka preko žiroračuna (stupac 6)

7. iznos primitaka u naravi, uslugama, izuzimanjima i drugih primitaka utvrđenih Zakonom i ovim Pravilnikom (stupac 7)

8. porez na dodanu vrijednost sadržan u primicima – naplaćenim naknadama te primljenim dobrima i uslugama (stupac 8)

9. ukupni primici – zbroj iznosa iz stupaca 5, 6 i 7 umanjen za iznos poreza na dodanu vrijednost iz stupca 8 (stupac 9)

10. iznos izdataka u gotovu novcu (stupac 10)

11. iznos izdataka izvršenih putem žiroračuna (stupac 11)

12. iznos ostalih izdataka u naravi, uslugama, ulaganjima i drugih izdataka utvrđenih Zakonom i ovim Pravilnikom (stupac 12)

13. porez na dodanu vrijednost sadržan u izdacima – plaćenim naknadama i danim dobrima i uslugama (stupac 13)

14. izdaci iz članka 33. stavka 1. točaka 1. i 5. Zakona na koje se plaća porez na dodanu vrijednost (stupac 14) i

15. ukupni porezno dopustivi izdaci – zbroj iznosa iz stupaca 10, 11 i 12 umanjen za iznos poreza na dodanu vrijednost sadržan u izdacima iz stupca 13 i umanjen za izdatke iz članka 33. stavka 1. točaka 1. i 5. Zakona iz stupca 14 (stupac 15).

(4) Porezni obveznik dužan je u Knjizi primitaka i izdataka ili drugim evidencijama osigurati podatke o dnevnom gotovinskom prometu.

(5) Iznimno od stavaka 1. i 3. točaka 2. i 5. i stavka 4. ovoga članka, porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost i vode evidencije o dnevnom gotovinskom prometu prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, mogu u stupac 5 Knjige primitaka i izdataka gotovinski promet upisivati u jednom iznosu za cijelo obračunsko razdoblje, u rokovima propisanima za utvrđivanje obveze poreza na dodanu vrijednost. Ako nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost, gotovinski promet mogu upisivati u jednom iznosu za prethodni mjesec.

(6) U stupce 5, 6 i 7 Knjige primitaka i izdataka unose se podaci o ukupnim primicima s naplaćenim porezom na dodanu vrijednost, dok se u stupce 10, 11 i 12 unose podaci o ukupnim izdacima, uključujući i izdatke iz 33. stavka 1. točaka 1. i 5. Zakona, s plaćenim porezom na dodanu vrijednost. Izdaci iz članka 33. stavka 1. točaka 2., 3. i 4. Zakona ne mogu se iskazivati u Knjizi primitaka i izdataka.

(7) Unos podataka u Knjigu primitaka i izdataka mora se obaviti najkasnije do 15. u mjesecu za prethodni mjesec. Obveznici poreza na dodanu vrijednost obvezni su unos podataka u Knjigu primitaka i izdataka obaviti u roku propisanom za uplatu poreza na dodanu vrijednost.

(8) Porezni obveznik za svoje poslovanje vodi jednu Knjigu primitaka i izdataka bez obzira na broj poslovnih jedinica i broj registriranih samostalnih djelatnosti.

(9) Za zajedničku djelatnost (supoduzetništvo) vodi se jedna Knjiga primitaka i izdataka bez obzira na broj poslovnih jedinica i supoduzetnika.

(10) Na kraju poreznog razdoblja (godine) primici i izdaci se zbrajaju. Utvrđenim iznosima ukupnih primitaka i porezno dopustivih izdataka, u slučaju otuđenja ili likvidacije, odnosno prelaska s utvrđivanja dobiti na utvrđivanje dohotka, dodaju se primici i/ili izdaci prema člancima 41. i 42. ovoga Pravilnika. Radi utvrđivanja ukupnih godišnjih poslovnih izdataka, ovako utvrđenom iznosu izdataka dodaju se izdaci otpisa dugotrajne imovine prema zakonu kojim se uređuje porez na dobit i članku 35. stavku 1. točki 3. ovoga Pravilnika.

Popis dugotrajne imovine

Članak 45.

(1) Popis dugotrajne imovine ustrojava se prilikom stjecanja radnje, obrta, slobodnog zanimanja i drugog ili na početku obavljanja samostalne djelatnosti, a vodi se neprekidno tijekom obavljanja djelatnosti do otuđenja ili likvidacije djelatnosti.

(2) U Popis dugotrajne imovine unose se opći podaci o poreznom obvezniku te podaci o dugotrajnoj imovini kako slijedi:

1. redni broj svake pojedinačno nabavljene ili uložene stvari ili prava. Za stvari ili prava koje se prenose iz prošlogodišnjeg popisa redni se brojevi unose prema novome upisu (stupac 1)

2. naziv stvari ili prava (stupac 2)

3. dan, mjesec i godina nabave ili ulaganja stvari i/ili prava i broj isprave (stupac 3)

4. nabavna vrijednost ili troškovi proizvodnje stvari ili prava. Iznimno, u slučaju ulaganja za koja nema vjerodostojne isprave o nabavi unosi se procijenjena (tržišna) vrijednost. U tom slučaju potrebno je sastaviti zapisnik te navesti elemente na temelju kojih je izvršena procjena (stupac 4)

5. knjigovodstvena vrijednost stvari ili prava koja se prenosi iz stupca 9 Popisa dugotrajne imovine za prethodnu godinu. Za stvari ili prava koja se nabavljaju tijekom godine u ovaj se stupac unosi nabavna vrijednost iz stupca 4 (stupac 5)

6. vijek trajanja dugotrajne imovine prema skupini u koju je imovina razvrstana sukladno Zakonu o porezu na dobit (stupac 6)

7. stopa amortizacije stvari ili prava do najviše propisane zakonom kojim se uređuje porez na dobit (stupac 7)

8. svota otpisa (amortizacije) stvari ili prava koja se izračunava tako da se nabavna vrijednost iz stupca 4 pomnoži sa stopom amortizacije iz stupca 7 i podijeli sa 100 (stupac 8)

8.1. za stvari ili prava koja su nabavljena odnosno prodana (otuđena) tijekom godine, a otpis se obavlja primjenom stopa propisanih zakonom kojim se uređuje porez na dobit, iznos otpisa priznaje se razmjerno broju mjeseci korištenja tih stvari ili prava, a izračunava se na ovaj način:

Description: Description: http://narodne-novine.nn.hr/files/_web/sluzbeni-dio/2017/129691/images/19152.jpg

8.2. mjeseci korištenja iskazuju se kao cijeli brojevi. Kao prvi mjesec korištenja uzima se mjesec koji slijedi iza mjeseca u kojem je stavljeno u upotrebu. Kao zadnji mjesec korištenja uzima se mjesec u kojem je došlo do otuđenja ili uništenja

9. knjigovodstvena vrijednost stvari ili prava na kraju kalendarske godine ili mjeseca u slučaju otuđenja i uništenja, koja se izračunava tako da se od knjigovodstvene vrijednosti iz stupca 5 oduzme iznos otpisa iz stupca 8 (stupac 9)

10. AOP oznaka dugotrajne imovine ovisno o vrsti dugotrajne imovine i

11. datum otuđenja dugotrajne imovine ako je otuđenje izvršeno nakon 1. siječnja 2016.

(3) Popis dugotrajne imovine sastavlja se za svaku kalendarsku godinu i zaključuje se sa stanjem na dan 31. prosinca. Zaključna stanja iz stupaca 4 i 9 prepisuju se po pojedinim stvarima ili pravima kao početna stanja u stupce 4 i 5 Popisa dugotrajne imovine za iduću godinu.

Knjiga prometa

Članak 46.

(1) Knjiga prometa je evidencija u koju se na kraju radnog dana, a najkasnije prije početka idućega radnog dana, upisuju primici naplaćeni u gotovu novcu i čekovima odnosno u slučaju paušalnog oporezivanja i primici naplaćeni bezgotovinskim putem.

(2) Porezni obveznici nisu obvezni voditi Knjigu prometa, ako podatke o dnevnom gotovinskom prometu osiguravaju u Knjizi primitaka i izdataka ili u evidencijama propisanima drugim zakonima te ako se te evidencije vode na mjestu gdje se gotovinski primici ostvaruju.

(3) Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost prodaje na malo ili pružaju usluge građanima u više prodajnih mjesta, obvezni su Knjigu prometa voditi za svako prodajno mjesto, radnju ili drugo.

(4) U Knjigu prometa unose se opći podaci o poreznom obvezniku, podaci o poslovnoj jedinici te sljedeći podaci:

1. redni broj (stupac 1)

2. nadnevak ostvarivanja gotovinskog primitka (stupac 2)

3. broj temeljnice (stupac 3)

4. opis isprava o primicima u gotovini u skladu s odredbama ovoga Pravilnika (stupac 4)

5. iznos naplaćen u gotovini i/ili čekovima (stupac 5)

6. iznos naplaćen bezgotovinskim putem (stupac 6) i

7. ukupno – zbroj iznosa iz stupaca 5 i 6 (stupac 7).

Podatke pod r.br. 6. popunjava porezni obveznik koji porez na dohodak od samostalne djelatnosti plaća u paušalnom iznosu u skladu s pravilnikom kojim se uređuje paušalno oporezivanje samostalnih djelatnosti.

(5) Iznos iz stupca 5. Knjige prometa unosi se u stupac 5 Knjige primitaka i izdataka.

(6) Knjigu prometa nisu obvezni voditi porezni obveznici poreza na dohodak koji nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost, uz uvjet da djelatnost ne obavljaju u više poslovnih jedinica, a podatke u Knjigu primitaka i izdataka unose u rokovima propisanima u stavku 1. ovoga članka.

(7) Knjigu prometa nisu obvezni voditi obveznici poreza na dohodak koji vode evidencije o dnevnom prometu po posebnim zakonima, uz uvjet da podatke o dnevnom gotovinskom prometu iskazuju u tim evidencijama u propisanim rokovima.

Evidencija o tražbinama i obvezama

Članak 47.

(1) Porezni obveznici obvezni su voditi Evidenciju o tražbinama i obvezama, odnosno o svim ispostavljenim i primljenim računima, osim onih naplaćenih ili plaćenih na način koji ima obilježja gotovinskog plaćanja.

(2) Evidencija o tražbinama i obvezama sadržava najmanje podatke o rednom broju, nazivu kupca odnosno dobavljača, broju i nadnevku izlaznog odnosno ulaznog računa i zaračunatom iznosu, nadnevku plaćanja/naplate te plaćenom odnosno naplaćenom iznosu.

(3) Porezni obveznici koji vode knjige ulaznih i izlaznih računa prema propisima o porezu na dodanu vrijednost i to na način da upisuju podatke o primljenim i izdanim računima, nisu obvezni osiguravati podatke o tražbinama i obvezama iz stavaka 1. i 2. ovoga članka. Porezni obveznici koji knjige ulaznih i izlaznih računa prema propisima o porezu na dodanu vrijednost vode prema plaćenim odnosno naplaćenim računima, obvezni su voditi i Evidenciju o tražbinama i obvezama.

Vođenje knjiga i knjigovodstvene isprave

Članak 48.

(1) Poslovne knjige vode se posebno za svaku kalendarsku godinu (porezno razdoblje).

(2) Porezni obveznici koji djelatnost obavljaju na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i području Grada Vukovara, a i izvan tih područja, a koriste olakšice iz članka 43. Zakona, obvezni su, radi pravilnog utvrđivanja dohotka, u poslovnim knjigama i evidencijama na odgovarajući način osigurati podatke o ostvarivanju dohotka na tim područjima.

(3) Obrasci »Knjiga primitaka i izdataka« (Obrazac KPI), »Popis dugotrajne imovine« (Obrazac DI), »Knjiga prometa« (Obrazac KPR) i »Evidencija o tražbinama i obvezama« (Obrazac TO), sastavni su dio ovoga Pravilnika.

(4) Računom iz članku 34. stavka 4. Zakona članka smatraju se i potvrdnice iz naplatnih uređaja te svaka isprava koja sadrži podatke iz stavka 5. ovoga članka.

(5) Računi iz stavaka 4. ovoga članka, obvezno sadrže najmanje podatke o izdavatelju (naziv radnje, podatke o vlasniku odnosno nositelju zajedničke djelatnosti, a osobito ime i prezime, osobni identifikacijski broj, adresu prebivališta ili uobičajenog boravišta), o poslovnoj jedinici ako je promet obavljen preko poslovne jedinice, zatim nadnevak izdavanja računa, broj računa, naziv robe ili usluge, jediničnu cijenu i ukupni iznos računa te ostale podatke prema propisima o fiskalizaciji, a ispostavljaju se najmanje u dva primjerka – jedan se uručuje kupcu, a drugi služi izdavatelju kao isprava za knjiženje u poslovnim knjigama.

Promjena načina oporezivanja

Članak 49.

(1) Pisani zahtjev za promjenom načina utvrđivanja dohotka sukladno članku 30. stavku 2., članku 36. i članku 82. stavku 1. Zakona, odnosno prijavu u registar poreznih obveznika porezni obveznik obvezan je podnijeti nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu/uobičajenom boravištu u roku od osam dana od dana početka ostvarivanja primitaka odnosno početka obavljanja djelatnosti ili do kraja tekuće godine za iduću godinu, a najkasnije 15 dana po isteku poreznog razdoblja odnosno kalendarske godine.

(2) Pri promjeni načina oporezivanja, u skladu s člankom 36. stavkom 3. Zakona, ako se usvoji zahtjev poreznog obveznika, ne izdaje se rješenje.

Predujam poreza na dohodak od samostalne djelatnosti

Članak 50.

(1) Porezni obveznik koji počinje obavljati samostalnu djelatnost iz članka 29. Zakona, u skladu s člankom 37. stavkom 4. Zakona, ne plaća predujam poreza na dohodak od samostalne djelatnosti do podnošenja prve godišnje porezne prijave na dohodak. Podnošenjem godišnje porezne prijave utvrđuje se porezna obveza za porezno razdoblje u kojem je porezni obveznik počeo obavljati djelatnost odnosno utvrđivati dohodak na način propisan za samostalnu djelatnost.

(2) Rješenje o plaćanju predujma poreza na dohodak donosi se ako Porezna uprava, prema članku 37. stavku 3. Zakona, udovolji zahtjevu poreznog obveznika da promijeni visinu utvrđenog predujma. Porezni obveznik koji zahtijeva da mu se umanji utvrđeni predujam obvezan je sastaviti obračun koji sadrži sve bitne podatke iz godišnje porezne prijave koji se odnose na proteklo razdoblje tekuće godine i taj obračun priložiti zahtjevu za izmjenu predujma. Ako Porezna uprava ne udovolji zahtjevu poreznog obveznika, donosi rješenje kojim se odbija podneseni zahtjev.

(3) Rješenje o plaćanju predujma poreza na dohodak donosi se ako porezni obveznik ne podnese godišnju poreznu prijavu za proteklu godinu, uključivo i porezni obveznik iz stavka 2. ovoga članka ili ako ne iskaže ili netočno iskaže podatke o dohotku. U tom se slučaju procjenjuje dohodak i na temelju procijenjenog dohotka utvrđuje mjesečni predujam poreza prema članku 37. stavku 6. Zakona.

Porezni gubitak

Članak 51.

(1) Prema članku 38. stavku 2. Zakona, porezni gubitak može se nadoknaditi (odbiti) samo od dohotka po osnovi kojega je i utvrđen odnosno samo od dohotka od samostalne djelatnosti iz članka 29. Zakona i djelatnosti od kojih se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalne djelatnosti prema članku 30. – 35. Zakona.

(2) Gubitak se može prenijeti i iz poreznog razdoblja tuzemnog poreznog obveznika u porezno razdoblje inozemnog poreznog obveznika i obrnuto, ako se radi o istom poreznom obvezniku.

(3) Gubitak koji se može prenijeti utvrđuje se rješenjem i u sljedeće se porezno razdoblje može prenijeti samo u iznosu utvrđenom u rješenju. Ako gubici nastaju više poreznih razdoblja uzastopno, nadoknađivanje (odbijanje) od dohotka u idućim poreznim razdobljima obavlja se redoslijedom njihovog nastanka.

(4) Preneseni gubitak iz proteklih poreznih razdoblja odbija se nakon dodatnog umanjenja dohotka od samostalne djelatnosti za iznos plaća novozaposlenih osoba iz članka 44. stavka 1. Zakona, za iznos državne potpore za obrazovanje i izobrazbu te za iznos potpore male vrijednosti za izvođenje praktične nastave i vježbe naukovanja u sustavu vezanih obrta, prema posebnim propisima i za iznos izdataka za istraživanje i razvoj iz članka 45. stavka 1. Zakona, a prije osobnog odbitka iz članka 14. Zakona.

(5) Po osnovi dodatnog umanjenja dohotka od samostalne djelatnosti za iznos plaća novozaposlenih osoba, za iznos državne potpore za obrazovanje i izobrazbu te za iznos potpore male vrijednosti za izvođenje praktične nastave i vježbe naukovanja u sustavu vezanih obrta, prema posebnim propisima i za iznos izdataka za istraživanje i razvoj iz članka 45. Zakona, može se utvrditi gubitak odnosno po toj osnovi može se povećati gubitak nastao u tekućem poreznom razdoblju.

POGLAVLJE IV.
UTVRĐIVANJE DRUGOG DOHOTKA KOJI SE NE SMATRA KONAČNIM

Članak 52.

(1) Primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak iz članka 39. Zakona smatraju se primici članova predstavničkih i izvršnih tijela državne vlasti i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ako se radi o primicima koji se za rad u tim tijelima i jedinicama ne isplaćuju na temelju posebnih propisa kojima se uređuju prava na plaću i po osnovi kojih su ti članovi osigurani.

(2) Primici po osnovi djelatnosti novinara, umjetnika i športaša smatraju se primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak pod uvjetima:

1. da se ne radi o primicima od kojih se, prema izboru poreznog obveznika – novinara, umjetnika, športaša, utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 29. stavka 2. točke 4. Zakona sukladno članku 30. stavku 2. Zakona i

2. da porezni obveznik primitke po osnovi tih djelatnosti ne ostvaruje po osnovi rada u radnom odnosu u kojem slučaju se ti primici smatraju primicima od nesamostalnog rada (plaćom) od kojih se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada prema članku 20. Zakona.

(3) Športašem u smislu Zakona i ovoga Pravilnika, smatra se fizička osoba koja se priprema i sudjeluje u športskim natjecanjima, a može biti športaš amater ili športaš profesionalac sukladno posebnom propisu. Drugim osobama u športu, u smislu Zakona i ovoga Pravilnika, smatraju se fizičke osobe koje sudjeluju u sustavu natjecanja i športskim priredbama i to: športski treneri, športski suci, športski delegati, športski povjerenici te druge stručne osobe i službene osobe prema posebnim propisima.

(4) Primici po osnovi djelatnosti trgovačkih putnika, agenata, akvizitera, športskih sudaca i delegata i drugih osoba u športu prema stavku 3. ovoga članka, tumača, prevoditelja, turističkih djelatnika, konzultanata, sudskih vještaka te drugih sličnih djelatnosti, smatraju se primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak pod uvjetima da porezni obveznici primitke od tih djelatnosti ne ostvaruju u radnom odnosu s poslodavcem odnosno isplatiteljem primitaka (plaće) iz članka 21. Zakona, u kojem slučaju se smatraju primicima od nesamostalnog rada od kojih se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada prema članku 20. Zakona ili da se ne radi o primicima po osnovi tih djelatnosti od kojih se utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti prema člancima 30. – 35. Zakona.

(5) Primici učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga prema posebnim propisima iz članka 9. stavka 1. točke 6. Zakona, iznad propisanog iznosa iz članka 6. stavka 1. r.br. 2. ovoga Pravilnika, uvećani za iznos godišnjeg iznosa osnovnog osobnog odbitka iz članka 14. stavka 3. Zakona smatraju se, u dijelu razlike više isplaćenog iznosa, primitkom od kojeg se utvrđuje drugi dohodak. Ako učenik ili student na redovnom školovanju u tijeku poreznog razdoblja (kalendarske godine) po osnovi ukupnih isplata za rad preko učeničkih i studentskih udruga po posebnim propisima, ostvari pojedinačni ili ukupni primitak umanjen za naknadu za posredovanje, veći od propisanog iznosa iz članka 6. stavka 1. r.br. 2. ovoga Pravilnika, uvećanog za iznos godišnjeg osnovnog osobnog odbitka iz članka 14. stavka 3. Zakona na razliku primitka iznad toga iznosa utvrđuje se drugi dohodak.

(6) Isplatitelj primitka za rad učenika ili studenta na redovnom školovanju prema posebnim propisima, obvezan je u svojim evidencijama osigurati podatke o primicima koje isplaćuje učenicima i studentima te pratiti iznos primitka kojeg je učenik ili student ostvario prije sljedeće isplate, a u svrhu utvrđivanja iznosa primitka većeg od propisanog stavkom 5. ovoga članka na koji se, prema odredbama Zakona, plaća predujam poreza na dohodak. Ako je porezni obveznik (učenik ili student na redovnom školovanju) ostvario primitke po osnovi rada preko dvije ili više učeničkih i studentskih udruga, obvezan je isplatitelju prije isplate dostaviti vjerodostojne isprave (preslike) o ostvarenim primicima po toj osnovi kod drugih isplatitelja odnosno pisanu izjavu o ostvarenim primicima u poreznom razdoblju po toj osnovi.

(7) Športske stipendije koje se prema posebnim propisima isplaćuju športašima za njihovo športsko usavršavanje iz članka 9. stavka 1. točke 16. Zakona, iznad propisanog iznosa iz članka 6. stavka 1. r.br. 6. ovoga Pravilnika, smatraju se, u dijelu razlike više isplaćenog iznosa, primitkom od kojeg se utvrđuje drugi dohodak.

(8) Športskim stipendijama smatraju se:

a) olimpijske stipendije koje primaju športaši koji su ispunili odgovarajuću normu za nastup na Olimpijskim igrama, a koju propisuje pripadajuća međunarodna športska asocijacija određenog športa za određenu disciplinu koja je uvrštena u program Olimpijskih igara,

b) stipendije kategoriziranih športaša prema Pravilniku o kategorizaciji športaša kojeg u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje šport, kojeg donosi Hrvatski olimpijski odbor, a koje isplaćuju Hrvatski olimpijski odbor, županijske i gradske športske zajednice te športski klubovi.

(9) Nagrade za športska ostvarenja prema posebnim propisima iz članka 9. stavka 1. točke 17. Zakona, iznad propisanog iznosa iz članka 6. stavka 1. r.br. 7. ovoga Pravilnika, smatraju se, u dijelu razlike više isplaćenog iznosa, primitkom od kojeg se utvrđuje drugi dohodak.

(10) Nagradama za športska ostvarenja smatraju se nagrade određene prema Pravilniku o kategorizaciji športaša i Pravilniku o mjerilima za dodjelu nagrada koji donosi nadležno ministarstvo na prijedlog Hrvatskoga olimpijskog odbora, a koje isplaćuju Hrvatski olimpijski odbor, športski savezi na razini gradova i županija odnosno nacionalni športski savezi te športske zajednice u gradovima i županijama i športski klubovi.

(11) Naknade iz članka 9. stavka 1. točke 17. Zakona koje se isplaćuju športašima amaterima prema posebnim propisima, iznad propisanog iznosa iz članka 6. stavka 1. r.br. 8. ovoga Pravilnika, smatraju se, u dijelu razlike više isplaćenog iznosa, primitkom od kojeg se utvrđuje drugi dohodak.

(12) Primici nerezidenata za obavljanje umjetničke, artističke, zabavne, športske, književne i likovne djelatnosti te djelatnosti u svezi s tiskom, radiom i televizijom te zabavnim priredbama, smatraju se primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak.

(13) Primici po osnovi službenih putovanja iz članka 7. stavka 2. r.br. 19. – 22, 26. – 28. te 31. ovoga Pravilnika, ako se ne isplaćuju prema članku 9. točkama 11. i 12. Zakona i odredbama ovoga Pravilnika ili nisu primici od kojih se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada u skladu s člankom 20. Zakona ili dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 29. Zakona, smatraju se primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak.

(14) Primicima po osnovi kojih se utvrđuje drugi dohodak smatraju se i primici od djelatnosti koje porezni obveznik ostvari od fizičke osobe koja ne obavlja samostalnu djelatnost prema članku 29. Zakona odnosno djelatnost od koje se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalnu djelatnost prema člancima 30. – 35. Zakona.

Izdaci pri utvrđivanju drugog dohotka

Članak 53.

(1) Izdaci iz članka 39. stavka 5. točaka 1., 2. i 3. Zakona međusobno se isključuju.

(2) Za priznavanje izdatka iz članka 39. stavka 5. točke 1. Zakona, isplatitelji primitaka obvezni su posjedovati vjerodostojne isprave (ugovore o autorskom djelu i drugo) na način i pod uvjetima propisanim posebnim zakonom.

(3) U skladu s člankom 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, fizičkim osobama koje ostvaruju autorske naknade za umjetničko djelo, priznaje se uz izdatak iz članka 39. stavka 5. točke 1. i 25 % neoporezivog dijela od ostvarene naknade za umjetničko djelo.

(4) Za priznavanje izdatka iz stavka 3. ovoga članka isplatitelji primitaka obvezni su posjedovati potvrdu nadležne strukovne umjetničke udruge ili ovlaštene agencije da se radi o umjetničkom djelu. Podatke o strukovnim umjetničkim udrugama i ovlaštenim agencijama daje nadležno ministarstvo za kulturu.

Primici u naravi po osnovi drugog dohotka

Članak 54.

(1) Primici u naravi iz članka 39. stavka 3. točke 5. Zakona koje davatelji daju fizičkim osobama koje nisu njihovi radnici u radnom odnosu odnosno osobe koje ostvaruju primitke iz članka 21. Zakona, smatraju se primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak. Vrijednost primitaka u naravi utvrđuje se prema članku 22. ovoga Pravilnika.

(2) Primicima u naravi od kojih se utvrđuje drugi dohodak smatraju se i:

1. primici koje ostvaruju radnici tuzemnog društva dodjelom vlastitih dionica povezanog društva u tuzemstvu ili u inozemstvu ili realizacijom prava iz opcijskog ugovora sklopljenog s povezanim društvom u tuzemstvu ili u inozemstvu

2. primici iz članka 64. Zakona s obilježjima skrivenih isplata dobiti, odnosno izuzimanja, koje ostvaruju fizičke osobe koje nisu dioničari ili članovi društva ili radnici ili fizičke osobe koje su obveznici poreza na dobit.

(3) Primicima u naravi iz stavka 1. ovoga članka ne smatraju se primici koje neprofitne organizacije omogućuju svim svojim članovima pod istim uvjetima, a vezani su uz obavljanje djelatnosti neprofitne organizacije odnosno ispunjavanju svrhe postojanja neprofitne organizacije, osobito: posebna radna ili svečana odjeća obilježena nazivom ili znakom neprofitne organizacije, u skladu s posebnim propisima o zaštiti na radu ili prema statutu neprofitne organizacije, obvezni liječnički pregledi prema posebnim propisima, sistematski kontrolni liječnički pregledi, obrazovanje i izobrazba koje su u svezi s djelatnosti neprofitne organizacije.

Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka

Članak 55.

(1) Predujam poreza na dohodak iz primitka od drugog dohotka ostvarenog u naravi plaća se u skladu s člankom 25. stavkom 3. Zakona.

(2) Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka po osnovi primitaka u naravi iz članka 39. stavka 3. točke 5. Zakona utvrđuje se i plaća od osnovice koju čini tržišna vrijednost primitka (s uključenim porezom na dodanu vrijednost) uvećana za možebitne doprinose za obvezna osiguranja iz primitka prema posebnim propisima i uvećana za porez na dohodak i prirez porezu na dohodak, na način iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka po osnovi primitaka učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga utvrđuje se i plaća od osnovice koju čini iznos primitka iznad propisanog godišnjeg iznosa od 60.600,00 kuna, a koji se sastoji od iznosa od 15.000,00 kuna iz članka 6. stavka 1. r.br. 2. ovoga Pravilnika i iznosa godišnjeg iznosa osnovnog osobnog odbitka iz članka 14. stavka 3. Zakona.

(4) Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka po osnovi autorske naknade za umjetničko djelo utvrđuje se i plaća od osnovice koju čini autorska naknada umanjena za 25 % neoporezivog dijela naknade i 30% porezno priznatog izdatka odnosno primitak se umanjuje za ukupno 55 %.

(5) Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka, obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji prilikom svake isplate i istodobno s isplatom na svoj OIB prema općini/gradu prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika, a Porezna uprava će zbirne uplate rasporediti po pojedinom poreznom obvezniku prema podacima iz dostavljenog izvješća iz članka 77. ovoga Pravilnika. Isplatitelji obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju predujam poreza na dohodak prilikom svake isplate i istodobno s isplatom i u slučaju dohotka koji nerezidenti ostvare u tuzemstvu obavljanjem djelatnosti iz članka 29. stavka 2. Zakona. U slučaju da isplatitelj autorske naknade pri obračunu i uplati predujma poreza na dohodak nije uzeo u obzir izdatke na koje je porezni obveznik, u skladu s Zakonom i posebnim propisom, imao pravo, dužan je izvršiti ispravak obračuna i izvješća iz članka 77. ovoga Pravilnika. Zahtjev za povrat i/ili preknjiženje više uplaćenog poreza podnosi se Poreznoj upravi elektroničkim putem aplikacije Specifikacija nepovezanih uplata (SNU).

(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, predujam poreza na dohodak od drugog dohotka ostvaren od fizičke osobe koja ne obavlja samostalnu djelatnost prema članku 29. Zakona odnosno djelatnost od koje se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalnu djelatnost prema člancima 30. – 35. Zakona obračunava i uplaćuje stjecatelj primitka u roku od 30 dana od dana naplate primitka, na svoj OIB.

(7) Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka obračunava i uplaćuje porezni obveznik stjecatelj primitka u roku od 30 dana od dana naplate primitka, kao porez po odbitku, na svoj OIB, ako je dohodak ostvario izravno u inozemstvu bez posredovanja tuzemnog isplatitelja. Inozemni dohodak preračunava se u kunsku protuvrijednost primjenom srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke na dan kad je dohodak ostvaren.

Promjena načina utvrđivanja drugog dohotka

Članak 56.

Pisani zahtjev za promjenom načina utvrđivanja dohotka iz članka 39. stavka 6. Zakona odnosno prijavu u registar poreznih obveznika porezni obveznik obvezan je podnijeti nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu/uobičajenom boravištu u roku od osam dana od dana početka ostvarivanja primitaka odnosno početka obavljanja djelatnosti ili do kraja tekuće godine za iduću godinu, a najkasnije 15 dana po isteku poreznog razdoblja odnosno kalendarske godine.

POGLAVLJE V.
POSEBNE OLAKŠICE, OSLOBOĐENJA I POTICAJI

Olakšice za potpomognuta područja i Grad Vukovar

Članak 57.

(1) Obračunani predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada (plaće i mirovine) poreznom obvezniku koji ima prebivalište i boravi na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara, poslodavac, isplatitelj plaće ili mirovine ili sam porezni obveznik umanjuje za 50%, u skladu s člankom 24. stavka 5. Zakona, isključivo temeljem upisanog podatka na poreznoj kartici iz članka 26. Zakona i to ako su kumulativno zadovoljena dva uvjeta:

1. da je na poreznoj kartici – Obrascu PK upisana oznaka grada/općine koja je, u trenutku obračuna, prema važećoj Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti razvrstana u I. skupinu po stupnju razvijenosti ili da je upisano područje Grada Vukovara i

2. da je na poreznoj kartici – Obrascu PK pod oznakom za prebivalište i boravak radnika i osobe koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 21. Zakona odnosno umirovljenika ili korisnika obiteljske mirovine na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave i području Grada Vukovara upisana oznaka »P1«.

(2) Ako obitelj poreznog obveznika ima prebivalište (stan ili kuću u vlasništvu ili posjedu) i boravi na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i području Grada Vukovara, a porezni obveznik ima prebivalište (stan ili kuću u vlasništvu ili posjedu) i boravi na području izvan tih područja, porezni obveznik nema pravo na umanjenje predujma poreza na dohodak odnosno poreza na dohodak od nesamostalnog rada (plaće i mirovine).

(3) U postupku godišnjeg obračuna poreza na dohodak iz članka 48. Zakona odnosno članka 51. – 54. Zakona, poreznom obvezniku koji ima prebivalište i boravi na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i području Grada Vukovara, a podatak o tome je upisan na poreznu karticu te u tijeku poreznog razdoblja nije došlo do promjena koje utječu na utvrđivanje predujma poreza na dohodak, porezni obveznik nije obvezan uz godišnju poreznu prijavu ili putem obrasca iz članka 65. ovoga Pravilnika priložiti vjerodostojne isprave kojima dokazuje pravo na umanjenje obveze poreza na dohodak.

(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, Porezna uprava može od poreznog obveznika zatražiti isprave kojima se dokazuje pravo na umanjenje obveze poreza na dohodak, neovisno o podacima iskazanim u poreznoj kartici – Obrascu PK.

POGLAVLJE VI.
POSTUPAK ZA UTVRĐIVANJE I NAPLATU GODIŠNJEG POREZA

UTVRĐIVANJE GODIŠNJEG POREZA

Godišnji porez na dohodak

Članak 58.

(1) Godišnji porez na dohodak utvrđuje se prema poreznoj osnovici iz članka 18. Zakona, a od utvrđenoga godišnjeg poreza odbijaju se iznosi plaćenog predujma poreza po svim dohocima prema članku 13. Zakona te utvrđuje razlika za uplatu ili povrat poreza.

(2) Porez na dohodak obračunava se godišnje, a na temelju dohotka za koji se obvezno podnosi godišnja porezna prijava, sukladno članku 48. Zakona ili prema kojemu se provodi poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak, sukladno članku 51. Zakona. Godišnji način obračuna poreza na dohodak primjenjuje se i za kraća porezna razdoblja od kalendarske godine, a prema članku 7. stavku 2. Zakona.

(3) Ako tijekom kalendarske godine rezident postane nerezident ili nerezident postane rezident, porezni obveznik obvezan je u prilogu godišnje porezne prijave ili obrasca iz članka 65. ovoga Pravilnika dati podatke o pojedinim razdobljima ostvarivanja dohotka. Za oba razdoblja izrađuje se jedan godišnji obračun.

(4) Izmirivanje obveze poreza na dohodak tekućeg razdoblja, odnosno povrat iz članka 46. stavka 5. Zakona, izvršit će se samo ako porezni obveznik nema istodobno dospjele, a neplaćene druge poreze ili druga javna davanja, sukladno odredbama propisa kojim je uređen opći porezni postupak.

(5) Preplaćeni porez po odbitku vraća se poreznom obvezniku, koji ne ostvaruje dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 29. Zakona ili dohodak koji se utvrđuje na način propisan za samostalne djelatnosti prema člancima 30. – 35. Zakona, bez posebnog zahtjeva, pod uvjetima propisanim odredbama propisa kojim je uređen opći porezni postupak.

Utvrđivanje godišnjeg dohotka od nesamostalnog rada člana posade broda u međunarodnoj plovidbi

Članak 59.

(1) Ako je član posade broda u međunarodnoj plovidbi koji je rezident, ispunio, u skladu s posebnim zakonom, uvjet trajanja razdoblja plovidbe 183 dana ili više od 183 dana unutar jednog poreznog razdoblja, primici koje je ostvario za rad na brodu u međunarodnoj plovidbi u tom poreznom razdoblju ne podliježu godišnjem obračunavanju poreza na dohodak. Ako porezni obveznik rezident kao član posade broda u međunarodnoj plovidbi nije ispunio uvjet trajanja razdoblja plovidbe 183 dana ili više od 183 dana u tekućem i u prethodnom poreznom razdoblju (za dane koji u prethodnom obračunu nisu uračunati u 183 dana), primici za rad ostvareni na brodu u međunarodnoj plovidbi u tekućem poreznom razdoblju podliježu godišnjem obračunu poreza na dohodak.

(2) Ukupan broj dana iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se prema evidenciji lučke kapetanije i to na način:

1. stvarni broj dana plovidbe u poreznom razdoblju, koji se može povećati za:

2. dane plovidbe, dane za putovanje prema točki 3. ovoga stavka ili stavka 3. ovoga članka, dane provedene na stručnoj izobrazbi u inozemstvu prema točki 4. ovoga stavka i dane liječenja zbog bolesti ili povrede prema točki 5. ovoga stavka koje član posade broda u međunarodnoj plovidbi nije u prethodnoj godini uračunao u 183 dana,

3. dodatne dane za putovanje i to:

3.1. jedan (1) dan prije dana svakog ukrcaja i iza svakog iskrcaja u slučaju kada je mjesto ukrcaja odnosno iskrcaja u županiji prebivališta odnosno uobičajenog boravišta člana posade broda,

3.2. dva (2) dana prije svakog ukrcaja i iza svakog iskrcaja u slučaju kada je mjesto ukrcaja odnosno iskrcaja u luci u Republici Hrvatskoj, ali izvan županije prebivališta odnosno uobičajenog boravišta člana posade broda,

3.3. četiri (4) dana prije svakog ukrcaja i iza svakog iskrcaja u slučaju kada je mjesto ukrcaja u luci izvan Republike Hrvatske,

4. stvarne dane provedene na stručnoj izobrazbi u inozemstvu prema potvrdi ustanove, druge pravne osobe specijalizirane za pružanje stručne izobrazbe ili poslodavca koji je izobrazbu obavio,

5. stvarne dane liječenja zbog bolesti ili povrede nastale na putu za ukrcaj, na brodu ili na povratku nakon iskrcaja prema potvrdi liječničke ustanove odnosno liječnika privatne prakse.

(3) Član posade broda u međunarodnoj plovidbi može ukupan broj dana, umjesto dodatnih dana putovanja iz stavka 2. točke 3. ovoga članka, povećati, u skladu s posebnim zakonom i prema evidenciji lučke kapetanije, za dane provedene na putu od mjesta prebivališta odnosno uobičajenog boravišta do mjesta ukrcaja na brod i dane potrebne za povratno putovanje, ako lučkoj kapetaniji dostavi izvorne račune prijevoznika o kupljenim prijevoznim kartama sredstvima javnog domaćeg ili međunarodnog prometa u skladu s odredbama ovoga Pravilnika i posebnim propisima. Ako je na putu za ukrcaj odnosno na putu nakon iskrcaja do mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta, član posade broda u međunarodnoj plovidbi koristio privatni automobil, priznaje se jedan dan za put na ukrcaj i jedan dan za put do mjesta njegovog prebivališta ili uobičajenog boravišta.

(4) Ako je stvarni broj dana plovidbe iz stavka 2. točke 1. ovoga članka te broj dodatnih dana iz stavka 2. točaka 3., 4. i 5. ovoga članka u poreznom razdoblju 183 dana ili više od 183 dana tada se razlika dana iznad 183 dana može prenijeti u porezno razdoblje odnosno godinu koja slijedi izravno iza godine za koju je utvrđen ukupan broj dana plovidbe zbog utvrđivanja poreznog statusa u slijedećem poreznom razdoblju. Porezni status utvrđuje se temeljem podataka o broju dana iz Potvrde o danima u međunarodnoj plovidbi – Obrasca DPOM iskazanih u stupcu 8 pod 6.

(5) U skladu sa stavcima 1. – 4. ovoga članka i posebnim zakonom, za svrhe utvrđivanja ukupnog broja dana plovidbe, lučke kapetanije obvezne su Poreznoj upravi i članu posade broda u međunarodnoj plovidbi dostaviti, najkasnije do 31. siječnja tekuće za prethodnu godinu, Potvrdu o danima u međunarodnoj plovidbi – Obrazac DPOM, koja sadrži sljedeće podatke:

1. opći podaci o lučkoj kapetaniji: naziv i adresa sjedišta (pod I.)

2. opći podaci o članu posade broda u međunarodnoj plovidbi: ime i prezime, adresa prebivališta ili uobičajenog boravišta, osobni identifikacijski broj (pod II.)

3. podaci o danima plovidbe u godini za koju se utvrđuje obveza plaćanja poreza na dohodak od nesamostalnog rada i prireza porezu na dohodak ili oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak od nesamostalnog rada i prireza porezu na dohodak (pod III.).

(6) Pod točkom III. Potvrde o danima u međunarodnoj plovidbi – Obrasca DPOM iz stavka 5. ovoga članka unose se sljedeći podaci:

1. Podaci o danima plovidbe (pod 1) i to:

1.1. donos dana iz prethodnog razdoblja (pod r. br. 4. stupac 2 i stupac 8). Upisuje se broj dana za prijenos iskazan u Obrascu DPOM prethodne godine

1.2. broj dana plovidbe u tekućem poreznom razdoblju (pod r. br. 5. stupac 2) kao zbroj dana iz stupca 2 r. br. 5.1. do 5.4.

1.3. pod r. br. 5.1. do 5.4. stupac 1 upisuje se razdoblje plovidbe na brodu u međunarodnoj plovidbi: upisuje se nadnevak ukrcaja (od) i nadnevak iskrcaja (do). Ako se radi o ukrcaju koji je započeo prethodne godine kao početak se upisuje 1. siječnja tekuće godine, a ako ukrcaj nije završen u istoj godini tada se kao iskrcaj upisuje 31. prosinca tekuće godine. U stupcu 2 pod r. br. 5.1. do 5.4. upisuje se broj dana plovidbe u iskazanim razdobljima

1.4. pod r. br. 6 stupac 8 upisuje se ukupan broj dana u tekućem razdoblju zbog utvrđivanja poreznog statusa tekućeg razdoblja i to u stupcu 8 zbroj dana iz prethodnog (pod r. br. 4) i tekućeg razdoblja (pod r. br. 5.)

1.5. pod r. br. 7. stupac 2 upisuje se razlika između broja dana iskazanih pod r. br. 5 stupac 8 i brojke 183 odnosno 0, ako je razlika 0 ili negativan broj

2. dodatni dani (pod 2.) i to:

2.1. dani za putovanje (pod 2.1. stupac 3). Upisuje se broj dodatnih dana iz stavka 2. točke 3. ili stavka 3. ovoga članka, a u svezi svakog pojedinog razdoblja plovidbe iskazanog u stupcu 1 pod r. br. 5.

2.2. dani provedeni na stručnoj izobrazbi u inozemstvu prema stavku 2. točki 4. ovoga članka (pod 2.2. stupci 4 i 5):

2.2.2. razdoblje početka izobrazbe (od) i završetka izobrazbe (do) – stupac 4

2.2.3. broj dana izobrazbe koji se dodatno priznaju (stupac 5)

2.3. dani liječenja zbog bolesti ili povrede nastale na putu za ukrcaj, na brodu ili na povratku nakon iskrcaja iz stavka 2. točke 5. ovoga članka (pod 2.3. stupci 6 i 7):

2.3.1. razdoblje početka liječenja (od) i završetka liječenja (do) – stupac 6

2.3.2. broj dana liječenja koji se dodatno priznaju (stupac 7).

(7) Za svrhe utvrđivanja pomorskog dodatka iz članka 7. stavka 2. r.br. 24. ovoga Pravilnika i dohotka od nesamostalnog rada ostvarenog po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi, član posade broda u međunarodnoj plovidbi obvezan je popuniti i godišnjoj poreznoj prijavi priložiti Evidenciju o primicima od nesamostalnog rada – Obrazac EPOM.

(8) Evidencija o primicima od nesamostalnog rada – Obrazac EPOM iz stavka 7. ovoga članka sadrži sljedeće podatke:

1. opći podaci o članu posade broda u međunarodnoj plovidbi: ime i prezime, adresa prebivališta ili uobičajenog boravišta, osobni identifikacijski broj (pod I.)

2. izračun pomorskog dodatka u godini za koju se utvrđuje obveza plaćanja poreza na dohodak od nesamostalnog rada i prireza porezu na dohodak ili oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak od nesamostalnog rada i prireza porezu na dohodak (pod II.):

2.1. redni broj (stupac 1)

2.2. broj dana u plovidbi odnosno na brodu (stupac 2). Podatak se upisuje iz stupca 2 pod r. br. 5 Obrasca DPOM (broj dana plovidbe u tekućem razdoblju)

2.3. iznos pomorskog dodatka po danu plovidbe iz članka 7. stavka 2. r.br. 24. ovoga Pravilnika (u kunama i lipama) – stupac 3

2.4. ukupni iznos pomorskog dodatka koji se iskazuje kao umnožak broja dana u plovidbi odnosno na brodu iz stupca 2 i iznosa pomorskog dodatka po danu plovidbe iz stupca 3 – stupac 4

2.5. ukupni iznos pomorskog dodatka

3. izračun dohotka od nesamostalnog rada po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi (pod III.):

3.1. ukupni primici od nesamostalnog rada (plaća) – pod r. br. 1.

3.2. ukupni pomorski dodatak – pod r. br. 2.

3.3. primici od nesamostalnog rada umanjeni za ukupni iznos pomorskog dodatka (r. br. 1. – r. br. 2.) – pod r. br. 3.

3.4. izdaci za doprinose za obvezna osiguranja – pod r. br. 4.

3.5. dohodak od nesamostalnog rada (r.br. 3. – r. br. 4.) – pod r. br. 5.

4. prilozi (pod IV.) – upisuju se prilozi na temelju kojih je popunjen Obrazac EPOM i koji se obvezno prilažu uz godišnju poreznu prijavu, a osobito: potvrda o isplaćenim primicima od nesamostalnog rada člana posade broda u međunarodnoj plovidbi iz članka 32. ovoga Pravilnika, potvrda o ukupno isplaćenim primicima u poreznom razdoblju za rad u svojstvu člana posade broda u međunarodnoj plovidbi koji nije u vlasništvu tuzemne osobe, potvrda lučke kapetanije o danima u međunarodnoj plovidbi – Obrazac DPOM.

(9) Potvrda lučke kapetanije o danima u međunarodnoj plovidbi – Obrazac DPOM i Evidencija o primicima od nesamostalnog rada – Obrazac EPOM, sastavni su dio ovoga Pravilnika.

GODIŠNJA POREZNA PRIJAVA

Podnošenje godišnje porezne prijave

Članak 60.

(1) Godišnji porez na dohodak utvrđuje se konačno na temelju godišnje porezne prijave koju je porezni obveznik dužan podnijeti ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svom prebivalištu ili uobičajenom boravištu. Nerezident podnosi godišnju poreznu prijavu ispostavi područnog ureda Porezne uprave koja je mjesno nadležna prema sjedištu isplatitelja primitaka ili većeg dijela njegove imovine odnosno prema mjestu u kojem je pretežno obavljao djelatnost ili mjestu u kojemu su se koristila imovinska prava od kojih je ostvario dohodak.

(2) Rezident podnosi godišnju poreznu prijavu za dohodak ostvaren u tuzemstvu i inozemstvu, a nerezident samo za dohodak ostvaren u tuzemstvu.

Obvezno podnošenje godišnje porezne prijave

Članak 61.

Porezni obveznik koji je prema članku 48. Zakona obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu, obvezan je u godišnjoj poreznoj prijavi iskazati godišnji dohodak iz članka 12. stavka 3. Zakona, osim dohotka od nesamostalnog rada koji ostvare rezidenti članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi, a koji sukladno posebnom zakonu ne podliježe oporezivanju.

Sadržaj godišnje porezne prijave

Članak 62.

(1) Godišnja prijava poreza na dohodak podnosi se na Obrascu DOH. Ako je porezno razdoblje kraće od kalendarske godine, u Obrascu DOH navodi se porezno razdoblje od (dan i mjesec) do (dan i mjesec).

(2) Godišnja porezna prijava – Obrazac DOH sadrži:

1. opće podatke o poreznom obvezniku i podatke o uzdržavanim članovima uže obitelji poreznog obveznika

2. podatke o uvećanju osobnog odbitka koji se priznaje po osnovi danih darovanja

3. podatke o dohotku i plaćenom predujmu poreza na dohodak i prirezu porezu na dohodak od:

3.1. nesamostalnog rada iz članka 21. Zakona

3.2. primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak iz članka 39. Zakona

3.3. samostalne djelatnosti iz članka 29. Zakona

4. podatke o inozemnom dohotku i uplaćenom inozemnom porezu

5. podatke o ukupnom dohotku i ukupno uplaćenom predujmu poreza i prireza

6. podatke o korištenim olakšicama, poticajima i oslobođenjima u poreznom razdoblju odnosno razdoblju za koje porezni obveznik podnosi godišnju poreznu prijavu

7. dio za ispis priloga uz godišnju poreznu prijavu

8. dio za napomene poreznog obveznika i

9. prilog UPO na temelju kojega se utvrđuje godišnji porez i prirez i razlike, a koji porezni obveznici mogu, ali nisu obvezni sastavljati i dostavljati.

(3) U godišnju poreznu prijavu – Obrazac DOH upisuju se:

1. podaci o Područnom uredu i nadležnoj ispostavi Porezne uprave

2. pod 1. opći podaci o poreznom obvezniku:

2.1. pod 1.1. ime i prezime i ime roditelja

2.2. pod 1.2. adresa prebivališta ili uobičajenog boravišta (mjesto, ulica i kućni broj)

2.3. pod 1.2.1. podatak o telefonu

2.4. pod. 1.2.2. podatak o adresi elektroničke pošte

2.3. pod 1.3. osobni identifikacijski broj

2.4. pod 1.4. podatak o prebivalištu/uobičajenom boravištu i boravku na potpomognutom području I. skupine i području Grada Vukovara – DA/NE (zaokružuje se DA ako je porezni obveznik u poreznom razdoblju imao prebivalište/uobičajeno boravište na tim područjima te je na istim u poreznom razdoblju stvarno i boravio)

2.5. pod 1.5. podaci o promjenama prebivališta ili uobičajenog boravišta u tuzemstvu ili inozemstvu tijekom godine, a ako se radi o potpomognutom području I skupine i području Grada Vukovara na kojima su propisane olakšice i odgovarajuću oznaku tih područja (P1)

2.6. pod 1.6. podaci o invalidnosti uključujući i podatke o invalidnosti hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata, promjene u svezi s invalidnosti, oznaka invalidnosti i to kao I za primjenu faktora osobnog odbitka iz članka 14. stavka 4. r.br. 12. Zakona ili kao I* za primjenu faktora osobnog odbitka iz članka 14. stavka 4. r.br. 13. Zakona te postotak invalidnosti utvrđen rješenjem ako se radi o hrvatskom ratnom vojnom invalidu iz Domovinskog rata

2.7. pod 1.7. broj računa otvoren kod banke i naziv te banke. Porezni obveznici koji u trenutku podnošenja godišnje porezne prijave imaju otvoren tekući ili žiroračun obvezni su popuniti dio pod 1.7. koji se odnosi na broj tekućeg ili žiroračuna koji je otvoren kod banke ako po godišnjoj poreznoj prijavi žele iskoristiti pravo na povrat putem predujma više plaćenog poreza i prireza

2.8. pod 1.8. podaci o opunomoćeniku ili poreznom savjetniku – ime i prezime ili naziv, mjesto prebivališta ili uobičajenog boravišta odnosno sjedišta, adresu te osobni identifikacijski broj

3. pod 2. podaci o uzdržavanim članovima uže obitelji – ime i prezime, srodstvo, osobni identifikacijski broj, podatak o invalidnosti kao I ili I* i razdoblje korištenja osobnog odbitka tijekom godine te podatak o osobnom identifikacijskom broju fizičkih osoba s kojima porezni obveznik dijeli osobni odbitak, a i postotak podjele koji pripada tim fizičkim osobama

4. pod 3. podaci o uvećanju osobnog odbitka prema članku 15. Zakona i to za:

4.1. pod 3.1. plaćene doprinose za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu

4.2. pod 3.2. dana darovanja

4.3. pod 3.3. ukupni iznos uvećanja osobnog odbitka iskazan pod 3.1. i 3.2.

5. pod 4. podaci o dohotku po izvorima dohotka i uplaćenim predujmovima poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak u godišnjem iznosu u kunama i lipama

6. pod 4.1. podaci o dohotku od nesamostalnog rada (plaći i mirovini) – dio »NR«

7. pod 4.1.1. podaci o primicima od nesamostalnog rada (plaći) ostvarenim u tuzemstvu i to izvan područja jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i/ili izvan područja Grada Vukovara, iz članka 21. stavka 1. Zakona i članka 21. stavka 3. Zakona i izdacima, odnosno uplaćenim obveznim doprinosima za mirovinska osiguranja iz plaće ili doprinosa za mirovinska osiguranja ako su sukladno odredbama zakona kojim se uređuju doprinosi za obvezna osiguranja propisani kao doprinosi koji se utvrđuju na osnovicu, a porezni obveznik je sam za sebe obveznik tako utvrđenih doprinosa, dohotku od nesamostalnog rada i uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza. Podaci se unose prema podacima iz obrazaca IP. Pod 4.1.1. podatke o primicima od nesamostalnog rada (plaći) i propisanim izdacima (uplaćenim doprinosima za obvezno osiguranje prema posebnim propisima) te dohotku od nesamostalnog rada, iskazuju i porezni obveznici rezidenti koji su primitke od nesamostalnog rada ostvarili kao članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi, ako su u poreznom razdoblju za koje podnose poreznu prijavu iz toga dohotka, u skladu s posebnim zakonom, obvezni platiti porez na dohodak po toj osnovi. U tom slučaju u stupcu 3 iskazuju iznos primitka od nesamostalnog rada koji su po toj osnovi ostvarili u poreznom razdoblju, koji je prethodno umanjen za ukupni iznos pomorskog dodatka iz članka 7. ovoga Pravilnika. Podatke o ostvarenom dohotku od nesamostalnog rada ne iskazuju članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi koji su rezidenti ako u skladu s posebnim zakonom, nisu iz toga dohotka u poreznom razdoblju obvezni platiti porez na dohodak

8. pod 4.1.2. podaci o primicima od nesamostalnog rada (plaći) ostvarenim u tuzemstvu poreznih obveznika koji imaju prebivalište i borave na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara, iz članka 21. stavka 1. Zakona i članka 21. stavka 3. Zakona i izdacima, odnosno uplaćenim obveznim doprinosima za mirovinska osiguranja iz plaće ili doprinosa za mirovinska osiguranja ako su sukladno odredbama zakona kojim se uređuju doprinosi za obvezna osiguranja propisani kao doprinosi koji se utvrđuju na osnovicu, a porezni obveznik je sam za sebe obveznik tako utvrđenih doprinosa, dohotku od nesamostalnog rada i uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza. Podaci se unose prema podacima iz obrazaca IP i to podaci o ostvarenim primicima od nesamostalnog rada (plaći) za vrijeme boravka na područjima jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i na području Grada Vukovara

9. pod 4.1.3. podaci o ostvarenom dohotku od nesamostalnog rada – plaći (umanjenom za uplaćene obvezne doprinose) koje je rezident koji boravi izvan područja jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i/ili izvan područja Grada Vukovara ostvario u inozemstvu (bez obzira može li taj dohodak Republika Hrvatska oporezivati ili ne), državi izvora dohotka, uplaćenom predujmu poreza u tuzemstvu i plaćenom porezu u inozemstvu. Podaci se unose prema podacima iz potvrda inozemnih isplatitelja i vlastitim evidencijama. Mogućnost oporezivanja odnosno umanjenje poreza za uplaćeni inozemni porez prema metodi uračunavanja utvrđuje nadležna ispostava Porezne uprave na temelju iskazanih podataka o primitku, u skladu s ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i međunarodnim ugovorima

10. pod 4.1.4. podaci o ostvarenom dohotku od nesamostalnog rada – plaći (umanjenom za uplaćene obvezne doprinose) koje je rezident koji boravi na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i/ili na području Grada Vukovara ostvario iz inozemstva (bez obzira može li taj dohodak Republika Hrvatska oporezivati ili ne), državi izvora dohotka, uplaćenom predujmu poreza u tuzemstvu, plaćenom porezu u inozemstvu i udjelu ostvarenog dohotka u sveukupnom dohotku. Podaci se unose prema podacima iz potvrda inozemnih isplatitelja i vlastitim evidencijama. Mogućnost oporezivanja odnosno oporezivanje primjenom odgovarajuće porezne stope prema metodi uračunavanja utvrđuje nadležna ispostava Porezne uprave na temelju iskazanih podataka o primitku, u skladu s ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i međunarodnim ugovorima

11. pod 4.1.5. podaci o primicima od nesamostalnog rada (mirovini) ostvarenim od tuzemnih isplatitelja, podaci o osobnom identifikacijskom broju isplatitelja i razdoblju ostvarivanja dohotka, primicima od mirovina, izdacima kojima se smatraju uplaćeni dodatni doprinosi za zdravstveno osiguranje iz mirovine, ostvarenom dohotku i uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza. Podaci se unose prema obrascima IP i potvrdama isplatitelja

12. pod 4.1.6. podaci o ostvarenom dohotku od nesamostalnog rada (plaće) na koji se ne plaća porez na dohodak razmjerno stupnju invalidnosti hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata. Iskazuju se podaci o stupnju invalidnosti, iznosu dohotka ili dijela dohotka od nesamostalnog rada na koji se ne plaća porez na dohodak razmjerno stupnju invalidnosti i udjelu tog dohotka od nesamostalnog rada (plaće) u sveukupnom dohotku, u postotku. Navedeni udio je osnova za utvrđivanje dijela ukupne godišnje obveze poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak koja se može umanjiti prema članku 42. stavku 1. Zakona

13. pod 4.1.7. podaci o ukupnom dohotku od nesamostalnog rada i ukupno uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza u tuzemstvu i uplaćenom porezu na dohodak i prirezu u inozemstvu

14. pod 4.1.8. podaci o ostvarenom dohotku od nesamostalnog rada – mirovini (umanjenom za uplaćene obvezne doprinose iz osnovice) koje je rezident ostvario u inozemstvu (bez obzira može li taj dohodak Republika Hrvatska oporezivati ili ne), državi izvora dohotka, uplaćenom predujmu poreza u tuzemstvu, plaćenom porezu u inozemstvu i udjelu ostvarenog dohotka u sveukupnom dohotku. Podaci se unose prema podacima iz rješenja Porezne uprave ili potvrda inozemnih isplatitelja. Mogućnost oporezivanja odnosno oporezivanje primjenom odgovarajuće porezne stope prema metodi uračunavanja, utvrđuje nadležna ispostava Porezne uprave na temelju iskazanih podataka o primitku, u skladu s ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i međunarodnim ugovorima

15. pod 4.2. podaci o drugom dohotku – dio »DD«

16. pod 4.2.1. podaci o drugom dohotku ostvarenom u tuzemstvu – ostvarenim primicima po osnovi kojih se utvrđuje drugi dohodak prema članku 39. Zakona, i to prema izvorima dohotka, izdacima koji se priznaju u Zakonom propisanom postotku od ostvarenih primitaka, izdacima po osnovi uplaćenih doprinosa za obvezna osiguranja iz primitaka po posebnim propisima, ostvarenom dohotku i uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza. Podaci se unose prema potvrdama isplatitelja

17. pod 4.2.2. podaci o drugom dohotku ostvarenom u inozemstvu – primicima po osnovi kojih se utvrđuje drugi dohodak (umanjenom za uplaćene obvezne doprinose) koje je rezident ostvario u inozemstvu (bez obzira može li taj dohodak Republika Hrvatska oporezivati ili ne), državi izvora dohotka, uplaćenom predujmu poreza u tuzemstvu i plaćenom porezu u inozemstvu. Podaci se unose prema podacima iz potvrda inozemnih isplatitelja i vlastitim evidencijama. Mogućnost oporezivanja odnosno oporezivanje primjenom odgovarajuće porezne stope prema metodi uračunavanja utvrđuje nadležna ispostava Porezne uprave na temelju iskazanih podataka o primitku, u skladu s ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i međunarodnim ugovorima

18. pod 4.2.3. podaci o ukupnom drugom dohotku i ukupno uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza u tuzemstvu i uplaćenom porezu na dohodak i prirezu u inozemstvu

19. pod 4.3. podaci o dohotku od samostalne djelatnosti i uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prirezu – »Dio SD«. Porezni obveznici obvezno upisuju svoj osobni identifikacijski broj

20. dohodak/gubitak ostvaren u tekućoj godini i to:

20.1. pod 4.3.1.1 podaci o ostvarenom dohotku/gubitku u tekućoj godini od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva i djelatnosti od koje se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalnu djelatnost prema člancima 30. – 35. Zakona, prije umanjenja dohotka ili uvećanja gubitka za olakšice iz članaka 44. i 45. Zakona i to za obveznika pojedinca, podaci o umanjenju dohotka ili uvećanju gubitka pojedinca za olakšice iz članaka 44. i 45. Zakona, podaci o ostvarenom dohotku/gubitku od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva i djelatnosti od koje se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalnu djelatnost prema člancima 30. – 35. Zakona za obveznika supoduzetnika, podaci o gubitku u tekućoj godini ostvarenom od samostalne djelatnosti nakon propisanih umanjenja, podaci o dohotku od samostalne djelatnosti nakon propisanih umanjenja i podaci o uplaćenom predujmu poreza i prireza. Podaci se iskazuju prema priloženom izvatku (pregledu) iz poslovnih knjiga. Podatke pod 4.3.1. ne iskazuju porezni obveznici čiji se dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 29. Zakona paušalno oporezuje na način propisan člankom 82. Zakona

20.2. pod 4.3.1.2. podaci o ostvarenom dohotku od samostalne djelatnosti u inozemstvu – primitak umanjen za izdatke, državi izvora dohotka, uplaćenom predujmu poreza u tuzemstvu i plaćenom porezu u inozemstvu. Podaci se unose prema podacima iz vlastitih evidencija i potvrdama inozemnog poreznog tijela. Mogućnost oporezivanja odnosno oporezivanje primjenom odgovarajuće porezne stope prema metodi uračunavanja utvrđuje nadležna ispostava Porezne uprave na temelju iskazanih podataka o dohotku, u skladu s ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i međunarodnim ugovorima

21. pod 4.3.2. podatak o iznosu prenesenog gubitka za koji se umanjuje dohodak iz tekuće godine

22. pod 4.3.3. podatak o ukupnom dohotku od samostalne djelatnosti kao razlika između 4.3.1. i 4.3.2. i uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza

23. pod 4.3.4. podatak o predujmu poreza na dohodak za sljedeće obračunsko razdoblje

24. pod 4.3.5. podaci o iznosima za dodatno umanjenje dohotka ili uvećanje gubitka pojedinca od samostalne djelatnosti, i to:

24.1. pod 4.3.5. r.br. 1. za plaće novozaposlenih osoba

24.2. pod 4.3.5. r.br. 2. za državne potpore za iznos potpore male vrijednosti za izvođenje praktične nastave i vježbe naukovanja u sustavu vezanih obrta prema posebnim propisima

24.3. pod 4.3.5. r.br. 3. za iznos državne potpore za obrazovanje i izobrazbu prema posebnim propisima

24.4. pod 4.3.5. r.br. 4. za izdatke za istraživanje i razvoj

24.5. pod ukupno 4.3.5. ukupni iznos za dodatno umanjenje dohotka ili uvećanje gubitka

25. pod 4.3.6. podaci o prenesenom gubitku prema godinama njegovog nastanka, umanjenju gubitka u tekućoj godini, iznosu gubitka u tekućoj godini i gubitku za prijenos

26. pod 4.3.7. podaci o dohotku od samostalne djelatnosti ostvarenom na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave I. skupine i području Grada Vukovara za koji su propisane olakšice iz članka 43. Zakona. Iskazuje se iznos dohotka ostvaren na tim područjima umanjen za dodatna umanjenja iz članka 44. i 45. Zakona korištena na tim područjima i umanjen za možebitni preneseni gubitak ostvaren na tim područjima u prethodnim poreznim razdobljima. Izračunava se udio iskazanog dohotka u sveukupnom dohotku, u postotku. Navedeni udio je osnova za utvrđivanje dijela ukupne godišnje obveze poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak koja se može umanjiti prema članku 43. Zakona

27. pod 4.3.8. obveza doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti prema članku 187. Zakona o doprinosima:

27.1. pod 4.3.8. r.br. 1. razdoblje obavljanja samostalne djelatnosti – upisuju se podaci o razdoblju u kojem je obveznik doprinosa obavljao samostalnu djelatnost

27.2. pod 4.3.8. r.br. 2. razdoblje obavljanje druge djelatnosti – upisuju se podaci o razdoblju u kojem je obveznik doprinosa samostalnu djelatnost obavljao istodobno uz osiguranje po osnovi radnog odnosa ili po bilo kojoj od osnova obveznih osiguranja

27.3 pod 4.3.8. r.br. 3. broj mjeseci obavljanja samostalne djelatnosti – računa se svaki puni mjesec u kojemu je obveznik doprinosa obavljao samostalnu djelatnost uvećan za posljednji mjesec, bez obzira na broj dana obavljanja samostalne djelatnosti u tom mjesecu te bez umanjenja za mjesece u kojima je djelatnost privremeno obustavljena i mjesece u kojima je korišteno pravo na privremenu nesposobnost za rad

27.4. pod 4.3.8. r.br. 4. broj mjeseci obavljanja druge djelatnosti – računa se svaki puni mjesec druge djelatnosti uvećan za posljednji mjesec, bez obzira na broj dana obavljanja druge djelatnosti u tom mjesecu te bez umanjenja za mjesece u kojima je djelatnost privremeno obustavljena i mjesece u kojima je korišteno pravo na privremenu nesposobnost za rad

27.5. pod 4.3.8. r.br. 5. iznos dohotka – dohodak ostvaren u poreznom razdoblju – razlika između poslovnih primitaka i izdataka, prije umanjenja dohotka za preneseni gubitak i ostalih umanjenja dohotka, prema Zakonu i posebnim propisima

27.6. pod 4.3.8. r.br. 6. iznos dohotka od druge djelatnosti – upisuje se iznos dohotka razmjeran broju mjeseci obavljanja druge djelatnosti u odnosu na broj mjeseci obavljanja samostalne djelatnosti

27.7. pod 4.3.8. r.br. 7. iznos najviše osnovice za mjesece obavljanja druge djelatnosti – upisuje se dio propisane najviše godišnje osnovice za obveznika doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti od koje utvrđuje dohodak za godinu za koju se obveza utvrđuje razmjerno broju mjeseci obavljanja druge djelatnosti

27.8. pod 4.3.8. r.br. 8. iznos osnovice za obračun doprinosa – upisuje se iznos dohotka od druge djelatnosti (r.br. 6.) ako je jednak ili manji od iznosa najviše osnovice za mjesece obavljanja druge djelatnosti (r.br. 7.), a ako je veći upisuje se iznos najviše osnovice za mjesece obavljanje druge djelatnosti (r.br. 7.)

27.9. pod 4.3.8. r.br. 9. iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti – upisuje se umnožak iznosa osnovice za obračun doprinosa (r.br. 8.) i stope za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti propisane člankom 13. Zakona o doprinosima

27.10. pod 4.3.8. r.br. 10. iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje – upisuje se umnožak iznosa osnovice za obračun doprinosa (r.br. 8.) i stope za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje propisane člankom 17. Zakona o doprinosima

27.11. pod 4.3.8. r.br. 11. iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje – upisuje se umnožak iznosa osnovice za obračun doprinosa (r.br. 8.) i stope za obračun doprinosa za zdravstveno osiguranje propisane člankom 14. Zakona o doprinosima

28. pod 5. podaci o sveukupnom iskazanom dohotku i ukupno uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza u tuzemstvu i uplaćenom porezu na dohodak i prirezu u inozemstvu poreznom razdoblju (kalendarskoj godini) za koje je godišnja porezna prijava podnesena

29. pod 6. podaci o iskorištenim olakšicama, oslobođenjima i poticajima te određenim izdacima:

29.1. pod 6. r.br. 1. iznos primljenih iznosa koji se ne smatraju primicima od obavljanja samostalne djelatnosti umjetnika od kojih se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalnu djelatnost iz članka 30. – 35. Zakona (članak 20. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva)

29.2. pod 6. r.br. 2. iznos neoporezivih primitaka od obavljanja samostalne djelatnosti umjetnika od kojih se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalnu djelatnost iz članka 30. – 35. Zakona ili se utvrđuje drugi dohodak (članak 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva) za umjetničko djelo

29.3. pod 6. r.br. 3. iznos porezno priznatih izdataka reprezentacije (članak 33. stavak 1. točka 1. Zakona)

29.4. pod 6. r.br. 4. iznos umanjenja poreza za umirovljenike i osobe koje borave na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave I. skupine i području Grada Vukovara (članak 24. stavak 5. Zakona)

29.5. pod 6. r.br. 5. iznos manje uplaćenog poreza i prireza iz primitaka od nesamostalnog rada koje su ostvarili hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata (članak 42. stavak 1. Zakona)

29.6. pod 6. r.br. 6. iznos za koji je umanjen porez na dohodak ostvaren od samostalnih djelatnosti na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave I skupine i području Grada Vukovara za koje su propisane olakšice (članak 43. Zakona)

30. pod 7. popis priloženih isprava

31. pod 8. napomene poreznog obveznika.

(4) Godišnju poreznu prijavu – Obrazac DOH s popunjenim podacima pod 1. (opći podaci) i pod 6. o iskorištenim olakšicama, oslobođenjima i poticajima te određenim izdacima, sastavljaju i Poreznoj upravi dostavljaju i oni porezni obveznici koji su u porezom razdoblju iskoristili propisane olakšice i oslobođenja iz stavka 3. točke 13. – 16. ovoga članka.

(5) Godišnju poreznu prijavu – Obrazac DOH s popunjenim podacima pod 4.3.8. – utvrđivanje obveze doprinosa po osnovi druge djelatnosti, prema članku 187. stavku 1. Zakona o doprinosima popunjava obveznik doprinosa te obveznik obračunavanja i obveznik plaćanja doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti koji od te djelatnosti utvrđuje dohodak iz članka 183. stavka 1. Zakona o doprinosima, a koji je pod 4.3.1. stupac 2 iskazao dohodak.

(6) Porezni obveznik, opunomoćenik ili porezni savjetnik svojeručno potpisuje obrazac godišnje porezne prijave.

(7) Svi novčani podaci u poreznoj prijavi popunjavaju se u kunama i lipama.

(8) »Prijava poreza na dohodak za –––––– godinu« – Obrazac DOH, sastavni je dio ovoga Pravilnika.

Prilozi uz godišnju poreznu prijavu – Obrazac DOH

Članak 63.

(1) Godišnjoj poreznoj prijavi – Obrascu DOH treba priložiti sljedeće isprave:

1. za dohodak od nesamostalnog rada koji je u poreznom razdoblju ostvario član posade broda u međunarodnoj plovidbi koji je rezident, Potvrdu o danima u međunarodnoj plovidbi – Obrazac DPOM, Evidenciju o primicima od nesamostalnog rada – Obrazac EPOM i propisane isprave iz članka 59. stavka 8. točke 4. ovoga Pravilnika

2. za dohodak od samostalne djelatnosti obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva i dohodak koji se utvrđuje kao dohodak od samostalne djelatnosti:

2.1. izvadak iz poslovnih knjiga s podacima o ukupnim primicima i ukupnim izdacima, sve ako izvadak nije priložen uz prijavu o zajedničkom dohotku

2.2. popis dugotrajne imovine, ako nije priložen uz prijavu o zajedničkom dohotku

2.3. ugovore i isprave o otuđenju radnje, poduzeća ili njihovih dijelova, za poreznog obveznika pojedinca

2.4. isprave o udjelu u zajedničkom dohotku, ako se već ne nalaze u nadležnoj ispostavi Porezne uprave

2.5. evidenciju o primljenim državnim potporama i poticajima za nabavu dugotrajne imovine i iznosima obračunate amortizacije

2.6. dokumentaciju o uništenju plovila, dokumentaciju o primljenim bespovratnim sredstvima za uništenje plovila te izračun razlike između ostatka knjigovodstvene vrijednosti uništenog plovila i iznosa primljenih sredstava

3. za dohodak koji su fizičke osobe ostvarile obavljanjem umjetničke i kulturne djelatnosti koja se oporezuje kao djelatnost slobodnog zanimanja, preslike naloga ili ugovora o primljenim iznosima u novcu ili u drugim dobrima koja se prema odredbama članka 20. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva ne oporezuju, temeljem kojih su korištene porezne olakšice

4. za neoporezivi dio primitka za isporučeno umjetničko djelo od kojeg se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalnu djelatnost iz članaka 30. – 35. Zakona (članak 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva) potvrde nadležne strukovne umjetničke udruge ili ovlaštene agencije o umjetničkom djelu, temeljem kojih su korištene porezne olakšice

5. za priznavanje dijela osobnog odbitka po osnovi danih darovanja, preslike naloga o doznaci u novcu i ugovora odnosno potvrda o danim darovanjima u drugim dobrima i uslugama

6. za priznavanje dijela osobnog odbitka po osnovi doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje plaćenih u tuzemstvu, preslike naloga o uplati doprinosa i/ili

7. za inozemni dohodak rezidenata dokaz o ostvarenom dohotku i plaćenom porezu u inozemstvu te isprave iz kojih je vidljiv datum isplate primitka.

(2) Ako bračni drug, djeca i drugi uzdržavani članovi uže obitelji rezidenta imaju prebivalište ili uobičajeno boravište u inozemstvu, tada se uvjeti za korištenje osobnog odbitka moraju dokazati potvrdama mjerodavnih tijela u inozemstvu. Ove potvrde moraju sadržavati sljedeće:

1. osobne podatke o bračnom ili izvanbračnom drugu, odnosno životnom ili neformalnom životnom partneru, djeci i uzdržavanim članovima uže obitelji, uz naznaku stupnja srodstva

2. podatke o primicima uzdržavanih osoba iz točke 1. ovoga stavka, na osnovi kojih se može utvrditi mogu li se smatrati uzdržavanima i/ili

3. rješenja o možebitnoj invalidnosti članova uže obitelji.

(3) Popis dugotrajne imovine, ako je porezni obveznik (podnositelj) korisnik sustava elektroničkog servisa Porezne uprave ePorezna, obvezno se podnosi elektroničkim putem u okviru sustava ePorezna na način propisan posebnim propisima te tehničkim i ostalim uputama.

Obrazac P-PPI

Članak 64.

​(1) Izvadak iz poslovnih knjiga podnosi se na Obrascu P-PPI te obvezno sadrži sljedeće podatke:

1. pod I. opće podatke o poreznom obvezniku (ime i prezime, adresu prebivališta ili uobičajenog boravišta, osobni identifikacijski broj)

2. pod II. podatak o iznosu ukupno ostvarenih primitaka i porezu na dodanu vrijednost sadržanom u primicima te posebno podatke o iznosu ukupno ostvarenih primitaka:

– u gotovini

– putem žiroračuna

– u naravi

– u svezi otuđenja materijalne i nematerijalne imovine te

– primici poreznog razdoblja u visini iznosa evidentiranih izdataka nastalih temeljem amortizacije dugotrajne imovine prema članku 31. stavku 7. Zakona

3. pod III. podatak o iznosu ukupno ostvarenih izdataka i porezu na dodanu vrijednost sadržanom u izdacima te posebno podatke o iznosu ukupno ostvarenih izdataka:

– u gotovini

– putem žiroračuna

– u naravi

– otpisa

– reprezentacije

– u svezi otuđenja materijalne i nematerijalne imovine te

– izdaci koji se porezno ne priznaju prema članku 33. Zakona

4. pod IV. podatak o ukupno ostvarenom dohotku/gubitku

5. pod V. podatke o:

– broju zaposlenih sa stanjem na dan 31. 12.

– razlici između prometa po žiroračunu i primitaka iskazanih pod II.2.:

– pologu utrška iz ranijeg poreznog razdoblja koji je iskazan pod II.1.

– primljenim iznosima kredita

– primljenim iznosima zajmova

– primicima po osnovi državnih pomoći, poticaja i potpora namijenjenih za nabavu dugotrajne imovine koja podliježe amortizaciji

– ostalim posebno nenavedenim primicima.

(2) »Izvadak iz poslovnih knjiga« – Obrazac P-PPI sastavni je dio ovog Pravilnika.

POSEBAN POSTUPAK UTVRĐIVANJA GODIŠNJEG POREZA NA DOHODAK

Članak 65.

(1) Porezni obveznici iz članka 51. Zakona, a za koje Porezna uprava ne raspolaže podacima bitnim za utvrđivanje prava na umanjenje dohotka (porezni obveznici koji na poreznoj kartici nemaju upisane podatke o uzdržavanim članovima uže obitelji i/ili djeci, stupnju i vrsti utvrđene invalidnosti i/ili prebivalištu na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u potpomognuta područja I. skupne prema posebnom propisu i području Grada Vukovara i/ili podatke o uvećanju osobnog odbitka za plaćene doprinose za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu ili dana darovanja), mogu u roku iz članka 53. stavak 1. Zakona podnijeti nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema prebivalištu odnosno uobičajenom boravištu poreznog obveznika obrazac za priznavanjem prava u posebnom postupku na Obrascu ZPP-DOH ako žele iskoristiti prava propisana Zakonom te istom priložiti vjerodostojne isprave, u kojem slučaju će se na te porezne obveznike primijeniti poseban postupak uzimajući u obzir podatke navedene u obrascu.

(2) Porezni obveznici koji u roku propisanom člankom 54. stavkom 2. ne zaprime privremeno porezno rješenje, a nisu u skladu s člankom 52. stavkom 1. Zakona izuzeti od primjene posebnog postupka, mogu do propisanog roka za podnošenje prigovora iz članka 54. stavka 3. Zakona (31. srpnja tekuće godine za prethodnu godinu), podnijeti zahtjev za izdavanjem privremenog poreznog rješenja u kojem će navesti podatke temeljem kojih smatraju da se na njih trebao primijeniti poseban postupak. Sukladno odredbi članka 54. stavka 6. Zakona osnova za podnošenje prigovora ne može biti propuštanje roka za podnošenje obrasca za priznavanjem prava u posebnom postupku ili obrasca za pokretanje posebnog postupka, osim u slučaju opravdanih razloga sukladno odredbama zakona kojim je uređen opći porezni postupak.

(3) »Obrazac za priznavanjem prava u posebnom postupku« – Obrazac ZPP-DOH sastavni je dio ovog Pravilnika.

Sadržaj privremenog poreznog rješenja

Članak 66.

​(1) Privremeno porezno rješenje iz stavka 54. stavka 1. Zakona donosi se u pisanom obliku te osim oblika i sadržaja propisanog odredbama zakona kojim se uređuje opći porezni postupak, sadrži:

– navod o tome da o podnesenom prigovoru odlučuje prvostupanjsko porezno tijelo rješenjem u roku od 30 dana od dana zaprimanja prigovora, te da podneseni prigovor odgađa izvršenje privremenog poreznog rješenja do donošenja rješenja po prigovoru

– navod da se dostavom privremenog poreznog rješenja na adresu poreznog obveznika s kojom raspolaže Porezna uprava, a na temelju njezinih službenih evidencija smatra, u smislu Zakona, da je izvršena osobna dostava i

– uputu o tome da porezni obveznik protiv privremenog poreznog rješenja donesenog na temelju izračuna godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak od strane Porezne uprave može podnijeti prigovor, ako smatra da su podaci iz privremenog poreznog rješenja nepotpuni ili netočni.

(2) Prigovor iz članka 54. stavka 3. Zakona podnosi se u pisanom obliku te obavezno sadrži sljedeće podatke:

1. opće podatke o podnositelju prigovora (ime i prezime, adresa prebivališta ili uobičajenog boravišta, osobni identifikacijski broj)

2. naziv Poreznog tijela kojem se podnosi prigovor

3. poziv na klasu i urbroj rješenja te datum rješenja na koje se podnosi prigovor

4. razloge zbog kojih je podnositelj prigovora nezadovoljan rješenjem odnosno razloge podnošenja prigovora i

5. potpis podnositelja prigovora.

DIO TREĆI
UTVRĐIVANJE KONAČNOG DOHOTKA I KONAČNOG POREZA NA DOHODAK

POGLAVLJE I.
UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD IMOVINE I IMOVINSKIH PRAVA

Dohodak od imovine i imovinskih prava

Članak 67.

(1) Dohotkom od imovine i imovinskih prava smatra se dohodak koji porezni obveznik ostvari od davanja u zakup ili najam nekretnina i pokretnina u svojem vlasništvu i/ili suvlasništvu, bez obzira na njihovu veličinu, količinu i/ili broj, od vremenski ograničenog ustupanja autorskih prava, prava industrijskog vlasništva, drugih imovinskih prava te od otuđenja nekretnina i imovinskih prava. Dohotkom od imovine smatra se i davanje u podzakup ili podnajam nekretnina i pokretnina te otuđenje posebnih vrsta imovine.

(2) Imovinskim pravima smatraju se autorska prava, prava industrijskog vlasništva i druga imovinska prava, prema posebnim propisima i ovom Pravilniku.

(3) Autorskim pravima prema stavku 2. ovoga članka smatraju se prava prema propisima kojima se uređuju autorska i srodna prava.

(4) Pravima industrijskog vlasništva smatraju se među ostalim: pravo na iskorištavanje prirodnih bogatstava, pravo na tehnološki postupak, poslovni adresari i drugo. Ako se ova prava kao i prava iz stavka 3. ovoga članka ustupaju drugima unutar samostalne djelatnosti, dohodak ostvaren po toj osnovi smatra se dohotkom od samostalnih djelatnosti prema članku 29. Zakona, a ne dohotkom od imovinskih prava.

(5) Dohodak od imovinskih prava ostvaruju autorovi slijednici (nasljednici ili stjecatelji) ako stečena imovinska prava iz stavka 2. ovoga članka ustupaju uz naknadu na određeni rok. Ograničeno vrijeme ustupanja prava postoji i onda ako ugovorom rok prestanka korištenja prava nije utvrđen. Ne utvrđuje se dohodak od imovinskih prava u slučaju ako autori ustupaju pravo na vlastita autorska djela, a već se po toj osnovi utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 29. stavka 2. Zakona odnosno drugi dohodak prema članku 39. Zakona.

Dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava

Članak 68.

(1) Pri utvrđivanju dohotka od otuđenja nekretnina iz članka 58. stavka 1. Zakona danom nabave nekretnine smatra se nadnevak kupoprodajnog ugovora, odnosno u slučaju izgradnje u vlastitoj režiji dan kada je izgrađena nekretnina osposobljena za upotrebu.

(2) Nekretnine (zemljišta i građevine) u smislu članka 58. stavka 3. Zakona, smatraju se istovrsnima ovisno o njihovim obilježjima i namjenama i to:

1. kod zemljišta istovrsnim nekretninama smatraju se:

1.1. poljoprivredna zemljišta ili

1.2. građevinska zemljišta ili

1.3. šumska zemljišta ili

1.4. druga zemljišta

2. kod građevina istovrsnim nekretninama smatraju se:

– stambene zgrade (stan, kuća, apartman i sl.) ili

– poslovne zgrade ili

– druge zgrade ili

– dijelovi zgrada (garaže ili spremišta i sl.).

(3) U slučaju otuđenja nekretnine izgrađene u vlastitoj režiji, nabavnu vrijednost čini stvarni izdatak, odnosno cijena izgradnje prema vjerodostojnoj dokumentaciji, a ako ne postoji isprave o nabavi, nabavna vrijednost utvrđuje se procjenom te se usklađuje s rastom proizvođačkih cijena od trenutka kad je nastao izdatak do trenutka kada je ostvaren primitak po osnovi otuđenja te nekretnine.

(4) U slučaju otuđenja dijela nekretnine, odnosno otuđenja samo jednog stana, jednog poslovnog prostora ili drugog dijela zgrade (garaže ili spremišta i sl.), tada se u izdatke priznaje samo razmjerni dio ukupnih troškova izgradnje nekretnine.

(5) Imovinska prava, u smislu članka 58. stavka 3. Zakona, smatraju se istovrsnima ovisno o njihovim obilježjima i namjenama i to autorska prava prema zakonu kojim se uređuju autorska i srodna prava, prava industrijskog vlasništva kojima se smatraju pravo na iskorištavanje prirodnih bogatstava, pravo na tehnološki postupak, poslovni adresari i drugo.

(6) Izdaci iz članka 57. stavka 3. Zakona priznaju se temeljem izvješća u formi zahtjeva poreznog obveznika koji se predaje nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema prebivalištu, odnosno uobičajenom boravištu.

(7) Zahtjev iz stavka 6. ovoga članka obvezno sadrži, osim općih podataka o poreznom obvezniku, iznos i vrste stvarno nastalih izdataka. Uz zahtjev obvezno se prilažu uredne i vjerodostojne isprave iz kojih se nedvosmisleno može utvrditi nastanak izdataka i povezanost izdataka s ostvarenim primicima od kojih je utvrđen dohodak i porez na dohodak od imovinskih prava.

(8) Gubici (izdaci) iz članka 58. stavka 8. Zakona priznaju se temeljem izvješća u formi pregleda poslovnih primitaka i izdataka u kojem se iskazuju ukupno ostvareni primici, izdaci (gubici) i dohodak ostvaren otuđenjem nekretnina i imovinskih prava. Uz pregled primitaka i izdataka obvezno se prilažu uredne i vjerodostojne isprave iz kojih se nedvosmisleno može utvrditi nastanak izdataka (gubitaka) i povezanost izdataka (gubitaka) s ostvarenim primicima od kojih je utvrđen dohodak i porez na dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava.

Porez na dohodak od imovine i imovinskih prava

Članak 69.

(1) Porez na dohodak od imovinskih prava obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji primitka kao porez po odbitku istodobno s isplatom primitka na svoj OIB prema općini/gradu prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika. Porezna uprava će zbirne uplate rasporediti po pojedinom poreznom obvezniku prema podacima iz dostavljenog izvješća iz članka 77. ovoga Pravilnika.

(2) Porez na dohodak od imovinskih prava ostvarenih izravno iz inozemstva, obračunava i uplaćuje stjecatelj primitka od imovinskih prava u roku od 30 dana od dana isplate primitka koji mu isplaćuju inozemni isplatitelji na svoj OIB.

(3) Porez na dohodak od posebnih vrsta imovine obračunava, obustavlja i uplaćuje isplatitelj primitka kao porez po odbitku najkasnije do kraja tekućeg mjeseca za tekući mjesec na svoj OIB prema općini/gradu prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika. Porezna uprava će zbirne uplate rasporediti po pojedinom poreznom obvezniku prema podacima iz dostavljenog izvješća iz članka 77. ovoga Pravilnika.

POGLAVLJE II.
UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD KAPITALA

Dohodak od kapitala

Članak 70.

(1) Dohotkom od kapitala iz članka 66. Zakona smatraju se i izuzimanja članova trgovačkih društava po osnovi manjkova na imovini iz članka 7. stavka 1. točke 5. Zakona o porezu na dobit za koje se ne tereti odgovorna osoba, ako su ovlašteni donijeti takvu odluku.

(2) Izuzimanjima iz članka 66. Zakona smatraju se i sve vrijednosti koje fizička osoba koja obavlja samostalnu djelatnost prema članku 29. Zakona, po kojoj osnovi utvrđuje dobit i plaća porez na dobit, izuzme iz djelatnosti za svoje osobne potrebe.

(3) Primici po osnovi izuzimanja utvrđuju se prema usporedivoj tržišnoj vrijednosti, pri čemu se izuzimanjima smatraju i izuzimanja u novcu.

(4) Izuzimanjima iz članka 66. Zakona smatraju se i troškovi uporabe dobara u vlasništvu ili najmu društva i drugih povlastica koje se odnose na privatni život dioničara ili člana društva.

(5) Dohotkom od kapitala po osnovi izuzimanja sukladno članku 66. stavku 2. Zakona smatra se i isplaćeni predujam udjela u dobiti ako se istekom tog razdoblja za koji je predujam isplaćen, a najkasnije u roku za podnošenje prijave poreza na dobit utvrdi da ostvarena dobit nije dostatna za pokriće takvog predujma, odnosno dohotkom se smatra razlika između isplaćenog predujma i ostvarene dobiti. Dohodak se utvrđuje danom podnošenja prijave poreza na dobit, a sukladno rokovima propisanim zakonom kojim se uređuje oporezivanje dobiti.

(6) Predujmovi dividendi i udjela u dobiti isplaćeni nakon isteka poreznog razdoblja sukladno posebnim propisima, za potrebe Zakona i ovoga Pravilnika smatraju se primicima od dividendi i udjela u dobiti, a do iznosa ostvarene dobiti.

(7) Skrivenim isplatama dobiti iz članka 66. Zakona smatraju se osobito:

1. davanje određenih koristi dioničaru ili članu društva uz naknadu nižu od tržišne, uključujući i povoljniju kamatu

2. plaćanje veće naknade dioničaru ili članu društva za dobra ili usluge od vrijednosti dobara, usluga ili učinaka odnosno koristi koje je dioničar ili član društva dao društvu

3. davanje dobara ili usluga dioničaru ili članu društva u vrijednosti većoj od vrijednosti dobara, usluga ili učinaka odnosno koristi koje je dioničar ili član društva dao društvu i/ili

4. omogućavanje dioničaru ili članu društva drugih koristi za koje nema pravne osnove.

(8) Dohotkom od kapitala po osnovi dividendi i udjela u dobiti, u smislu članka 69. stavka 1. Zakona smatra se i isplaćena dobit nakon oporezivanja, sukladno odredbama zakona kojim se uređuje porez na dobit, koju sam sebi isplaćuje porezni obveznik koji obavlja samostalnu djelatnost iz članka 29. Zakona i/ili ostvaruje primitke iz članka 39. i/ili članka 55. Zakona, a umjesto poreza na dohodak plaća porez na dobit.

(9) Dohodak od kapitala se sukladno članku 69. stavku 2. Zakona ne utvrđuje po osnovi dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu, ako su dividende i ti udjeli iskorišteni za uvećanje temeljnog kapitala društva, te se na odgovarajući način primjenjuju uvjeti propisani zakonom kojim se uređuje oporezivanje dobiti. Ako navedeni uvjeti nisu ispunjeni, te naknadno dođe do smanjenja temeljnog kapitala isplatom članovima društva, iz navedenih će se isplata utvrditi dohodak iz članka 69. stavka 1. Zakona. Isto se primjenjuje i u slučaju promjene strukture vlasništva te se obveza prenosi na novog imatelja dionice ili udjela.

(10) Sukladno odredbi članka 69. stavka 2. Zakona, dohodak od kapitala ne utvrđuje se po osnovi dividendi i udjela u dobiti, ako su ti primici ostvareni od ulaganja Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji te su namijenjeni i dijele se članovima tog Fonda, odnosno ako su ostvareni od financijske imovine dodijeljene u skladu s propisima kojima se uređuju prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, kao i primici od dionica koje su bez naplate dodijeljene hrvatskim ratnim vojnim invalidima Domovinskog rata i članovima obitelji smrtno stradalog odnosno zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.

(11) Kapitalni gubici iz članka 67. stavka 11. Zakona koji mogu umanjiti dohodak od kapitalnih dobitaka iz istog poreznog razdoblja, priznaju se samo ako su ostvareni temeljem financijske imovine stečene od 1. siječnja 2016. i ako su ostvareni u roku od dvije godine od dana nabave, odnosno stjecanja financijske imovine koja se otuđuje.

(12) Primici od kapitala iz stavka 64. Zakona koji su ostvareni u pravima, stvarima i uslugama koje imaju novčanu vrijednost, smatraju se primicima u naravi i pri obračunavanju i plaćanju predujma poreza na dohodak vrijednost primitka u naravi (koji uključuje i možebitni porez na dodanu vrijednost) uvećava se za porez na dohodak i prirez porezu na dohodak.

Porez na dohodak od kapitala

Članak 71.

(1) Porez na dohodak od kapitala po osnovi kamata ostvaren na temelju izravnog kreditiranja između fizičkih osoba obračunava i uplaćuje stjecatelj primitka na svoj OIB te o istom izvješćuje Poreznu upravu putem izvješća propisanim člankom 77. ovoga Pravilnika.

(2) Prema članku 70. stavku 18. Zakona, porez na dohodak po osnovi primitaka po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji od ukupnog primitka istodobno s isplatom primitka, kao porez po odbitku, po stopi od 24%, bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 14. Zakona.

(3) Prema članku 70. stavku 19. Zakona, porez na dohodak po osnovi dividendi i udjela u dobiti obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji od ukupnog primitka po osnovi dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu (prema načelu blagajne), istodobno s isplatom primitka, kao porez po odbitku, po stopi od 12%, bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 14. Zakona.

(4) Na način opisan stavkom 3. ovoga članka postupa u slučaju isplate dobiti porezni obveznik koji obavlja samostalnu djelatnost iz članka 29. i/ili porezni obveznik koji ostvaruje dohodak koji se može oporezivati na način propisan za samostalne djelatnosti prema člancima 30. – 35. Zakona i/ili porezni obveznik koji ostvaruje dohodak iz članka 55. Zakona, a koji je promijenio način oporezivanja te umjesto poreza na dohodak plaća porez na dobit.

(5) Dividende i udjeli u dobiti koji se ne isplaćuju u novcu, sukladno posebnom propisu, smatraju se primicima u naravi, a porez na dohodak utvrđuje se i plaća od osnovice koju čini tržišna vrijednost primitka (s uključenim porezom na dodanu vrijednost), odnosno vrijednost utvrđena prema članku 22. ovoga Pravilnika, uvećana za porez na dohodak i prirez porezu na dohodak.

(6) Ako porezni obveznik dividende i udjele u dobiti ostvari izravno iz inozemstva, obvezan je obračunati porez na dohodak i uplatiti na propisani način u roku od 30 dana od dana ostvarivanja primitka na svoj OIB. Iznimno, ako je dividenda ili udjel u dobiti ostvaren u inozemstvu i uplaćen u korist portfelja koji se nalazi u inozemstvu kojim upravlja tuzemno društvo bez dozvole za držanje novca i financijskih instrumenata za klijente, tako ostvareni primitak oporezuju se u roku od 30 dana od dana isplate na račun poreznog obveznika od strane upravitelja portfelja.

(7) Porez na dohodak od dividendi i udjela u dobiti obračunava se iz ukupnog primitka.

(8) Porez na dohodak od kapitala po osnovi izuzimanja iz članka 66. stavka 2. Zakona obračunava se od iznosa primitka isplaćenog poreznom obvezniku od kojeg se utvrđuje dohodak od kapitala po osnovi izuzimanja, uvećanom za porez na dohodak i prirez porezu na dohodak. Iz tako utvrđenog primitka isplatitelji obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju porez na dohodak i to do trenutka podnošenja prijave poreza na dobit.

(9) Porez na dohodak od kapitala obračunava, obustavlja i uplaćuje isplatitelj u propisanim rokovima na OIB isplatitelja primitka, zbirno za sve porezne obveznike s prebivalištem ili uobičajenim boravištem na istoj općini/gradu, a Porezna uprava će zbirne uplate rasporediti po pojedinom poreznom obvezniku prema podacima iz dostavljenog izvješća iz članka 77. ovoga Pravilnika, osim ako je Zakonom ili ovim Pravilnikom drukčije uređeno.

(10) Iznimno od stavka 9. ovoga članka, ako isplatitelji kamata, od kojih se utvrđuje dohodak od kapitala od kamata, vode svoje sustave (stanje po računima, obračuni kamata, knjiženja i ostale obrade) na razini dana i na noćnim obradama po principu dnevnih stanja, istodobnim obračunom, obustavom i uplatom predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak smatra se i prvi radni dan koji slijedi iza takve obrade.

(11) Porez na dohodak i prirez porezu na dohodak po osnovi kamata obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji kamata kao porez po odbitku i ako se kamata ostvaruje po osnovi sredstava na osobnim računima poreznih obveznika koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 29. Zakona, odnosno ako dohodak utvrđuju temeljem poslovnih knjiga prema člancima 30. – 35. Zakona.

(12) Iznimno, u slučajevima pripisa kamata od kojih se utvrđuje dohodak od kapitala po osnovi kamata, a pripis kamata proistječe iz štednje poreznih obveznika koje isplatitelji kamata u svojim poslovnim knjigama vode kao »staru deviznu štednju« i »štednju pod zaporkom«, a ti porezni obveznici na dan pripisa kamata nemaju dodijeljen OIB, porez na dohodak od tih kamata uplaćuje se na OIB isplatitelja, a prirez porezu na dohodak uplaćuje se prema zadnjim podacima o prebivalištu ili uobičajenom boravištu poreznih obveznika kojima raspolažu isplatitelji. Isplatitelji kamata obvezni su u navedenim slučajevima osigurati u svojim evidencijama podatke o pripisanim kamatama, obračunanom, obustavljenom i uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prirezu porezu na dohodak i to po pojedinom poreznom obvezniku.

(13) U skladu s člankom 70. stavkom 5. Zakona, porezni obveznik koji ostvaruje dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka, obvezan je voditi evidenciju istovrsne financijske imovine po metodi uzastopnih cijena (FIFO). Na isti način evidenciju vode i financijski posrednici iz članka 70. stavka 7. Zakona. Primjena metode FIFO odnosno metode »prvi ulaz-prvi izlaz« podrazumijeva da porezni obveznik pri nabavi određene financijske imovine u evidenciju unosi cijene i količine te imovine prema datumu nabave odnosno prema vremenskom slijedu, a pri otuđenju te imovne, za nabavnu vrijednost (cijenu) te imovine, uzima onu cijenu koja je bila prva evidentirana i koristi je do iskorištenja količine imovine nabavljene po to cijeni. U evidenciji, ostatak te imovine uvijek sadrži cijene i količine te financijske imovine koje su zadnje nabavljene.

(14) Evidencija iz stavka 13. ovoga članka vodi se za svaku istovrsnu financijsku imovinu i osobito sadrži sljedeće podatke: ime i prezime, adresu te OIB poreznog obveznika, naziv financijske imovine ili portfelja s nazivom upravitelja, datum (prema vremenskom slijedu) i način stjecanja imovine, količinu imovine, nabavnu vrijednost imovine, datum otuđenja imovine, način otuđenja, količinu otuđenja, prodajnu cijenu imovine, realizirani prinos, iznos kapitalne dobiti ili kapitalnog gubitka.

(15) Porezni obveznici koji ostvaruju dohodak od kapitala dužni su izvijestiti isplatitelja, odnosno financijskog posrednika iz članka 70. stavka 7. Zakona odnosno SKDD u slučaju iz članka 70. stavka 8. Zakona o svim činjenicama bitnim za oporezivanje kao što su: ime i prezime, OIB, adresa prebivališta ili uobičajenog boravišta te ostali podaci.

(16) Isplatitelji primitaka od kojih se utvrđuje dohodak od kapitala, financijski posrednici iz članka 70. stavka 7. Zakona odnosno SKDD u slučaju iz članka 70. stavka 8. Zakona, dužni su kontinuirano prikupljati sve podatke od poreznih obveznika u cilju pravilnog i zakonitog plaćanja poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak te su dužni istekom godine dostaviti poreznom obvezniku sve potrebne podatke radi sastavljanja izvješća, a osobito: ime i prezime, adresu te OIB poreznog obveznika, stanje financijske imovine na početku i na kraju obračunskog razdoblja, iznos ukupno ostvarenih kapitalnih dobitaka na zadnji dan poreznog razdoblja, iznos ukupno ostvarenih kapitalnih gubitaka na zadnji dan poreznog razdoblja, ukupni iznos oporezivih kapitalnih dobitaka na zadnji dan poreznog razdoblja, ukupni iznos porezno priznatih kapitalnih gubitaka na zadnji dan poreznog razdoblja, uplaćeni porez na dohodak i prireza porezu na dohodak. Isplatitelji su također dužni podatke o ostvarenim kapitalnim dobicima i kapitalnim gubicima dostavljati i poreznim obveznicima koji obavljaju samostalnu djelatnost, a kojima je to osnovna djelatnost.

(17) Porez na dohodak iz primitaka od kapitala ostvarenog u naravi plaća se u skladu s člankom 25. stavkom 3. Zakona.

POGLAVLJE III.
UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD OSIGURANJA

Dohodak od osiguranja

Članak 72.

(1) Pripisana dobit odnosno prinos i poticajna sredstva po posebnim propisima ne smatraju se dohotkom od osiguranja.

(2) Društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima obvezna su tijekom razdoblja osiguranja voditi evidenciju o uplaćenim premijama dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja koje su bile oslobođene od plaćanja poreza na dohodak sukladno članku 9. stavku 1. točki 18. Zakona u kunama i deviznoj protuvrijednosti na dan uplate, po svakom članu fonda posebno te o iznosu tih premija.

(3) Za potrebe vođenja evidencije iz stavka 1. ovoga članka podatke o uplaćenim premijama dobrovoljnog mirovinskog osiguranja u poreznom razdoblju, koje su bile oslobođene od plaćanja poreza na dohodak prema članku 9. stavku 1. točki 18. Zakona, o visini tih premija i svakom članu fonda, dostavlja društvima za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima elektroničkim putem Porezna uprava, a na temelju podataka dobivenih od poslodavaca i isplatitelja primitaka (plaće) odnosno poreznih obveznika koji obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 29. Zakona.

(4) Poslodavci i isplatitelji primitka (plaće) te porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 29. Zakona, koji su uplaćivali premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja na svoj teret u korist radnika, odnosno sebe osobno ako dohodak ostvaruju obavljanjem samostalne djelatnosti iz članka 29. Zakona, tuzemnom dobrovoljnom mirovinskom fondu, a koje su bile oslobođene od plaćanja poreza na dohodak prema članku 9. stavku 1. točki 18. Zakona, obvezni su nakon proteka poreznog razdoblja, a najkasnije do kraja mjeseca veljače iduće godine, Poreznoj upravi dostaviti podatke o tim premijama, na propisanom obrascu iz članka 10. ovoga Pravilnika.

Predujam poreza na dohodak od osiguranja

Članak 73.

Porez na dohodak od osiguranja obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji primitka, istodobno s isplatom na svoj OIB prema općini/gradu prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika, kao porez po odbitku, bez obzira na to obavljaju li isplatu osiguraniku ili korisniku osiguranja. Porezna uprava će zbirne uplate rasporediti po pojedinom poreznom obvezniku prema podacima iz dostavljenog izvješća iz članka 77. ovoga Pravilnika.

Potvrda o isplaćenom primitku, dohotku i uplaćenom porezu i prirezu po odbitku

Članak 74.

(1) Na kraju godine odnosno pri prestanku djelatnosti isplatitelj primitka po osnovi kojega se utvrđuje dohodak od imovinskih prava, dohodak od kapitala (osim isplatitelja koji su dostavili podatke sukladno članku 72. stavku 3. ovoga Pravilnika), dohodak od osiguranja i drugi dohodak, obvezan je poreznim obveznicima dati potvrde o visini pojedinačnih i ukupnih godišnjih primitaka po izvorima dohotka, postotku i iznosu priznatih izdataka pri isplati, iznosu izdatka po osnovi uplaćenog obveznog doprinosa iz primitka prema posebnim propisima, iznosu dohotka, nadnevku uplate obveznih doprinosa, poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak te iznosu obustavljenih i uplaćenih obveznih doprinosa iz primitka, poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak te iznosu neto isplate.

(2) Porezni obveznik je obvezan isplatitelju primitaka od kojih se utvrđuje dohodak i na koji se plaća porez na dohodak po odbitku, dati podatke potrebne za točan obračun i uplatu poreza, i to ime i prezime, osobni identifikacijski broj, adresu prebivališta ili uobičajenog boravišta te broj svog žiroračuna odnosno ostalih računa kod banke.

(3) Isplatitelj može izvršiti isplatu primitaka od kojih se utvrđuje dohodak i na koji se plaća porez na dohodak po odbitku tek nakon što mu porezni obveznik dostavi podatke iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Obrazac »Potvrda o isplaćenom primitku, dohotku, uplaćenom doprinosu, porezu na dohodak i prirezu porezu na dohodak
u _____ godini«, sastavni je dio ovoga Pravilnika.

DIO ČETVRTI
UTVRĐIVANJE ZAJEDNIČKOG DOHOTKA

Zajednički dohodak

Članak 75.

(1) Dohodak od zajedničke samostalne djelatnosti iz članka 29. Zakona utvrđuje se u skladu s člancima 30. – 35. Zakona.

(2) U skladu s odredbama članka 61. Zakona, porezni obveznici koji iznajmljuju ili daju u zakup nekretnine i pokretnine i dohodak od imovine utvrđuju na način propisan za samostalnu djelatnost prema člancima 30. – 35. Zakona, mogu se opredijeliti i za plaćanje poreza na dobit umjesto poreza na dohodak odnosno obvezni su plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak pod uvjetima propisanim Zakonom o porezu na dobit. U slučaju suvlasništva zahtjev za plaćanje poreza na dobit moraju podnijeti svi suvlasnici zajednički.

(3) Ako supoduzetnik dobije naknadu za svoj rad u zajedničkoj djelatnosti, ta se naknada ne oporezuje prema odredbama propisanima za dohodak od nesamostalnog rada ili drugi dohodak, već primljena naknada povećava njegov udio u dohotku od zajedničke djelatnosti. Naknade supoduzetnika za ostale djelatnosti u zajedničkoj djelatnosti povećavaju njegov dohodak od samostalne djelatnosti ako su tijekom godine iskazane kao poslovni izdaci zajedničke djelatnosti.

(4) Ako supoduzetnik daje uz naknadu (zakupninu, najamninu i slično) na raspolaganje gospodarsko dobro za obavljanje zajedničke djelatnosti, a naknada je tijekom godine iskazana kao poslovni izdatak zajedničke djelatnosti, primljena naknada povećava njegov dohodak od samostalne djelatnosti.

(5) Gospodarsko dobro iz stavka 4. ovoga članka dio je dugotrajne imovine na koju se primjenjuju odredbe Zakona i ovoga Pravilnika. U popisu dugotrajne imovine treba navesti podatke o suvlasništvu supoduzetnika.

Prijava dohotka od zajedničke djelatnosti

Članak 76.

(1) Nakon isteka kalendarske godine nositelj zajedničke djelatnosti, odnosno zajedničke imovine i imovinskih prava sastavlja prijavu dohotka od zajedničke djelatnosti i dostavlja je ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svome prebivalištu ili uobičajenom boravištu.

(2) Prijava dohotka od zajedničke djelatnosti podnosi se najkasnije do kraja siječnja tekuće godine za proteklu godinu.

(3) Prijava dohotka od zajedničke djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka sadrži sljedeće podatke:

1. naziv i adresu sjedišta zajedničke djelatnosti

2. ime i prezime, osobni identifikacijski broj, mjesto prebivališta ili uobičajenog boravišta i adresu nositelja zajedničke djelatnosti

3. ime i prezime, osobni identifikacijski broj, mjesto prebivališta ili uobičajenog boravišta i adresu svakog supoduzetnika

4. iznos zajedničkog dohotka/gubitka utvrđenog na temelju poslovnih knjiga za zajedničku djelatnost u skladu s odredbama članaka 30. – 35. Zakona, prije dodatnog umanjenja dohotka za poticaje zapošljavanja i/ili za poticaje istraživanja i razvoja ili za zajedničku imovinu i imovinska prava

5. iznos dodatnog umanjenja zajedničkog dohotka ili uvećanja gubitka za plaće novozaposlenih osoba

6. iznos dodatnog umanjenja zajedničkog dohotka ili uvećanja gubitka za iznos državne potpore za obrazovanje i izobrazbu te za iznos potpore male vrijednosti za izvođenje praktične nastave i vježbe naukovanja u sustavu vezanih obrta prema posebnim propisima

7. iznos dodatnog umanjenja zajedničkog dohotka ili uvećanja gubitka za izdatke istraživanja i razvoja

8. iznos dohotka/gubitka od zajedničke djelatnosti nakon umanjenja za poticaje zapošljavanja i/ili za poticaje istraživanja i razvoja i/ili

9. raspodjelu zajedničkog dohotka na supoduzetnike prema postotku udjela svakog supoduzetnika u zajedničkom dohotku, iznosu udjela svakog supoduzetnika u zajedničkom dohotku/gubitku, uvećanja i umanjenja udjela u zajedničkom dohotku prema odredbama ovoga Pravilnika, ukupan iznos dijela zajedničkog dohotka/gubitka koji pripada svakom supoduzetniku, te osobni identifikacijski broj svakog supoduzetnika

10. popis priloga uz zajedničku poreznu prijavu.

(4) Prijava dohotka od zajedničke djelatnosti sadrži i podatke o korištenju olakšica, oslobođenja i drugog, i to iznos:

1. porezno priznatih izdataka po osnovi reprezentacije

2. primljenih iznosa koji se ne smatraju primicima po osnovi djelatnosti umjetnika od kojih se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalnu djelatnost iz članaka 30. – 35. Zakona (članak 20. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva)

3. neoporezivih primitaka po osnovi djelatnosti umjetnika od kojih se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalnu djelatnost iz članaka 30. – 35. Zakona (članak 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva) za umjetničko djelo.

(5) Poreznoj prijavi od zajedničkog dohotka nositelj zajedničke djelatnosti obvezno prilaže i obračun zajedničkog dohotka odnosno učinaka propisanih oslobođenja i olakšica. Obračun se sastavlja na način da se iznos zajedničkog dohotka uveća za iznos iskorištenih olakšica i oslobođenja iz ovoga članka Pravilnika.

(6) Prijavi dohotka od zajedničke djelatnosti treba priložiti:

1. ugovore i isprave o zajedničkoj djelatnosti i odnosima između supoduzetnika međusobno i zajedničke djelatnosti i supoduzetnika, ako se oni već ne nalaze u nadležnoj ispostavi Porezne uprave2. ugovore i isprave o otuđenju zajedničke djelatnosti ili dijelova zajedničke djelatnosti, ako se djelatnost ne nastavlja

3. pregled poslovnih primitaka i izdataka ako se ne vode poslovne knjige (dohodak od zajedničke imovine i imovinskih prava)

4. presliku popisa dugotrajne imovine

5. isprave na temelju kojih su korištene porezne olakšice (ugovori i preslici naloga o primljenim iznosima)

6. izvadak iz poslovnih knjiga s podacima o ukupnim primicima i ukupnim izdacima, pri čemu se posebno iskazuju podaci o iznosu otpisa te reprezentacije, a i podatak o broju zaposlenih sa stanjem na dan 31. prosinca

7. evidenciju o primljenim državnim potporama i poticajima za nabavu dugotrajne imovine i iznosima obračunate amortizacije

8. dokumentaciju o uništenju plovila, dokumentaciju o primljenim bespovratnim sredstvima za uništenje plovila te izračun razlike između ostatka knjigovodstvene vrijednosti uništenog plovila i iznosa primljenih sredstava.

(7) Prijavu dohotka od zajedničke djelatnosti potpisuju svi supoduzetnici, odnosno nositelj zajedničke djelatnosti ako je za to ovlašten ugovorom ili drugim ispravama o zajedničkoj djelatnosti.

(8) »Prijava dohotka od zajedničke djelatnosti za ____ godinu« – Obrazac DOH – Z, sastavni je dio ovoga Pravilnika.

DIO PETI
IZVJEŠĆE O PRIMICIMA, POREZU NA DOHODAK I PRIREZU TE DOPRINOSIMA ZA OBVEZNA OSIGURANJA – OBRAZAC JOPPD

Članak 77.

(1) U skladu s člankom 27. stavkom 2., člankom 41. stavkom 2., člankom 63. stavkom 2., člankom 71. stavkom 2., člankom 74. stavkom 2. i člankom 85. stavkom 6. Zakona, podatke o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja putem Izvješća o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja – Obrazac JOPPD (dalje u tekstu: Obrazac JOPPD) dostavljaju isplatitelji primitaka i/ili sami porezni obveznici i/ili ostali obveznici sukladno posebnim propisima za:

1. primitke od kojih se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada iz članka 21. Zakona2. primitke od kojih se utvrđuje dohodak od imovinskih prava iz članka 56. Zakona i primitke od otuđenja posebnih vrsta imovine iz članka 59. Zakona

3. primitke od kojih se utvrđuje dohodak od kapitala iz članaka 64. Zakona, osim kapitalnih dobitaka po osnovi otuđenja udjela u kapitalu trgovačkog društva koji nisu prenosivi na tržištu kapitala u skladu s posebnim propisom

4. primitke od kojih se utvrđuje dohodak od osiguranja iz članka 72. Zakona

5. primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak iz članka 39. Zakona

6. primitke koji se ne smatraju dohotkom iz članka 8. Zakona, primitke na koje se ne plaća porez na dohodak iz članka 9. Zakona, primitke koji se ne smatraju primicima od nesamostalnog rada iz članka 22. stavaka 2 . i 3. Zakona, primitke fizičkih osoba po osnovi izravnih plaćanja u poljoprivredi sukladno posebnim propisima a po osnovi kojih se ne utvrđuje dohodak sukladno članku 29. stavku 3. Zakona i/ili

7. obveznici obračunavanja doprinosa koji, sukladno Zakonu o doprinosima imaju obvezu Poreznoj upravi dostavljati izvješća o vrsti i iznosu obveze doprinosa, osnovici prema kojoj su doprinosi obračunani, razdoblju na koje se obveza odnosi, osiguranicima koji koriste određena prava iz osiguranja prema posebnim propisima i o drugim podacima.

(2) Obvezu podnošenja Obrasca JOPPD o vrsti prava, razdoblju korištenja prava i/ili o iznosu naknade plaće isplaćene na teret sredstava nositelja osiguranja ili na teret sredstava državnog proračuna, sukladno odredbi članka 182. stavku 3. Zakona o doprinosima imaju i poslodavci, odnosno osobe koje su obveznici doprinosa te obveznici obračunavanja i plaćanja doprinosa.

(3) Osiguranici po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti od koje utvrđuju dobit te tu djelatnost obavljaju u supoduzetništvu, izvješće na Obrascu JOPPD sastavljaju i podnose Poreznoj upravi za svakog supoduzetnika.

(4) Porezni obveznici koji obavljaju samostalne djelatnosti, prilikom iskazivanja podataka o iznosu isplaćenih neoporezivih primitaka za njih osobno, koriste istovrsne oznake iz Priloga 4. Obrasca JOPPD »Neoporezivi primici/primici koji se ne smatraju dohotkom«, kao što je predviđeno za radnike.

(5) U slučaju kada se dostavlja izvješće na Obrascu JOPPD za više od 3 porezna obveznika odnosno fizičke osobe i/ili kada je podnositelj izvješća korisnik sustava elektroničkog servisa Porezne uprave ePorezna, isplatitelj odnosno podnositelj izvješća obvezno podnosi podatke iz Obrasca JOPPD elektroničkim putem u okviru sustava ePorezna na način propisan posebnim propisima te tehničkim i ostalim uputama.

(6) Obrazac JOPPD koji se ne podnosi elektroničkim putem u okviru sustava ePorezna dostavlja se nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema sjedištu, odnosno prebivalištu ili uobičajenom boravištu isplatitelja, odnosno prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu poreznog obveznika ako je sam obveznik dostavljanja Obrasca JOPPD. Obrazac JOPPD može se dostaviti ispisan putem računala, uz uvjet da sadržajem i oblikom u cijelosti odgovara obrascu koji je propisan ovim Pravilnikom.

(7) Obrazac JOPPD potpisuje ovlaštena osoba podnositelja izvješća, koja svojim potpisom ili naprednim elektroničkim potpisom jamči za istinitost i točnost iskazanih podataka.

(8) U slučaju više ispravaka odnosno dopuna izvornog Obrasca JOPPD koji je podnesen u okviru sustava ePorezna obračunskom prijavom, u smislu odredbi propisa koji uređuje opći porezni postupak, smatra se izvorni Obrazac JOPPD u kojem su generirani svi podaci iskazani na izvornom Obrascu JOPPD te svi naknadni ispravci i dopune koji su uredno zaprimljeni i obrađeni u informacijskom sustavu Porezne uprave.

(9) Podaci o isplaćenim primicima, obračunanim i uplaćenim doprinosima za obvezna osiguranja te obračunanom porezu na dohodak i prirezu poreza na dohodak dostavljaju se Poreznoj upravi za potrebe registra poreznih obveznika te ostalih potreba Porezne uprave kao i za potrebe Središnjeg registra osiguranika.

(10) Za sve uplate koje nisu vezane uz oznaku izvješća Obrasca JOPPD podnositelj izvješća odnosno isplatitelj obvezan je podnijeti specifikaciju rasporeda uplata.

(11) Iznimno od stavka 1. ovoga članka ako bi trošak podnošenja Obrasca JOPPD bio u nerazmjeru naplaćenom porezu na dohodak i prirezu poreza na dohodak, prijavom se može smatrati i dostava podataka na zahtjev Porezne uprave, sukladno odredbi članka 79. stavka 1. Općeg poreznog zakona (»Narodne novine«, broj 115/16), a temeljem pojedinačne obavijesti Porezne uprave ili objave putem službene internetske stranice (www.porezna-uprava.hr).

(12) »Izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja na dan ______« – Obrazac JOPPD te prilozi Obrasca JOPPD: 1. »Podnositelj izvješća«, 2. »Stjecatelj primitka/osiguranik«, 3. »Primici/obveze doprinosa«, 4. »Neoporezivi primici/primici koji se ne smatraju dohotkom« i 5. »Način isplate/izvršenja obveze«, sastavni su dio ovoga Pravilnika.

Iznimke u izvješćivanju

Članak 78.

(1) Iznimno od članka 77. stavaka 1. i 2. ovoga Pravilnika Obrazac JOPPD ne podnose isplatitelji, odnosno sami porezni obveznici za:

1. izravne uplate premije osiguranja za dokup dijela doživotne mirovine određene prema zakonu kojim se uređuje mirovinsko osiguranje kojeg bi osiguranik ostvario da je navršio određenu starosnu dob i/ili određeni mirovinski staž, a koje se određuju i isplaćuju u mjesečnim obrocima, kao dokupljena mirovina iz članka 8. stavka 1. točke 1. Zakona

2. državne nagrade ustanovljene propisima koje donosi Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske, nagrade jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave propisane statutom tih jedinica i novčane nagrade za osvojenu medalju na olimpijskim igrama, paraolimpijskim igrama i olimpijskim igrama gluhih te svjetskim i europskim prvenstvima planirane za te namjene u državnom proračunu Republike Hrvatske i proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iz članka 8. stavka 1. točke 3. Zakona i nagrade učenicima i studentima iz članka 9. stavka 1. točke 5. Zakona

3. primitke koje fizičke osobe ostvaruju po osnovi darovanja pravnih i fizičkih osoba, a za zdravstvene potrebe (operativne zahvate, liječenja, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala), rješavanje kojih nije plaćeno osnovnim, dopunskim, dodatnim i privatnim zdravstvenim osiguranjem niti na teret sredstava fizičke osobe, a pod uvjetom da je darovanje, odnosno plaćanje nastalih izdataka za tu namjenu obavljeno na žiroračun primatelja dara ili zdravstvene ustanove te na temelju vjerodostojnih isprava iz članka 8. stavka 1. točke 4. Zakona

4. potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog elementarnih nepogoda iz članka 8. stavka 2. točke 1. podtočke a) Zakona

5. socijalne potpore iz članka 8. stavka 2. točke 1. podtočke b) koje se daju u naravi

6. potpore iz članka 8. stavka 2. točke 9. Zakona koje se daju u naravi

7. potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog ratnih događaja i elementarne nepogode iz članka 8. stavka 2. točke 1. podtočke e) i članka 8. stavka 2. točke 2. Zakona

8. nasljedstva i darove iz članka 8. stavka 2. točke 3. Zakona

9. primitke od otuđenja osobne imovine, osim imovine iz članka 59. Zakona

10. odštete koje nisu u svezi s gospodarskom djelatnošću iz članka 8. stavka 2. točke 5. Zakona

11. primitke ostvarene na nagradnim natječajima ili natjecanjima, raspisanim pod jednakim uvjetima uz mogućnost sudjelovanja svih osoba i dozvoljenim igrama na sreću prema posebnom zakonu iz članka 8. stavka 2. točke 6. Zakona

12. uplaćene premije osiguranja po osnovi ugovora o osiguranju života i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja koje nisu bile porezno priznati izdatak

13. premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja iz članka 9. stavka 1. točke 18. Zakona

14. pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe iz članka 7. stavak 2. r.br. 24. ovoga Pravilnika

15. naknade troškova vezanih uz službena putovanja koji se sukladno odredbama članka 9. Zakona smatraju primicima na koje se ne plaća porez na dohodak, osim isplate u novcu dnevnica i/ili naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe

16. naknade isplaćene u visini stvarnih izdataka, po osnovi službenih putovanja u vrijeme natjecanja i priprema, koje podmiruju neprofitne organizacije – športski klubovi i savezi športašima i drugim osobama u športu, a koji u tim organizacijama ne ostvaruju primitke po osnovi nesamostalnog rada iz članka 21. Zakona odnosno primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak iz članka 39. Zakona i/ili

17. primitke koji se ne smatraju dohotkom i/ili na koje se ne plaća porez na dohodak i/ili koji ne podliježu obvezi doprinosa, a nisu navedeni u prilogu 4. Obrasca JOPPD.

(2) Porezna uprava može zatražiti dostavu podataka o primicima iz stavka 1. ovoga članka te o ostalim primicima.

Rokovi dostave

Članak 79.

(1) Isplatitelji primitaka, obveznici obračunavanja i plaćanja doprinosa i/ili sami porezni obveznici Obrazac JOPPD podnose Poreznoj upravi na dan isplate primitka, odnosno na dan dospijeća obveze uplate poreza na dohodak ili na dan kada se doprinosi obvezno obračunavaju i uplaćuju sukladno posebnim propisima, ili najkasnije slijedeći radni dan. Prema primicima kojima obveza poreza na dohodak odnosno doprinosa dospijeva u roku od 30 dana od dana primitka Obrazac JOPPD podnosi se u tome roku, ali sa oznakom dana i izvješća kada je primitak stvarno ostvaren.

(2) Na način iz stavka 1. ovoga članka obvezni su postupiti poslodavci i isplatitelji za podatke o kamati za doprinose za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje koja je naplaćena zbog nepravovremene uplate dospjele obveze.

(3) Obveznici obračunavanja i plaćanja doprinosa dostavljaju Obrazac JOPPD o obvezi doprinosa (iz i na osnovicu) prema osnovici utvrđenoj temeljem sudske presude, za razdoblja koja se ne odnose na staž osiguranja tekuće kalendarske godine ili se ne pripisuju stažu osiguranja tekuće kalendarske godine, prema članku 433.a Zakona o parničnom postupku, nagodbe u tijeku sudskog postupka, nagodbe sklopljene s nadležnim državnim odvjetništvom u postupcima za mirno rješenje spora, nagodbe sklopljene u postupku mirenja u individualnim radnim sporovima prema Zakonu o mirenju na dan pravomoćnosti odluke ili najkasnije sljedeći radni dan.

(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Obrazac JOPPD prema drugom dohotku koji je poslodavac isplatio ili dao sezonskom radniku na privremenim, odnosno povremenim poslovima u poljoprivredi sukladno Zakonu o poticanju zapošljavanja, odnosno prema ostvarenom dohotku od posebnih vrsta imovine dostavlja se do posljednjeg dana u mjesecu u kojem je primitak ostvaren, odnosno isplaćen ili najkasnije sljedeći radni dan.

(5) Iznimno od stavka 1. ovoga članka za oporezive primitke i/ili primitke prema kojima postoji obveza doprinosa ostvarenim u naravi Obrazac JOPPD dostavlja se do 15. dana u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojem je primitak ostvaren.

(6) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, isplatitelj neoporezivih primitaka iz članka 77. stavka 1. točke 6. ovoga Pravilnika, odnosno porezni obveznik sam za sebe ako je neoporeziv primitak iz članka 77. stavka 1. točke 6. ovoga Pravilnika ostvario izravno od fizičkih osoba koje ne obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 29. Zakona, podnosi zbirno izvješće putem Obrasca JOPPD za sve isplate u tijeku jednog mjeseca po istoj osnovi po pojedinom poreznom obvezniku, odnosno fizičkoj osobi, najkasnije do petnaestog dana u mjesecu za primitak koji je ostvaren, odnosno isplaćen u prethodnom mjesecu, osim ako nije izvješteno na način propisan stavkom 7. ovoga članka.

(7) Podaci o neoporezivim primicima, osim na način propisan stavkom 6. ovoga članka, mogu se iskazivati i pojedinačno na Obrascu JOPPD na dan isplate.

(8) Na način propisan stavcima 6. i 7. ovoga članka obvezni su postupiti i poslodavci odnosno osobe koje su obveznici doprinosa te obveznici obračunavanja i plaćanja doprinosa za svoje radnike i/ili za svoje osobno osiguranje za vrijeme korištenja prava iz osiguranja sukladno članku 182. stavku 3. Zakona o doprinosima.

(9) Isplaćeni predujmovi dnevnica i/ili naknada za korištenje privatnog automobila u svrhu službenog putovanja iskazuju se na Obrascu JOPPD nakon konačnog obračuna tih primitaka.

(10) Obrazac JOPPD o neoporezivim primicima i/ili oporezivim primicima i/ili primicima prema kojima postoji obveza doprinosa koji su ostvareni u naravi, a koji su isplaćeni i/ili ostvareni u mjesecu prosincu prethodne godine, dostavljaju se do 15. siječnja tekuće godine, ali s danom i oznakom izvješća dana 31. prosinca prethodne godine. Danom primitka dividende, odnosno udjela u dobiti, ako je ostvarena dobit iskorištena za uvećanje temeljnog kapitala društva, za potrebe izvješćivanja, smatra se dan donošenja odluke o uvećanju temeljnog kapitala.

(11) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, isplatitelji primitaka po osnovi ugovora o osiguranju života i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja iz članka 8. stavka 3. Zakona, podnose Poreznoj upravi zbirno godišnje izvješće putem Obrasca JOPPD za sve isplate u tijeku poreznog razdoblja, po istoj osnovi, po pojedinoj fizičkoj osobi i to najkasnije do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu, s danom i oznakom izvješća dana 31. prosinca prethodne godine.

(12) Primicima iz stavka 11. ovoga članka, za potrebe izvješćivanja, smatraju se primici po osnovi osiguranja (osigurane svote), pripisane dobiti po određenoj polici i svi ostali primici koji su vezani uz policu osiguranja, a koje osiguravatelj isplaćuje osiguranoj osobi odnosno drugoj osobi (nasljednicima ili trećoj osobi ako je tako ugovoreno policom osiguranja) po dospijeću ili prekidu police ili po nastupu osiguranog slučaja, umanjeni za uplaćene premije osiguranja.

(13) Podaci o primicima po osnovi kamata koji sukladno odredbama Zakona ili ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ne podliježu oporezivanju dostavljaju se i za rezidente Republike Hrvatske i rezidente zemalja izvan Europske unije, na način, prema vrstama i u roku sukladno propisu kojim je uređena administrativna suradnja u području poreza, u ukupnom iznosu na godišnjoj razini po pojedinoj fizičkoj osobi, ako nisu dostavljeni na način propisan stavcima 6 ili 7. ovoga članka.

(14) Porezni obveznik – imatelj financijske imovine Obrazac JOPPD dostavlja do posljednjeg dana mjeseca veljače tekuće godine, s danom i oznakom izvješća dana 31. prosinca prethodne godine, za sve kapitalne dobitke ostvarene u prethodnoj godini umanjene za ostvarene kapitalne gubitke iz članka 67. stavka 11. ovoga Zakona. Na isti način izvještava se i o kapitalnim dobicima koji sukladno odredbi članka 67. stavka 8. Zakona ne podliježu oporezivanju. Ako umanjenje kapitalnih dobitaka za ostvarene kapitalne gubitke rezultira kapitalnim gubitkom ne postoji obveza izvješćivanja putem Obrasca JOPPD.

(15) Iznimno od stavka 14. ovoga članka, Obrazac JOPPD u ime i za račun poreznog obveznika – imatelja financijske imovine može dostaviti financijski posrednik iz članka 70. stavka 7. Zakona ili u slučaju propisanom člankom 70. stavkom 8. Zakona, Središnje klirinško depozitarno društvo d.d.

(16) Prema primitku od kojeg se prema odredbama članka 25. stavka 5. Zakona predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava i dospijeva na naplatu istodobno s nastankom obveze dostave obračuna radniku o dospjelom, a neisplaćenom primitku, Obrazac JOPPD dostavlja se danom nastanka obveze poreza na dohodak i doprinosa na način da se na stranici B pod 11. unosi iznos ukupno obračunatog primitka prema obračunskoj listi izdanoj sukladno odredbama propisa koji uređuje područje rada, pod 12. unosi se iznos osnovice za obračun doprinosa iskazane u obračunskoj listi, pod 12.1. do 12.9. unosi se iznos obračunanog doprinosa (ovisno o vrsti obračuna), pod 13.1. unosi se 0,00, pod 13.2. unosi se iznos obračunanog i plaćenog doprinosa iz osnovice, pod 13.3. unosi se iznos obračunanog dohotka, pod 13.4. unosi se iznos utvrđenog osobnog odbitka, pod 13.5. unosi se iznos utvrđene porezne osnovice, a pod 14.1. i 14.2. unosi se iznos obračunanog poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak. Podaci od 15.1. do 16.2. obvezno se popunjavaju sa 0 odnosno 0,00, a pod 17. se upisuje ukupan iznos obračunanog primitka od nesamostalnog rada iz obračunske isprave. Podaci na stranici A obrasca JOPPD i ostali nenavedeni podaci popunjavaju se sukladno odredbama ovoga Pravilnika.

(17) U slučaju naknadne isplate plaće iz stavka 16. ovoga članka, na stranici B Obrasca JOPPD pod 11. unosi se iznos primitka koji je isplaćen, podaci od 12. do 13.1 popunjavaju se sa 0,00, pod 13.2. unosi se iznos obračunanog i plaćenog doprinosa iz osnovice, razmjerno primitku pod 11., pod 13.3. unosi se iznos dohotka, pod 13.4 do 14.2. unosi se obvezno 0,00, pod 15.1 unosi se oznaka 59, pod 15.2 unosi se iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak razmjeran isplaćenom dohotku, pod 16.2. unosi se iznos za isplatu (13.3 – 15.2). Podaci na stranici A obrasca JOPPD i ostali nenavedeni podaci popunjavaju se sukladno odredbama ovoga Pravilnika.

(18) U slučaju iz stavka 17. ovoga članka, Obrazac JOPPD se dostavlja do 15. dana u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca isplate, odnosno za isplatu plaće u mjesecu prosincu prethodne godine do 15. siječnja tekuće godine, ali s danom i oznakom izvješća dana 31. prosinca prethodne godine.

(19) U slučaju neisplate (odricanja od plaće) člana uprave ili izvršnog direktora trgovačkog društva ili upravitelja zadruge predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada i obveza izvješćivanja putem Obrasca JOPPD, dospijeva na naplatu istodobno s nastankom obveze obračuna o dospjelom, a neisplaćenom primitku.

Sadržaj i način popunjavanja

Članak 80.

(1) Obrazac JOPPD sadrži podatke o:

1. svim fizičkim osobama koje su tijekom izvještajnog razdoblja (dan, mjesec, godina) ostvarile primitke iz članka 77. stavka 1. ovoga Pravilnika, o visini primitaka te o obračunanom i uplaćenom porezu na dohodak, prirezu poreza na dohodak, doprinosima za obvezna osiguranja i druge podatke

2. svim fizičkim osobama za koje su tijekom izvještajnog razdoblja (dan, mjesec, godina) utvrđene osnovice za obračun doprinosa, koje su koristile određena prava iz osiguranja prema posebnim propisima, podatke o iznosu doprinosa i druge podatke.

(2) Obrazac JOPPD sastoji se od stranice A i stranice B.

Stranica A Obrasca JOPPD

Članak 81.

(1) Na stranicu A upisuju se sljedeći podaci: oznaka izvješća, vrsta izvješća, podnositelj izvješća, obveznik plaćanja, broj fizičkih osoba za koje se podnosi izvješće, broj redaka na popisu pojedinačnih obračuna sa stranice B Obrasca JOPPD, ukupan iznos obračunanog predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, ukupan iznos obračunanog doprinosa, naplaćena kamata za doprinose za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje koja je nastala zbog nepravovremene uplate dospjele obveze, ukupan iznos neoporezivih primitaka isplaćenih fizičkim osobama – nerezidentima Republike Hrvatske koje isplaćuje neprofitna organizacija do propisanog iznosa i/ili broj osoba s invaliditetom koje je porezni obveznik bio dužan zaposliti sukladno odredbama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom u obračunskom razdoblju i iznos obračunane naknade.

(2) Pod oznakom izvješća (pod I.) upisuje se oznaka izvješća u obliku GG001 do GG365(366), a sastoji se od kombinacije oznake zadnje dvije znamenke godine i rednog broja dana u godini u kojem je dospjela obveza poreza na dohodak i/ili rednog broja dana u godini u kojem su obračunani i uplaćeni doprinosi ili rednog broja dana u godini na koji je podnesen Obrazac JOPPD (s tim da ako se Obrazac JOPPD podnosi nakon posljednjeg dana u mjesecu isplate, upisuje se oznaka za posljednji dan u mjesecu isplate). Svaki dan u godini ima svoju oznaku te se oznaka izvješća ne može ponavljati.

(3) Pod vrstom izvješća (pod II.) upisuje se:

1. oznaka 1 kada se podnosi prvo redovno (izvorno) izvješće

2. oznaka 2 kada se podnosi ispravak već podnesenog izvješća koje je zaprimljeno u Poreznoj upravi pod oznakom 1

3. oznaka 3 kada se dopunjuju podaci iskazani na izvješću pod oznakom 1

4. oznaka 4 kada se iskazuju podaci pod IX. i X. stranice A

5. oznaka 5 kada poslovna banka podnosi izvješće o obračunanom i uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od kamata, odnosno kada društva za upravljanje i/ili osobe koje temeljem ugovornog odnosa upravljaju financijskom imovinom poreznog obveznika i/ili subjekti za zajedničko upravljanje i/ili upravitelji portfelja podnose izvješće o obračunanom i uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dividendi ili udjela u dobiti, odnosno kamata ako su od poreznog obveznika preuzeli tu obvezu

6. oznaka 6 kada se podnosi ispravak već podnesenog izvješća pod oznakom 5 koje je zaprimljeno u Poreznoj upravi

7. oznaka 7 kada se dopunjuju podaci iskazani na izvješću pod oznakom 5

8. oznaka 8 kada fizička osoba podnosi izvješće o obračunanom i uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka ostvarenog izravno iz inozemstva ili u inozemstvu i od organizacije iz članka 25. stavka 4. Zakona

9. oznaka 9 kada se podnosi ispravak već podnesenog izvješća pod oznakom 8 koje je zaprimljeno u Poreznoj upravi

10. oznaka 10 kada se dopunjuju podaci iskazani na izvješću pod oznakom 8

11. oznaka 11 kada fizička osoba i/ili financijski posrednik u ime i za račun poreznog obveznika podnosi izvješće o dohotku ostvarenom po osnovi kapitalnih dobitaka

12. oznaka 12 kada se podnosi ispravak već podnesenog izvješća pod oznakom 11 koje je zaprimljeno u Poreznoj upravi i/ili

13. oznaka 13 kada se dopunjuju podaci iskazani na izvješću pod oznakom 11.

(4) Oznaka 1 i/ili 5 i/ili 8 i/ili 11 pod vrstom izvješća može se upisati samo jednom za istu oznaku izvješća, istog podnositelja izvješća i istog obveznika plaćanja.

(5) Obrazac JOPPD vrste izvješća 4 podnosi se kao posebno izvješće, bez stranice B.

(6) Pod podacima o podnositelju izvješća (pod III.1.) upisuje se:

1. naziv/ime i prezime

2. adresa

3. adresa elektroničke pošte

4. OIB

5. oznaka podnositelja iz Priloga 1. Obrasca JOPPD »Podnositelj izvješća«. Podnositelj izvješća je isplatitelj primitka i/ili obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa, odnosno nositelj osiguranja i/ili sam porezni obveznik, osim za podnositelje pod oznakom 6 ili 7 ili 8 ili 9 ili 10 ili 11 ili 12 ili 13 iz Priloga 1. Obrasca JOPPD »Podnositelj izvješća«, za koje je podnositelj izvješća obveznik obračunavanja primitka i/ili obveznih doprinosa sukladno Zakonu o doprinosima ili platni agent ili financijski posrednik i/ili SKDD.

(7) Pod podacima o obvezniku plaćanja (pod III.2) upisuju se podaci o obvezniku plaćanja i to: naziv, adresa, adresa elektroničke pošte, OIB. Podatak o obvezniku plaćanja unosi se samo za podnositelje izvješća pod oznakom 6 ili 7 ili 8 ili 9 ili 10 ili 11 ili 12 ili 13 iz Priloga 1. »Podnositelj izvješća«, za ostale podnositelje podatak o obvezniku plaćanja istovjetan je podacima o podnositelju izvješća pod III.1. te se ova polja ne popunjavaju.

(8) Pod podacima o broju fizičkih osoba za koje se podnosi izvješće (pod IV.1) upisuju se podaci o broju fizičkih osoba za koje se podnosi izvješće.

(9) Pod podacima o broju redaka na popisu pojedinačnih obračuna sa stranice B Obrasca JOPPD (pod IV.2.) upisuje se broj redaka na popisu pojedinačnih obračuna sa stranice B Obrasca JOPPD.

(10) Pod podacima o ukupnom iznosu obračunanog predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak (pod V.) upisuju se sljedeći podaci i to:

1. ukupan iznos obračunanog predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi nesamostalnog rada – zbroj redaka pod 1.1. i pod 1.2. sa stranice A Obrasca JOPPD (pod V.1)

2. ukupan iznos obračunanog predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi nesamostalnog rada (plaća) – zbroj stupaca 14.1. i 14.2. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj primitka/osiguranik«: 0001 – 0039, 0201, 5403 (pod V. 1.1.)

3. ukupan iznos obračunanog predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi nesamostalnog rada (mirovina) – zbroj stupaca 14.1. i 14.2. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj primitka/osiguranik«: 0101 – 0119, 0121 (pod V. 1.2.)

4. ukupan iznos obračunanog predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od kapitala – zbroj stupaca 14.1. i 14.2. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj primitka/osiguranik«: 1001-1004 (pod V. 2.)

5. ukupan iznos obračunanog predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od imovinskih prava i posebnih vrsta imovine – zbroj stupaca 14.1. i 14.2. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj primitka/osiguranik«: 2001-2009 (pod V. 3.)

6. ukupan iznos obračunanog predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od osiguranja – zbroj stupaca 14.1. i 14.2. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj primitka/osiguranik«: 3001-3009 (pod V. 4.)

7. ukupan iznos obračunanog predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi primitka od kojeg se utvrđuje drugi dohodak – zbroj stupaca 14.1. i 14.2. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj primitka/osiguranik«: 4001-4002, 5501 (pod V. 5.)

8. ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od kamata – zbroj stupaca 14.1. i 14.2. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj primitka/osiguranik«: 1101-1104 (pod V. 6.).

(11) Pod podacima o ukupnom iznosu obračunanog doprinosa (pod VI.) upisuju se slijedeći podaci i to:

1. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (pod VI.1.)

1.1. ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti po osnovi radnog odnosa – zbroj stupca 12.1. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj primitka/osiguranik«: 0001-0003, 0005-011, 0021-0029, 5701-5799 (pod VI.1.1.)

1.2. ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti po osnovi drugog dohotka – zbroj stupca 12.1. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj primitka/osiguranik«: 0201, 4002 (pod VI.1.2.)

1.3. ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti po osnovi poduzetničke plaće – zbroj stupca 12.1. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj primitka/osiguranik«: 0031-0039 (pod VI.1.3.)

1.4. ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti za osiguranike za koje se doprinos uplaćuje prema posebnim propisima – zbroj stupca 12.1. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj primitka/osiguranik«: 5401-5403, 5608 (pod VI.1.4.)

1.5. ukupan iznos posebnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti za osobe osigurane u određenim okolnostima – zbroj stupca 12.1 sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj primitka/osiguranik«: 5302, 5501, 5604, 5606, 5607 (pod VI.1.5.)

1.6. ukupan iznos dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti za staž osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem – zbroj stupca 12.6. sa stranice B Obrasca JOPPD (pod VI.1.6.)

1.7. ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti za osobe koje su same za sebe obvezni obračunati doprinose – zbroj stupca 12.1. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj primitka/osiguranik«: 0041-0049 (pod VI.1.7.)

2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (pod VI.2.)

2.1. ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje po osnovi radnog odnosa – zbroj stupca 12.2. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj primitka/osiguranik«: 0001-0003, 0005-011, 0021-0029, 5701-5799 (pod VI.2.1.)

2.2. ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje po osnovi drugog dohotka – zbroj stupca 12.2. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj primitka/osiguranik«: 0201, 4002 (pod VI.2.2.)

2.3. ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje po osnovi poduzetničke plaće – zbroj stupca 12.2. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj primitka/osiguranik«: 0031-0039 (pod VI.2.3.)

2.4. ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za osiguranike za koje se doprinos uplaćuje prema posebnim propisima – zbroj stupca 12.2. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj primitka/osiguranik«: 5101-5103, 5201-5299, 5301, 5401-5403, 5608 (pod VI.2.4.)

2.5. ukupan iznos dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za staž osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem – zbroj stupca 12.7. sa stranice B Obrasca JOPPD (pod VI.2.5.)

2.6. ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti za osobe koje su same za sebe obvezne obračunati doprinose – zbroj stupca 12.2. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj primitka/osiguranik«: 0041-0049 (pod VI.2.6.)

3. doprinos za zdravstveno osiguranje (pod VI.3.)

3.1. ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovi radnog odnosa – zbroj stupca 12.3. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj primitka/osiguranik«: 0001, 0005, 0008, 0009, 0021-0029, 5701-5799 (pod VI.3.1.)

3.2. ukupan iznos doprinosa za zaštitu zdravlja na radu po osnovi radnog odnosa – zbroj stupca 12.4. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj primitka/osiguranik«: 0001, 0005, 0008, 0009, 0021-0029, 5701-5799 (pod VI.3.2.)

3.3. ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovi poduzetničke plaće – zbroj stupca 12.3. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj primitka/osiguranik«: 0031-0039 (pod VI.3.3.)

3.4. ukupan iznos doprinosa za zaštitu zdravlja na radu po osnovi poduzetničke plaće – zbroj stupca 12.4. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj primitka/osiguranik«: 0031-0039 (pod VI.3.4.)

3.5. ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovi drugog dohotka – zbroj stupca 12.3. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj primitka/osiguranik«: 0201, 4002 (pod VI.3.5.)

3.6. ukupan iznos posebnog doprinosa za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu – zbroj stupca 12.8. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj primitka/osiguranik«: 0001-0039, 0041 – 0049, 5001-5009 i 5402 (pod VI.3.6.)

3.7. ukupan iznos dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje za obveznike po osnovi korisnika mirovina – zbroj stupca 12.3. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj primitka/osiguranik«: 0101-0119 (pod VI.3.7.)

3.8. ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje za osiguranike za koje se doprinos uplaćuje prema posebnim propisima – zbroj stupca 12.3. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj primitka/osiguranik«: 5401, 5403, 5601, 5602, 5603, 5605, 5608 (pod VI.3.8.)

3.9. ukupan iznos doprinosa za zaštitu zdravlja na radu za osiguranike za koje se doprinos uplaćuje prema posebnim propisima – zbroj stupca 12.4. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj primitka/osiguranik«: 5401, 5403, 5608 (pod VI.3.9.)

3.10. ukupan iznos posebnog doprinosa za zaštitu zdravlja na radu – za osobe osigurane u određenim okolnostima – zbroj stupca 12.4. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj primitka/osiguranik«: 5302, 5501, 5604, 5606, 5607 (pod VI.3.10.)

3.11. ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti za osobe koje su same za sebe obvezne obračunati doprinose – zbroj stupca 12.3. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj primitka/osiguranik«: 0041-0049 (pod VI.3.11.)

3.12. ukupan iznos doprinosa za zaštitu zdravlja na radu po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti za osobe koje su same za sebe obvezne obračunati doprinose – zbroj stupca 12.4. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj primitka/osiguranik«: 0041-0049 (pod VI.3.12.)

4. doprinos za zapošljavanje (pod VI.4.)

4.1. ukupan iznos doprinosa za zapošljavanje – zbroj stupca 12.5. sa stranice B Obrasca JOPPD (pod VI.4.1.)

4.2. ukupan iznos posebnog doprinosa za zapošljavanje osoba s invaliditetom – zbroj stupca 12.9. sa stranice B Obrasca JOPPD (pod VI.4.2.)

4.3. Ukupan iznos doprinosa za zapošljavanje po osnovi poduzetničke plaće – zbroj stupca 12.5. sa stranice B Obrasca JOPPD (pod VI.4.3.)

4.4. Ukupan iznos doprinosa za zapošljavanje po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti za osobe koje su same za sebe obvezne obračunati doprinose – zbroj stupca 12.5. sa stranice B Obrasca JOPPD (pod VI.4.4.).

(12) Pod podacima o ukupnom iznosu isplaćenih neoporezivih primitaka upisuje se zbroj stupca 15.2. sa stranice B Obrasca JOPPD (pod VII.).

(13) Pod podacima o naplaćenoj kamati za doprinose za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje koja je nastala zbog nepravovremene uplate dospjele obveze upisuje se zbroj stupca 12.2. sa stranice B Obrasca JOPPD pod oznakom 5721 iz Priloga 3. Obrasca JOPPD »Primici/obveze doprinosa« (pod VIII.).

(14) Pod podacima o ukupnom iznosu neoporezivih primitaka isplaćenih fizičkim osobama – nerezidentima Republike Hrvatske koje isplaćuje neprofitna organizacija do propisanog iznosa iskazuju se u ukupnom iznosu za isplaćene dnevnice i naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe, te ostale isplaćene primitke navedene u prilogu 4. Obrasca JOPPD »Neoporezivi primici/primici koji se ne smatraju dohotkom«, ako prema posebnom propisu nije propisano da je uvjet za isplatu prethodno dodijeljen OIB, u izvještajnom razdoblju, nerezidentima Republike Hrvatske. Podaci se dostavljaju u rokovima dostave podataka o neoporezivim primicima (pod IX.).

(15) Pod podacima o naknadi utvrđenoj sukladno odredbama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (pod X.) upisuju se slijedeći podaci i to:

1. broj osoba s invaliditetom koje je obveznik bio dužan zaposliti sukladno odredbama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom u obračunskom razdoblju (pod X.1.).

2. Iznos obračunane naknade – 30% od umnoška broja osoba s invaliditetom iskazanih pod X.1. i iznosa minimalne plaće za razdoblje na koje se obveza odnosi (pod X.2.).

Stranica B Obrasca JOPPD

Članak 82.

(1) Stranica B Obrasca JOPPD sadrži sljedeće podatke:

1. OIB podnositelja izvješća, a u slučaju da su na stranici A za podnositelja izvješća upisane oznake 6 ili 7 ili 8 ili 9 ili 10 ili 11 ili 12 ili 13 iz Priloga 1. Obrasca JOPPD »Podnositelj izvješća«, tada se upisuje OIB obveznika plaćanja (pod I.)

2. Oznaka izvješća – upisuje se istovjetna oznaka izvješća koja je upisana na stranici A Obrasca JOPPD (pod II.)

3. Vrsta izvješća – upisuje se istovjetna oznaka vrste izvješća koja je upisana na stranici A Obrasca JOPPD (pod III.)

4. Redni broj stranice koji se sastoji od broja trenutne stranice i ukupnog broja stranica (pod IV.)

5. Redni broj retka (pod 1.)

6. Šifra općine/grada prebivališta, odnosno uobičajenog boravišta. Za osobe koje nemaju prebivalište, odnosno uobičajeno boravište u Republici Hrvatskoj upisuju se prve dvije znamenke 99 te oznaka države rezidentnosti prema popisu koji se objavljuje na internet stranici Porezne uprave Republike Hrvatske (pod 2.)

7. Šifra općine/grada rada – unosi se za sljedeće skupine oznaka stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj primitka/osiguranik«: 0001, 0002, 0003, 0008, 0009, 0010, 0021 – 0029, 0031 – 0039, 0041 – 0049, 5701 – 5799 te za stjecatelje neoporezivih primitaka što ih poslodavci isplaćuju svojim radnicima. Za stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj primitka/osiguranik« pod oznakom 0005, 0006, 0007, 0011, 1003, 1004, 1103, 1104, 2003 i 2004, kao i za oznake primitka/obveze doprinosa iz Priloga 3. Obrasca JOPPD »Primici/obveze doprinosa«: 0335, 0501, 0502, 0503, 0504, 0505, 4025, 4026, 4038, 4039, 4040, 4041 upisuju se prve dvije znamenke 99 te oznaka države u kojoj je primitak ostvaren. Za oznake primitka/obveze doprinosa iz Priloga 3. Obrasca JOPPD »Primici/obveze doprinosa«: 0083, 0084, 0090, 0092, 0094, 0095, 4034, 4035, 4036, 4037 i za sve ostale oznake primitka/obveze doprinosa iz Priloga 3. Obrasca JOPPD »Primici/obveze doprinosa« ako se primitak iskazuje na Obrascu JOPPD pod oznakom izvješća 8, 9 ili 10 upisuje se ili šifra općine grada/rada ili prve dvije znamenke 99 te oznaka države u kojoj je ostvaren primitak. Za ostale skupine stjecatelja primitka/osiguranika i stjecatelja neoporezivih primitaka/primitaka koji ne podliježu obvezi poreza na dohodak upisuje se 00000 (pod 3.)

8. OIB stjecatelja primitka, odnosno osiguranika (pod 4.)

9. Ime i prezime stjecatelja primitka, odnosno osiguranika (pod 5.)

10. Oznaka stjecatelja primitka, odnosno osiguranika – upisuju se oznake iz Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj primitka/osiguranik«, ili se upisuje oznaka 0000 kada se isplaćuje neoporezivi primitak po osnovi kojeg se ne utvrđuje obveza doprinosa za obvezna osiguranja, osim kod iskazivanja prava, odnosno isplate neoporezivog primitka po osnovi toga prava kada se upisuje oznaka korištenja prava, a koju poslodavac prikazuje samo ako takvo pravo utječe na ukupan fond radnih sati u jednom mjesecu osiguranja. Kod iskazivanja neoporezivih primitaka/primitaka koji ne podliježu obvezi doprinosa, a koji su vezani uz oznake stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj primitka/osiguranik«: 5201-5499 obvezno se upisuju navedene oznake (pod 6.1.)

11. Oznaka primitka/obveze doprinosa – upisuju se oznake iz Priloga 3. Obrasca JOPPD »Primici/obveze doprinosa«, ili se upisuje oznaka 0000 kada se isplaćuje neoporezivi primitak koji ne podliježe obvezi doprinosa za obvezna osiguranja i/ili kada izvješće o korištenju prava iz obveznih osiguranja podnosi poslodavac ili osigurana osoba sama za sebe (pod 6.2.)

12. Obveza dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje za staž osiguranja s povećanim trajanjem (pod 7.1.)

– upisuje se:

0 – ako podnositelj po osnovi isplaćenog primitka/obračunane naknade ili osnovice za obračun doprinosa nema obvezu obračuna dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje za staž osiguranja s povećanim trajanjem

1 – ako podnositelj po osnovi isplaćenog primitka/osnovice za obračun doprinosa ima obvezu obračuna dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje za staž osiguranja s povećanim trajanjem kada se 12 mjeseci računa kao 14 mjeseci

2 – ako podnositelj po osnovi isplaćenog primitka/osnovice za obračun doprinosa ima obvezu obračuna dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje za staž osiguranja s povećanim trajanjem kada se 12 mjeseci računa kao 15 mjeseci

3 – ako podnositelj po osnovi isplaćenog primitka/osnovice za obračun doprinosa ima obvezu obračuna dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje za staž osiguranja s povećanim trajanjem kada se 12 mjeseci računa kao 16 mjeseci

4 – ako podnositelj po osnovi isplaćenog primitka/osnovice za obračun doprinosa ima obvezu obračuna dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje za staž osiguranja s povećanim trajanjem kada se 12 mjeseci računa kao 18 mjeseci

13. Obveza posebnog doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom (pod 7.2.).

– upisuje se:

0 – ako podnositelj nije obveznik posebnog doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom,

1 – ako je podnositelj obveznik posebnog doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom, po stopi od 0,1%

2 ako je podnositelj obveznik posebnog doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom, po stopi od 0,2%

14. Oznaka prvog/zadnjeg mjeseca u obveznom osiguranju po istoj osnovi (pod 8.)

– upisuje se:

0 – ako po osnovi isplaćenog primitka/obračunane naknade ili osnovice za obračun doprinosa ne postoji obveza prethodnog obveznog osiguranja ili utvrđivanja prava po toj osnovi

1 – ako je to prvi mjesec obveznog osiguranja/korištenja prava po osnovi za koju je izvršen obračun

2 – ako je to zadnji mjesec obveznog osiguranja/korištenja prava po osnovi za koju je izvršen obračun

3 – ako su to ostali mjeseci unutar obveznog osiguranja/korištenja prava po osnovi za koju je izvršen obračun

4 – ako obvezno osiguranje/korištenje prava po osnovi za koju je izvršen obračun počinje i završava unutar jednog (izvještajnog) mjeseca

5 – ako je obveza doprinosa nastala nakon prestanka obveznog osiguranja i ne odnosi se na određeni mjesec proveden u tom osiguranju

Oznake od 1 do 5 unose se za sve skupine stjecatelja primitka/osiguranika za koje se pod razdoblje za koje se obračunava obveza doprinosa i/ili razdoblje za koje se primitak isplaćuje (pod 10.1. i 10.2.) upisuje mjesec dana ili kraće od mjesec dana te za ostale primitke od nesamostalnog rada iz članka 22. Zakona o doprinosima.

15. Oznaka punog, nepunog radnog vremena ili rada s polovicom radnog vremena (pod 9.)

– upisuje se:

0 – ako ne postoji radno vrijeme

1 – ako je osiguranik prijavljen na puno radno vrijeme

2 – ako je osiguranik prijavljen na nepuno radno vrijeme

3 – za osobe koje rade s polovicom punog radnog vremena

Oznake od 1 do 3 unose se za sljedeće skupine oznaka stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj primitka/osiguranik«: 0001-0019; 0021-0029; 0031-0039; 0041-0049; 5403; 5701-5799, a oznaka 0 za sve ostale skupine oznaka stjecatelja primitka/osiguranika.

16. Ukupni sati rada prema kojima se radi obračun (pod 10.)

– upisuje se:

broj ukupno obračunanih sati rada za isplatu plaće, za sljedeće skupine oznaka stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj primitka/osiguranik«: 0001-0019, 0021-0029, 0031-0039, 0041-0049, 5701-5799, a kada izvješće o korištenju prava iz obveznih osiguranja podnosi poslodavac, odnosno osoba koja je obveznik doprinosa, te obveznik obračunavanja i obveznik plaćanja doprinosa upisuje se broj obračunanih sati rada za vrijeme korištenja prava. Oznaka 0 upisuje se za sve ostale skupine oznaka stjecatelja primitka/osiguranika. Obračunani sati rada za pojedini mjesec iskazuju se samo jednom, kod isplate redovne plaće odnosno obračuna obveznih doprinosa, a kod svih ostalih isplata u tijeku jednog mjeseca (za ostale primitke koji se isplaćuju uz plaću, za isplatu određenog primitka u naravi i drugo) ne upisuje se broj sati rada, odnosno upisuje se 0. Za oznake stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj primitka/osiguranik«: 0031-0039, 0041-0049 i 5701-5799 upisuje se stvarni broj dana provedenih u osiguranju po toj osnovi – unutar toga (izvještajnog) mjeseca, bez umanjenja za blagdane, neradne dane, bolovanje na teret osiguranika i slično. U slučaju iskazivanja korištenja prava na naknadu plaće za vrijeme bolovanja stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj primitka/osiguranik«: 5201 i/ili 5202 i/ili 5205 i/ili 5206 i/ili 5207 i/ili 5208 i/ili 5209 osiguranici koji obavljaju samostalnu djelatnost i po toj osnovi obveznici su poreza na dohodak ili poreza na dobit, upisuju stvarne dane mirovanja obveze doprinosa

17. Ukupni neodrađeni sati rada (pod 10.0.): predstavljaju dio broja ukupno obračunanih sati rada za isplatu plaće, a koje se odnose na plaćene, a neodrađene sate rada (sati bolovanja na teret poslodavca, sati plaćenog dopusta, neodrađenih, a plaćenih sati za blagdane, praznike i slično). Kada izvješće o korištenju prava iz obveznih osiguranja podnosi poslodavac, odnosno osoba koja je obveznik doprinosa te obveznik obračunavanja i plaćanja upisuje se ukupan broj obračunanih sati rada za vrijeme korištenja prava. Oznaka 0 upisuje se za sve ostale skupine oznaka stjecatelja primitka/osiguranika. Za oznake stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj primitka/osiguranik«: 0031-0039,0041-0049, i 5701-5799 upisuje se 0, osim u slučaju mirovanja obveze doprinosa (za stjecatelje 0031-0039 i 0041-0049) iz Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj primitka/osiguranik«: 5201 i/ili 5202 i/ili 5205 i/ili 5206 i/ili 5207 i/ili 5208 i/ili 5209 koje je kraće od mjesec dana ili korištenja prava na rad s polovicom punog radnog vremena kada se upisuju stvarni dani korištenja prava. U slučaju iskazivanja razdoblja osiguranja u kojem koriste pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja, osiguranici koji obavljaju samostalnu djelatnost i po su toj osnovi obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit upisuju isti broj dana kao i pod 10. B strane Obrasca JOPPD

18. Razdoblje za koje se obračunava obveza doprinosa i/ili razdoblje za koje se primitak isplaćuje odnosno u kojem se isplaćuje (pod 10.1. i 10.2.). Razdoblje može biti:

18.1. mjesec dana ili kraće od mjesec dana ako u jednom mjesecu počinje i/ili završava razdoblje osiguranja prema istoj osnovi osiguranja, što se upisuje u formatu od DD.MM.GGGG. do DD.MM.GGGG. i to osobito:

18.1.1. kada se isplaćuje primitak od kojeg se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada ili kada se obveza doprinosa obračunava po osnovi plaće ili mirovine ako nema isplate primitka, za sljedeće skupine oznaka stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj primitka/osiguranik«: 0001-0299 (osim 0201) i 5403 te se iskazuje mjesec ili dio mjeseca (ako u jednom mjesecu počinje i/ili završava razdoblje osiguranja prema istoj osnovi osiguranja) za koji se primitak isplaćuje/obveza doprinosa obračunava i uplaćuje. Na isti način prikazuje se i isplata zaostale plaće (dohotka od nesamostalnog rada)

18.1.2. kada se obveza doprinosa obračunava prema propisanoj mjesečnoj osnovici za određeni mjesec ili dio mjeseca, za slijedeće skupine oznaka stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj primitka/osiguranik«: 0031-0039, 0041-0049, 5001-5009, 5101-5199, 5201-5299, 5301-5399, 5401-5499 (osim 5403), 5601-5699 i 5701-5799, te se iskazuje mjesec ili dio mjeseca (ako u jednom mjesecu počinje i/ili završava razdoblje osiguranja prema istoj osnovi osiguranja) za koji se obveza doprinosa obračunava i uplaćuje. U slučaju kada se za oznake stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj primitka/osiguranik«: 0031-0039,0041-0049, i 5701-5799 u jednom mjesecu iskazuje razmjerni dio obveze zbog korištenja prava iz Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj primitka/osiguranik«: 5203, 5204, 5210, 5211, 5212, 5213 upisuje se u retku u kojem se utvrđuje pravo na korištenje bolovanja, i u retku u koje se utvrđuje obveza stvarni dani korištenja naknade/obračuna obveze

18.1.3. kada se isplaćuju primici na koje se ne plaća porez na dohodak, primici koji se ne smatraju dohotkom ako po osnovi istih ne postoji ni obveza doprinosa te se iskazuje mjesec u kojem je primitak stvarno isplaćen osim primitaka koji se odnose na naknadu plaće za vrijeme privremene nezaposlenosti i spriječenosti za rad isplaćenu na teret sredstava obveznih osiguranja kada se iskazuje mjesec za koji se primitak odnosi

18.1.4. kada se na isti dan i na isti način isplaćuje oporezivi i neoporezivi dio primitka od nesamostalnog rada ili neoporezivi i oporezivi primitak od nesamostalnog rada ili neoporezivi primitak po osnovi kojeg se obračunavaju doprinosi za obvezna osiguranja, isti se mogu iskazati u istom retku te se iskazuje mjesec na koji se odnosi obveza doprinosa odnosno mjesec u kojem je primitak isplaćen ako nema obveze doprinosa

18.1.5. kada tijelo javne vlasti isplaćuje naknadu prema posebnom propisu koja ne podliježe obvezi poreza na dohodak niti obvezi doprinosa, odnosno kada to tijelo priznaje određena prava iz osiguranja prema posebnim propisima po osnovi kojih ne postoji obveza isplate naknade odnosno ne postoji obveza obračuna doprinosa, a istovremeno poslodavac za vrijeme priznavanja toga prava nema obvezu isplate plaće/obračuna obveze doprinosa te kada poslodavac, odnosno druga osoba isplaćuje naknadu plaće na teret sredstava tijela javne vlasti ili na teret državnog proračuna, iskazuje se mjesec ili dio mjeseca na koji se naknada odnosi odnosno za koje se pravo iz osiguranja priznaje

18.1.6. kada poslodavac odnosno osoba koja je obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa nema obvezu isplate plaće/obračuna doprinosa iz razloga što radnik/osiguranik po osnovi radnog odnosa i odnosa koji su izjednačeni sa radnim odnosom prema posebnom propisu koristi određeno pravo iz osiguranja po osnovi kojeg nadležno tijelo javne vlasti isplaćuje naknadu plaće i/ili obavlja obračun doprinosa za staž osiguranja za vrijeme korištenja toga prava, iskazuje se mjesec korištenja prava

18.1.7. kada osiguranik tijekom mjeseca kod istog poslodavca obavlja poslove zanimanja za koje se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem i poslove zanimanja za koje se staž mirovinskog osiguranja ne računa s povećanim trajanjem, iskazuje se mjesec dana ili dio mjeseca (ako u jednom mjesecu počinje i/ili završava razdoblje osiguranja po osnovi rada za tog poslodavca) za koji se primitak isplaćuje/obveza doprinosa obračunava i uplaćuje, pri čemu se zasebno iskazuju podaci koji se odnose na staž mirovinskog osiguranja s povećanim trajanjem, a zasebno podaci koji se odnose na staž mirovinskog osiguranja koji se ne računa s povećanim trajanjem. Ako unutar istog mjeseca postoji više takvih razdoblja, podaci se iskazuju u zbirnom iznosu za ona razdoblja unutar tog mjeseca za koja je obračunata istovrsna obveza doprinosa

18.2. više mjeseci, a manje od godinu dana (kalendarske godine), u formatu od DD.MM.GGGG. do DD.MM.GGGG., može se upisati kada se iskazuje isplata primitka učeniku ili studentu na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga. Pod razdoblje upisuje se stvarno razdoblje rada koje može biti i više mjeseci ali iste kalendarske godine odnosno tromjesečno razdoblje osiguranja unutar iste kalendarske godine

18.3. kalendarska godina što se upisuje u formatu od 01.01.GGGG. do 31.12.GGGG., i to:

18.3.1. kada se obveza doprinosa i poreza na dohodak obračunava prema ostalim primicima uz plaću iz članka 22. Zakona o doprinosima te se iskazuje godina za koju se primitak isplaćuje, odnosno godina kojoj se primitak pripisuje

18.3.2. kada se iskazuju razlike na temelju godišnjeg obračuna poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od nesamostalnog rada

18.3.3. kada se isplaćuje primitak od nesamostalnog rada koji se prema propisima o porezu na dohodak oporezuje kao dohodak od nesamostalnog rada, a prema propisima o doprinosima kao drugi dohodak, te kada se isplaćuje primitak od kojeg se utvrđuje dohodak od kapitala, posebne vrste imovine i imovinskih prava, osiguranja te drugi dohodak (skupine oznaka stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj primitka/osiguranik«: 0201, 1001-1009, 2001-2009, 3001-3009 i 4001-4009) te se iskazuje godina u kojoj se primitak isplaćuje

18.3.4. kada se iskazuju podaci o kamati za doprinose za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje koja je naplaćena zbog nepravovremene uplate dospjele obveze, te se iskazuje godina u kojoj su obračunani doprinosi po osnovi kojih su kamate uplaćene

19. Ukupan iznos oporezivog primitka (pod 11.)

20. Osnovica za obračun doprinosa. Kada je osnovica viša od najviše mjesečne ili najviše godišnje osnovice za obračun doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje, upisuje se stvarni iznos osnovice – ne upisuje se iznos najviše mjesečne ili godišnje osnovice (pod 12.)

21. Iznos obračunanih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti primjenom propisane stope na osnovicu za obračun doprinosa (pod 12.1.)

22. Iznos obračunanih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje primjenom propisane stope na osnovicu za obračun doprinosa, te podaci o kamati za doprinose za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje koja je naplaćena zbog nepravovremene uplate dospjele obveze (pod 12.2.)

23. Iznos obračunanih doprinosa za zdravstveno osiguranje primjenom propisane stope na osnovicu za obračun doprinosa (pod 12.3.)

24. Iznos obračunanih doprinosa za zaštitu zdravlja na radu primjenom propisane stope na osnovicu za obračun doprinosa (pod 12.4.)

25. Iznos obračunanih doprinosa za zapošljavanje primjenom propisane stope na osnovicu za obračun doprinosa (pod 12.5.)

26. Iznos obračunanih dodatnih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti za staž osiguranja s povećanim trajanjem primjenom propisane stope na osnovicu za obračun doprinosa (pod 12.6.). Podatak se upisuje samo ako je upisana oznaka obveze 1, 2, 3 ili 4

27. Iznos obračunanih dodatnih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za staž osiguranja s povećanim trajanjem primjenom propisane stope na osnovicu za obračun doprinosa (pod 12.7.). Podatak se upisuje samo ako je upisana oznaka obveze 1, 2, 3 ili 4

28. Iznos obračunanog posebnog doprinosa za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu za osiguranike koji službeno borave u inozemstvu odnosno posebnog doprinosa za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu za osiguranike koji borave na službenom putu u inozemstvu i izaslane osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost primjenom propisane stope na osnovicu za obračun doprinosa (pod 12.8.)

29. Iznos obračunanog posebnog doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom primjenom propisane stope na osnovicu za obračun doprinosa (pod 12.9.). Podatak se upisuje samo ako je upisana oznaka obveze 1 ili 2

30. Izdatak (pod 13.1.). – upisuje se, ovisno o vrsti obračuna, iznos izdatka u paušalnom iznosu ili iznos obračunanog i uplaćenog doprinosa iz osnovice kod isplate zaostale plaće za mjesec dana rada za razdoblje koje je ranije od 1.1.2003. a za koju je prethodno izvršen obračun i zaduženi su doprinosi na minimalnu osnovicu i/ili dio doprinosa iz primitka, a koji nije doprinos za mirovinsko osiguranje

31. Izdatak – uplaćeni doprinos za mirovinsko osiguranje (pod 13.2.)

32. Dohodak (pod 13.3.)

33. Osobni odbitak (pod 13.4.)

34. Porezna osnovica (pod 13.5.)

35. Iznos obračunanog predujma poreza na dohodak (pod 14.1.) umanjen za postotak invalidnosti hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata i/ili umanjen za 50% kod obračuna predujma poreza na dohodak umirovljenicima po osnovi ostvarenog dohotka od mirovine i/ili umanjen za 50% poreznim obveznicima koji imaju prebivalište i borave na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara. Ako se iskazuje primitak po osnovi nesamostalnog rada utvrđen na način propisan člankom 25. stavkom 6. Zakona, za potrebe izvješćivanja, upisuje se iznos predujma poreza na dohodak izračunanog primjenom prosječne stope poreza na dohodak na godišnjoj razini (ukupan predujam poreza na dohodak po osnovi nesamostalnog rada na godišnjoj razini utvrđen kod toga poslodavca ili isplatitelja primitka od nesamostalnog rada odnosno plaće/ ukupna godišnja porezna osnovica prema kojoj je utvrđen predujam poreza na dohodak po osnovi nesamostalnog rada)

36. Iznos obračunanog predujma prireza porezu na dohodak (pod 14.2.)

37. Oznaka neoporezivog primitka (pod 15.1.)

38. Iznos neoporezivog primitka (pod 15.2.)

39. Oznaka načina isplate odnosno izvršenja obveze (pod 16.1.). iz Priloga 5. Obrasca JOPPD »Način isplate/izvršenja obveze«

40. Iznos za isplatu (pod 16.2.). – upisuje se iznos ukupnog primitka (oporezivog primitka i/ili neoporezivog primitka) umanjenog za iznos uplaćenih doprinosa iz primitka, te uplaćenog predujma poreza i prireza

41. Ukupan iznos obračunanog primitka od nesamostalnog rada (redovna plaća) za izvještajno razdoblje (pod 17), neovisno o tome da li je primitak isplaćen ili ne. Upisuje se na način propisan za broj sati rada iz točke 16. ovoga stavka, osim za oznake stjecatelja primitka/osiguranika iz Priloga 2. Obrasca JOPPD »Stjecatelj primitka/osiguranik« 5701-5799, 0031-0039, 0041-0049 i primitka/obveze doprinosa iz Priloga 3. Primici/obveze doprinosa 0103.

(2) Podaci o primicima po pojedinom stjecatelju primitka/osiguraniku na stranici B Obrasca JOPPD upisuju se pojedinačno u svaki redak ovisno o kombinaciji oznake stjecatelja primitka/osiguranika i oznake primitka/obveze doprinosa.

(3) Na stranici B Obrasca JOPPD obvezno se popunjavaju svi stupci u jednom retku sa odgovarajućim oznakama ili se upisuje 0, odnosno sa odgovarajućim iznosima ili se upisuje 0,00.

(4) Podaci o neoporezivim primicima/primicima koji se ne smatraju dohotkom, iskazuju se pojedinačno prema oznaci iz Priloga 4. Obrasca JOPPD »Neoporezivi primici/primici koji se ne smatraju dohotkom«, s tim da se na stranici B Obrasca JOPPD ne popunjava šifra općine/grada rada, odnosno upisuje se 0000, osim kada neoporezive primitke poslodavci isplaćuju svojim radnicima, pod 6.1. i 6.2. stranice B Obrasca JOPPD upisuje se oznaka 0000, a od 7.1. do 14.2. upisuju se nule (oznaka 0 ili 0,00 ako se upisuje iznos) osim za polja 10.1. i 10.2. u kojima se upisuje razdoblje. Kada tijelo javne vlasti ima obvezu isplate naknade koja ne podliježe obvezi doprinosa, neposredno osiguraniku, pod 6.1 upisuje se vrsta prava, pod 15.1 upisuje se oznaka koja označava naknadu plaće, a pod 15.2. upisuje se iznos naknade plaće. Na isti način postupa i poslodavac odnosno osoba koja je obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa kada ima obvezu isplate naknade plaće koja se isplaćuje na teret sredstava tijela javne vlasti ili na teret državnog proračuna.

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka ako se fizičkoj osobi isti dan i na isti način isplaćuje oporezivi i neoporezivi primitak ili primitak koji je viši od propisanog neoporezivog dijela (oporezivi i neoporezivi dio), a za taj neoporezivi primitak postoji mjesečna obveza dostavljanja podataka na Obrascu JOPPD ili ako se po osnovi neoporezivog primitka obračunavaju i plaćaju doprinosi, tada se isti mogu iskazati u istom retku te se u tom slučaju izvješće dostavlja u rokovima propisanim za oporezivi dio primitka, odnosno na dan obračuna i uplate doprinosa.

Ispravak i nadopuna Obrasca JOPPD

Članak 83.

(1) Ako nakon podnošenja podataka na Obrascu JOPPD i urednog zaprimanja Obrasca JOPPD obveznik podnošenja utvrdi da su svi ili neki podaci iz podnijetog obrasca netočni, ispravak obavlja podnošenjem novog Obrasca JOPPD i to s oznakom vrste izvješća 2 i/ili 6 i/ili 9 i/ili 12. Dnevno se može podnijeti samo jedan obrazac s oznakom 2 i/ili 6 i/ili 9 i/ili 12 za istu oznaku izvješća.

(2) Odbijanje zaprimanja izvornog Obrasca JOPPD uslijed logičkih, matematičkih i formalnih nedostataka ne smatra se razlogom za podnošenje ispravka izvornog Obrasca JOPPD iz stavka 5. ovog članka, već je potrebno ponovno dostaviti izvorno izvješće koje će biti zaprimljeno tek ako zadovolji sve propisane uvjete.

(3) Podatke iskazane na stranici A izvornog Obrasca JOPPD nije moguće mijenjati odnosno nadopunjavati, osim podataka pod IX. i X. i podataka pod VI.1.5. i VI.3.10. u slučaju oznake podnositelja 6, koji se mogu ispraviti na sljedeći način:

1. na stranici A:

1.1. pod I. upisuje se istovjetna oznaka izvješća Obrasca JOPPD kao i u izvornom Obrascu JOPPD

1.2. pod II. upisuje se oznaka 4

1.3. pod III. do VIII. upisuju se podaci koji su istovjetni podacima upisanim na izvornom Obrascu JOPPD, osim podataka pod VI.1.5. i VI.3.10. u slučaju oznake podnositelja 6, gdje se upisuju ispravni podaci

1.4. pod IX. i X. upisuju se ispravni podaci

2. stranica B se ne dostavlja.

(4) Ispravljanje podataka iskazanih na stranici B obavlja se na sljedeći način:

1. na stranici A:

1.1. pod I. upisuje se istovjetna oznaka izvješća Obrasca JOPPD kao i u izvornom Obrascu JOPPD

1.2. pod II. upisuje se oznaka 2 i/ili 6 i/ili 9 i/ili 12

1.3. pod III. upisuju se podaci koji su istovjetni podacima upisanim na izvornom Obrascu JOPPD

1.4. pod IV.1. upisuje se broj osoba za koje se mijenjaju podaci (broj pojedinačnih OIB-a na stranici B Obrasca JOPPD kojim se radi ispravak)

1.5. pod IV.2. upisuje se zadnji broj retka na popisu pojedinačnih obračuna sa stranice B Obrasca JOPPD kojim se obavlja ispravak

1.6. pod V., VI., VII. i VIII. upisuje se zbroj stupaca sa stranice B obrasca kojim se obavlja ispravak, kako je propisano ovim Pravilnikom

2. na stranici B:

2.1. pod I. i II. te od 1. do 10.2. obvezno se upisuju podaci koji su istovjetni podacima upisanim na izvornom Obrascu JOPPD

2.2. pod III. unosi se oznaka 2 i/ili 6 i/ili 9 i/ili 12

2.3. pod. IV. obvezno se upisuje podatak kako je propisano ovim Pravilnikom

2.4. pod ostalim podacima (od 11. do 17.) popunjavaju se svi ostali stupci odgovarajućeg retka koji se mijenja, kako je propisano ovim Pravilnika, ovisno o vrsti obračuna i to sa svim podacima koji su trebali biti upisani na izvornom izvješću da nisu nastupile okolnosti zbog kojih se ispravak obavlja

2.5. ako se radi ispravak kojima su vrijednosti u kolonama 11. – 17. nule (0 ili 0,00), tada i vrijednost u polju 10 (sati rada) mora biti 0.

(5) Dopunom Obrasca JOPPD s oznakom vrste izvješća 3 i/ili 7 i/ili 10 i/ili 13 mogu se nadopunjavati podaci o stjecateljima primitka/osiguranicima koji nisu bili iskazani na izvornom izvješću iako je za iste danom podnošenja izvornog izvješća nastupila obveza izvješćivanja te podaci o stjecatelju primitka/osiguraniku kojemu je na izvornom izvješću bio unesen pogrešan OIB. Dnevno se može podnijeti samo jedno izvješće sa oznakom vrste izvješća 3 i/ili 7 i/ili 10 i/ili 13 za istu oznaku izvješća.

(6) Dopuna Obrasca JOPPD s oznakom vrste izvješća 3 i/ili 7 i/ili 10 i/ili 13 obavlja se na sljedeći način:

1. na stranici A:

1.1. pod I. upisuje se istovjetna oznaka izvješća Obrasca JOPPD kao i u izvornom izvješću

1.2. pod II. upisuje se oznaka 3 i/ili 7 i/ili 10 i/ili 13

1.3. pod III. upisuju se podaci koji su istovjetni podacima upisanim na izvornom izvješću

1.4. pod IV.1. upisuje se broj osoba za koje se dopunjuju podaci

1.5. pod IV.2. upisuje se broj redaka na popisu pojedinačnih obračuna sa stranice B Obrasca JOPPD kojim se obavlja dopuna

1.6. pod V., VI., VII. i VIII. upisuje se zbroj stupaca sa stranice B kako je opisano člankom 16. ovoga Pravilnika

2. na stranici B:

2.1. pod I. i II. upisuju se podaci koji su istovjetni podacima upisanim na izvornom izvješću, pod III. unosi se oznaka 3 i/ili 7 i/ili 10 i/ili 13, a pod IV. upisuje se podatak kako je to opisano člankom 17. ovoga Pravilnika

2.2. pod 1. upisuje se sljedeći slobodni redni broj sa izvornog izvješća

2.3. pod ostalim podacima upisuju se podaci za one stjecatelje primitka/osiguranike čiji podaci nisu bili iskazani na izvornom izvješću na način kako je opisano člankom 17. ovoga Pravilnika.

(7) Podaci o OIB-u podnositelja, OIB-u obveznika plaćanja, OIB-u stjecatelja/osiguranika, oznaci izvješća i podaci upisani pod 1. do 9. na stranici B Obrasca JOPPD, ne smiju se ispravljati ili mijenjati. Podaci o iznosu obračunanog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje ne smiju se mijenjati na niži iznos od iznosa iskazanoga na izvornom Obrascu JOPPD ako je osobni račun u obveznom mirovinskom fondu zatvoren.

(8) Ako je na već podnijetom Obrascu JOPPD pogrešno upisan podatak o OIB-u podnositelja i/ili OIB-u obveznika plaćanja, podnosi se Obrazac JOPPD s oznakom vrste izvješća 2 i/ili 6 i/ili 9 i/ili 12 pod pogrešnim OIB-om s istom oznakom izvornog Obrasca, pod III. i IV. stranice A upisuju se istovjetni podaci kao i na izvornom obrascu, pod V., VI. i VII. stranice A ne upisuje se ništa, a na stranici B upisuju se podaci koji su istovjetni podacima upisanim na izvornom Obrascu JOPPD, osim podataka od 11. do 17. koji se popunjavaju s nulama (oznakom 0 ili iznosom 0,00). Nakon toga podnosi se Obrazac JOPPD s istom oznakom izvješća koje je podneseno pod pogrešnim OIB-om, ispravnim OIB-om podnositelja i svim ostalim podacima. Ako je već podneseno izvješće pod ispravnim OIB-om s istom oznakom izvješća podaci koji su bili iskazani pod pogrešnim OIB-om podnositelja i/ili OIB-om obveznika plaćanja nadopunit će se na već podneseni Obrazac JOPPD putem Obrasca JOPPD s oznakom vrste izvješća 3 i/ili 7 i/ili 10 i/ili 13.

(9) Ako se za nekog stjecatelja primitka/osiguranika u cijelosti brišu podaci iz izvornog Obrasca JOPPD, tada se za njega u ispravljenom obrascu JOPPD s oznakom vrste izvješća 2 i/ili 6 i/ili 9 i/ili 12 upisuju podaci na stranici B istovjetni podacima s izvornog obrasca, a podaci pod 10 i 10.0., te od 11. do 17. popunjavaju se s nulama (oznakom 0 ili iznosom 0,00).

(10) Ako je za nekog stjecatelja primitka/osiguranika na izvornom obrascu bio unesen pogrešan OIB ili se mijenjaju podaci upisani pod 6.1. do 9., podnosi se:

– Obrazac JOPPD s oznakom vrste izvješća 2 i/ili 6 i/ili 9 i/ili 12 na kojem se upisuju podaci na stranici B istovjetni podacima s izvornog obrasca za tog stjecatelja primitka/osiguranika, a podaci pod 10 i 10.0. te od 11. do 17. popunjavaju se s nulama (oznakom 0 ili iznosom 0,00)

– dopuna izvornog Obrasca JOPPD s oznakom vrste izvješća 3 i/ili 7 i/ili 10 i/ili 13 s upisanim točnim OIB-om tog stjecatelja primitka/osiguranika i svim ostalim podacima za tog stjecatelja primitka/osiguranika koji su trebali biti iskazani na izvornom obrascu.

(11) Ako je za nekog stjecatelja primitka/osiguranika na izvornom Obrascu JOPPD iskazan povrat po godišnjem obračunu poreza na dohodak od nesamostalnog rada, a za kojega se naknadno utvrdi da je pogrešan, odnosno da treba iskazati manji iznos za povrat, ispravak iskazanog podatka nije dozvoljen, već se ispravak iskazanog iznosa iskazuje putem dopune izvornog Obrasca JOPPD s oznakom vrste izvješća 3 u kojem će se iskazati iznos za koji se treba umanjiti iznos povrata iskazan u izvornom Obrascu JOPPD, ali s pozitivnim predznakom.

(12) Ako je za nekog stjecatelja primitka/osiguranika na izvornom Obrascu JOPPD iskazan povrat po godišnjem obračunu poreza na dohodak od nesamostalnog rada, a za kojega se naknadno utvrdi da je pogrešan, odnosno da treba iskazati veći iznos za povrat, ispravak iskazanog podatka nije dozvoljen, već se ispravak iskazanog iznosa za povrat iskazuje putem dopune izvornog Obrasca JOPPD s oznakom vrste izvješća 3 u kojem će se iskazati razlika za povrat.

(13) Ako je za nekog stjecatelja primitka/osiguranika na izvornom obrascu iskazan povrat po godišnjem obračunu poreza na dohodak od nesamostalnog rada, a nakon toga uslijedi nova isplata primitka od kojega se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada, a za koju isplatitelj u trenutku godišnjeg obračuna nije znao ili nije mogao znati, novi godišnji obračun (reobračun godišnjeg obračuna) iskazuje se u novom Obrascu JOPPD s oznakom vrste izvješća 1 na dan nove isplate, a u kojemu se iskazuje razlika između iznosa povrata/uplate po godišnjem obračunu iskazanog u prethodnom Obrascu JOPPD i iznosa koji je izračunan u novom godišnjem obračunu u kojemu je uzet u obzir i naknadno isplaćeni primitak.

DIO ŠESTI
UTVRĐIVANJE INOZEMNOG DOHOTKA

POGLAVLJE I.
OPĆE ODREDBE

Opće odredbe o utvrđivanju inozemnog dohotka

Članak 84.

(1) Pod svakim pojedinačnim inozemnim dohotkom iz članka 80. stavka 2. Zakona podrazumijeva se svaka vrsta konačnog dohotka iz pojedine države i svi godišnji dohodci iz pojedine države.

(2) Ako se iz potvrde inozemnog poreznog tijela ili za to ovlaštene osobe o uplaćenom porezu u inozemstvu iz članka 80. stavka 3. Zakona ne može utvrditi iznos poreza koji se odnosi na pojedinu vrstu inozemnog dohotka tada će se u obzir uzeti razmjerni dio poreza.

(3) Porez plaćen u inozemstvu može se uračunati samo ako odgovara tuzemnom porezu na dohodak koji je oporeziv u tuzemstvu.

(4) Porez plaćen u inozemstvu neće se uračunati u tuzemni porez na dohodak ako postoji u primjeni međunarodni ugovor sukladno kojem se porez nije trebao platiti u inozemstvu ili se trebao platiti u iznosu manjem nego što je plaćen. Ako je porez u inozemstvu plaćen u iznosu većem nego što je trebao biti plaćen u skladu s odredbama međunarodnog ugovora, pri uračunavanju će se uzeti u obzir samo porez u iznosu u kojem je trebao biti plaćen u skladu s odredbama međunarodnog ugovora (članak 80. stavak 4. Zakona).

(5) U slučajevima iz članka 81. stavka 5. Zakona Porezna uprava će prilikom godišnjeg obračuna poreza na dohodak umanjiti ukupno obračunatu poreznu obvezu za 50% razmjernog dijela porezne obveze koji se odnosi na mirovinu ili za 50% razmjernog dijela porezne obveze koji se odnosi na ostali dohodak od nesamostalnog rada ukoliko porezni obveznik ima prebivalište i boravi na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara.

(6) Rok za obračun, uplatu i izvješćivanje o predujmu poreza na dohodak odnosno konačnom porezu iz članka 81. stavka 1. Zakona odnosi se i na rezidente i nerezidente koji ostvaruju oporezive primitke od inozemnog isplatitelja bez tuzemnog posrednika.

POGLAVLJE II.
INOZEMNA MIROVINA

Način utvrđivanja predujma poreza na dohodak po osnovi inozemne mirovine

Članak 85.

(1) Porezni obveznik koji ostvaruje mirovinu iz inozemstva ili u inozemstvu predujam poreza na dohodak po osnovi te mirovine plaća prema rješenju Porezne uprave u skladu s člankom 81. stavkom 2. Zakona, osim u slučajevima iz članka 81. stavka 3. Zakona.

(2) Ako porezni obveznik koji ostvaruje mirovinu iz inozemstva ili u inozemstvu ostvaruje i mirovinu od tuzemnog isplatitelja, Porezna uprava će kod izračuna predujma poreza na dohodak po osnovi inozemne mirovine uzeti u obzir i mirovinu koju porezni obveznik ostvaruje od tuzemnog isplatitelja i isplate prigodnih nagrada iz članka 7. stavka 2. r.br. 5. ovoga Pravilnika od strane inozemnog isplatitelja mirovine.

(3) Porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka, obvezan je nadležnoj ispostavi Porezne uprave do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu prijaviti promjenu visine mirovine ako je promijenjeni iznos inozemne mirovine veći ili manji za 20% u odnosu na iznos inozemne mirovine na temelju kojeg je izdano rješenje iz stavka 1. ovoga članka.

(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka Porezna uprava će nakon provedenoga postupka donijeti novo rješenje o utvrđenom mjesečnom predujmu i razlici poreza za uplatu ili povrat za prethodno porezno razdoblje. Razliku poreza za uplatu porezni obveznik obvezan je platiti u roku 15 dana od dana dostave rješenja.

POGLAVLJE III.
ISPLATA PRIMITAKA NEREZIDENTIMA

Članak 86.

(1) Tuzemni isplatitelj primitaka obvezan je nerezidentima pri svakoj isplati primitaka od kojih se utvrđuje dohodak prema članku 5. Zakona, obračunati, obustaviti i uplatiti porez na dohodak u skladu s odredbama Zakona i međunarodnog ugovora koji je u primjeni.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, ispostava Porezne uprave mjesno nadležna prema sjedištu isplatitelja na zahtjev nerezidenta izdaje potvrdu o ostvarenom dohotku i plaćenom porezu na dohodak u Republici Hrvatskoj.

(3) Ako Republika Hrvatska ima s državom čiji je porezni obveznik rezident, sklopljen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, odredbe ugovora primjenjivat će se na način propisan stavcima 4. – 11. ovoga članka.

(4) Prava iz Ugovora ostvaruju se na temelju obrazaca, ovisno o vrsti isplate:

1. »Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od porezne obveze ili povrat više plaćenog poreza na dividende prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i ----------«

2. »Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od porezne obveze ili povrat više plaćenog poreza na kamate prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i ----------«

3. »Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od porezne obveze ili povrat više plaćenog poreza na licence prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i ----------«

4. »Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od porezne obveze ili povrat više plaćenog poreza na naknade za djelatnost obavljenu u Republici Hrvatskoj prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i ----------«

(5) Za primjenu odredbi iz Ugovora, obrazac »Zahtjev« treba biti ovjeren od nadležnog inozemnog tijela. Ovjereni zahtjev se podnosi za svaku isplatu. Iznimno, ako se radi o učestalim mjesečnim isplatama, ovjereni se zahtjev podnosi pri prvoj isplati, a potom ga je potrebno podnositi svakih 12 mjeseci.

(6) Ako se pri isplati primitaka iz stavka 1. ovoga članka ne plaća porez na temelju primjene ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, nerezident može umjesto obrasca »Zahtjev« iz stavka 4. ovoga članka dostaviti samo potvrdu o rezidentnosti izdanu od strane inozemnog poreznog tijela ili za to ovlaštene osobe.

(7) Za primjenu odredbi iz Ugovora, obrazac »Zahtjev« iz stavka 4. ili potvrda o rezidentnosti iz stavka 6. ovoga članka u trenutku podnošenja ne smiju biti stariji od 30 dana.

(8) Obrasci iz stavka 4. ovoga članka sastoje se iz četiri primjerka: primjerka za podnositelja zahtjeva, primjerka za isplatitelja, primjerka za inozemno porezno tijelo i primjerka za Poreznu upravu Republike Hrvatske. Odgovarajući obrazac podnositelj zahtjeva – nerezident obvezan je ovjeriti pri poreznom tijelu države čiji je rezident. Jedan primjerak obrasca namijenjen je inozemnom poreznom tijelu, drugi je namijenjen podnositelju zahtjeva, a preostala dva primjerka ovjerenog obrasca s popunjenim podacima o podnositelju zahtjeva, izjavom podnositelja zahtjeva, vrsti djelatnosti, trajanju djelatnosti, predmetu ugovora, priloženim ispravama i drugo, podnositelj zahtjeva dostavlja tuzemnom isplatitelju primitka. Tuzemni isplatitelj pri isplati primitka jedan primjerak obrasca dostavlja Poreznoj upravi, a drugi primjerak zadržava za svoje potrebe.

(9) Ako tuzemni isplatitelj u trenutku isplate primitka nerezidentu raspolaže ovjerenim primjercima obrasca »Zahtjev« iz stavka 4. ili potvrde o rezidentnosti iz stavka 6. ovoga članka, primijenit će odgovarajuće odredbe ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

(10) Ako tuzemni isplatitelj u trenutku isplate primitka nerezidentu ne raspolaže ovjerenim primjercima obrasca »Zahtjev« iz stavka 4. ili potvrde o rezidentnosti iz stavka 6. ovoga članka, obvezan je prilikom isplate primitka primijeniti odredbe Zakona.

(11) U slučaju iz stavka 10. ovoga članka nerezident može u roku od tri godine od isteka godine u kojoj je primitak isplaćen, dostaviti Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb, ovjerovljeni obrazac Zahtjeva radi povrata više plaćenog poreza u odnosu na porez koji je prema ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja trebao biti plaćen.

(12) Ministarstvo financija, Porezna uprava, Područni ured Zagreb, nadležan je i za vođenje evidencije o postupanju po zahtjevima u slučajevima iz stavka 9. ovoga članka.

(13) Obrasci zahtjeva iz stavka 4. ovoga članka sastavni su dio ovoga Pravilnika.

POGLAVLJE IV.
URAČUNAVANJE INOZEMNOG POREZA

Uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu kod utvrđivanja godišnjeg poreza

Članak 87.

(1) Iznos do kojeg se inozemni porez može uračunati u tuzemni utvrđuje se na sljedeći način:

1. iz razmjera iznosa ukupno obračunanoga tuzemnog godišnjeg poreza na dohodak, koji je umanjen sukladno članku 84. stavku 5. ovoga Pravilnika i iznosa ukupno u godišnjoj poreznoj prijavi iskazanog godišnjeg dohotka (prije dodatnog umanjenja dohotka od samostalne djelatnosti za plaće novozaposlenih osoba, za iznos državne potpore za obrazovanje i izobrazbu te za iznos potpore male vrijednosti za izvođenje praktične nastave i vježbe naukovanja u sustavu vezanih obrta prema posebnim propisima, za iznos izdataka za istraživanje i razvoj i za preneseni gubitak) i prije umanjenja za osobni odbitak, utvrđuje se prosječna porezna stopa

2. primjenom prosječne porezne stope na iznos svakog pojedinačnog godišnjeg inozemnog dohotka dobiva se najviši iznos do kojega se može uračunati inozemni porez. Ako je u inozemstvu plaćen manji iznos poreza od najvišeg mogućeg za uračunavanje, uračunava se stvarno plaćeni porez.

(2) Uračunavanje inozemnog poreza u tuzemni porez na dohodak obavlja se u godišnjem obračunu poreza na temelju podnesene godišnje porezne prijave ili u posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak.

Uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu kod utvrđivanja konačnog poreza na dohodak

Članak 88.

(1) Porezni obveznik rezident koji ostvari konačni dohodak iz članka 55. stavka 1. Zakona izravno iz inozemstva ili u inozemstvu, plaćeni porez u inozemstvu može uračunati u tuzemni porez najviše do iznosa poreza obračunanog na konačni dohodak koji bi platio u tuzemstvu.

(2) Porez plaćen u inozemstvu iz stavka 1. ovoga članka uračunava se za svaki pojedinačni inozemni dohodak zasebno u tuzemni porez na dohodak.

(3) Porez plaćen u inozemstvu iz stavka 1. ovoga članka koji se može uračunati u tuzemni porez utvrđuje se tako da se na konačni dohodak ostvaren iz inozemstva ili u inozemstvu primijeni tuzemna porezna stopa propisana za taj dohodak, te tako dobiveni iznos predstavlja najviši iznos do kojeg se može uračunati plaćeni inozemni porez. Ako je u inozemstvu plaćen niži porez, tada se u tuzemni porez uračunava stvarno plaćeni porez u inozemstvu.

(4) Najviši ukupni iznos poreza plaćenog u inozemstvu na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka koji se može uračunati sukladno stavcima 2. i 3. ovoga članka ne može biti veći od ukupne porezne obveze po osnovi ukupnog dohotka od kapitala s osnova kapitalnih dobitaka nakon što je taj dohodak već umanjen za ostvarene kapitalne gubitke iz članka 67. stavka 11. Zakona.

POGLAVLJE V.
OBUSTAVA PLAĆANJA PREDUJMOVA POREZA NA DOHODAK, ODNOSNO KONAČNOG POREZA NA DOHODAK IZ INOZEMSTVA

Postupak ostvarivanja obustave plaćanja

Članak 89.

(1) Ako su ispunjeni uvjeti iz članka 81. stavka 3. Zakona, tuzemni poslodavac za izaslanog radnika, odnosno sam porezni obveznik obvezan je, za dohodak iz inozemstva koji je sukladno Zakonu i međunarodnim ugovorima oporeziv u tuzemstvu, pisanim putem izvijestiti nadležnu ispostavu Porezne uprave prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu poreznog obveznika o obustavi plaćanja predujma poreza na dohodak u tuzemstvu.

(2) Pisana izjava iz stavka 1. osobito sadrži: opće podatke o tuzemnom poslodavcu i poreznom obvezniku (OIB, adresa sjedišta, odnosno prebivališta/uobičajenog boravišta), državi u ili iz koje se primitak ostvaruje, izvoru primitka, bankovnom računu na koji mu se primitak isplaćuje, razdoblju izaslanja za nesamostalni rad i ostalim podacima i to po svakom poreznom obvezniku, u roku od osam dana od dana ostvarenog prvog primitka u poreznom razdoblju.

(3) Neovisno o poreznom oslobođenju i podnesenoj pisanoj izjavi iz stavka 2. ovoga članka, tuzemni poslodavac za izaslanog radnika, odnosno sam porezni obveznik, na zahtjev Porezne uprave obvezan je dostaviti isprave kojima se dokazuje pravo na porezno oslobođenje iz članka 81. stavka 3. Zakona.

Izvješćivanje o ostvarenom inozemnom primitku

Članak 90.

(1) U skladu s člankom 81. stavkom 4. Zakona, tuzemni poslodavci i/ili isplatitelj i/ili porezni obveznici sami za sebe, u slučaju obustave plaćanja predujmova poreza na dohodak, odnosno konačnog poreza na dohodak na način propisan člankom 81. stavkom 3. Zakona i/ili u slučaju ostvarivanja primitaka rezidenata iz ili u inozemstvu koji ne podliježu oporezivanju i/ili u slučaju isplata u tuzemstvu nerezidentima koji bi bili oporezivi porezom na dohodak da međunarodnim ugovorima nije uređeno drukčije, podatke o ostvarenom primitku i plaćenom porezu u inozemstvu koji odgovara tuzemnom porezu na dohodak dostavljaju putem Izvješća o inozemnim primicima rezidenata i tuzemnim neoporezivim primicima nerezidenata te inozemnom porezu (dalje u tekstu: Obrazac INO--DOH).

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka porezni obveznici koji ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 28. Zakona ne podnose pisanu izjavu iz članka 81. stavka 3. i Obrazac INO-DOH iz članka 81. stavka 4. Zakona ukoliko su primici iz ili u inozemstvu uneseni u poslovne knjige i evidencije sukladno članku 34. Zakona.

(3) Obrazac INO-DOH dostavlja se nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema sjedištu odnosno prebivalištu/uobičajenom boravištu tuzemnog poslodavca i/ili poslodavca izaslanog radnika i/ili isplatitelja i/ili prema prebivalištu/uobičajenom boravištu poreznog obveznika u slučaju ostvarivanja primitka izravno iz ili u inozemstvu bez posredstva tuzemnog isplatitelja do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu.

(4) U slučaju kada se dostavlja izvješće na Obrascu INO-DOH za više od 3 porezna obveznika odnosno fizičke osobe i/ili kada je podnositelj izvješća korisnik sustava elektroničkog servisa Porezne uprave ePorezna, izvješća se obvezno podnosi elektroničkim putem u okviru sustava ePorezna na način propisan posebnim propisima te tehničkim i ostalim uputama.

(5) »Izvješće o inozemnom dohotku rezidenata i tuzemnom neoporezivom dohotku nerezidenata, porezu na dohodak i prirezu« (Obrazac INO-DOH) te prilog Obrasca INO-DOH: »Šifarnik INO-
-DOH« sastavni je dio ovoga Pravilnika.

Sadržaj Obrasca INO-DOH

Članak 91.

(1) U skladu s člankom 90. stavkom 1. ovoga Pravilnika Izvješće o inozemnom dohotku rezidenata i tuzemnom neoporezivom dohotku nerezidenata, porezu na dohodak i prirezu podnosi se na Obrascu INO-DOH.

(2) Izvješće o inozemnom dohotku rezidenata i tuzemnom neoporezivom dohotku nerezidenta, porezu na dohodak i prirezu – Obrazac INO-DOH sadrži:

1. podatke o isplatitelju primitka

2. podatke o poreznom obvezniku, primitku iz inozemstva rezidenta i tuzemnom neoporezivom primitku nerezidenta, porezu na dohodak i prirezu

3. popis priloženih isprava

4. napomena poreznog obveznika/opunomoćenika/poreznog savjetnika

(3) U Izvješće o inozemnom dohotku rezidenata i tuzemnom neoporezivom dohotku nerezidenta, porezu na dohodak i prirezu – Obrazac INO-DOH upisuju se:

1. podaci o Područnom uredu i nadležnoj ispostavi Porezne uprave

2. pod 1. podaci o isplatitelju primitka:

2.1. pod 1.1. naziv/ime i prezime

2.2. pod 1.2. osobni identifikacijski broj

3. pod 2. Podaci o poreznom obvezniku, primitku iz inozemstva rezidenta i tuzemnom neoporezivom primitku nerezidenta, porezu na dohodak i prirezu:

3.1. pod 2.1. redni broj

3.2. pod 2.2. ime i prezime

3.3. pod 2.3. osobni identifikacijski broj primatelja primitka

3.4. pod 2.4. oznaka države rezidentnosti poreznog obveznika – nerezidenta prema popisu koji se objavljuje na Internet stranici Porezne uprave Republike Hrvatske

3.5. pod 2.5. porezni broj u državi rezidentnosti – prilikom isplata neoporezivog primitka nerezidentu obvezno se upisuje porezni broj koji nerezident ima u svojoj državi rezidentnosti

3.6. pod 2.6. IBAN računa u banci – upisuje se IBAN (Međunarodni broj bankovnog računa) ukoliko porezni obveznik rezident primatelj primitka iz inozemstva ima otvoren bankovni račun u inozemstvu na koji prima primitak iz inozemstva ili u inozemstvu

3.7. pod 2.7. država isplatitelja primitka / međunarodna organizacija isplatiteljica primitka

3.8. pod 2.8. oznaka države isplatitelja primitka / međunarodne organizacije isplatiteljice primitka – upisuje se oznaka države rezidentnosti isplatitelja prema popisu koji se objavljuje na Internet stranici Porezne uprave Republike Hrvatske ili međunarodne organizacije isplatiteljice primitka.

3.9. pod 2.9. opis primitka – ako primitak ime obilježje radnog odnosa upisati plaću, ako primitak ima obilježje mirovine upisati mirovina, ako primitak ima obilježje imovine i imovinskih prava upisati imovina i imovinska prava, ako primitak ima obilježje kapitala upisati kapital, ako primitak ima obilježje osiguranja upisati osiguranje, ako primitak ima obilježje ugovora o djelu upisati ugovor o djelu, ako primitak ima obilježje autorskog honorara upisati autorski honorar, ako primitak ima obilježje umjetničkog honorara upisati umjetnički honorar, ako primitak ima obilježje naknade sportašima upisati sportski honorar, ako primitak ima obilježje naknade članova skupština i nadzornih odbora upisati naknada članova uprave ili za ostali nenavedeni primitak upisati drugi dohodak

3.10. pod 2.10. oznaka vrste primitka – upisuje se oznaka primitka iz Šifarnika INO-DOH.

3.11. pod 2.11. vrsta primitka prema pojedinom ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja – ovisno o vrsti primitka upisuje se broj članka koji se odnosi na navedeni primitak

3.12. pod 2.12. vrsta primitka prema OECD-u – ako se radi o dohotku od nekretnina (članak 6.) upisuje se 6, ukoliko se radi o dohotku od dividendi (članak 10.) upisuje se 10, ukoliko se radi o dohotku od kamata (članak 11.) upisuje se 11, ukoliko se radi o dohotku od naknada za autorska prava (članak 12.) upisuje se 12, ukoliko se radi o dohotku od otuđenja imovine (članak 13.) upisuje se 13, ukoliko se radi o dohotku od samostalne djelatnosti (bivši članak 14.) upisuje se 7 ili 14, ukoliko se radi o dohotku od nesamostalnog rada (članak 15.) upisuje se 15, ukoliko se radi o dohotku od naknada članova uprave (članak 16.) upisuje se 16, ukoliko se radi o dohotku umjetnika i športaša (članak 17.) upisuje se 17, ukoliko se radi od dohotku od mirovine (članak 18.) upisuje se 18, ukoliko se radi o dohotku od rada (plaća i/ili mirovina) u državnoj službi (članak 19.) upisuje se 19, ukoliko se radi od dohotku koji ostvaruju studenti (članak 20.) upisuje se 20, ukoliko se radi o ostalim vrstama dohotka (članak 21.) koji nisu navedeni u prethodnim člancima upisuje se 21, ukoliko se radi od dohotku od imovine (članak 22.) upisuje se 22.

3.13. pod 2.13. primitak – upisuje se primitak koji rezident ostvari iz inozemstva ili u inozemstvu te neoporezivi primitak koji nerezidentu isplaćuje hrvatski isplatitelj

3.14. pod 2.14. izdatak – upisuje se iznos izdatka iz članka 39. stavka 5. točke 1. Zakona ili/ izdatka iz članka 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, ako ostvareni primitak ima obilježje autorske naknade isplaćene prema posebnom zakonu kojim se uređuju autorska i srodna prava i/ili naknade za isporučeno umjetničko djelo osobama koje obavljaju umjetničku i kulturnu djelatnost. Izdatak se priznaje temeljem vjerodostojne dokumentacije propisane ovim Pravilnikom na način propisan za ostvareni primitak u tuzemstvu, izdataka iz članka 57. stavka 1. Zakona te kapitalnih gubitaka iz članka 67. stavka 11. Zakona.

3.15. pod 2.15. dohodak – upisuje se razlika između primitka i izdatka

3.16. pod 2.16. uplaćeni porez i prirez u tuzemstvu

3.17. pod 2.17. uplaćeni porez i prirez u inozemstvu – upisuje se iznos poreza plaćenog u inozemstvu. Porez plaćen u inozemstvu može se uračunati samo na temelju potvrde inozemnog poreznog tijela o uplaćenom porezu u inozemstvu ili na temelju potvrde za to ovlaštene osobe o uplaćenom porezu u inozemstvu

3.18. pod 2.18.1. upisuje se »da« ako porezni obveznik u trenutku podnošenje Obrasca INO -DOH raspolaže s potvrdom inozemnog poreznog tijela/ovlaštene osobe o uplaćenom porezu u inozemstvu

3.19. pod 2.18.2. upisuje se »da« ako je porezni obveznik izjavio da će potvrdu inozemnog poreznog tijela/ovlaštene osobe o uplaćenom porezu u inozemstvu dostaviti do 30.11. tekuće godine za prethodnu godinu, a ako porezni obveznik neće biti u mogućnosti ili ne želi dostaviti potvrdu inozemnog poreznog tijela o uplaćenom porezu u inozemstvu ili potvrdu za to ovlaštene osobe o uplaćenom porezu u inozemstvu upisuje se «NE” temeljem čega će Porezna uprava donijeti rješenje bez čekanja roka 30.11. te bez uračunavanja poreza plaćenog u inozemstvu

3.20. pod 2.19. metoda izbjegavanja dvostrukog oporezivanja koja se primjenjuje u pojedinom slučaju. Za metodu izuzimanja upisuje se »I«, a za metodu uračunavanja (odbitka) upisuje se »U«

3.21. pod 2.20. iznos poreza koji se može uračunati – upisuje se iznos poreza plaćenog u inozemstvu koji se može uračunati

3.22. pod 2.21. ukupno za povrat/uplatu – upisuje se iznos poreza za koji je potrebno obaviti povrat/uplatu

4. pod 3. popis priloženih isprava – upisuje se dokumentacija koju je porezni obveznik dostavio uz Obrazac INO-DOH (potvrda inozemnog poreznog tijela o uplaćenom porezu u inozemstvu/potvrda za to ovlaštene osobe o uplaćenom porezu u inozemstvu kao i ostala dostavljena dokumentacija)

5. pod 4. napomene poreznog obveznika.

(4) Svi novčani podaci u Obrascu INO-DOH popunjavaju se u kunama i lipama.

DIO SEDMI
OSTALE OBVEZE U POSTUPKU OPOREZIVANJA

Način isplate primitaka

Članak 92.

(1) U skladu s člankom 86. Zakona tijela državne uprave i sudbene vlasti te druga državna tijela i službe jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, zavodi, neprofitne organizacije, poduzetnici – pravne i fizičke osobe obavljaju isplate primitaka fizičkim osobama, na njihov žiroračun kod banke odnosno nerezidentima na njihov račun.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka navedena tijela, organizacije odnosno osobe mogu obveznicima poreza na dohodak, odnosno fizičkim osobama isplatiti na njihov tekući račun kod banke:

1. primitke po osnovi nesamostalnog rada iz članka 21. Zakona

2. primitke od kapitala iz članka 64. Zakona

3. primitke od osiguranja iz članka 72. Zakona

4. primitke koji se u skladu s člankom 8. Zakona ne smatraju dohotkom, osim primitaka po osnovi darovanja za zdravstvene potrebe iz stavka 1. točke 4. toga članka

5. primitke na koje se u skladu s člankom 9. Zakona ne plaća porez na dohodak

6. naknade za rad u svezi s izborom čije je održavanje propisano posebnim zakonom, ako se isplaćuju do 1.600,00 kuna po održanom izboru

7. primitke od otuđenja posebnih vrsta imovine iz članka 59. Zakona, ako posebnim propisom nije drugačije uređeno.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka navedena tijela, organizacije odnosno osobe mogu obveznicima poreza na dohodak, odnosno fizičkim osobama isplatu izvršiti i u gotovu novcu i to za:

1. mirovine iz članka 21. stavka 2. Zakona

2. nagrade nerezidentima iz članka 39. stavka 5. točke 3. Zakona, za sudjelovanje na športskim, umjetničkim i drugim natjecanjima u Republici Hrvatskoj, ako se do završetka natjecanja ne zna koji od natjecatelja ostvaruje pravo na novčanu nagradu

3. primitke od obavljanja sezonskih poslova (sezonski poslovi u poljoprivredi, branje i skupljanje plodova i bilja, poslovi prodaje poljoprivrednih proizvoda, šumskih proizvoda, osvježavajućih napitaka, ledenih slastica, dnevnog tiska, ulaznica i slično, poslovi popisivanja, anketiranja, očitanja brojila i slično, amatersko sudjelovanje u radu kulturno umjetničkih društava i slični poslovi), uz uvjet da ovi primici kod jednog isplatitelja ne prelaze 15.000,00 kuna godišnje

4. primitke koji se u skladu s člankom 8. Zakona ne smatraju dohotkom, osim primitaka po osnovi darovanja za zdravstvene potrebe iz stavka 1. točke 4. toga članka

5. primitke na koje se u skladu s člankom 9. Zakona ne plaća porez na dohodak, osim:

5.1. primitaka učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga po posebnim propisima

5.2. stipendija učenicima i studentima koje se isplaćuju za vrijeme njihova redovnog školovanja, a koje se do propisanog iznosa ne smatraju drugim dohotkom te stipendija koje služe za pokriće troškova iz članka 4. stavka 3. ovoga Pravilnika, osim troškova školarine koji se isplaćuju na račun visokog učilišta

5.3. športskih stipendija, nagrada za športska ostvarenja i naknada športašima amaterima prema posebnim propisima, do propisanih iznosa.

(4) Povrat više uplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak iz članka 46. stavka 5. Zakona Porezna uprava izvršit će na način iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, a iznimno na način iz stavka 3. ovoga članka ako fizička osoba nema otvoren tekući ili žiroračun odnosno ako u trenutku izvršenja povrata poreza na dohodak ne ostvaruje primitke za koje postoji obveza isplate na račun.

(5) Za potrebe Zakona i ovoga Pravilnika, isplatama u gotovu novcu smatra se izravna predaja gotova novca (novčanica i kovanica) i sve druge isplate obavljene izravno odnosno mimo računa poreznih obveznika kod banke.

(6) Isplatitelji primitaka koji se smatraju dohotkom, a koji ne podliježu obvezi doprinosa te poslodavci koji isplaćuju naknadu plaće, a za koje postoji obveza izvješćivanja na Obrascu JOPPD, osim korisnika proračuna koji primitke isplaćuju preko jedinstvenog računa državnog proračuna, dužni su, pri isplatama na račun, na nalozima za plaćanje za isplatu navedenih primitaka navesti sljedeće obvezne elemente u polje »poziv na broj platitelja« na nalogu za plaćanje:

67 OIB – GG001 do 365/366 – X

67

broj modela

OIB

OIB obveznika plaćanja sa Obrasca JOPPD

GG001 do 365/366

Oznaka izvješća Obrasca JOPPD na kojem se iskazuje primitak koji se isplaćuje

X

9 – isplata naknade plaće od strane poslodavca

10 – isplata mirovine

11 – isplata dohotka od osiguranja

12 – isplata dohotka od kapitala

13 – isplata dohotka od posebne vrste imovine

14 – isplata dohotka od imovinskih prava

15 – isplata drugog dohotka koji ne podliježe obvezi doprinosa

DIO OSMI
REGISTAR POREZNIH OBVEZNIKA

Prijava u registar poreznih obveznika – Obrazac RPO

Članak 93.

(1) Prijava radi upisa u registar poreznih obveznika – Obrazac RPO podnosi se za dohodak iz članka 87. stavka 2. Zakona, uključivo i za dohodak od nesamostalnog rada koji ostvaruju članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi u vlasništvu domaćeg ili stranog brodara.

(2) Prijava iz stavka 1. ovoga članka sadržava:

1. podatak o ispostavi Porezne uprave nadležnoj za poreznog obveznika

2. osobne podatke poreznog obveznika – ime i prezime, ime roditelja, osobni identifikacijski broj, mjesto prebivališta ili uobičajenog boravišta i adresu

3. razloge upisa u registar odnosno brisanja iz registra poreznih obveznika

4. podatke o opunomoćeniku/zastupniku – ime i prezime ili naziv, osobni identifikacijski broj, mjesto sjedišta, prebivališta ili uobičajenog boravišta i adresu

5. napomene poreznog obveznika i

6. potpis poreznog obveznika ili opunomoćenika.

(3) Uz podatke iz stavka 2. ovoga članka porezni obveznici s dohotkom od samostalne djelatnosti (obrt, slobodna zanimanja, poljoprivreda i šumarstvo) i drugih djelatnosti koje se oporezuju kao obrtnička djelatnost obvezni su u prilogu dati i ove podatke:

1. o djelatnosti – naziv i vrsta djelatnosti, šifra djelatnosti, adresa obavljanja djelatnosti, nadnevak početka odnosno prestanka obavljanja djelatnosti

2. o osobama s kojima zajednički ostvaruju dohodak – imena i prezimena, osobni identifikacijski brojevi, adrese prebivališta ili uobičajenog boravišta, nadležna ispostava Porezne uprave i udjeli u ostvarivanju zajedničkog dohotka

3. o predviđenom iznosu dohotka u godini u kojoj su počeli ostvarivati dohodak

4. o predviđenom broju radnika u tekućoj godini

5. o poslovnim jedinicama – naziv i adresa poslovnih jedinica (radnji, obrta i drugih oblika samostalne djelatnosti), nadležna ispostava Porezne uprave, naziv i šifra djelatnosti

6. o osobi/tvrtki koja vodi poslovne knjige – ime i prezime odnosno naziv tvrtke, mjesto prebivališta ili uobičajenog boravišta, odnosno sjedišta, ulica i kućni broj i osobni identifikacijski broj, odnosno osobni identifikacijski broj društva.

(4) Uz podatke iz stavka 3. ovoga članka porezni obveznici koji ostvaruju dohodak od imovine i imovinskih prava, osim dohotka od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova na koji se plaća porez u paušalnom iznosu, obvezni su u prilogu dati i podatke:

1. o izvoru odnosno vrsti dohotka, adresi ostvarivanja dohotka, nadnevku početka i prestanka ostvarivanja dohotka i

2. o osobama s kojima zajednički ostvaruju dohodak – imena i prezimena, osobni identifikacijski brojevi, adrese prebivališta ili uobičajenog boravišta, nadležne ispostave Porezne uprave i udjeli u dohotku.

(5) Porezni obveznik koji počinje obavljati djelatnost iznajmljivanja pokretnina kao što su skuteri, brodice, daske za jedrenje, sandoline, pedaline, suncobrani, ležaljke i druga slična sredstva ili sadržaji, obvezan je prijavi u registar poreznih obveznika priložiti i preslika koncesijskog odobrenja odnosno preslika rješenja nadležnog tijela za obavljanje djelatnosti, izdanih prema posebnim propisima. Porezni obveznik obvezan je u roku od osam dana dostaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu/ uobičajenom boravištu i svaku izmjenu izdanog koncesijskog odobrenja ili rješenja za obavljanje djelatnosti.

(6) Porezni obveznici koji ostvaruju dohodak te primitke na koje se ne plaća porez na dohodak i druge primitke koji se u smislu Zakona i ovoga Pravilnika ne smatraju dohotkom iz inozemstva obvezni su podnijeti prijavu radi upisa u registar poreznih obveznika – Obrazac RPO, neovisno o tome da li Republika Hrvatska prema međunarodnim ugovorima ima pravo oporezivanja tog dohotka ili ne. Prijavi su obvezni priložiti vjerodostojne isprave o ostvarenom dohotku, odnosno primitku.

(7) »Prijava u registar poreznih obveznika« – Obrazac RPO, sastavni je dio ovoga Pravilnika.

DIO DEVETI
DOSTAVLJANJE IZVJEŠĆA I DRUGE OBVEZE

Vođenje evidencije o osobnoj imovini

Članak 94.

(1) Porezna uprava dužna je prema odredbama članka 88. i 89. Zakona tijekom poreznog razdoblja prikupljati podatke o oporezivim i neoporezivim primicima fizičkih osoba (obveznika poreza na dohodak) i uspoređivati ih s podacima o nabavljenoj osobnoj imovini i drugim izdacima tih osoba te obavljati sve druge potrebne radnje.

(2) Za svrhe iz stavka 1. ovoga članka Porezna uprava koristi se podacima kojima raspolaže, podacima koje priopći porezni obveznik i podacima iz drugih izvora te ustrojava i vodi evidenciju potrebnu za utvrđivanje pravilnosti iskazivanja i podmirivanja poreznih obveza.

(3) Evidencija o osobnoj imovini poreznih obveznika i drugih fizičkih osoba sadrži podatke o imovini tih osoba u tuzemstvu i u inozemstvu, a osobito:

1. o zemljištima (građevinskim i poljoprivrednim) s podacima o broju, pojedinačnoj površini, lokaciji i vremenu nabave

2. o građevinama s podacima o broju, pojedinačnoj površini, lokaciji, namjeni i vremenu nabave odnosno izgradnje

3. o vozilima s podacima o vrsti, broju i vremenu nabave

4. o plovilima s podacima o vrsti, broju i vremenu nabave

5. o zrakoplovima s podacima o vrsti, broju i vremenu nabave

6. o iznosu gotovine u domaćoj i stranoj valuti iznad 100.000,00 kuna

7. o stanju novčanih sredstava na osobnim računima ili štednim knjižicama

8. o vrijednosnim papirima s podacima o vrsti, broju, načinu i vremenu stjecanja

9. o pravima na temelju životnih i dobrovoljnih mirovinskih osiguranja s podacima o vrsti trenutku kada su ugovorena i visini uplaćenih premija osiguranja

10. o potraživanjima svih vrsta i ostaloj imovini i pravima.

(4) Evidencija o osobnoj imovini ne sadrži podatke o dugotrajnoj imovini fizičkih osoba koja je upisana u Popis dugotrajne imovine za samostalnu djelatnost iz članka 29. Zakona, odnosno za djelatnost koja se na zahtjev poreznog obveznika ili na temelju Zakona oporezuje kao samostalna djelatnost.

DIO DESETI
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 95.

(1) Porezni obveznici – imatelji financijske imovine za sve kapitalne dobitke ostvarene u 2016. godini umanjene za ostvarene kapitalne gubitke iz članka 30. stavka 24. Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, broj 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, Odluka USRH – 120/13, 125/13, 148/13, Odluka USRH – 83/14, 143/14 i 136/15) Obrazac JOPPD dostavljaju do 31. siječnja 2017. godine, s danom i oznakom izvješća dana 31. prosinca 2016. godine i vrste izvješća 8. i ostalim podacima propisanim ovim Pravilnikom. Na isti način izvještava se i o kapitalnim dobicima koji sukladno odredbi članka 30. stavka 22. Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, broj 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, Odluka USRH – 120/13,125/13, 148/13, Odluka USRH – 83/14, 143/14 i 136/15) ne podliježu oporezivanju. U Obrascu JOPPD mogu biti samo iskazani primici od kojih se utvrđuje dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka ako je ukupni ostvareni kapitalni dobitak manji od 112,00 kuna, umjesto dostave Obrasca JOPPD prijava će se smatrati dostavljenom, sukladno odredbi članka 79. stavka 1. Općeg poreznog zakona (»Narodne novine«, broj 115/16) dostavom podataka o ostvarenim kapitalnim dobicima od strane investicijskog društva, kreditne institucije koja obavlja investicijske usluge, aktivnosti i pomoćne usluge kako je određeno zakonom koji uređuje poslovanje na tržištu kapitala, subjekata za zajednička ulaganja, društava za upravljanje, osoba koje temeljem ugovornog odnosa upravljaju financijskom imovinom poreznog obveznika, financijskih organizacija ili institucionalnih investitora.

(3) Otpisi potraživanja koje izvrše kreditne institucije fizičkim osobama tijekom 2017. godine u skladu s člankom 14. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit (»Narodne novine«, broj 115/16) ne smatraju se oporezivim primitkom ukoliko otpisana potraživanja nisu nastala u svezi s ostvarivanjem samostalne djelatnosti.

Članak 96.

Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o porezu na dohodak (»Narodne novine«, 1/17).

Članak 97.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-01/17-02/02

Urbroj: 513-07-21-01/17-1

Zagreb, 31. siječnja 2017.

Ministar financija
dr. sc. Zdravko Marić, v. r.

 

Description: Description: http://narodne-novine.nn.hr/files/_web/sluzbeni-dio/2017/129691/images/3846.jpg

Description: Description: http://narodne-novine.nn.hr/files/_web/sluzbeni-dio/2017/129691/images/3837.jpg

– stranica B –

Description: Description: http://narodne-novine.nn.hr/files/_web/sluzbeni-dio/2017/129691/images/3828.jpg

PRILOG 1.

1. Podnositelj izvješća

Oznaka

Opis

1

Pravna osoba

2

Fizička osoba koja obavlja samostalnu djelatnost i po toj osnovi obveznik je poreza na dohodak ili poreza na dobit

3

Poslodavci diplomatske misije i konzularni uredi stranih država i međunarodnih organizacija koji u Republici Hrvatskoj uživaju diplomatski imunitet i Poslodavci iz druge države članice Europske unije ili sa sjedištem u drugoj državi članici Europske unije

za doprinose obračunane za osiguranike po osnovi radnog odnosa

4

Ostale fizičke osobe

5

Ostali poslovni subjekti

6

Nadležno ministarstvo za obrazovanje za:

– učenike i studente na dodiplomskom studiju na praktičnoj nastavi ili na stručnoj praksi te stručnim putovanjima i

– djecu i mladež sa smetnjama u tjelesnom i duševnom razvoju na praktičnoj nastavi ili na obveznom praktičnom radu

kada je škola ili ustanova obveznik podnošenja a nadležno ministarstvo obveznik uplate doprinosa

7

HZMO

kada je HZMO obveznik podnošenja a nadležno ministarstvo obveznik uplate doprinosa

8

HZZO

kada je HZZO obveznik podnošenja a nadležno ministarstvo obveznik uplate doprinosa

9

Ostala tijela (izuzev HZMO i HZZO)

kada su ostala tijela, sukladno odredbama Zakona o doprinosima ili odredbama posebnih propisa obveznici obračunavanja a nadležno ministarstvo obveznik uplate doprinosa

10

Platni agent

kada platni agent sukladno ugovoru sa isplatiteljem dividende u njegovo ime i za njegov račun isplaćuje dividendu dioničarima fizičkim osobama

11

Poslodavac u stečaju

u slučaju izravne isplate plaće koju Agencija za osiguranje radničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavaca isplaćuje radniku

12

Osiguranik po osnovi rada kod poslodavca s registriranim sjedištem ili mjestom poslovanja u drugoj državi članici Europske unije koji je od tog poslodavca preuzeo obvezu doprinosa

13

Poslodavac

u slučaju kada druga osoba umjesto toga poslodavca isplaćuje plaću

PRILOG 2.

2. Stjecatelj primitka/osiguranik

Oznaka

Opis

0001-0299

STJECATELJ PRIMITKA OD NESAMOSTALNOG RADA

0001 – 0019

Radnik/osiguranik po osnovi radnog odnosa

0001

Radnik/osiguranik po osnovi radnog odnosa

0002

Radnik/osiguranik po osnovi radnog odnosa – osoba koja se prvi put zapošljava prema odredbama Zakona o doprinosima

0003

Radnik/osiguranik po osnovi radnog odnosa – novozaposlena osoba prema odredbama Zakona o poticanju zapošljavanja

0004

Fizička osoba izaslana na rad u Republiku Hrvatsku po nalogu inozemnog poslodavca ili poslodavca iz druge države članice Europske unije u tuzemna društva za rad u tim društvima

0005

Radnik/osiguranik koji je temeljem radnog odnosa izaslan na rad u inozemstvo

0006

Radnik/osiguranik koji je temeljem radnog odnosa izaslan na rad u inozemstvo ili drugu državu članicu Europske unije – osoba koja se prvi put zapošljava prema odredbama Zakona o doprinosima

0007

Radnik/osiguranik koji je temeljem radnog odnosa izaslan na rad u inozemstvo ili drugu državu članicu Europske unije – novozaposlena osoba prema odredbama Zakona o poticanju zapošljavanja

0008

Članovi predstavničkih i izvršnih tijela državne vlasti i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (izabrane i imenovane osobe) po osnovi primitaka (plaće) koji im se isplaćuju za rad u tim tijelima i jedinicama

0009

Ostali stjecatelji/osiguranici po osnovi radnog odnosa/plaće

0010

Radnik/osiguranik po osnovi radnog odnosa – mlada osoba prema odredbama Zakona o doprinosima

0011

Radnik/osiguranik koji je temeljem radnog odnosa izaslan na rad u inozemstvo – mlada osoba prema odredbama Zakona o doprinosima

0021 – 0029

Radnik/osiguranik po osnovi rada u kućanstvu

0021

Radnik/osiguranik po osnovi radnog odnosa–rad u kućanstvu

0022

Radnik/osiguranik po osnovi radnog odnosa–rad u kućanstvu koji se prvi put zapošljava prema odredbama Zakona o doprinosima

0023

Radnik/osiguranik po osnovi radnog odnosa–rad u kućanstvu koji se prvi put zapošljava prema odredbama Zakona o poticanju zapošljavanja

0024

Ostali stjecatelji/osiguranici po osnovi radnog odnosa–rad u kućanstvu

0025

Radnik/osiguranik po osnovi radnog odnosa–rad u kućanstvu mlada osoba prema odredbama Zakona o doprinosima

0031 – 0039

Stjecatelj primitka/osiguranik po osnovi poduzetničke plaće

0031

Stjecatelj/osiguranik–trgovac pojedinac

0032

Ostali stjecatelji/osiguranici koji obavljaju samostalnu djelatnost i po toj osnovi obveznici su poreza na dobit

0033

Stjecatelji/osiguranici koji ostvaruju primitke od imovine i imovinskih prava od kojih, prema propisima o porezu na dohodak, utvrđuju dohodak od imovine i imovinskih prava, ali su promijenili način utvrđivanja dohotka, pa prema tim primicima utvrđuju dobiti

0041 – 0049

Stjecatelj primitka/osiguranik po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti koji od obavljanja tih djelatnosti, sukladno propisima o porezu na dohodak, utvrđuju dohodak od samostalne djelatnosti

0041

Stjecatelj primitka/osiguranik po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti obrta

0042

Stjecatelj primitka/osiguranik po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti slobodnog zanimanja (profesionalne djelatnosti) koji obavlja djelatnosti medicinske sestre, zubotehničara, fizioterapeuta, filmskog radnika, novinara i predstavnik obiteljskog doma

0043

Ostali nenavedeni stjecatelji primitka/osiguranici po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti slobodnog zanimanja i sportaši (profesionalne djelatnosti)

0044

Stjecatelj primitka/osiguranik po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti poljoprivrede i šumarstva

0045

Stjecatelji/osiguranici koji ostvaruju primitke od imovine i imovinskih prava od kojih, prema propisima o porezu na dohodak, utvrđuju dohodak od imovine i imovinskih prava, ali su promijenili način utvrđivanja dohotka, pa prema tim primicima utvrđuju dohodak od samostalne djelatnosti (članak 7. točka 5.3. Zakona o doprinosima)

0046

Ostali stjecatelj primitka/osiguranik po osnovi obavljanja ostalih samostalnih djelatnosti (članak 7. točka 5.1.,5.2. i 5.4. Zakona o doprinosima)

0101-0119

Umirovljenik/stjecatelj mirovine-isplatitelj HZMO

0101

Umirovljenik korisnik starosne mirovine

0102

Stjecatelj obiteljske mirovine koja podliježe oporezivanju

0103

Stjecatelj obiteljske mirovine koja ne podliježe oporezivanju, ali po osnovi koje postoji obveza doprinosa

0104

Umirovljenik korisnik invalidske mirovine

0105

Stjecatelj invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad koja se isplaćuje umirovljenicima obvezno osiguranim po osnovi radnog odnosa ili obavljanja samostalne djelatnosti

0106

Umirovljenik korisnik mirovine prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji

0107

Ostali stjecatelji mirovine prema posebnom propisu

0108

Stjecatelji ostalih mirovina

0121

Stjecatelji mirovine-ostali isplatitelji

0201

Stjecatelj primitka od nesamostalnog rada koji se prema propisima o porezu na dohodak oporezuje kao dohodak od nesamostalnog rada, a prema propisima o doprinosima kao drugi dohodak

1001-1999

STJECATELJ PRIMITKA OD KAPITALA

1001

Stjecatelj primitka od kojega se utvrđuje dohodak od kapitala

1002

Stjecatelj primitka od kojega se utvrđuje dohodak od kapitala, a pri obračunu primjenjuje se poreza stopa propisana odredbama ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja

1003

Stjecatelj primitka od kojega se utvrđuje dohodak od kapitala ostvaren iz inozemstva ili druge države članice Europske unije

1004

Stjecatelj primitka od kojega se utvrđuje dohodak od kapitala ostvaren izravno iz inozemstva ili druge države članice Europske unije, a pri obračunu primjenjuje se poreza stopa propisana odredbama ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja

1101-1109

Stjecatelj primitka od kapitala od kojega se utvrđuje dohodak od kapitala po osnovi prihoda od kamata

1101

Stjecatelj primitka od kojega se utvrđuje dohodak od kapitala po osnovi prihoda od kamata

1102

Stjecatelj primitka od kojega se utvrđuje dohodak od kapitala po osnovi prihoda od kamata, a pri obračunu primjenjuje se poreza stopa propisana odredbama ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja

1103

Stjecatelj primitka od kojega se utvrđuje dohodak od kapitala po osnovi prihoda od kamata ostvaren iz inozemstva ili druge države članice Europske unije

1104

Stjecatelj primitka od kojega se utvrđuje dohodak od kapitala po osnovi prihoda od kamata ostvaren izravno iz inozemstva ili druge države članice Europske unije, a pri obračunu primjenjuje se poreza stopa propisana odredbama ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja

2001-2999

STJECATELJ PRIMITKA OD IMOVINE I IMOVINSKIH PRAVA

2001

Stjecatelj primitka od kojega se utvrđuje dohodak od imovinskih prava

2002

Stjecatelj primitka od kojega se utvrđuje dohodak od imovinskih prava, a pri obračunu primjenjuje se poreza stopa propisana odredbama ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja

2003

Stjecatelj primitka od kojega se utvrđuje dohodak od imovinskih prava ostvaren iz inozemstva ili druge države članice Europske unije

2004

Stjecatelj primitka od kojega se utvrđuje dohodak od imovinskih prava ostvaren izravno iz inozemstva ili druge države članice Europske unije, a pri obračunu primjenjuje se poreza stopa propisana odredbama ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja

2005

Stjecatelj primitka od kojega se utvrđuje dohodak od posebnih vrsta imovine

3001-3999

STJECATELJ PRIMITKA OD OSIGURANJA

3001

Porezni obveznik kod kojega se utvrđuje dohodak od osiguranja

4001-4999

STJECATELJ PRIMITKA OD KOJEGA SE UTVRĐUJE DRUGI DOHODAK

4001

Osiguranik/stjecatelj primitka od kojega se utvrđuje drugi dohodak, a po osnovi kojeg ne postoji obveza doprinosa

4002

Osiguranik/stjecatelj primitka od kojega se utvrđuje drugi dohodak, a po osnovi kojeg postoji obveza doprinosa

5001-5799

OSTALI OSIGURANICI

5001–5009

Osiguranik posebnog doprinosa za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu

5001

Osiguranik na radu ili stručnom usavršavanju, odnosno obrazovanju u inozemstvu duže od 30 dana

5002

Osiguranik upućen na službeni put u inozemstvo u trajanju do 30 dana

5101-5699

Osiguranik/stjecatelj naknade plaće, prava iz osiguranja koja se financiraju na teret nositelja osiguranja ili državnog proračuna i osiguranja u određenim okolnostima

5101 - 5199

Obveznik obračunavanja-HZMO

5101

Osiguranik po osnovi korisnika invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad

5102

Osiguranik po osnovi roditelja koji obavlja roditeljske dužnosti

5103

Osiguranik koji naknadu plaće ostvaruje na teret sredstava mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti

5104

Osiguranik–osoba s invaliditetom kojoj se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem

5201-5299

Obveznik obračunavanja-HZZO

5201

Osiguranik koji naknadu plaće za vrijeme bolovanja ostvaruje na teret sredstava nositelja obveznoga zdravstvenog osiguranja - općenito

5202

Osiguranik koji naknadu plaće odnosno novčanu naknadu za vrijeme bolovanja ostvaruje na teret sredstava državnog proračuna – općenito

5203

Osiguranik koji naknadu plaće ostvaruje za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta i dopusta radi smrti djeteta tijekom rodiljnog dopusta, a kojem se naknada plaće isplaćuje na teret HZZO-a

5204

Osiguranik koji naknadu plaće ostvaruje za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta, posvojiteljskog dopusta, skraćenog radnog vremena radi pojačane njege djeteta, stanke za dojenje, a kojemu se naknada isplaćuje na teret državnog proračuna

5205

Osiguranik koji naknadu plaće ostvaruje nakon prestanka radnog odnosa, a kojemu se naknada plaće isplaćuje na teret HZZO-a

5206

Osiguranik koji ostvaruje naknadu plaće nakon prestanka radnog odnosa, a kojemu se naknada plaće isplaćuje na teret državnog proračuna

5207

Osiguranik koji ostvaruje naknadu plaće za vrijeme komplikacija u trudnoći, a kojemu se naknada isplaćuje na teret HZZO-a

5208

Osiguranik koji ostvaruje naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad zbog rane, ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu, a kojemu se naknada isplaćuje na teret HZZO-a

5209

Osiguranik koji ostvaruje naknadu plaće za vrijeme bolovanja, koje je posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti, a kojemu se naknada isplaćuje na teret HZZO-a

5210

Osiguranik koji ostvaruje naknadu plaće po osnovi roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju koji ima pravo na dopust za njegu djeteta do navršene sedme godine djetetova života, a kojemu se naknada plaće isplaćuje na teret državnog proračuna

5211

Osiguranik koji ostvaruje naknadu plaće po osnovi roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju koji ima pravo na rad s polovicom radnog vremena zbog njege djeteta kojem se naknada plaće isplaćuje na teret državnog proračuna

5212

Ostali osiguranici prema kojima HZZO ima obvezu obračuna doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje na minimalnu osnovicu za obračun doprinosa na teret državnog proračuna

5213

Ostali osiguranici prema kojima HZZO ima obvezu obračuna doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje po osnovi naknade plaće na teret državnog proračuna

5301-5399

Obveznik obračunavanja-HZZ

5301

Osiguranik po osnovi nezaposlena osoba (za obvezu doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje)

5302

Osiguranici po osnovi nezaposlene osobe za vrijeme stručnog osposobljavanja ili profesionalne rehabilitacije na koje ih je uputila nadležna služba zapošljavanja

5401-5499

Obveznik obračunavanja-mjerodavno ministarstvo

5401

Osiguranik po osnovi roditelja–njegovatelja, ministarstvo mjerodavno za socijalnu skrb ili drugo tijelo sukladno posebnom propisu

5402

Osiguranik po osnovi produženog mirovinskog osiguranja – bračnog druga profesionalnog odnosno ugovornog diplomata i osiguranik posebnog doprinosa za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu za članove obitelji profesionalnog odnosno ugovornog diplomata

5403

Osiguranik koji ostvaruje naknadu plaće po osnovi pružanja njege i pomoći hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata I. skupine

5501-5599

Obveznik obračunavanja-posrednik pri zapošljavanju učenika i redovitih studenata

5501

Osiguranik/stjecatelj primitka po osnovi učenika i redovitog studenta za vrijeme rada preko posrednika pri zapošljavanju

5601-5699

Obveznik obračunavanja-osoba koja vrši prijavu na osiguranje i mjerodavna ministarstva

5601

Osiguranik po osnovi osobe koja je prekinula rad, a bivši ju je poslodavac uputio na obrazovanje ili stručno usavršavanje

5602