'Narodne novine' br. 177/04 i
73/08
Na snazi od
1. srpnja 2008.
Članak 1.
(1) Porez na dohodak utvrđuje se i plaća prema
odredbama ovoga Zakona.
(2) Raspodjela prihoda od poreza na dohodak utvrđuje
se posebnim zakonom.
Članak 2.
(1) Porezni obveznik je fizička osoba koja ostvaruje
dohodak.
(2) Ako više fizičkih osoba zajednički
ostvaruje dohodak, porezni obveznik je svaka fizička osoba zasebno i to za
svoj udio u zajednički ostvarenom dohotku.
(3) Porezni obveznik je i nasljednik za sve porezne
obveze koje proizlaze iz dohotka što ga je ostavitelj ostvario do svoje
smrti. Nasljednik je istodobno i porezni obveznik za dohodak koji mu
pritječe iz naslijeđenih izvora dohotka.
Članak 3.
(1) Rezident je fizička osoba koja u Republici
Hrvatskoj ima prebivalište ili uobičajeno boravište.
(2) Rezident je i fizička osoba koja u Republici
Hrvatskoj nema prebivalište ni uobičajeno boravište, a zaposlen
je u državnoj službi Republike Hrvatske i po toj osnovi prima
plaću.
Članak 4.
Nerezident je fizička osoba koja u Republici
Hrvatskoj nema ni prebivalište ni uobičajeno boravište, a u
Republici Hrvatskoj ostvaruje dohodak koji se oporezuje prema odredbama ovoga
Zakona.
Članak 5.
(1) Izvori dohotka su primici ostvareni od nesamostalnog
rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, kapitala, osiguranja
i drugih primitaka.
(2) Dohodak koji se oporezuje prema odredbama ovoga
Zakona, prema izvoru dohotka iz stavka 1. ovoga članka, jest:
1. dohodak od nesamostalnog rada,
2. dohodak od samostalne djelatnosti,
3. dohodak od imovine i imovinskih prava,
4. dohodak od kapitala,
5. dohodak od osiguranja,
6. drugi dohodak.
Članak 6.
(1) Osnovica poreza na dohodak rezidenta je ukupni iznos
dohotka od nesamostalnog rada, dohotka od samostalne djelatnosti prema stavku
3. ovoga članka, dohotka od imovine i imovinskih prava, dohotka od
kapitala, dohotka od osiguranja i drugog dohotka, koji rezident ostvari u
tuzemstvu i u inozemstvu (načelo svjetskog dohotka), a umanjen za osobni
odbitak iz članka 36. i/ili članka 54. ovoga Zakona.
(2) Osnovica poreza na dohodak nerezidenta je ukupni
iznos dohotka od nesamostalnog rada, dohotka od samostalne djelatnosti prema
stavku 3. ovoga članka, dohotka od imovine i imovinskih prava, dohotka od
kapitala, dohotka od osiguranja i drugog dohotka, koji nerezident ostvari u
tuzemstvu (načelo tuzemnog dohotka), a umanjen za osobni odbitak iz
članka 36. stavka 1., 11. i 27. ovoga Zakona.
(3) Dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 18.
ovoga Zakona, koji rezident ostvari u tuzemstvu i inozemstvu, a nerezident u
tuzemstvu, umanjuje se:
1. za iznos plaća novozaposlenih osoba i nagrada učenicima za vrijeme
praktičnog rada i naukovanja iz članka 56. stavka 1. ovoga Zakona,
2. za iznos izdataka za školovanje i stručno usavršavanje iz
članka 56. stavka 6. ovoga Zakona,
3. za iznos izdataka za istraživanje i razvoj iz članka 57. stavka 1.
ovoga Zakona,
4. i za preneseni gubitak iz članka 35. ovoga Zakona, nakon umanjenja iz
točke 1., 2. i 3. ovoga stavka, koji je rezident po osnovi obavljanja
samostalne djelatnosti iz članka 18. ovoga Zakona ostvario u tuzemstvu i
inozemstvu, a nerezident u tuzemstvu.
Članak 7.
(1) Porez na dohodak utvrđuje se i plaća za
kalendarsku godinu (porezno razdoblje).
(2) Porezno razdoblje može biti kraće od
kalendarske godine u sljedećim slučajevima:
1. ako rezident tijekom iste kalendarske godine postane nerezident ili obratno,
u kojem slučaju porezno razdoblje obuhvaća razdoblje u kojemu je
fizička osoba bila rezident ili nerezident,
2. rođenja ili smrti poreznog obveznika.
(3) U slučajevima iz stavka 2. ovoga članka
prava iz ovoga Zakona računaju se u korist poreznog obveznika, na pune
mjesece.
Članak 8.
(1) Porez na dohodak plaća se po stopi od 15% od
porezne osnovice do visine dvostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka, po
stopi od 25% na razliku porezne osnovice između dvostrukog i peterostrukog
iznosa osnovnoga osobnog odbitka, po stopi od 35% na razliku porezne osnovice
između peterostrukog i 14-erostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka te
po stopi od 45% na poreznu osnovicu iznad 14-erostrukog iznosa osnovnoga osobnog
odbitka iz članka 36. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Porez na dohodak prema stavku 1. ovoga članka
uvećava se za prirez porezu na dohodak koji uvedu jedinice lokalne
samouprave prema posebnim zakonima, a umanjuje se ako jedinice lokalne
samouprave propišu niži udio u porezu na dohodak od onog koji im
pripada po posebnom zakonu.
Članak 9.
(1) Dohotkom se ne smatraju:
1. primici od kamata na kunsku i deviznu štednju, na pologe (po
viđenju i oročene) na žiroračunu, tekućem i deviznom
računu koji su ostvareni od banaka, štedionica i
štedno-kreditnih zadruga,
2. primici od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu,
3. primici od kamata po vrijednosnim papirima izdanim u skladu s posebnim
zakonom,
4. primici od otuđenja financijske imovine ako to nije djelatnost poreznog
obveznika,
5. izravne uplate premije osiguranja za dokup dijela doživotne mirovine
određene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju kojeg bi osiguranik
ostvario da je navršio određenu starosnu dob i/ili određeni
mirovinski staž, a koje uplaćuju poslodavci za svoje radnike u
vrijeme njihovog umirovljenja,
6. mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu,
7. obiteljske mirovine koje djeca ostvaruju nakon smrti roditelja prema Zakonu
o mirovinskom osiguranju i Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog
rata i članova njihovih obitelji,
8. državne nagrade ustanovljene propisima koje donosi Hrvatski sabor i
Vlada Republike Hrvatske, nagrade jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave propisane statutom tih jedinica i novčane nagrade za osvojenu
medalju na olimpijskim igrama te svjetskim i europskim prvenstvima planirane za
te namjene u državnom proračunu Republike Hrvatske i proračunima
jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(2) Dohotkom se ne smatraju ni primici za koje
fizičke osobe ne pružaju tržišne protuusluge i to:
2.1. primici po posebnim propisima:
2.1.1. potpore zbog zbrinjavanja ratnih invalida i članova obitelji
poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata,
2.1.2. socijalne potpore,
2.1.3. doplatak za djecu i novčani primici za opremu novorođenog
djeteta,
2.1.4. primici osoba s invaliditetom, osim plaća i mirovina,
2.1.5. potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog
elementarnih nepogoda,
2.2. potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog ratnih
događaja,
2.3. nasljedstva i darovi,
2.4. primici od otuđenja osobne imovine,
2.5. odštete koje nisu u svezi s gospodarstvenom djelatnošću,
2.6. primici ostvareni na nagradnim natječajima ili natjecanjima,
raspisanim pod jednakim uvjetima uz mogućnost sudjelovanja svih osoba i
igrama na sreću prema posebnom zakonu,
2.7. primici koje fizičke osobe ostvaruju po osnovi darovanja pravnih i
fizičkih osoba, a za zdravstvene potrebe (operativne zahvate,
liječenja, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala), rješavanje kojih
nije plaćeno osnovnim, dopunskim i privatnim zdravstvenim osiguranjem.
(3) Dohotkom se ne smatraju ni primici po osnovi
osiguranja stvari, odgovornosti, života i imovine. Primici po osnovi
životnog osiguranja i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja smatraju se
dohotkom ako su premije toga osiguranja bile porezno priznati izdatak.
(4) Ako su primici iz stavka 2. i 3. ovoga članka u
svezi s ostvarivanjem dohotka iz članka 5. stavka 2. ovoga Zakona,
smatraju se oporezivim dohotkom.
(5) Dohotkom se u smislu ovoga Zakona ne smatraju primici
koji se ostvaruju u okviru djelatnosti koja se oporezuje prema Zakonu o porezu
na dobit.
Članak 10.
Porez na dohodak ne plaća se na:
1. naknadu razlike plaće za vrijeme vojne službe u Oružanim
snagama Republike Hrvatske,
2. naknadu plaće pripadnicima civilne zaštite i drugim osobama za
djelatnost u okviru civilne zaštite i zaštite od elementarnih
nepogoda,
3. naknadu plaće za vrijeme privremene nezaposlenosti i spriječenosti
za rad isplaćenu na teret sredstava obveznih osiguranja,
4. nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja do
propisanog iznosa,
5. nagrade učenicima i studentima osvojene na natjecanjima u okviru
obrazovnog sustava i organiziranim školskim i sveučilišnim
natjecanjima,
6. primitke učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko
učeničkih i studentskih udruga, po posebnim propisima, a do
propisanog iznosa,
7. naknade štete zbog posljedica nesreće na radu prema odluci suda
ili nagodbi u tijeku sudskog postupka, ako je naknada određena u
jednokratnom iznosu,
8. naknade i nagrade koje osuđene osobe primaju za rad u kazneno-popravnim
ustanovama i domovima za preodgoj,
9. primitke radnika i fizičkih osoba iz članka 14. stavka 1. ovoga
Zakona po osnovi naknada, potpora i nagrada koje im isplaćuje poslodavac i
isplatitelj primitka, odnosno plaće, do propisanih iznosa,
10. primitke po osnovi naknada, potpora i nagrada osoba koje obavljaju
samostalne djelatnosti iz članka 18. ovoga Zakona i drugih djelatnosti
koje se oporezuju na način propisan za samostalnu djelatnost, do
propisanih iznosa,
11. primitke po osnovi službenih putovanja fizičkih osoba koje ne
ostvaruju primitke po osnovi nesamostalnog rada iz članka 14. ovoga Zakona
ili primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak iz članka 32. ovoga
Zakona, u neprofitnim organizacijama uz naknadu, a do propisanog iznosa,
12. stipendije učenicima i studentima za redovno školovanje na
srednjim, višim i visokim školama i fakultetima, ukupno do propisanog
iznosa,
13. stipendije studenata za redovno školovanje na višim i visokim
školama i fakultetima i poslijediplomanata te poslijedoktoranata za koje
su sredstva planirana u državnom proračunu Republike Hrvatske,
14. športske stipendije koje se prema posebnim propisima isplaćuju
športašima za njihovo športsko usavršavanje, do propisanog
iznosa,
15. sindikalne socijalne pomoći koje se isplaćuju iz sredstava
sindikalne članarine članovima sindikata,
16. nagrade za športska ostvarenja i naknade športašima prema
posebnim propisima, do propisanih iznosa.
Članak 11.
Fizičke osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju
diplomatsko-konzularne dužnosti ne plaćaju porez na dohodak na tako
ostvaren dohodak i to:
1. šefovi inozemnih diplomatskih misija akreditiranih u Republici
Hrvatskoj i diplomatsko osoblje inozemnih diplomatskih misija u Republici
Hrvatskoj, a i članovi njihove uže obitelji, ako ti članovi nisu
hrvatski državljani ili nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj,
2. šefovi inozemnih konzulata u Republici Hrvatskoj i konzularni
dužnosnici te članovi njihove uže obitelji, ako ti članovi
nisu hrvatski državljani ili nemaju prebivalište u Republici
Hrvatskoj,
3. dužnosnici UN i njihovih posebnih agencija, stručnjaci
tehničke pomoći UN i njihovih posebnih agencija,
4. fizičke osobe zaposlene kod inozemnih diplomatskih misija, konzulata i
međunarodnih organizacija, fizičke osobe zaposlene kod šefova
diplomatskog osoblja inozemnih diplomatskih misija i međunarodnih
organizacija u Republici Hrvatskoj, ako nisu hrvatski državljani ili
nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj,
5. počasni konzularni dužnosnici inozemnih konzulata u Republici
Hrvatskoj za primitke što ih ostvaruju od države koja ih je imenovala
za obavljanje konzularnih poslova.
Članak 12.
(1) Dohodak je razlika između primitaka priteklih u
poreznom razdoblju i izdataka nastalih u istom poreznom razdoblju.
(2) Primici su sva dobra (novac, stvari, materijalna
prava, usluge i drugo) koja su poreznom obvezniku pritekla u poreznom razdoblju.
(3) Izdacima se smatraju svi odljevi dobara s
novčanom vrijednošću izvršeni radi ostvarivanja ili
osiguranja primitaka iz stavka 2. ovoga članka.
(4) Primici i izdaci utvrđuju se primjenom
načela blagajne.
(5) Primici se pripisuju onoj osobi koja ih je ostvarila.
U slučaju prestanka porezne obveze primici se pripisuju onoj osobi kojoj
se na temelju njihovog priljeva povećava gospodarstvena snaga (pravnom
sljedniku).
(6) Izdaci se pripisuju onoj fizičkoj osobi kojoj se
pripisuju i primici od gospodarstvene djelatnosti prema stavku 5. ovoga
članka, bez obzira tko ih je učinio.
(7) Primici i izdaci koji su nastali u ime i za
račun drugoga (prolazne stavke) ne smatraju se ni primitkom ni izdatkom i
ne utječu na visinu dohotka.
(8) Izdacima se ne smatraju ni oni izdaci koji se ne mogu
jasno odvojiti od osobnih izdataka niti izdaci koji su uzrokovani osobnim
potrebama poreznog obveznika ili nisu nastali s namjerom ostvarivanja
oporezivih primitaka, kao što su:
1. porez na dohodak, porez na nasljedstva i darove i drugi osobni porezi,
2. izdaci za novčane kazne i prekršaje, izdaci za troškove
sudskog ili upravnog postupka u osobnim predmetima i kamate na zakašnjela
plaćanja osobnih izdataka.
(9) Izdacima pri utvrđivanju dohodaka rezidenata
smatraju se i tijekom poreznog razdoblja u tuzemstvu uplaćene premije
životnog osiguranja koje imaju obilježje štednje, dopunskog i
privatnoga zdravstvenog osiguranja te dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja
tuzemnim osiguravateljima do visine 1.000,00 kuna za svaki mjesec poreznog
razdoblja, a najviše do visine određene člankom 36. stavkom 26.
ovoga Zakona.
Članak 13.
Dohodak od nesamostalnog rada je razlika između
primitaka priteklih u poreznom razdoblju u skladu s odredbama članka 14.
ovoga Zakona i izdataka nastalih u istom razdoblju u skladu s odredbama
članka 16. ovoga Zakona.
Članak 14.
(1) Primicima po osnovi nesamostalnog rada (plaćom)
smatraju se:
1. svi primici koje poslodavac u novcu ili u naravi isplaćuje ili daje
radniku po osnovi radnog odnosa, prema propisima koji uređuju radni odnos,
a to su:
1.1. plaća koju poslodavac isplaćuje radnicima u svezi sa
sadašnjim radom, prijašnjim radom po osnovi prijašnjeg radnog
odnosa ili budućim radom po osnovi sadašnjeg radnog odnosa,
1.2. primici po osnovi naknada, potpora, nagrada i drugog, koje poslodavac
isplaćuje ili daje radnicima iznad propisanih iznosa,
1.3. plaća koju radniku umjesto poslodavca isplati druga osoba,
1.4. premije osiguranja koje poslodavci plaćaju za svoje radnike po osnovi
životnog osiguranja, dopunskog i privatnoga zdravstvenog osiguranja,
dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja i osiguranja njihove imovine,
1.5 svi drugi primici koje poslodavac isplaćuje ili daje radniku za
obavljeni rad po osnovi ugovora o radu ili drugog akta kojim se uređuje
radni odnos,
2. poduzetnička plaća koja ulazi u rashod pri utvrđivanju poreza
na dobit,
3. primici (plaća) fizičkih osoba izaslanih na rad u Republiku
Hrvatsku po nalogu inozemnog poslodavca u tuzemna društva za rad u tim
društvima,
4. primici (plaća) članova predstavničkih i izvršnih tijela
državne vlasti i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
koji im se isplaćuju za rad u tim tijelima i jedinicama,
5. naknade plaće osobama koje pružaju njegu i pomoć hrvatskim
ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata I. skupine, prema posebnom
propisu.
(2) Primicima po osnovi nesamostalnog rada smatraju se i:
1. mirovine ostvarene na temelju prijašnjih uplata doprinosa za obvezno
mirovinsko osiguranje,
2. mirovine koje isplaćuju osiguravatelji na temelju prijašnjih
uplata poslodavca za dokup dijela mirovine, ako su te uplate bile
oslobođene oporezivanja,
3. mirovine koje se isplaćuju poduzetnicima koji su obavljali samostalnu
djelatnost, poduzetnicima koji su plaćali porez na dobit i drugim osobama
na temelju prijašnjih uplata doprinosa u propisano obvezno osiguranje, a
koji su bili porezno dopustivi izdatak ili rashod.
(3) Primicima u naravi smatraju se korištenje zgrada,
prometnih sredstava, povoljnije kamate pri odobravanju kredita i druge
pogodnosti koje poslodavci i isplatitelji primitka, odnosno plaće iz
stavka 1. i 2. ovoga članka daju radnicima i fizičkim osobama koje
ostvaruju primitke iz stavka 1. i 2. ovoga članka. Primitkom po osnovi
povoljnijih kamata smatra se razlika između ugovorene niže i stope
kamate od 4% godišnje, osim kamata po kreditima koji se daju ili
subvencioniraju iz proračuna, ali ne radnicima uprave.
(4) Radnicima, u smislu stavka 1. točke 1. ovoga
članka, smatraju se i službenici, namještenici i druge osobe
koje su u radnom odnosu, prema propisima koji uređuju radni odnos.
Članak 15.
(1) Primicima od nesamostalnog rada ne smatraju se
primici koje poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće iz
članka 14. stavka 1. ovoga Zakona omogućuje radnicima i fizičkim
osobama koje ostvaruju primitke iz članka 14. stavka 1. ovoga Zakona u
interesu obavljanja djelatnosti poslodavca i isplatitelja primitka odnosno
plaće, a osobito:
1. uređenje i opremanje radnih prostora i prostora za odmor i prehranu,
2. posebna radna odjeća obilježena nazivom ili znakom poslodavca ili
isplatitelja primitka odnosno plaće iz članka 14. stavka 1. ovoga
Zakona,
3. obvezni liječnički pregledi prema posebnim propisima,
4. sistematski kontrolni liječnički pregledi ako su omogućeni
svim radnicima i fizičkim osobama koje ostvaruju primitke iz članka
14. stavka 1. ovoga Zakona,
5. školovanje i stručno usavršavanje koje je u svezi s
djelatnosti poslodavca i isplatitelja primitka, odnosno plaće iz
članka 14. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se
iznosi koje isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i to:
1. naknada hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata prema posebnom zakonu:
1.1. naknada za vrijeme nezaposlenosti,
1.2. naknada plaće utvrđena u visini razlike između plaće
koju prima kao radnik i plaće koju bi primao kao pripadnik gardijske
postrojbe istoga čina i ustrojbenog mjesta, odnosno plaće pripadnika
djelatnog sastava Oružanih snaga Republike Hrvatske,
1.3. naknada od dana stjecanja prava na profesionalnu rehabilitaciju, za
vrijeme profesionalne rehabilitacije i od završene profesionalne
rehabilitacije do zaposlenja,
2. zaštitni dodatak uz mirovinu planiran u državnom proračunu
ili proračunu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,
3. novčana naknada zbog tjelesnog oštećenja,
4. doplatak za pomoć i njegu druge osobe,
5. naknada plaće invalidu rada s pravom na profesionalnu rehabilitaciju,
od dana nastanka invalidnosti do najduže 24 mjeseca od dana završetka
profesionalne rehabilitacije.
(3) Ako poslodavac i isplatitelj primitka, odnosno
plaće i mirovine iz članka 14. ovoga Zakona isplaćuje radniku i
fizičkim osobama te umirovljenicima plaću ili mirovinu po sudskoj
presudi, propisane zatezne kamate isplaćene po toj osnovi ne smatraju se
primitkom od nesamostalnog rada i ne podliježu oporezivanju.
Članak 16.
(1) Izdacima koji se oduzimaju od primitaka iz
članka 14. ovoga Zakona pri utvrđivanju dohotka od nesamostalnog
rada, smatraju se uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja iz plaće,
odnosno iz primitka.
(2) Izdacima iz stavka 1. ovoga članka koji se mogu
odbiti pri utvrđivanju dohotka od nesamostalnog rada i predujma poreza po
toj osnovi smatraju se i uplaćene premije osiguranja iz članka 12.
stavka 9. ovoga Zakona, koje radnici i fizičke osobe koje ostvaruju
primitke iz članka 14. ovoga Zakona uplaćuju na svoj teret, a
poslodavac i isplatitelj primitka, odnosno plaće i mirovine iz članka
14. ovoga Zakona ih obustavlja i uplaćuje pri isplati plaće, odnosno
primitka ili mirovine.
Članak 17.
Dohotkom od samostalne djelatnosti smatra se dohodak od
obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, dohodak od slobodnih zanimanja
i dohodak od poljoprivrede i šumarstva.
Članak 18.
(1) Obrtom i s obrtom izjednačenim djelatnostima
(obrtničkim djelatnostima), u smislu ovoga Zakona, smatraju se:
1. djelatnosti u smislu članka 1. Zakona o obrtu i sve druge posebno
nenavedene gospodarstvene djelatnosti,
2. ustup uz naknadu ili konačna prodaja imovinskih prava u okviru
obrtničke djelatnosti ili djelatnosti slobodnog zanimanja iz stavka 2.
ovoga članka,
3. otuđenje (prodaja, zamjena i drugi prijenos) više od tri
nekretnine ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet
godina, osim ako se nekretnine izvlašćuju na temelju posebnog zakona.
Razdoblje od pet godina počinje teći od dana otuđenja prve
nekretnine, pri čemu je mjerodavan nadnevak kupoprodajnog ili drugoga
ugovora odnosno isprave o stjecanju vlasništva. Ako se otuđuje zgrada
s više stanova ili poslovnih prostora ili građevinsko zemljište
ili više zemljišnih čestica, jednom nekretninom smatra se svaki
stan, poslovni prostor, gradilište ili zemljišna čestica.
(2) Djelatnostima slobodnih zanimanja smatraju se
profesionalne djelatnosti fizičkih osoba koje su po toj osnovi obvezno
osigurane prema propisima koji uređuju obvezna osiguranja, odnosno
djelatnosti fizičkih osoba kojima su to osnovne djelatnosti i koje su po
toj osnovi upisane u registar poreznih obveznika poreza na dohodak.
Djelatnostima slobodnih zanimanja osobito se smatraju:
1. samostalna djelatnost zdravstvenih djelatnika, veterinara, odvjetnika,
javnih bilježnika, revizora, inženjera, arhitekata, poreznih
savjetnika, stečajnih upravitelja, tumača, prevoditelja,
turističkih djelatnika i druge slične djelatnosti,
2. samostalna djelatnost znanstvenika, književnika, izumitelja i druge
slične djelatnosti,
3. samostalna predavačka djelatnost, odgojna djelatnost i druge
slične djelatnosti,
4. samostalna djelatnost novinara, umjetnika i športaša,
(3) Djelatnost poljoprivrede i šumarstva
obuhvaća korištenje prirodnih bogatstava zemlje i prodaju, odnosno
zamjenu od tih djelatnosti dobivenih proizvoda u neprerađenom stanju.
Fizičke osobe su po osnovi djelatnosti poljoprivrede i šumarstva
obveznici poreza na dohodak, ako su po toj osnovi obveznici poreza na dodanu
vrijednost prema posebnom zakonu te ako ostvaruju poticaje na način i pod
uvjetima propisanim posebnim zakonima.
Članak 19.
(1) Dohodak od samostalnih djelatnosti je razlika
između poslovnih primitaka i poslovnih izdataka nastalih u poreznom
razdoblju.
(2) Dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih
prava iz članka 18. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona ne oporezuje se
ako je otuđenje izvršeno između bračnih drugova, predaka i
potomaka u izravnoj liniji i drugih članova uže obitelji iz
članka 36. stavka 7. ovoga Zakona te između razvedenih bračnih
drugova ako je otuđenje u izravnoj vezi s razvodom braka.
(3) Ako su nekretnine iz članka 18. stavka 1.
točke 3. ovoga Zakona i stavka 2. ovoga članka stečene
darovanjem i otuđene u roku od pet godina od dana njihove nabave od strane
darovatelja, darovatelju se utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti na
način iz članka 19. – 24. ovoga Zakona.
(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka i članka
23. stavka 1. ovoga Zakona, porezni obveznici koji obavljaju samostalnu
djelatnost novinara, umjetnika i športaša iz članka 18. stavka
2. točke 4. ovoga Zakona, mogu utvrđivati dohodak i plaćati
predujam poreza na dohodak po osnovi tih djelatnosti u skladu s člankom
32. i člankom 48. ovoga Zakona.
Članak 20.
(1) Poslovni primici su sva dobra (novac, stvari,
materijalna prava, usluge i drugo) koja su poreznom obvezniku u okviru njegove
samostalne djelatnosti pritekla u poreznom razdoblju.
(2) Primici iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju
se prema njihovoj tržišnoj vrijednosti.
(3) U poslovne primitke ulaze i primici ostvareni od
prodaje i izuzimanja stvari i prava koja služe za obavljanje samostalne
djelatnosti i koja se vode ili su se trebala voditi u popisu dugotrajne
imovine, kao i primici ostvareni od otuđenja ili likvidacije djelatnosti.
Ako stjecatelj cijele djelatnosti nastavlja poduzetničku djelatnost,
primici od otuđenja se ne oporezuju ukoliko je osigurano kasnije
oporezivanje skrivenih pričuva.
(4) Poslovnim primicima smatraju se i izuzimanja osim
izuzimanja financijske imovine.
(5) Poslovnim primicima smatraju se manjkovi dobara u
smislu propisa o porezu na dodanu vrijednost iznad visine utvrđene odlukom
Hrvatske obrtničke komore te pripadajući porezi zaračunati
prilikom nabave dobara za koja je utvrđen manjak.
Članak 21.
(1) Poslovni izdaci su svi odljevi dobara poreznog
obveznika tijekom poreznog razdoblja radi stjecanja, osiguranja i očuvanja
poslovnih primitaka. U poslovne izdatke poreznih obveznika koji obavljaju samostalne
djelatnosti iz članka 18. ovoga Zakona ulaze oni izdaci koji su izravno
vezani za obavljanje djelatnosti.
(2) U poslovne izdatke ulaze i knjigovodstvene
vrijednosti pojedinačno ili ukupno prodanih ili izuzetih dobara dugotrajne
imovine koja su se vodila ili trebala voditi u popisu dugotrajne imovine.
Poslovnim izdacima smatraju se i troškovi otuđenja i likvidacije.
(3) Poslovnim izdacima smatraju se i ulaganja osim
ulaganja financijske imovine i ulaganja u dugotrajnu imovinu.
(4) Primljeni krediti i zajmovi nisu poslovni primitak, a
otplate kredita i zajmova nisu poslovni izdatak.
(5) Plaćene kamate po kreditima i zajmovima za
obavljanje djelatnosti smatraju se poslovnim izdacima, a naplaćene kamate
po sredstvima i plasmanima sredstava koja služe za obavljanje djelatnosti
smatraju se poslovnim primicima, ako nisu oporezive po odbitku u skladu sa
člankom 30. i člankom 51. stavkom 2. ovoga Zakona.
(6) Izdacima koji se priznaju pri utvrđivanju
dohotka od samostalne djelatnosti iz članka 18. ovoga Zakona, smatraju se
i uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja prema posebnim propisima.
(7) Izdaci za materijal, robu, proizvode, energiju i
usluge, koji služe za stjecanje dohotka, priznaju se u visini cijene
nabave ili troška proizvodnje.
(8) Izdacima se smatraju izdaci za plaće i obvezni
doprinosi na plaću radnika i fizičkih osoba koje ostvaruju primitke
iz članka 14. stavka 1. ovoga Zakona (plaće s porezima i doprinosima)
u visini stvarnih isplata.
(9) Izdacima poslovanja smatraju se i otpisi prema
članku 24. stavku 4. ovoga Zakona na način i prema stopama propisanim
Zakonom o porezu na dobit.
(10) Izdacima otpisa ne smatraju se otpisi povećane
vrijednosti dugotrajne imovine zbog revalorizacije.
Članak 22.
(1) Pri utvrđivanju dohotka od samostalne
djelatnosti ne odbijaju se sljedeći izdaci:
1. 70% izdataka reprezentacije (ugošćenja, darova s ili bez utisnutog
znaka tvrtke ili proizvoda, izdataka za odmor, šport, rekreaciju i
razonodu, izdataka za korištenje osobnih motornih vozila, plovila,
zrakoplova, kuća za odmor i drugih sličnih izdataka), u visini
troškova nastalih iz poslovnih odnosa s poslovnim partnerom,
2. porez na dodanu vrijednost na vlastitu potrošnju, a i besplatne
isporuke i drugi izdaci,
3. primici poduzetnika koji obavljaju samostalnu djelatnost po osnovi naknada,
potpora i nagrada, iznad propisanih iznosa,
4. dnevnica i troškova službenog putovanja poduzetnika koji obavljaju
samostalnu djelatnost, iznad propisanih iznosa,
5. 30% izdataka u svezi s vlastitim ili unajmljenim osobnim motornim vozilima i
drugim sredstvima za osobni prijevoz poduzetnika, poslovodnih i drugih
zaposlenih osoba, ako se po osnovi korištenja tih sredstava za osobni
prijevoz ne utvrđuje plaća ili drugi dohodak.
(2) Iznimno od stavka 1. točke 5. ovoga članka
poslovnim izdacima smatraju se ukupno nastali izdaci za osiguranje osobnih
motornih vozila i drugih prijevoznih sredstava.
(3) Kao poslovni izdaci ne mogu se odbiti ni drugi izdaci
koji nisu u izravnoj svezi s obavljanjem samostalne djelatnosti.
Članak 23.
(1) Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu
djelatnost iz članka 18. ovoga Zakona dužni su upisati se u registar
poreznih obveznika poreza na dohodak i utvrđivati dohodak na temelju
podataka iz poslovnih knjiga i evidencija.
(2) Poslovne knjige i evidencije iz stavka 1. ovoga
članka su knjiga primitaka i izdataka, popis dugotrajne imovine, knjiga
prometa i evidencija o tražbinama i obvezama.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, porezni
obveznici nisu obvezni voditi knjigu prometa, ako podatke o dnevnom gotovinskom
prometu osiguravaju u knjizi primitaka i izdataka ili u evidencijama propisanim
drugim zakonima te ako se te evidencije vode na mjestu gdje se ostvaruju
gotovinski primici.
(4) Za svaku prodaju, odnosno obavljenu uslugu, mora se
izdati račun.
(5) Porezni obveznici koji obavljaju samostalne
djelatnosti iz članka 18. ovoga Zakona, vode jedne poslovne knjige.
Članak 24.
(1) U popis dugotrajne imovine unose se stvari i prava,
ako su njihove nabavne cijene, odnosno troškovi proizvodnje (nabavna
vrijednost) veći od 2.000,00 kuna i ako je njihov vijek trajanja dulji od
godinu dana. Prava ulaze u popis dugotrajne imovine samo ako je kod njihove
nabave plaćena naknada.
(2) Popis dugotrajne imovine služi za
utvrđivanje izdataka otpisa (amortizacije) dugotrajne imovine. Dugotrajna
se imovina i nakon što je u cijelosti otpisana zadržava u popisu
dugotrajne imovine do trenutka prodaje, darovanja ili drugog načina
otuđenja ili uništenja.
(3) U popis dugotrajne imovine unose se pojedinačna
nabavna vrijednost dobara dugotrajne imovine, vijek trajanja (korištenja),
knjigovodstvena vrijednost i otpisi.
(4) Nabavna vrijednost dobara dugotrajne imovine, koja su
unesena u popis dugotrajne imovine, otpisuje se u skladu sa Zakonom o porezu na
dobit. Ako se dobro dugotrajne imovine zbog uništenja više ne
može koristiti ili ako se proda, izuzme ili na drugi način
otuđi, tada se njegova knjigovodstvena vrijednost otpisuje u cijelosti.
Članak 25.
Dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 18.
ovoga Zakona porezni obveznik može ostvarivati sam, kao supoduzetnik ili u
nekom drugom obliku sudjelovanja u dohotku od samostalne djelatnosti.
Članak 26.
(1) Porezni obveznik iz članka 18. ovoga Zakona
može na vlastiti zahtjev plaćati porez na dobit umjesto poreza na
dohodak ili je obvezan plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak
ako ispunjava zakonske uvjete za oporezivanje dobiti, na način i pod uvjetima
propisanim Zakonom o porezu na dobit. U slučaju supoduzetnišva ili
drugog oblika zajedničkog dohotka pisani zahtjev podnose i potpisuju svi
supoduzetnici.
(2) Pisani zahtjev iz stavka 1. ovoga članka kojim
se na vlastiti zahtjev traži promjena načina oporezivanja dostavlja
se nadležnoj ispostavi Porezne uprave do kraja tekuće godine za
iduću kalendarsku godinu.
(3) Rješenje kojim se usvaja zahtjev iz stavka 2.
ovoga članka obvezuje poreznog obveznika sljedećih pet godina. U
opravdanim slučajevima Porezna uprava može odobriti i kraći rok
prelaska s plaćanja poreza na dohodak na porez na dobit i obratno.
Članak 27.
(1) Dohotkom od imovine i imovinskih prava smatra se
razlika između primitaka po osnovi najamnine, zakupnine, iznajmljivanja
stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova,
primitaka od vremenski ograničenog ustupa autorskih prava, prava
industrijskog vlasništva i drugih imovinskih prava, primitaka od
otuđenja nekretnina i imovinskih prava i izdataka koji su poreznom
obvezniku u poreznom razdoblju nastali u svezi s tim primicima.
(2) Kod dohotka od imovine na temelju najma ili zakupa
pokretnina i nekretnina priznaju se izdaci u visini 30% od ostvarene najamnine
ili zakupnine.
(3) Iznimno od stavka 1. i 2. ovoga članka, poreznom
obvezniku koji ostvaruje dohodak od iznajmljivanja stanova, soba i postelja
putnicima i turistima i organiziranja kampova, a nije obveznik poreza na dodanu
vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost i dohodak ne
utvrđuje prema članku 19. do 24. ovoga Zakona odnosno na temelju
poslovnih knjiga, porez na dohodak od iznajmljivanja stanova, soba i postelja
putnicima i turistima i organiziranja kampova, utvrđuje se u
paušalnom iznosu prema članku 44. ovoga Zakona.
(4) Kod ostvarivanja dohotka od imovinskih prava izdaci
se utvrđuju u visini stvarno nastalih izdataka, za koje porezni obveznik
posjeduje uredne i vjerodostojne isprave. Izdaci se tijekom poreznog razdoblja
ne priznaju, već se uzimaju u obzir tek pri utvrđivanju
godišnjeg poreza na dohodak od imovinskih prava.
(5) Dohotkom iz stavka 1. ovoga članka smatra se i
dohodak koji porezni obveznik ostvari od otuđenja nekretnina i imovinskih
prava. Otuđenjem se smatra prodaja, zamjena i drugi prijenos. Dohodak
čini razlika između primitka utvrđenog prema tržišnoj
vrijednosti nekretnine ili imovinskog prava koje se otuđuje i nabavne
vrijednosti uvećane za rast proizvođačkih cijena industrijskih
proizvoda. Troškovi otuđenja mogu se odbiti kao izdaci.
(6) Dohodak od otuđenja nekretnine iz stavka 5.
ovoga članka ne oporezuje se ako je nekretnina služila za stanovanje
poreznom obvezniku ili uzdržavanim članovima njegove uže
obitelji iz članka 36. stavak 7. ovoga Zakona, a i u slučaju ako je
nekretnina ili imovinsko pravo otuđeno nakon tri godine od dana nabave.
(7) Dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih
prava iz stavka 5. ovoga članka ne oporezuje se ako je otuđenje
izvršeno između bračnih drugova i srodnika u prvoj liniji i
drugih članova uže obitelji iz članka 36. stavak 7. ovoga Zakona
te između razvedenih bračnih drugova ako je otuđenje u
neposrednoj svezi s razvodom braka te nasljeđivanjem nekretnina i
imovinskih prava.
(8) Ako je nekretnina iz stavka 5., 6. i 7. ovoga
članka stečena darovanjem i otuđena u roku od tri godine od dana
njezine nabave od strane darovatelja, otuđitelju se utvrđuje dohodak
od imovine i imovinskih prava na način iz stavka 5. ovoga članka. U
slučaju stjecanja nekretnine darovanjem, danom nabave nekretnine smatra se
dan nabave darovatelja, a nabavnu vrijednost čini tržišna
vrijednost u trenutku nabave.
(9) Gubici od otuđenja nekretnina i imovinskih prava
mogu se odbiti samo od dohotka od otuđenja nekretnina i imovinskih prava
koji je ostvaren u istoj kalendarskoj godini.
(10) Dohodak od imovine i imovinskih prava oporezuje se
samo ako se ne radi o dohotku koji se oporezuje kao dohodak od samostalne
djelatnosti.
Članak 28.
Ako pri utvrđivanju dohotka iz članka 27. stavka
1. ovoga Zakona, zakupnina, najamnina, primitak od imovinskih prava te primitak
od otuđenja nekretnina i imovinskih prava nije prijavljen ili nije
prijavljen u tržišnom iznosu, dohodak će utvrditi Porezna uprava
prema tržišnim cijenama u mjestu u kojemu se nekretnina nalazi,
mjestu u kojemu se imovinsko pravo daje na korištenje odnosno u mjestu u
kojemu se imovinsko pravo otuđuje ili prema naputku o osnovama i mjerilima
za utvrđivanje tržišnih cijena koje donosi ministar financija.
Članak 29.
(1) Porezni obveznik koji dohodak od imovine ostvaruje
izdavanjem u najam ili zakup nekretnina i pokretnina, iznajmljivanjem stanova, soba
i postelja putnicima i turistima i organiziranjem kampova, a obveznik je poreza
na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, utvrđuje
dohodak od imovine u skladu sa člancima 19. – 24. ovoga Zakona,
odnosno na način propisan za samostalne djelatnosti.
(2) Porezni obveznik koji dohodak od imovine ostvaruje
izdavanjem u najam ili zakup nekretnina i pokretnina, iznajmljivanjem stanova,
soba i postelja putnicima i turistima i organiziranjem kampova, a nije obveznik
poreza na dodanu vrijednost, može na vlastiti zahtjev utvrđivati
dohodak od imovine u skladu sa člancima 19. – 24. ovoga Zakona,
odnosno na način propisan za samostalne djelatnosti.
(3) U slučajevima iz stavka 1. i 2. ovoga
članka porezni obveznik može plaćati porez na dobit umjesto
poreza na dohodak u skladu s odredbama članka 26. ovoga Zakona.
Članak 30.
(1) Dohotkom od kapitala smatraju se primici po osnovi
kamata, izuzimanja imovine i korištenja usluga na teret dobiti
tekućeg razdoblja i udjeli u dobiti ostvareni dodjelom ili opcijskom
kupnjom vlastitih dionica, a koji su ostvareni u poreznom razdoblju.
(2) Izuzimanjima imovine i korištenjem usluga iz
stavka 1. ovoga članka smatraju se izuzimanja imovine i korištenje
usluga od strane članova trgovačkih društava za njihove privatne
potrebe (skrivene isplate dobiti) izvršeni tijekom poreznog razdoblja na
teret dobiti tekućeg razdoblja, te izuzimanja fizičkih osoba koje obavljaju
samostalnu djelatnost iz članka 18. ovoga Zakona od koje se plaća
porez na dobit.
(3) Kamatama iz stavka 1. ovoga članka smatraju se
primici što ih fizičke osobe ostvaruju od potraživanja po osnovi
danih zajmova i kredita uključivo i one primitke ostvarene preko banaka po
komisionim kreditima. Kamatama iz stavka 1. ovoga članka ne smatraju se
naplaćene kamate iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona kao ni
naplaćene kamate po sudskim rješenjima i rješenjima tijela
lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(4) Dohotkom iz stavka 1. ovoga članka smatraju se i
primici po osnovi udjela u dobiti članova uprave i radnika trgovačkih
društava koje ostvaruju putem dodjele ili opcijske kupnje vlastitih
dionica.
(5) Dohodak od kapitala po osnovi opcijske kupnje dionica
iz stavka 4. ovoga članka utvrđuje se kao razlika između
tržišne vrijednosti dionice i opcijskim ugovorom utvrđene cijene
dionica, ako je tržišna vrijednost viša u trenutku realizacije
prava iz opcije.
(6) Realizacijom prava iz opcije u smislu stavka 5. ovoga
članka smatra se trenutak kupnje dionica društva od strane vlasnika
opcije (radnika i članova uprave društva) ili trenutak prijenosa
prava na kupnju dionica društva na treću osobu.
(7) Dohodak od kapitala po osnovi opcijske kupnje
vlastitih dionica utvrđuje se poreznom obvezniku koji je vlasnik opcije u
trenutku realizacije prava iz opcije prema stavku 6. ovoga članka.
(8) Primici po osnovi udjela u dobiti koje članovi
uprave i radnici trgovačkih društava ostvaruju dodjelom vlastitih
dionica tih društava utvrđuju se u visini tržišne
vrijednosti ili razlike između tržišne vrijednosti dodijeljenih
dionica i plaćene naknade, ako se dionice stječu uz djelomičnu
naknadu.
(9) Dohodak od kapitala prema stavcima 5., 6., 7. i 8.
ovoga članka utvrđuje se samo ako vlastite dionice društva u
trenutku dodjele tih dionica ili realizacije prava iz opcije kotiraju na burzi
ili uređenim javnim tržištima u skladu s posebnim zakonom. Ako
ovaj uvjet nije ispunjen po toj osnovi utvrđuje se dohodak od
nesamostalnog rada iz članka 14. ovoga Zakona ili drugi dohodak iz
članka 32. ovoga Zakona.
(10) Pri utvrđivanju dohotka od kapitala ne priznaju
se izdaci.
Članak 31.
(1) Dohotkom od osiguranja smatraju se primici u visini
uplaćenih i porezno priznatih premija životnog osiguranja s
obilježjem štednje i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja, a u
slučaju otkupa polica životnog i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja
ili prestanka osiguranja dohotkom se smatra iznos primitka, ako je manji od
uplaćenih premija osiguranja.
(2) Pri utvrđivanju dohotka prema stavku 1. ovoga
članka ne priznaju se izdaci.
(3) Uplaćene premije osiguranja od kojih se
utvrđuje dohodak od osiguranja iskazuju se s valutnom klauzulom i u
trenutku isplate osigurane svote preračunavaju u kunsku protuvrijednost
primjenom srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke na dan isplate.
(4) Poslodavci, isplatitelji i porezni obveznici
dužni su o uplaćenim porezno priznatim premijama osiguranja i
isplaćenom dohotku od osiguranja voditi i dostavljati propisane evidencije
i izvješća.
Članak 32.
(1) Drugi dohodak je razlika između svakoga
pojedinačnog primitka prema stavku 2., odnosno stavku 3. ovoga članka
umanjen za propisane izdatke iz stavka 4. i 5. ovoga članka.
(2) Drugi dohodak ostvaruje se po osnovi primitaka koji
se ne smatraju primicima određenim po osnovi:
1. nesamostalnog rada iz članka 14. ovoga Zakona,
2. samostalne djelatnosti iz članka 18. ovoga Zakona,
3. imovine i imovinskih prava iz članka 27. ovoga Zakona,
4. kapitala iz članka 30. ovoga Zakona,
5. osiguranja iz članka 31. ovoga Zakona.
(3) Primicima prema stavku 1. i 2. ovoga članka
osobito se smatraju:
1. primici po osnovi djelatnosti članova skupština i nadzornih odbora
trgovačkih društava, upravnih odbora, upravnih vijeća i drugih
njima odgovarajućih tijela drugih pravnih osoba, članova
povjerenstava i odbora koje imaju ta tijela i sudaca porotnika koji nemaju
svojstvo djelatnika u sudu,
2. autorske naknade isplaćene prema posebnom zakonu kojim se uređuju
autorska i srodna prava,
3. primici po osnovi djelatnosti športaša,
4. primici po osnovi djelatnosti trgovačkih putnika, agenta, akvizitera,
športskih sudaca i delegata, tumača, prevoditelja, turističkih
djelatnika, konzultanata, sudskih vještaka te druge slične
djelatnosti,
5. primici u naravi – korištenje zgrada, prometnih sredstava,
povoljnije kamate pri odobravanju kredita i druge pogodnosti prema članku
14. stavku 3. ovoga Zakona, a koje davatelji tih primitaka daju fizičkim
osobama koje nisu njihovi radnici i osobe koje ostvaruju primitke iz
članka 14. ovoga Zakona,
6. nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja iz
članka 10. točke 4. ovoga Zakona, iznad propisanog iznosa,
7. primici učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko
učeničkih i studentskih udruga prema posebnim propisima iz
članka 10. točke 6. ovoga Zakona, iznad propisanog iznosa,
8. stipendije učenicima i studentima za redovno školovanje na
srednjim, višim i visokim školama i fakultetima iz članka 10.
točke 12. ovoga Zakona, iznad propisanog iznosa,
9. športske stipendije koje se prema posebnim propisima isplaćuju
športašima za njihovo športsko usavršavanje iz članka
10. točke 14. ovoga Zakona, iznad propisanog iznosa,
10. nagrade za športska ostvarenja i naknade športašima prema
posebnim propisima iz članka 10. točke 16. ovoga Zakona, iznad
propisanih iznosa,
11. ostali posebno nenavedeni primici koje fizičkim osobama isplaćuju
ili daju pravne i fizičke osobe (obveznici poreza na dobit i obveznici
poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti) i drugi isplatitelji i
davatelji.
(4) Izdacima koji se priznaju pri utvrđivanju drugog
dohotka iz stavka 1. ovoga članka smatraju se uplaćeni doprinosi za
obvezna osiguranja iz primitaka, prema posebnim propisima.
(5) Iznimno, pri utvrđivanju drugog dohotka iz
stavka 1. ovoga članka izdaci se, prije izdataka iz stavka 4. ovoga
članka ako su obračunani i plaćeni prema posebnim propisima,
priznaju u visini 30 % ostvarenih primitaka fizičkim osobama po osnovi:
1. autorskih naknada isplaćenih prema posebnom zakonu kojim se
uređuju autorska i srodna prava uključujući i naknade za
isporučeno umjetničko djelo osobama koje obavljaju umjetničku i
kulturnu djelatnost,
2. profesionalnih djelatnosti novinara, umjetnika i športaša koji su
osigurani po toj osnovi i doprinose za obvezna osiguranja plaćaju prema
rješenju,
3. primitaka nerezidenata za obavljanje umjetničke, artističke,
zabavne, športske, književne i likovne djelatnosti te djelatnosti u
svezi s tiskom, radijem i televizijom te zabavnim priredbama.
(6) Porezni obveznik koji ostvaruje drugi dohodak iz
stavka 1. ovoga članka po osnovi djelatnosti može na vlastiti
zahtjev, upisom u registar poreznih obveznika, utvrđivati dohodak u skladu
sa člancima 19. do 24. ovoga Zakona odnosno na način propisan za
samostalne djelatnosti. Zahtjev za promjenom načina utvrđivanja i
oporezivanja dohotka porezni obveznik obvezan je podnijeti na početku
ostvarivanja dohotka, na početku obavljanja djelatnosti ili do kraja
tekuće godine za iduću godinu.
(7) Porezni obveznik koji prema stavku 6. ovoga
članka utvrđuje dohodak u skladu sa ačlankom 19. – 24.
ovoga Zakona, ne može koristiti izdatke iz stavka 5. ovoga članka.
Članak 33.
(1) Drugim dohotkom smatra se i primitak po osnovi
povrata doprinosa iz stavka 2. ovoga članka.
(2) Primitkom po osnovi povrata doprinosa smatra se iznos
vraćenog doprinosa iz osnovice za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju
generacijske solidarnosti, a koji je, za određeno razdoblje obračuna
doprinosa, obračunan i uplaćen iz iznosa koji prelazi iznos
najviše godišnje osnovice prema Zakonu o doprinosima za obvezna
osiguranja.
(3) Pri utvrđivanju drugog dohotka po osnovi povrata
doprinosa ne priznaju se izdaci.
Članak 34.
(1) Ako više fizičkih osoba ostvaruje dohodak
zajedničkim obavljanjem samostalne djelatnosti (supoduzetništvo),
svaka fizička osoba (supoduzetnik) plaća porez na dio dohotka koji
joj pripada od zajedničke samostalne djelatnosti.
(2) Dohodak ostvaren obavljanjem zajedničke
samostalne djelatnosti iz članka 18. ovoga Zakona, utvrđuje se kao
jedinstveni dohodak u skladu s odredbama članka 19. – 24. ovoga
Zakona. Zajednički ostvaren dohodak ili gubitak dijeli se na pojedine
supoduzetnike prema ugovoru. Ako ugovor nije sklopljen dohodak ili gubitak se
dijeli na jednake dijelove.
(3) Dijelu dohotka ili gubitka svakog supoduzetnika
utvrđenog prema stavku 2. ovoga članka, dodaju se primici koje
pojedini supoduzetnik ostvari za svoj rad ili druge naknade, a koji su kao
poslovni izdaci smanjili dohodak od zajedničke djelatnosti. Od dijela
dohotka ili gubitka svakog supoduzetnika utvrđenog prema stavku 2. ovoga
članka odbijaju se izdaci koji su nastali pojedinom supoduzetniku, a kao
poslovni izdaci nisu smanjili dohodak od zajedničke djelatnosti.
(4) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka odnose se i
na slučajeve kada više fizičkih osoba zajednički ostvaruje
dohodak od imovine i imovinskog prava (suvlasnici i supoduzetnici).
(5) Zajednički dohodak od imovine i imovinskih prava
utvrđuje se prema odredbama članka 27. i 28. ovoga Zakona.
(6) Supoduzetnici koji ostvaruju zajednički dohodak
iz stavka 1. i 4. ovoga članka obvezni su imenovati nositelja
zajedničke djelatnosti, koji je prvenstveno odgovoran za vođenje
poslovnih knjiga, plaćanje poreznih i drugih obveza, podnošenje prijava
i izvješća i izvršavanje drugih propisanih obveza koje proizlaze
iz zajedničke djelatnosti i zajedničke imovine i imovinskih prava.
Nerezident ne može biti imenovan nositeljem zajedničke djelatnosti.
Ako supoduzetnici ne imenuju nositelja zajedničke djelatnosti, imenovat
će ga Porezna uprava.
(7) Nositelj zajedničke djelatnosti iz stavka 6.
ovoga članka obvezan je po isteku poreznog razdoblja (kalendarske godine)
ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svome prebivalištu ili
uobičajenom boravištu podnijeti prijavu o utvrđenom dohotku od
zajedničke djelatnosti.
(8) Prijava o utvrđenom dohotku od zajedničke
djelatnosti podnosi se do kraja mjeseca siječnja tekuće za proteklu
godinu.
Članak 35.
(1) Porezni gubitak može se utvrditi po osnovi
obavljanja samostalnih djelatnosti iz članka 18. ovoga Zakona i ostalih
djelatnosti od kojih se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalne
djelatnosti, odnosno na temelju poslovnih knjiga prema članku 19. –
24. ovoga Zakona.
(2) Porezni gubitak iz stavka 1. ovoga članka
može se nadoknaditi (odbiti) samo od dohotka po osnovi kojega je i
utvrđen.
(3) Porezni gubitak koji se ne može nadoknaditi
(odbiti) u poreznom razdoblju u kojemu je nastao, prenosi se i nadoknađuje
umanjenjem dohotka po osnovi kojega je utvrđen, u sljedećih pet
poreznih razdoblja.
(4) Porezni obveznik gubi pravo na odbitak poreznog
gubitka iz stavka 1. ovoga članka istekom petoga poreznog razdoblja.
(5) Odbitak gubitka je dopušten u tekućem
poreznom razdoblju ako se nije mogao odbiti (nadoknaditi) u prethodnim poreznim
razdobljima. Preneseni se gubici nadoknađuju prema redoslijedu njihova
nastanka.
(6) Porezni gubitak ne može se utvrditi po osnovi
izdatka za uplaćene premije životnog osiguranja s obilježjem
štednje, dopunskog i privatnog zdravstvenog osiguranja i dobrovoljnoga
mirovinskog osiguranja prema članku 12. stavku 9. ovoga Zakona.
Članak 36.
(1) Rezidentima se ukupan iznos ostvarenog dohotka prema
članku 5. ovoga Zakona, umanjuje za osnovni osobni odbitak u visini 1.800,00 kuna i to za svaki mjesec
poreznog razdoblja za koji se utvrđuje porez. Rezidentima se kod ostvarene
mirovine na temelju prijašnjih uplata obveznih doprinosa za mirovinsko
osiguranje i na temelju prijašnjih uplata premija osiguranja za dokup
dijela mirovine na teret poslodavca, priznaje osobni odbitak u visini ukupne
mirovine ostvarene u poreznom razdoblju, najmanje 1.800,00 kuna, a najviše do 3.200,00 kuna mjesečno.
(2) Rezidenti mogu uvećati osobni odbitak iz stavka
1. ovoga članka u visini:
1. 0,5 osnovnoga osobnog odbitka za uzdržavane članove uže
obitelji te bivšega bračnog druga za kojeg plaćaju alimentaciju,
2. za uzdržavanu djecu: 0,5 osnovnoga osobnog odbitka za prvo dijete, 0,7
za drugo, 1,0 za treće, 1,4 za četvrto, 1,9 za peto, a za svako
daljnje dijete faktor osnovnoga osobnog odbitka progresivno se uvećava i
to za 0,6, 0,7, 0,8, 0,9, 1,0… više u odnosu prema faktoru osnovnoga
osobnog odbitka za prethodno dijete,
3. 0,3 osnovnoga osobnog odbitka za poreznog obveznika, svakog uzdržavanog
člana uže obitelji i svako dijete, ako su osobe s invaliditetom.
4. 1,0 osnovnoga osobnog odbitka za poreznog obveznika, svakog uzdržavanog
člana uže obitelji i svako dijete, ako su osobe kojima je
rješenjem, na temelju posebnih propisa, utvrđena invalidnost po
jednoj osnovi 100% i/ili koji radi invalidnosti imaju, na temelju posebnih
propisa, pravo na tuđu pomoć i njegu. U tom slučaju porezni
obveznik za sebe osobno i za istu osobu koju uzdržava ne može
koristiti osobni odbitak iz točke 3. ovoga stavka.
(3) Tijekom poreznog razdoblja, pri utvrđivanju
predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada prema članku 45. ovoga
Zakona, rezidentu se priznaju osobni odbici iz stavka 1. i 2. ovoga članka
odnosno nerezidentu osnovni osobni odbitak iz stavka 1. ovoga članka, a na
temelju porezne kartice iz članka 46. ovoga Zakona.
(4) Uzdržavanim članovima uže obitelji i
uzdržavanom djecom smatraju se fizičke osobe čiji oporezivi
primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se u smislu
ovoga Zakona ne smatraju dohotkom, ne prelaze iznos šesterostrukoga
osnovnoga osobnog odbitka iz stavka 1. ovoga članka, na godišnjoj
razini.
(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, pri
utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove
uže obitelji i djecu ne uzimaju se u obzir primici prema posebnim
propisima po osnovi socijalnih potpora, doplatka za djecu, primitaka za opremu
novorođenog djeteta i obiteljskih mirovina nakon smrti roditelja.
(6) Ako više osoba uzdržava člana ili
članove uže obitelji i djecu, osobni odbitak za te osobe ravnomjerno
se raspoređuje na sve koji te članove i djecu uzdržavaju, osim
ako se ne sporazume drukčije.
(7) Djecom u smislu stavka 2. ovoga članka smatraju
se djeca koju roditelji, skrbnici, usvojitelji, poočimi i pomajke
uzdržavaju. Djecom se smatraju i djeca nakon završetka redovnog
školovanja do prvog zapošljavanja ako su prijavljena Hrvatskom zavodu
za zapošljavanje. Drugim uzdržavanim članovima uže obitelji
u smislu stavka 2. ovoga članka smatraju se bračni drug poreznog
obveznika, roditelji poreznog obveznika i roditelji njegovoga bračnog
druga, preci i potomci u izravnoj liniji, maćehe odnosno očusi koje
punoljetno pastorče uzdržava, bivši bračni drugovi za koje
porezni obveznik plaća alimentaciju i punoljetne osobe kojima je porezni
obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu.
(8) Osobama s invaliditetom u smislu ovoga Zakona
smatraju se fizičke osobe – porezni obveznik i/ili uzdržavani
članovi njegove uže obitelji i uzdržavana djeca iz stavka 7. ovoga
članka kojima je rješenjem donesenim prema propisima o mirovinskom
osiguranju, zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, socijalnoj skrbi,
odgoju i obrazovanju te prema drugim posebnim propisima utvrđena
invalidnost ili tjelesno oštećenje.
(9) U slučaju promjena tijekom mjeseca u kojem se
koriste osobni odbici prema stavku 3. ovoga članka, osobni odbitak
zaokružuje se u korist poreznog obveznika na pune mjesece.
(10) Rezidentima se osobni odbitak uvećava i za
iznose plaćene za obvezno zdravstveno osiguranje ako porezni obveznik nije
drukčije osiguran, do visine propisanoga obveznog doprinosa za zdravstveno
osiguranje.
(11) Nerezidenti mogu u poreznom razdoblju odbiti osobni
odbitak u visini osnovnoga osobnog odbitka iz stavka 1. ovoga članka i
plaćene doprinose za obvezno zdravstveno osiguranje u tuzemstvu do visine
zakonom propisanih obveznih doprinosa.
(12) Rezidentima se osobni odbitak iz stavka 1. i 2.
ovoga članka može za porezno razdoblje uvećati za iznos stvarnih
troškova zdravstvenih usluga u Republici Hrvatskoj za vlastite potrebe, a
pod uvjetom da ti izdaci nisu plaćeni iz osnovnog, dopunskog ili
privatnoga zdravstvenog osiguranja i ako nisu financirani iz dobivenih
darovanja za te namjene.
(13) Zdravstvenim uslugama iz stavka 12. ovoga
članka smatraju se usluge u okviru primarne, specijalističko –
konzilijarne i bolničke zdravstvene zaštite prema posebnom zakonu,
koje se provode u svrhu liječenja i to: liječnički pregledi,
dijagnostičke i laboratorijske pretrage, dijagnostički i terapijski
postupci, operativni zahvati uključujući i ugradbene materijale,
bolnička zdravstvena zaštita i medicinska rehabilitacija,
stomatološke usluge i protetski nadomjesci, lijekovi koji su registrirani
u Republici Hrvatskoj i propisani na recept te se ne mogu kupiti bez recepta,
plaćena participacija, lijekovi propisani na recept i kupljeni u Republici
Hrvatskoj, a koji nisu registrirani u Republici Hrvatskoj i ne mogu se kupiti
bez recepta, ortopedska pomagala, očna i slušna pomagala, pomagala za
omogućavanje glasnog govora i druga pomagala, uključivo i popravak
pomagala, rezervne dijelove i drugo prema Pravilniku o ortopedskim i drugim
pomagalima.
(14) Iznimno od stavka 13. ovoga članka osobni
odbitak po osnovi izdataka nastalih za zdravstvene usluge rezident ne može
koristiti za izdatke estetskih i kozmetičkih zahvata te kozmetičkih
sredstava koja nisu medicinski indicirana ili primijenjena za prevenciju ili
liječenje bolesti, za izdatke sanitetskog i potrošnog materijala i
lijekova i sredstva koja se mogu kupiti bez recepta.
(15) Rezident može osobni odbitak iz stavka 12.
ovoga članka koristiti pod uvjetom da su zdravstvene usluge iz stavka 13.
ovoga članka obavljene u zdravstvenoj ustanovi ili od zdravstvenog radnika
privatne prakse koji su ovlašteni odnosno registrirani za obavljanje
zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj u skladu s posebnim zakonom.
(16) Rezidentima se osobni odbitak iz stavka 1. i 2.
ovoga članka može uvećati za kupnju ili gradnju prvog stambenog
prostora (stambene kuće ili stana) na području Republike Hrvatske za
potrebe njihovog trajnog stanovanja.
(17) Uvećanje osobnog odbitka iz stavka 16. ovoga
članka rezident može koristiti pod uvjetima da:
1. u trenutku kupnje ili gradnje prvoga stambenog prostora rezident i njegov
bračni drug nemaju u vlasništvu ili suvlasništvu stambeni
prostor, neovisno o površini, u tuzemstvu i u inozemstvu,
2. do trenutka kupnje ili gradnje prvoga stambenog prostora rezident nije
stekao u vlasništvo ili suvlasništvo stambeni prostor, neovisno o
površini, u tuzemstvu i u inozemstvu,
3. do trenutka kupnje ili gradnje prvoga stambenog prostora, a nakon sklapanja
bračne zajednice, rezident i/ili njegov bračni drug nisu stekli u
vlasništvo ili suvlasništvo stambeni prostor, neovisno o
površini, u tuzemstvu i u inozemstvu.
(18) Uvećanje osobnog odbitka iz stavka 16. ovoga
članka rezident može koristiti na način da:
1. kupnju ili gradnju prvoga stambenog prostora financira iz vlastitih
sredstava te se uvećanje osobnog odbitka priznaje na temelju
vjerodostojnih isprava (računa registriranih izvođača radova i
usluga i drugih isprava) u visini stvarno nastalog izdatka,
2. kupnju ili gradnju prvoga stambenog prostora financira sredstvima namjenskog
stambenog kredita te se uvećanje osobnog odbitka priznaje u visini
plaćenih kamata po tom kreditu.
(19) Uvećanje osobnog odbitka za kupnju ili gradnju
prvoga stambenog prostora po osnovi plaćenih kamata namjenskoga stambenog
kredita iz stavka 18. točke 2. ovoga članka, priznaje se neovisno o
nadnevku zaključenog ugovora o kupnji ili gradnji stambenog prostora i
ugovora o namjenskom stambenom kreditu za kupnju ili gradnju tog stambenog
prostora.
(20) Iznimno od stavka 19. ovoga članka, za kupnju
ili gradnju prvog stambenog prostora sredstvima namjenskoga stambenog kredita
prije 1. siječnja 2003. godine, uvećanje osobnog odbitka po osnovi
plaćenih kamata po tom kreditu priznaje se uz uvjet da je u poreznom
razdoblju plaćena kamata iznosila 6% i više.
(21) Rezidentima se osobni odbitak iz stavka 1. i 2.
ovoga članka može u poreznom razdoblju uvećati i za
održavanja postojećega stambenog prostora na području Republike
Hrvatske u njegovom vlasništvu ili vlasništvu njegovoga bračnog
druga, radi poboljšanja uvjeta stanovanja, a pod uvjetom da rezident u tom
stambenom prostoru ima prebivalište i trajno boravi. Uvećanje osobnog
odbitka za održavanje postojećega stambenog prostora priznaje se na
temelju vjerodostojnih isprava za obavljene radove i usluge registriranih
izvođača radova.
(22) Rezident osobni odbitak iz stavka 21. ovoga
članka može koristiti na način iz stavaka 18., 19. i 20. ovoga
članka.
(23) Rezidentima se osobni odbitak iz stavka 1. i 2.
ovoga članka može u poreznom razdoblju uvećati i za iznos
plaćene slobodno ugovorene najamnine za potrebe stanovanja u stambenom
prostoru najmodavca.
(24) Osobni odbitak iz stavka 23. ovoga članka ne
može koristiti rezident koji plaća zaštićenu najamninu
prema posebnom zakonu.
(25) Rezident može koristiti uvećanje osobnog
odbitka iz stavaka 12. – 24. ovoga članka po osnovi vjerodostojnih
isprava i dokaza o plaćanju koji glase na njegovo ime.
(26) Rezident osobni odbitak iz stavaka 12. – 25.
ovoga članka i izdatke iz članka 12. stavka 9. ovoga Zakona može
koristiti u ukupnom iznosu najviše do 12.000,00 kuna godišnje.
(27) Porezni obveznici mogu uvećati osobni odbitak
za darovanja dana u tuzemstvu u naravi i u novcu doznačenim na
žiroračun, a u kulturne, odgojno-obrazovne, znanstvene, zdravstvene,
humanitarne, športske i vjerske svrhe, udrugama i drugim osobama koje te
djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, do visine 2% primitaka za
koje je u prethodnoj godini podnesena godišnja porezna prijava i
utvrđen godišnji porez na dohodak. Iznimno, osobni odbitak se
uvećava za darovanja dana iznad propisane visine, pod uvjetom da su dana
prema odlukama nadležnih ministarstava o provedbi i financiranju posebnih
programa i akcija, ali ne i za redovnu djelatnost primatelja darovanja.
(28) Osobni odbitak prema stavcima 10. – 27. ovoga
članka priznaje se nakon osobnog odbitka iz stavka 1. i 2. ovoga
članka, a u godišnjem obračunu poreza na dohodak na temelju
podnesene godišnje porezne prijave.
Članak 37.
(1) Porez na dohodak za koji se podnosi godišnja
porezna prijava obračunava se godišnje.
(2) Porez na dohodak obračunava se po stopi od 15% od godišnje porezne osnovice do visine dvostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka, po stopi od 25% na razliku godišnje porezne osnovice između