3349
Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim
Proglašavam Zakon o Državnom inspektoratu,
kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 26. rujna 2008. godine.
Klasa: 011-01/08-01/116
Urbroj: 71-05-03/1-08-2
Zagreb, 2. listopada 2008.
Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.
I.
OPĆE ODREDBE
Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom uređuju inspekcijski
poslovi Državnog inspektorata, ustrojstvene jedinice, prava, dužnosti i ovlasti
inspektora i druga pitanja od značaja za rad Državnog inspektorata.
(2) Sjedište Državnog inspektorata je u Zagrebu.
Članak 2.
(1) Državni inspektorat obavlja inspekcijske
poslove koji se odnose na nadzor obavljanja poslova i provedbu propisa o:
trgovini i uslugama, radu i zaštiti na radu, elektroenergetici, rudarstvu,
opremi pod tlakom, obračunu, naplati i uplati boravišne pristojbe,
ugostiteljskoj djelatnosti i pružanju usluga u turizmu.
(2) Državni inspektorat obavlja inspekcijske poslove i u drugim upravnim
područjima kad je to određeno posebnim zakonom.
(3) Glavni inspektor Državnog inspektorata i ministar obrane, odnosno glavni
inspektor i ministar unutarnjih poslova, u skladu sa zakonom, utvrđuju koje će
poslove nadzora iz stavka 1. ovoga članka obavljati Državni inspektorat za
potrebe Ministarstva obrane, odnosno Ministarstva unutarnjih poslova.
Članak 3.
(1) Državni inspektorat u području trgovine,
usluga, ugostiteljske djelatnosti i pružanju usluga u turizmu nadzire primjenu
zakona i drugih propisa kojima se uređuje:
– obavljanje trgovine,
– obavljanje usluga,
– obavljanje ugostiteljske djelatnosti i pružanju usluga u turizmu,
– prijava i odjava turista te obračun, naplata i uplata boravišne pristojbe,
– zaštita potrošača,
– cijene proizvoda i usluga, naknade, pristojbe, pretplate i druge slične
naknade koje se zaračunavaju po propisu,
– tehnički zahtjevi za proizvode, postupci ocjene sukladnosti s propisanim
zahtjevima, zahtjevi za opću sigurnost proizvoda, isprave o sukladnosti,
isprave koje moraju imati proizvodi, obavijest o proizvodu (deklaracija),
označavanje, reklamiranje, prezentiranje, obilježavanje i pakiranje proizvoda
te kontrola kakvoće proizvoda,
– valjanost žigova i isprava o ispravnosti mjerila te ispunjenja mjeriteljskih
zahtjeva,
– uporaba mjernih jedinica i njihovo navođenje u trgovini roba,
– promet i reproduciranje (umnožavanje) glazbenih i kinematografskih djela
snimljenih na nosaču zvuka i slike, računalnih programa i knjiga,
– zaštita industrijskog dizajna i žigova,
– korištenje oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti proizvoda i
usluga,
– korištenje oznaka izvornosti, oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka
tradicionalnog ugleda poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda,
– promet proizvoda izrađenih prema zaštićenom izumu,
– stavljanje na tržište roba iz robnih zaliha.
(2) Državni inspektorat obavlja nadzor i nad drugim djelatnostima koje fizičke
i pravne osobe obavljaju sukladno Zakonu o obrtu, ako posebnim zakonom nije
određena nadležnost drugog tijela državne uprave.
Članak 4.
Državni inspektorat u području rada i
zaštite na radu nadzire primjenu zakona i drugih propisa kojima se uređuju
odnosi između poslodavaca i radnika (radni odnosi i zaštita na radu), rad
stranaca, a posebice primjenu propisa koji se odnose na:
– obvezu poslodavca da radnike u propisanim rokovima prijavljuje nadležnim
tijelima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja,
– radno vrijeme, plaće, zapošljavanje i rad malodobnika, žena, trudnica,
porodilja, invalida, stranaca i sl.,
– uvjete rada, sigurnost i zaštitu zdravlja radnika, volontera, učenika,
studenata i drugih osoba te osoba koje obavljaju djelatnost osobnim radom,
– osobito sigurnost, zaštitu zdravlja i uvjete rada malodobnika, žena i
invalida.
Članak 5.
Državni inspektorat u području
elektroenergetike nadzire primjenu zakona i drugih propisa koji se odnose na:
– način i uvjete za obavljanje elektroenergetskih djelatnosti,
– obveze energetskih subjekata i kupaca energije tijekom obavljanja energetske
djelatnosti i korištenja energije u pogledu ispunjavanja zahtjeva za sigurnost
i kvalitetu opskrbe električnom energijom,
– obveze energetskih subjekata i kupaca energije pri stavljanju u uporabu,
uporabe odnosno pogona i održavanja energetskih objekata, postrojenja, vodova,
priključaka na mrežu, instalacija i opreme u pogledu sigurnosti i kvalitete
opskrbe električnom energijom.
– tehničke zahtjeve za proizvode i ocjenu sukladnosti te zahtjeve za opću
sigurnost proizvoda koji su stavljeni u uporabu.
Članak 6.
Državni inspektorat u području rudarstva
nadzire primjenu zakona i drugih propisa kojima se uređuje:
– istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina,
– tehnički normativi, zaštita na radu, sigurnost ljudi i imovine pri izvođenju
radova na istraživanju i eksploataciji mineralnih sirovina i zaštita okoliša
prilikom istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina,
– zaštita od požara pri podzemnim rudarskim radovima,
– izgradnja objekata i postrojenja na istraživanju i eksploataciji mineralnih
sirovina u rudarskoj djelatnosti,
– eksploatacija mineralnih sirovina, objekata i postrojenja koji su u uporabi
do završetka eksploatacije i uređenja prostora gdje se eksploatacija obavlja,
– uviđaji smrtnih ili grupnih nesretnih slučajeva ili iznimnih događaja koji
prouzrokuju veću materijalnu štetu,
– obavljanje rudarskih mjerenja te izrada i ažuriranje rudarskih planova
odnosno karti i ostale dokumentacije,
– ispunjavanje propisanih uvjeta radnika zaposlenih na određenim poslovima u
rudarstvu,
– nadziranje poslova pravnih i fizičkih osoba registriranih za poslove
istraživanja i eksploataciju mineralnih sirovina.
Članak 7.
Državni inspektorat u području opreme pod
tlakom nadzire primjenu zakona i drugih propisa kojima se uređuje:
– uporaba opreme pod tlakom i pokretne tlačne opreme,
– ispunjenje propisanih uvjeta radnika zaposlenih na određenim poslovima u
kotlovnicama (broj i opterećenost),
– ispunjenje propisanih uvjeta pravnih i fizičkih osoba koje se bave
eksploatacijom opreme pod tlakom i pokretne tlačne opreme.
Članak 8.
(1) Radi obavljanja poslova iz djelokruga
Državnog inspektorata, ovim Zakonom ustrojavaju se područne jedinice Državnog
inspektorata, i to:
– područna jedinica sa sjedištem u Rijeci u kojoj se obavlja inspekcijski
nadzor pravnih i fizičkih osoba na području Istarske, Ličko-senjske,
Primorsko-goranske županije i dijela otoka Paga koji pripada Zadarskoj
županiji,
– područna jedinica sa sjedištem u Splitu u kojoj se obavlja inspekcijski
nadzor pravnih i fizičkih osoba na području Dubrovačko-neretvanske,
Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske i Zadarske županije,
– područna jedinica sa sjedištem u Osijeku u kojoj se obavlja inspekcijski
nadzor pravnih i fizičkih osoba na području Brodsko-posavske,
Osječko-baranjske, Požeško-slavonske, Virovitičko-podravske i
Vukovarsko-srijemske županije,
– područna jedinica sa sjedištem u Varaždinu u kojoj se obavlja inspekcijski
nadzor pravnih i fizičkih osoba na području Krapinsko-zagorske,
Koprivničko-križevačke, Međimurske i Varaždinske županije,
– područna jedinica sa sjedištem u Zagrebu u kojoj se obavlja inspekcijski
nadzor pravnih i fizičkih osoba na području Bjelovarsko-bilogorske, Karlovačke,
Sisačko-moslavačke, Zagrebačke županije i Grada Zagreba.
(2) Broj i sjedište ispostava područnih jedinica kao i okvirni broj inspektora,
drugih državnih službenika i namještenika utvrđuje se uredbom Vlade Republike
Hrvatske u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 9.
(1) Radom Državnog inspektorata upravlja
glavni inspektor. Glavnog inspektora imenuje i razrješuje Vlada Republike
Hrvatske.
(2) Glavni inspektor ima zamjenika kojeg na prijedlog glavnog inspektora
imenuje i razrješuje Vlada Republike Hrvatske. Zamjenik glavnog inspektora za
svoj rad odgovoran je glavnom inspektoru.
(3) Glavni inspektor može imati jednog ili više pomoćnika koje, na temelju
provedenog javnog natječaja a na prijedlog glavnog inspektora imenuje i
razrješuje Vlada Republike Hrvatske. Pomoćnik glavnog inspektora za svoj rad
odgovoran je glavnom inspektoru.
(4) Radom područne jedinice Državnog inspektorata upravlja pročelnik.
(5) Radom ispostave područne jedinice Državnog inspektorata upravlja voditelj
ispostave.
II.
INSPEKCIJSKI POSLOVI
1. Opće odredbe
Članak 10.
(1) Poslove inspekcijskog nadzora obavljaju
inspektori Državnog inspektorata.
(2) Inspektori Državnog inspektorata, sukladno odredbama ovoga Zakona kojima se
propisuje inspekcijski nadzor za pojedina upravna područja i uvjeti koje moraju
ispunjavati inspektori, raspoređuju se na radna mjesta: viši gospodarski
inspektor-specijalist, viši inspektor rada-specijalist, viši elektroenergetski
inspektor-specijalist, viši rudarski inspektor-specijalist, viši inspektor opreme
pod tlakom-specijalist, viši gospodarski inspektor, gospodarski inspektor,
gospodarski inspektor II. vrste, gospodarski inspektor III. vrste, viši
inspektor rada, inspektor rada, viši elektroenergetski inspektor,
elektroenergetski inspektor, viši rudarski inspektor, rudarski inspektor, viši
inspektor opreme pod tlakom i inspektor opreme pod tlakom.
(3) Inspektor Državnog inspektorata, po prethodnom ovlaštenju glavnog
inspektora osim poslova svoga radnog mjesta povremeno može obavljati
inspekcijske poslove radnog mjesta drugog inspektora.
(4) Inspekcijski poslovi su poslovi kod kojih postoje posebni uvjeti rada.
(5) Inspektori Državnog inspektorata dužni su, po nalogu nadređenog službenika,
inspekcijski nadzor obavljati i duže od punoga radnog vremena, ako je to nužno
radi uspješnog i pravodobnog obavljanja tih poslova.
(6) Inspektorima Državnog inspektorata može se odgoditi početak godišnjeg
odmora ili prekinuti započeto korištenje godišnjeg odmora radi obavljanja
inspekcijskog nadzora koji ne trpi odgodu.
Članak 11.
(1) Inspekcijske poslove iz nadležnosti
Državnog inspektorata u prvom stupnju obavljaju inspektori koji rade u
područnim jedinicama i ispostavama područnih jedinica Državnog inspektorata,
sukladno odredbi članka 8. ovoga Zakona.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, glavni inspektor može odrediti da
inspekcijske poslove u prvom stupnju obavlja drugi inspektor Državnog
inspektorata.
(3) Protiv rješenja inspektora može se izjaviti žalba.
(4) Žalbu protiv rješenja inspektora rješava Povjerenstvo za žalbe Državnog
inspektorata. Povjerenstvo čine tri člana koje imenuje Vlada Republike
Hrvatske.
(5) Predsjednik i stalni član Povjerenstva za žalbe može biti osoba koja ima
završen sveučilišni diplomski studij pravne struke, s najmanje četiri godine
radnog iskustva na inspekcijskim poslovima i položenim državnim stručnim
ispitom za inspektora.
(6) Promjenjivi član Povjerenstva za žalbe može biti osoba koja nema završen
sveučilišni diplomski studij pravne struke, a ispunjava druge uvjete iz stavka
5. ovoga članka.
(7) Povjerenstvo donosi Poslovnik o radu.
2.
Viši inspektor-specijalist
Članak 12.
(1) Inspekcijski nadzor koji se odnosi na
primjenu zakona i drugih propisa iz djelokruga Državnog inspektorata provodi
viši inspektor – specijalist.
(2) Za višeg inspektora-specijalista može se postaviti osoba koja pored zakonom
utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu i uvjeta iz članka 13. stavka 4.,
članka 16. stavka 3., članka 21. stavka 2., članka 23. stavka 2. i članka 25.
stavka 2. ovoga Zakona, ima sveučilišni diplomski studij ili diplomski
specijalistički stručni studij i ispunjava sljedeće posebne uvjete:
– najmanje pet godina radnog iskustva na inspekcijskim poslovima, od čega
najmanje četiri godine na najsloženijim poslovima iz odgovarajućeg upravnog područja,
te istaknute rezultate u području od značaja za rad Državnog inspektorata,
– položen državni stručni ispit za radno mjesto inspektora,
– stupanj samostalnosti koji uključuje rad u skladu s uputama rukovodećeg
službenika,
– stupanj odgovornosti za pravilnu primjenu metodologije rada, postupaka i
stručnih tehnika,
– stupanj učestalosti stručnih komunikacija koji uključuje stalne kontakte
unutar i izvan Državnog inspektorata.
3.
Gospodarski inspektor
Članak 13.
(1) Inspekcijski nadzor koji se odnosi na
primjenu zakona i drugih propisa u području trgovine, usluga, ugostiteljske
djelatnosti i pružanja usluga u turizmu, obračuna, naplate i uplate boravišne
pristojbe, provodi viši gospodarski inspektor i gospodarski inspektor.
(2) Inspekcijski nadzor iz stavka 1. ovoga članka može provoditi i gospodarski
inspektor II. vrste i gospodarski inspektor III. vrste u skladu sa člankom 14.
ovoga Zakona.
(3) Za gospodarskog inspektora može se postaviti osoba koja pored zakonom
utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu ima sveučilišni diplomski studij
ili diplomski specijalistički stručni studij pravne; ekonomske; tehničke:
elektrotehničke, građevinske, kemijsko-inženjerske, strojarske, prometne i
tekstilno-tehnološke; biotehničke i veterinarske struke, najmanje jednu godinu
radnog iskustva u struci i položen državni stručni ispit za gospodarskog
inspektora.
(4) Za višega gospodarskog inspektora može se postaviti osoba koja ima
propisane uvjete iz stavka 3. ovoga članka i najmanje četiri godine radnog
iskustva u struci, od čega najmanje dvije godine na poslovima inspektora, nakon
položenoga državnoga stručnog ispita.
(5) Za gospodarskog inspektora II. vrste može se postaviti osoba koja pored
zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu ima preddiplomski
sveučilišni studij – sveučilišni prvostupnik (baccalaureus), u pogledu struke
ispunjava uvjete iz stavka 3. ovoga članka, ima najmanje jednu godinu radnog
iskustva u stuci i položen državni stručni ispit za gospodarskog inspektora.
(6) Za gospodarskog inspektora III. vrste može se postaviti osoba koja ima
srednju stručnu spremu (ekonomskog, upravnog, turističko-ugostiteljskog,
tehničkog, veterinarskog ili općeg smjera), najmanje jednu godinu radnog
iskustva u struci i položen državni stručni ispit za gospodarskog inspektora
III. vrste.
Članak 14.
(1) Gospodarski inspektor I. vrste obavlja
najsloženije inspekcijske poslove koji uključuju rješavanje složenih problema i
zadataka uz stupanj odgovornosti za pravilnu primjenu metodologije rada,
postupaka i stručnih tehnika.
(2) Gospodarski inspektor II. vrste obavlja manje složene inspekcijske poslove
s međusobno povezanim različitim zadaćama u čijem rješavanju se primjenjuju
utvrđene metode rada i postupci inspektora ili stručne tehnike.
(3) Gospodarski inspektor III. vrste obavlja manje složene inspekcijske poslove
koji se odnose na zaštitu potrošača (isticanje i pridržavanje cijena i radnog
vremena, ispravnost mjerila i mjernih jedinica, točnost mjerenja i dr.),
isticanje tvrtke, iznajmljivanje soba, kuća i stanova za odmor, turističkih
apartmana, prijavu i odjavu turista te obračun, naplatu i uplatu boravišne
pristojbe.
(4) Gospodarski inspektor III. vrste može u poslovima nadzora iz stavka 1.
ovoga članka izricati kazne na mjestu izvršenja prekršaja za prekršaje za koje
je propisana novčana kazna u utvrđenom iznosu i podnositi optužni prijedlog za
pokretanje prekršajnog postupka, a u ostalim poslovima nadzora ovlašten je
obavljati radnje do donošenja rješenja.
4.
Inspektor rada
Članak 15.
Inspekcijski nadzor koji se odnosi na primjenu zakona i drugih propisa u području rada i zaštite na radu provodi inspektor rada i viši inspektor rada.
Članak 16.
(1) Za inspektora rada (radni odnosi) može
se postaviti osoba koja pored zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu
službu ispunjava i sljedeće posebne uvjete:
– za provođenje inspekcijskog nadzora nad primjenom zakona i drugih propisa
koji uređuju odnose između poslodavaca i radnika (radni odnosi), koja pored
zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu ima sveučilišni diplomski
studij ili diplomski specijalistički stručni studij pravne struke i najmanje
jednu godinu radnog iskustva u struci te položen državni stručni ispit za
inspektora rada.
(2) Za inspektora rada (zaštita na radu) može se postaviti osoba koja pored
zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu ispunjava i sljedeće
posebne uvjete:
– za provođenje inspekcijskog nadzora nad primjenom zakona i drugih propisa o
zaštiti na radu ima sveučilišni diplomski studij ili diplomski specijalistički
stručni studij u području tehničkih znanosti: brodogradnja, elektrotehnika,
građevinarstvo, grafička tehnologija, kemijsko inženjerstvo, metalurgija,
strojarstvo, tekstilna tehnologija, zrakoplovstvo, raketna i svemirska tehnika,
organizacija rada i proizvodnje, sigurnost i zaštita na radu i najmanje jednu
godinu radnog iskustva u struci te položen državni stručni ispit za inspektora
rada.
(3) Za višeg inspektora rada može se postaviti osoba koja ispunjava uvjete za
inspektora rada iz stavka 1. i 2. ovoga članka i ima najmanje četiri godine
radnog iskustva u struci, od čega dvije godine na poslovima inspektora rada,
nakon položenoga državnoga stručnog ispita.
Članak 17.
Broj inspektora rada i viših inspektora rada u Državnom inspektoratu određuje se ovisno o broju radnika u djelatnostima koje nadzire inspektor rada, u pravilu po jedan na 4.000 do 5.000 radnika.
Članak 18.
(1) Kada se propisi iz članka 4. ovoga
Zakona odnose na sredstva rada pomorskog, riječnog, željezničkog, cestovnog i
zračnog prometa, primjenu tih propisa nadzire inspektor rada nadležan prema
sjedištu poslodavca, odnosno prema mjestu gdje se rad obavlja.
(2) U smislu odredbe stavka 1. ovoga članka sredstvima rada pomorskog prometa
smatraju se pomorski objekti hrvatske državne pripadnosti u nacionalnoj
plovidbi.
Članak 19.
Radnikom i poslodavcem u smislu ovoga Zakona smatraju se osobe koje se radnikom i poslodavcem smatraju prema odredbama Zakona o radu.
5.
Elektroenergetski inspektor
Članak 20.
Inspekcijski nadzor koji se odnosi na primjenu zakona i drugih propisa u području elektroenergetike provodi elektroenergetski inspektor i viši elektroenergetski inspektor.
Članak 21.
(1) Za elektroenergetskog inspektora može se
postaviti osoba koja pored zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu
ima sveučilišni diplomski studij ili diplomski specijalistički stručni studij
elektrotehničke struke, elektroenergetskog ili drugog odgovarajućeg smjera,
najmanje jednu godinu radnog iskustva u struci i položen državni stručni ispit
za elektroenergetskog inspektora.
(2) Za višeg elektroenergetskog inspektora može se postaviti osoba koja pored
ispunjavanja uvjeta iz stavka 1. ovoga članka ima najmanje četiri godine radnog
iskustva u struci, od čega najmanje dvije godine na poslovima inspektora, nakon
položenoga državnoga stručnog ispita.
6.
Rudarski inspektor
Članak 22.
Inspekcijski nadzor koji se odnosi na primjenu zakona i drugih propisa u području rudarstva provodi rudarski inspektor i viši rudarski inspektor.
Članak 23.
(1) Za rudarskog inspektora može se
postaviti osoba koja pored zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu
ima sveučilišni diplomski studij ili diplomski specijalistički stručni studij i
ispunjava sljedeće posebne uvjete:
– za nadzor propisa koji se odnose na istraživanje i eksploataciju čvrstih
mineralnih sirovina, rudarskog smjera,
– za nadzor propisa koji se odnosi na istraživanje i eksploataciju nafte,
prirodnog plina i voda, rudarsko-naftnog smjera,
– za nadzor propisa koji se odnose na elektroenergetska postrojenja i uređaje
pri istraživanju i eksploataciji mineralnih sirovina, elektrotehničkog smjera,
– s najmanje jednom godinom radnog iskustva u struci i položen državni stručni
ispit za rudarskog inspektora.
(2) Za višega rudarskog inspektora može se postaviti osoba koja pored
ispunjavanja uvjeta iz stavka 1. ovoga članka ima najmanje četiri godine radnog
iskustva u struci, od čega najmanje dvije godine na poslovima inspektora, nakon
položenoga državnoga stručnog ispita.
7.
Inspektor opreme pod tlakom
Članak 24.
Inspekcijski nadzor koji se odnosi na primjenu zakona i drugih propisa u području opreme pod tlakom provodi inspektor opreme pod tlakom i viši inspektor opreme pod tlakom.
Članak 25.
(1) Za inspektora opreme pod tlakom može se
postaviti osoba koja pored zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu
ima sveučilišni diplomski studij ili diplomski specijalistički stručni studij
strojarske struke, najmanje jednu godinu radnog iskustva u struci i položen
državni stručni ispit za inspektora opreme pod tlakom.
(2) Za višeg inspektora opreme pod tlakom može se postaviti osoba koja pored
ispunjavanja uvjeta iz stavka 1. ovoga članka ima najmanje četiri godine radnog
iskustva u struci, od čega najmanje dvije godine na poslovima inspektora, nakon
položenoga državnoga stručnog ispita.
(3) U smislu odredaba stavka 1. i 2. ovoga članka radno iskustvo u struci je
radno iskustvo ostvareno na poslovima eksploatacije opreme pod tlakom i
pokretne tlačne opreme.
Ostali
poslovi inspekcijskog nadzora
Članak 26.
(1) Gospodarski inspektor, inspektor rada,
elektroenergetski inspektor, rudarski inspektor i inspektor opreme pod tlakom,
osim nadzora iz članka 12., članka 13. stavka 1., članka 15., 20., 22. i 24.
ovoga Zakona, ako posebnim propisom nije određena nadležnost drugog tijela
državne uprave, provode nadzor i nad primjenom zakona i drugih propisa kojima
se uređuju:
– opći uvjeti obavljanja djelatnosti (registracija, odobrenje za rad, rješenje,
suglasnost, drugo odobrenje nadležnih tijela, predmet poslovanja, sjedište i
tvrtka).
(2) Inspektor–specijalist, gospodarski inspektor, inspektor rada,
elektroenergetski inspektor, rudarski inspektor i inspektor opreme pod tlakom
provode inspekcijski nadzor i u drugim upravnim područjima kada je to određeno
posebnim zakonom.
III.
PRAVA, DUŽNOSTI I OVLASTI INSPEKTORA
1. Zajedničke odredbe
Članak 27.
(1) U provedbi inspekcijskog nadzora
inspektor Državnog inspektorata, ovlašten je fotografirati ili snimiti osobe,
pregledati, fotografirati ili snimiti zgrade, objekte, poslovne prostorije i
druge prostorije i prostore; luke; privremena radilišta; izvođenje radova,
objekte namijenjene za rad s pripadajućim prostorima, prostorijama i
instalacijama; stambene prostorije i prostore u domaćinstvima odnosno stambene
zgrade, stanove i kuće za iznajmljivanje u kojima se putnicima i turistima
pružaju ugostiteljske i turističke usluge; proizvode, uređaje, opremu, sredstva
rada, vozila, poslovne knjige, registre, dokumente, ugovore, isprave i drugu
poslovnu dokumentaciju koja omogućuje uvid u poslovanje pravne i fizičke osobe
u pogledu primjene propisa iz članka 3., 4., 5., 6. i 7. ovoga Zakona te
obavljati i druge radnje u skladu s drugim propisom.
(2) Pod poslovnim prostorijama, u smislu ovoga Zakona, razumijevaju se i
stambene prostorije prijavljene kao poslovni prostor i druge prostorije,
prijevozna sredstva i slično, u kojima nadzirana pravna i fizička osoba obavlja
odobrenu djelatnost, odnosno rad.
(3) Inspektor je ovlašten u postupku nadzora zatražiti i pregledati isprave na
temelju kojih se može utvrditi identitet osobe (osobna iskaznica, putovnica i
sl.), a osoba koja podliježe nadzoru i osoba zatečena na mjestu nadzora dužna
je na zahtjev inspektora dati mu takvu ispravu na uvid.
(4) Prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora inspektor može uzimati izjave od
predstavnika nadziranih pravnih, fizičkih osoba i svjedoka.
(5) Ako se kao svjedok ispituje dijete, takvo ispitivanje se provodi uz pomoć
psihologa, pedagoga ili druge stručne osobe na način prikladan uzrastu, dobi i
zrelosti djeteta i s dužnom obazrivošću kako takvo ispitivanje ne bi štetilo
njegovu razvoju.
(6) Djetetom se u smislu odredbi ovoga Zakona smatra svaka osoba mlađa od 18
godina.
Članak 28.
O početku obavljanja nadzora inspektor može obavijestiti odgovornu osobu nadzirane pravne osobe i fizičku osobu, ako je dostupna, osim ako smatra da bi obavještavanje umanjilo učinkovitost nadzora.
Članak 29.
(1) O obavljenom inspekcijskom nadzoru
inspektor je dužan sastaviti zapisnik.
(2) Zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru sastavlja se po odredbama
Zakona o općem upravnom postupku.
Članak 30.
(1) Pravne i fizičke osobe koje podliježu
nadzoru inspektora dužne su mu omogućiti obavljanje nadzora sukladno odredbi
članka 27. stavka 1. i 3. ovoga Zakona i osigurati mu uvjete za neometan rad.
(2) Smatra se da nadzirana pravna ili fizička osoba nije omogućila obavljanje
nadzora iz stavka 1. ovoga članka i u slučaju ako u roku određenom u zapisniku
inspektora ili roku određenom u pozivu za saslušanje stranke ne osigura uvid u
proizvode, traženu poslovnu dokumentaciju i druge isprave potrebne za
utvrđivanje činjeničnog stanja u započetu nadzoru.
(3) Pravne i fizičke osobe iz stavka 1. ovoga članka dužne su na traženje
inspektora privremeno obustaviti poslovanje nadziranog objekta za vrijeme
inspekcijskog nadzora ako inspektor ne bi mogao na drugi način obaviti
inspekcijski nadzor ili utvrditi činjenično stanje. Zahtjev za privremenu
obustavu poslovanja inspektor je dužan unijeti u zapisnik o obavljenom
inspekcijskom nadzoru.
(4) Inspektor može od nadzirane pravne i fizičke osobe tražiti izvršenje
pojedine radnje u postupku radi potpunog utvrđivanja činjeničnog stanja i
odrediti rok izvršenja te radnje.
Članak 31.
Pravne i fizičke osobe dužne su na pisano traženje inspektora, u roku
primjerenom izvršenju obveze, dostaviti ili pripremiti točne i potpune podatke,
obavijesti i materijale koji su mu potrebni za obavljanje inspekcijskog
nadzora.
Članak 32.
(1) Ako nije ovlašten postupati, inspektor
će izvijestiti nadležno tijelo državne uprave o uočenim nepravilnostima i
tražiti pokretanje postupka i poduzimanje mjera za uklanjanje nepravilnosti.
(2) Nakon obavljenog nadzora, inspektor može obavješćivati i savjetovati
nadzirane pravne i fizičke osobe o najučinkovitijoj provedbi zakona i drugih
propisa ako to smatra korisnim ili potrebnim.
Članak 33.
(1) Inspektor pokreće postupak po službenoj
dužnosti, iznimno na zahtjev stranke, kada je to zakonom propisano.
(2) Predstavku pravne ili fizičke osobe, na rad subjekata čije poslovanje
nadzire, inspektor je dužan uzeti u obzir samo ako ga predstavaka upozorava na
činjenično stanje koje mu nameće obvezu pokretanja postupka po službenoj
dužnosti.
(3) Ako je povodom predstavke obavljen inspekcijski nadzor, inspektor je dužan
obavijestiti podnositelja predstavke o utvrđenim činjenicama, odnosno poduzetim
mjerama. U protivnom, inspektor će podnositelja predstavke obavijestiti o
nepostojanju uvjeta za provedbu inspekcijskog nadzora.
(4) Inspektor je dužan kao službenu tajnu čuvati dokumentaciju, činjenice i
podatke utvrđene, odnosno nastale u inspekcijskom postupku, kao i identitet
podnositelja predstavke.
(5) Dokumentaciju, činjenice, podatke i identitet podnositelja predstavke
utvrđene u inspekcijskom nadzoru inspektor, odnosno drugi državni službenik,
može dati samo sudovima, tijelima državne uprave koja vode prekršajni postupak
i drugim državnim tijelima, na njihov obrazloženi pisani zahtjev, u sudskim i
upravnim postupcima iz njihove nadležnosti.
Članak 34.
(1) U obavljanju inspekcijskog nadzora
inspektor može privremeno oduzeti, do donošenja pravomoćne odluke o prekršaju,
odnosno pravomoćne presude o počinjenom kaznenom djelu, dokumentaciju i
predmete koji u prekršajnom ili kaznenom postupku mogu poslužiti kao dokaz.
(2) O privremenom oduzimanju dokumentacije i predmeta iz stavka 1. ovoga članka
izdaje se potvrda o točno naznačenoj oduzetoj dokumentaciji i predmetima.
Članak 35.
(1) Ako je zakonom ili drugim propisom
predviđeno pravo oduzimanja predmeta koji je bio namijenjen ili uporabljen za
počinjenje prekršaja ili je nastao počinjenjem prekršaja ili kaznenog djela,
inspektor može privremeno oduzeti taj predmet.
(2) Inspektor je dužan privremeno oduzeti predmet iz stavka 1. ovoga članka,
kad je propisom predviđeno obvezno oduzimanje predmeta.
(3) Osobi od koje se oduzimaju predmeti izdaje se potvrda s točno označenim
oduzetim predmetima po vrsti i količini.
(4) U slučaju kada se privremeno do odluke nadležnog sudbenog tijela oduzimaju
predmeti podložni kvarenju i životinje, inspektor je dužan optužni prijedlog
odnosno prijavu podnijeti najkasnije u roku od 48 sati od oduzimanja, a
nadležno sudbeno tijelo o prijavi, odnosno optužnom prijedlogu odlučuje u
hitnom postupku.
(5) Inspektor je dužan s oduzetim predmetima postupati i na način kako je to
određeno posebnim zakonom.
(6) Državni inspektorat je dužan osigurati uvjete za čuvanje i održavanje
privremeno oduzetih predmeta do pravomoćne odluke o prekršaju.
(7) S privremeno oduzetim predmetima, do pravomoćne odluke o prekršaju, inspektor
ne može raspolagati (predmet uništiti, prodati, predati, darovati, zamijeniti i
sl.), osim ako posebnim zakonom ili drugim propisom nije drukčije određeno.
(8) Ako inspektor umjesto podnošenja optužnog prijedloga izda prekršajni nalog,
tim nalogom, sukladno Prekršajnom zakonu, odlučit će i o zaštitnoj mjeri
oduzimanja predmeta.
Članak 36.
Ako je u postupku inspekcijskog nadzora potrebno utvrditi odgovaraju li proizvodi u prometu propisanom sastavu, sigurnosnim zahtjevima, propisanoj obavijesti o proizvodu ili obavijesti na proizvodu, inspektor od tih proizvoda može uzimati uzorke i dati ih zapečaćene i propisno označene na ispitivanje i ocjenu sukladnosti, stručnoj instituciji ovlaštenoj za ispitivanje (u daljnjem tekstu: stručna institucija).
Članak 37.
(1) Prilikom uzimanja uzoraka za pojedine
proizvode, inspektor ima pravo i dužnost:
– pod istim uvjetima i u isto vrijeme od istog proizvoda uzeti najviše dva
uzorka u količini potrebnoj za ispitivanje (za analizu i superanalizu),
– sastaviti zapisnik o uzimanju uzoraka,
– uzorak uzet za analizu bez odgađanja dostaviti stručnoj instituciji, a uzorak
namijenjen za superanalizu čuvati u odgovarajućim uvjetima do završetka
analize, odnosno superanalize.
– bez odgađanja pisano izvijestiti stranku od koje je uzet uzorak o rezultatima
analize,
– na zahtjev stranke, uzorak za superanalizu bez odgađanja dostaviti stručnoj
instituciji po svom izboru.
(2) Kad ispitani uzorak ne odgovara propisanom sastavu, sigurnosnim zahtjevima,
propisanoj obavijesti o proizvodu ili obavijesti na proizvodu, a rješenjem nije
odlučio o troškovima nastalim u postupku uzimanja i ispitivanja uzoraka,
inspektor će posebnim zaključkom utvrditi iznos tih troškova, kome se imaju
platiti i u kojem roku.
Članak 38.
(1) Uzorak uzet radi ispitivanja proizvoda
podložnih kvarenju inspektor će dostaviti stručnoj instituciji na analizu, a po
zahtjevu stranke istodobno i na analizu drugoj stručnoj instituciji, po svom
izboru.
(2) Ako se rezultati analiza iz stavka 1. ovoga članka razlikuju, mjerodavan je
rezultat analize obavljen po zahtjevu stranke. Kad stranka prilikom uzimanja
uzorka ne zahtijeva istodobno uzimanje uzorka za superanalizu, smatra se da je
suglasna s rezultatom analize obavljene po zahtjevu inspektora.
Članak 39.
(1) Rezultat analize uzorka po pisanom
zahtjevu stranke može se pobijati rezultatom superanalize uzorka uzetog u isto
vrijeme i na isti način, ispitan istom metodom.
(2) Zahtjev se podnosi u roku od tri dana od dana dostave rezultata analize.
(3) Ako se zahtjev ne podnese u roku iz stavka 2. ovoga članka, smatrat će se
da je stranka suglasna s rezultatom analize.
(4) Ako rezultat superanalize nije u skladu s rezultatom analize, mjerodavan je
rezultat superanalize uzorka.
(5) Za obavljanje analize i superanalize istog uzorka ne može se koristiti ista
stručna institucija.
Članak 40.
(1) Pravne i fizičke osobe dužne su staviti
na raspolaganje potrebne količine proizvoda za ispitivanje, od kojih se uzima
uzorak.
(2) Troškove ispitivanja uzoraka snosi stranka ako se utvrdi da uzorci ne
odgovaraju propisanom sastavu, sigurnosnim zahtjevima, propisanoj obavijesti o
proizvodu ili obavijesti.
(3) Troškove ispitivanja uzoraka snosi Državni inspektorat ako se utvrdi da
uzorci odgovaraju propisanom sastavu, sigurnosnim zahtjevima, propisanoj
obavijesti o proizvodu ili obavijesti.
(4) Rezultat superanalize mjerodavan je i za troškove analize.
Članak 41.
Odredbe članka 36. do 40. ovoga Zakona ne odnose se na proizvode za koje su ta pitanja uređena posebnim propisima.
Članak 42.
(1) Ako je ovim ili drugim zakonom
predviđeno da se za utvrđenu nezakonitost donosi određena upravna mjera,
inspektor je dužan rješenjem izreći tu mjeru.
(2) Inspektor će rješenje iz stavka 1. ovoga članka donijeti bez odgađanja, a
najkasnije u roku od osam dana od dana završetka nadzora s utvrđenim
činjenicama presudnim za donošenje rješenja. Nedonošenje rješenja do tog roka
ne isključuje obvezu njegova donošenja.
(3) Ako posebnim zakonom nije drukčije propisano, rješenje iz stavka 1. ovoga
članka inspektor neće donositi u situaciji kad su utvrđene nepravilnosti
otklonjene tijekom inspekcijskog nadzora, ili kad izvršenje uopće nije moguće,
što će inspektor utvrditi i navesti u zapisniku.
Članak 43.
(1) Protiv rješenja koja na temelju ovoga
ili drugog zakona donosi inspektor Državnog inspektorata, može se u roku od
osam dana od dana dostave rješenja izjaviti žalba Povjerenstvu za žalbe
Državnog inspektorata.
(2) Ako inspektor Državnog inspektorata nađe da je podnijeta žalba dopuštena,
pravodobna i izjavljena od ovlaštene osobe, a nije novim rješenjem zamijenio
rješenje koje se žalbom pobija, dužan je bez odgode, a najkasnije u roku od pet
dana od dana primitka žalbe dostaviti žalbu sa spisima koji se odnose na
predmet na rješavanje Povjerenstvu za žalbe Državnog inspektorata.
(3) Žalba protiv rješenja donesenih na temelju ovoga Zakona odgađa izvršenje
rješenja, osim ako ovim Zakonom nije drukčije uređeno.
(4) Protiv usmenog rješenja u sklopu zapisnika o obavljenom inspekcijskom
nadzoru, donesena na temelju ovoga ili drugog zakona, žalba nije dopuštena.
Žalba se može podnijeti na pisani otpravak usmenog rješenja.
Članak 44.
(1) Nakon što je rješenje postalo izvršno,
inspektor će utvrditi je li rješenje izvršeno te, ako nije izvršeno, bez
odgađanja će pokrenuti postupak za njegovo izvršenje.
(2) Zaključak o dozvoli izvršenja rješenja inspektor će donijeti bez odgađanja,
a najkasnije u roku od osam dana od dana kad je rješenje postalo izvršno, a
nije izvršeno. Ne donošenje zaključka do tog roka ne isključuje obvezu njegova
donošenja.
(3) Troškove izvršenja rješenja snosi stranka koja je bila dužna izvršiti
naređenu upravnu mjeru.
(4) Ako je osoba izvršila obvezu iz rješenja, inspektor će po službenoj
dužnosti donijeti zaključak o obustavi postupka.
Članak 45.
(1) Izvršno rješenje inspektora kojem je
predmet nenovčana obveza i koje se prema naravi obveze može izvršiti
neposrednom prinudom, izvršit će se tom prinudom bez prethodne primjene
prisilnih mjera iz članka 286. Zakona o općem upravnom postupku.
(2) Ako se rješenje ne može izvršiti u smislu stavka 1. ovoga članka, inspektor
će prinuditi izvršenika na ispunjenje obveze novčanom kaznom.
(3) Novčana kazna koja se na temelju stavka 2. ovoga članka izriče prvi put,
izriče se u iznosu 10.000,00 kuna za nadziranu pravnu i fizičku osobu.
(4) Novčana kazna koja se na temelju stavka 2. ovoga članka izriče drugi i
svaki slijedeći put, izriče se u iznosu 20.000,00 kuna za nadziranu pravnu i
fizičku osobu.
Članak 46.
(1) Inspektor će donijeti rješenje i odmah
narediti izvršenje u slučaju kada utvrdi da pravna ili fizička osoba obavlja
djelatnost protivno izvršnoj i pravomoćnoj zaštitnoj mjeri zabrane obavljanja
djelatnosti, donesenoj od strane nadležnog sudbenog tijela, ako posebnim
propisom nije drukčije određeno.
(2) Žalba izjavljena protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka ne odgađa
njegovo izvršenje.
(3) U provedbi rješenja iz stavka 1. ovoga članka inspektor će pečaćenjem ili
na drugi pogodan način zatvoriti prostorije (objekt) u kojima se obavlja
djelatnost, a može do konačne odluke nadležnog tijela oduzeti opremu, uređaje,
sredstva za rad i prijevozna sredstva kojima se obavlja djelatnost.
Članak 47.
(1) Ako inspektor utvrdi postojanje osnovane
sumnje da je povredom propisa počinjen prekršaj ili kazneno djelo, uz rješenje
za čije je donošenje ovlašten, odnosno uz zapisnik ako ne postoji ovlaštenje za
donošenje rješenja, dužan je bez odgađanja, a najkasnije u roku od 15 dana od
dana završetka nadzora s utvrđenim činjenicama odlučnim za poduzimanje mjera,
podnijeti optužni prijedlog za pokretanje prekršajnog postupka, odnosno prijavu
za pokretanje postupka zbog kaznenog djela. Nepodnošenje optužnog prijedloga,
odnosno prijave do toga roka ne isključuje obvezu podnošenja.
(2) Ako utvrdi da postoji osnovana sumnja da se u stanu ili drugom prostoru
obavlja određena djelatnost bez odobrenja nadležnog tijela, inspektor će bez
odgađanja zatražiti od nadležnoga prekršajnog suda da po hitnom postupku izda
pisani nalog za pretragu stana ili drugog prostora, u kojoj bezuvjetno sudjeluje
inspektor. Nadležni prekršajni sud će o zahtjevu riješiti u roku od 24 sata.
(3) Ako posebnim zakonom nije drukčije propisano, inspektor neće podnijeti
optužni prijedlog za pokretanje prekršajnog postupka pod uvjetom da su utvrđene
nepravilnosti otklonjene tijekom inspekcijskog nadzora ili najkasnije u roku od
osam dana od dana provedenoga inspekcijskog nadzora, uz uvjet da je donja
granica iznosa propisane novčane kazne za prekršaj pravne osobe jednaka ili
manja od 3.000,00 kuna, za prekršaj fizičke osobe obrtnika jednaka ili manja od
2.000,00 kuna, a za prekršaj fizičke osobe jednaka ili manja od 1.000,00 kuna.
(4) Sud kojemu je podnesen optužni prijedlog, odnosno prijava u smislu stavka
1. ovoga članka, dužan je o ishodu postupka obavijestiti podnositelja optužnog
prijedloga, odnosno prijave.
Članak 48.
(1) Ako je posebnim zakonom za pojedinu
povredu predviđena mjera oduzimanja imovinske koristi, inspektor je dužan
utvrditi iznos ostvarene imovinske koristi.
(2) Inspektor je dužan u optužnom prijedlogu za pokretanje prekršajnog
postupka, odnosno u prijavi za pokretanje postupka zbog kaznenog djela
predložiti oduzimanje utvrđenog iznosa imovinske koristi iz stavka 1. ovoga
članka.
(3) Ako posebnim zakonom nije propisano što se smatra imovinskom koristi ostvarenom
prekršajem, imovinska korist predstavlja prihod ostvaren povredom propisa uz
odbitak troškova, osim (osobno) uloženog rada počinitelja prekršaja.
Članak 49.
Na postupak inspektora primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku, ako ovim Zakonom pojedina pitanja nisu drukčije uređena.
Članak 50.
(1) Inspektor je u obavljanju inspekcijskog
nadzora samostalan te vodi postupak, donosi rješenja i poduzima mjere u okviru
prava, dužnosti i ovlasti utvrđenih ovim Zakonom ili drugim propisima.
(2) Glavni inspektor utvrđuje godišnjim programom rada najmanji broj, strukturu
i način obavljanja nadzora nad primjenom propisa iz djelokruga Državnog
inspektorata.
Članak 51.
Viši inspektor-specijalist i viši inspektor obavljaju najsloženije poslove iz djelokruga Državnog inspektorata utvrđene Pravilnikom o unutarnjem redu.
Članak 52.
(1) O obavljenim inspekcijskim nadzorima i
poduzetim mjerama inspektor vodi očevidnik, čiji sadržaj, oblik i način vođenja
propisuje pravilnikom glavni inspektor.
(2) Glavni inspektor naputkom propisuje način pečaćenja, kada se rješenja
donesena na temelju ovoga Zakona ili drugih zakona izvršavaju pečaćenjem.
Članak 53.
(1) Inspektor ima službenu iskaznicu i znak
kojima dokazuje službeno svojstvo, identitet i ovlasti.
(2) Oblik i sadržaj obrasca službene iskaznice, izgled znaka te način izdavanja
i vođenja upisnika o izdanim službenim iskaznicama i znakovima propisuje
pravilnikom glavni inspektor.
2.
Posebne odredbe o odgovornosti nadređenih službenika
Članak 54.
(1) Inspektora ili drugoga državnog
službenika koji upravlja ustrojstvenom jedinicom tako da ustrojstvena jedinica
ne ostvaruje godišnji program rada, ne provodi naputke za rad, odnosno ako je
protiv njega pokrenut postupak zbog teške povrede službene dužnosti ili ako je
njegov rad i učinkovitost ocjenjeni ocjenom manjom od ocjene »dobar«, glavni
inspektor može rasporediti na drugo radno mjesto u Državnom inspektoratu, za
koje ispunjava uvjete.
(2) Ako nema slobodnoga radnog mjesta na koje se službenik iz stavka 1. ovoga
članka može rasporediti, stavit će se na raspolaganje sukladno odredbama članka
128., 129., 130. i 131. Zakona o državnim službenicima.
3.
Posebne odredbe
Gospodarski inspektor
Članak 55.
(1) U provedbi inspekcijskog nadzora u
području trgovine, gospodarski inspektor ovlašten je, radi utvrđivanja
činjeničnog stanja i osiguranja dokaza, usmenim rješenjem u zapisniku
privremeno zabraniti daljnje raspolaganje robom:
– ako postoji osnovana sumnja da je roba predmet protupravnog obavljanja
djelatnosti,
– ako se u prometu nalazi roba za koju se ne može utvrditi porijeklo ili nije
evidentirana u propisanim poslovnim, trgovačkim i drugim knjigama ili
evidencijama,
– ako se zbog utvrđene povrede propisa treba izreći posebnim propisom ili ovim
Zakonom predviđena mjera zabrane prometa određenih proizvoda, a postoji
opasnost od prodaje, prikrivanja, zamjene i uništenja proizvoda dok izrečena
mjera za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti ne postane izvršna,
– ako postoji osnovana sumnja da se na robi protuzakonito nalaze zaštićeni
žigovi i industrijski dizajn, neispravna obavijest o proizvodu ili druga oznaka
a to se mora dokazati dodatnim ispitivanjem, a postoji opasnost od prodaje,
prikrivanja, zamjene i uništenja proizvoda, do okončanja postupka.
(2) Privremena mjera zabrane raspolaganja robom iz stavka 1. ovoga članka traje
dok ne prestanu razlozi zbog kojih je donesena. Prestanak izrečene upravne
mjere inspektor će utvrditi u zapisniku.
(3) Ako zakonom nije drukčije uređeno, gospodarski inspektor će donijeti
rješenje kojim će nadziranoj pravnoj ili fizičkoj osobi zabraniti promet
proizvoda koji ne odgovaraju propisanom sastavu ili sigurnosnim zahtjevima,
odnosno koji nisu propisno označeni, obilježeni ili deklarirani.
(4) U provedbi inspekcijskog nadzora, gospodarski inspektor će nadziranoj
pravnoj ili fizičkoj osobi, dok ne otkloni utvrđene nedostatke, usmenim
rješenjem u zapisniku zabraniti:
– obavljanje djelatnosti, ako obavlja djelatnost za koju nije registrirana ili
ako nema rješenja (odobrenja, koncesije, dozvole, obrtnice i sl.),
– prodaju proizvoda, odnosno pružanje usluga kada je zakonom ili drugim
propisom prodaja takvih proizvoda, odnosno pružanje takvih usluga zabranjeno,
– prodaju proizvoda, odnosno pružanje usluga ako takva prodaja, odnosno
pružanje usluga nije obuhvaćeno registracijom ili rješenjem (odobrenjem,
koncesijom, dozvolom, obrtnicom i sl.) nadležnog tijela, ili za koju nisu
ispunjeni tehnički i drugi propisani uvjeti za prostor, uređaje, oruđa i opremu
koje nadzire gospodarski inspektor.
(5) Usmeno rješenje iz stavka 4. ovoga članka izvršit će se odmah pečaćenjem
prostorija, postrojenja, uređaja i druge opreme za rad ili na drugi pogodan
način.
(6) Pravna ili fizička osoba na koje se odnosi usmeno rješenje iz stavka 4.
ovoga članka može pisanim putem, u roku od 24 sata od dana pečaćenja
prostorija, zatražiti da se zapečaćena prostorija privremeno otpečati i u
prisutnosti inspektora iz prostorija odmah iznijeti pokvarljive namirnice i poduzeti
sigurnosne i druge mjere radi sprječavanja štete, nakon čega će inspektor
poslovne prostorije ponovno zapečatiti.
(7) Rješenje iz stavka 4. ovoga članka u pisanom obliku inspektor je dužan
otpremiti stranci u roku od osam dana od dana donošenja usmenog rješenja.
Inspektor
rada
Članak 56.
(1) Inspektor rada dužan je obaviti nadzor
na mjestu gdje je nastao događaj koji je prouzročio smrt, skupnu ili težu
ozljedu radnika, ili koji je izazvao poremećaj u procesu rada koji je mogao
izazvati štetne posljedice po sigurnost i zdravlje radnika, i to odmah nakon
primitka obavijesti o nastanku takvoga događaja od poslodavca, radnika,
policije ili od liječnika koji je radniku pružio prvu medicinsku pomoć.
(2) Inspektor rada dužan je obaviti nadzor kod poslodavca u kojeg je utvrđen
slučaj profesionalne bolesti.
(3) O događaju koji je prouzročio smrt ili skupnu ozljedu radnika inspektor
rada dužan je najkasnije u roku 24 sata, od primljene obavijesti o događaju,
izvijestiti glavnog inspektora.
(4) Glavni inspektor, uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnog
ministarstva, naputkom određuje koje podatke mora sadržavati izvješće iz stavka
3. ovoga članka.
Članak 57.
Inspektor rada ima pravo i dužnost poslodavcu rješenjem narediti otklanjanje utvrđene povrede propisa o radnim odnosima, osim ako se radi o pravu koje radnik može ostvariti pred sudom.
Članak 58.
(1) U provedbi inspekcijskog nadzora u
području rada (radni odnosi) inspektor rada će usmenim rješenjem u zapisniku,
na određeno vrijeme dok ne otkloni nedostatke u poslovanju, a najkraće u
trajanju od 30 dana, zabraniti poslodavcu obavljanje djelatnosti u nadziranom
poslovnom objektu, odnosno prostoru, ako utvrdi da je tijekom nadzora za
poslodavca radio radnik na obavljanju posla koji s obzirom na narav i vrstu
rada te ovlasti poslodavca ima obilježje posla za koji se zasniva radni odnos,
a poslodavac s radnikom:
– nije sklopio ugovor o radu ili mu nije uručio pisanu potvrdu o sklopljenom
ugovoru o radu prije početka rada,
– odnosno nije ga prijavio na obvezno mirovinsko ili obvezno zdravstveno
osiguranje s prvim danom početka rada ili na odgovarajuće radno vrijeme.
(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka izvršava se pečaćenjem poslovnih
prostorija, postrojenja, uređaja i druge opreme za rad ili na drugi pogodan način,
u roku od 2 dana od dana izricanja usmenog rješenja u zapisniku.
(3) Iznimno, mjera zabrane obavljanja djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka
neće se izvršiti, a usmeno izrečeno rješenje će se ukinuti ako pravna ili
fizička osoba kojoj je mjera izrečena u roku od dva dana od dana izricanja
mjere, nadležnom inspektoru iz stavka 1. ovoga članka dostavi dokaz da je
otklonila nedostatke u poslovanju i izvršila uplatu iznosa od 30.000,00 kuna,
za svakog radnika iz stavka 1. ovoga članka, u korist državnog proračuna.
(4) Inspektor rada će stranci otpremiti pisano rješenje u roku od 8 dana od
dana donošenja usmenog rješenja.
(5) Pravna ili fizička osoba na koju se odnosi usmeno rješenje iz stavka 1.
ovoga članka može pisanim putem za vrijeme trajanja mjere zabrane obavljanja
djelatnosti pečaćenjem poslovnih prostorija zatražiti da se zapečaćene
prostorije privremeno otpečate i u prisutnosti inspektora odmah izuzeti
pokvarljive namirnice i poduzeti druge sigurnosne mjere radi sprječavanja
štete.
(6) Na rješenje iz stavka 1. ovoga članka može se izjaviti žalba u roku od 8
dana od dana primitka pisanog otpravka usmenog rješenja.
Članak 59.
Žalba izjavljena protiv rješenja donesenog na temelju odredbi članka 55. i odredbi članka 57. ovoga Zakona ne odgađa izvršenje rješenja.
Rudarski
inspektor i inspektor opreme pod tlakom
Članak 60.
(1) U provedbi inspekcijskog nadzora u
području rudarstva rudarski inspektor dužan je rješenjem:
– zabraniti izvođenje rudarskih radova ako su nepravilnosti i nedostaci takve
prirode da uslijed njih može nastupiti neposredna opasnost za život i zdravlje
radnika i drugih građana ili znatna materijalna šteta,
– zabraniti izvođenje rudarskih radova na eksploataciji mineralnih sirovina ako
se utvrdi da se oni izvode suprotno odobrenju za eksploatacijsko polje, ako se
rudarski radovi izvode bez rudarske koncesije za izvođenje rudarskih radova ili
ako se rudarski radovi izvode suprotno rudarskoj koncesiji za izvođenje radova,
– zabraniti radniku rukovođenje rudarskim radovima ako ne ispunjava određene
propisane uvjete o stručnoj osposobljenosti za obavljanje određenih poslova u
rudarstvu,
– narediti obustavu radova ako utvrdi da se istražni radovi izvode bez
odobrenja, odnosno suprotno odobrenju za istraživanje,
– narediti obustavu građenja ili zabranu korištenja ako se rudarski objekti,
postrojenja i uređaji grade bez odobrenja, odnosno suprotno odobrenju za
građenje ili se upotrebljavaju bez uporabne dozvole.
(2) U provedbi inspekcijskog nadzora u području opreme pod tlakom, inspektor
opreme pod tlakom dužan je rješenjem:
– zabraniti uporabu opreme pod tlakom i pokretne tlačne opreme ako utvrdi da
ista ugrožava sigurnost ljudi, opreme i okoliša.
– zabraniti uporabu opreme pod tlakom i pokretne tlačne opreme ako utvrdi da
nije pregledana i ispitana, odnosno pregledana i ispitana u propisanim
rokovima, a opravdano se može pretpostaviti da ugrožava sigurnost ljudi i
okoliša.
– zabraniti rad radnika u kotlovnici ako utvrdi da ne ispunjava propisane
uvjete.
(3) Ako zakonom ili drugim propisom nije drukčije uređeno, rudarski inspektor,
odnosno inspektor opreme pod tlakom donijet će rješenje kojim će nadziranoj
pravnoj ili fizičkoj osobi zabraniti obavljanje djelatnosti, ako obavlja
djelatnost za koju nije registrirana ili ako nema rješenja (odobrenja, dozvole,
obrtnice ili dr.) izdanog od nadležnog tijela.
(4) Žalba izjavljena protiv rješenja iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka ne
odgađa izvršenje rješenja.
IV.
KAZNENE ODREDBE
Članak 61.
(1) Novčanom kaznom od 30.000,00 do
120.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako inspektoru ne omogući
obavljanje nadzora prema odredbama ovoga Zakona ili mu na bilo koji drugi način
onemogući pregled ili ne osigura uvjete za neometan rad ili mu ne dostavi ili
ne pripremi podatke, obavijesti i materijale u određenom roku ili mu dostavi
ili pripremi netočne i nepotpune podatke, obavijesti i materijale (članak 27.
stavak 1., članak 30. i članak 31.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u
pravnoj osobi novčanom kaznom od 3.000,00 do 20.000,00 kuna.
(3) Novčanom kaznom od 20.000,00 do 80.000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1.
ovoga članka kaznit će se fizička osoba obrtnik.
(4) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 20.000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1.
ovoga članka kaznit će se fizička osoba.
Članak 62.
Novčanom kaznom od 3.000,00 do 12.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja podliježe nadzoru i fizička osoba zatečena na mjestu nadzora, ako na zahtjev inspektora ne stavi na uvid ispravu iz koje se može utvrditi njezin identitet (članak 27. stavak 3.).
Članak 63.
(1) Novčanom kaznom od 15.000,00 do
50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba:
– ako ne dozvoli inspektoru privremeno oduzimanje dokumentacije i drugih
predmeta koji mogu poslužiti kao dokaz u upravnom i sudskom postupku (članak
34. stavak 1.),
– ako ne dozvoli inspektoru oduzimanje predmeta koji je bio namijenjen ili
uporabljen za počinjenje prekršaja ili je nastao počinjenjem prekršaja ili
kaznenog djela (članak 35. stavak 1.),
– ako uskrati uzimanje uzoraka radi ispitivanja proizvoda (članak 40. stavak
1.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u
pravnoj osobi novčanom kaznom od 3.000,00 do 10.000,00 kuna.
(3) Novčanom kaznom od 20.000,00 do 80.000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1.
ovoga članka kaznit će se fizička osoba obrtnik.
(4) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 20.000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1.
ovoga članka kaznit će se fizička osoba.
Članak 64.
(1) Novčanom kaznom od 50.000,00 do
120.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja ne izvrši, izvršno
rješenje inspektora donesenog na temelju ovoga ili drugog zakona.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u
pravnoj osobi novčanom kaznom od 6.000,00 do 20.000,00 kuna.
(3) Novčanom kaznom od 20.000,00 do 80.000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1.
ovoga članka kaznit će se fizička osoba obrtnik.
(4) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 20.000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1.
ovoga članka kaznit će se fizička osoba.
(5) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka uz novčanu kaznu izreći će se i mjera
oduzimanja više naplaćenog iznosa u korist kupca, odnosno korisnika usluge ako
je poznat.
(6) Ako kupac, odnosno korisnik usluge nije poznat, više naplaćen iznos oduzet
će se kao protupravno stečena imovinska korist. Protupravno stečena imovinska
korist prihod je državnog proračuna.
Članak 65.
(1) Novčanom kaznom od 50.000,00 do
160.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja otpečati poslovne
ili druge prostorije, postrojenja, uređaje i druga sredstva za rad ili koja
ošteti ili odstrani službeni pečat inspektora stavljen u postupku izvršenja
rješenja.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u
pravnoj osobi novčanom kaznom od 6.000,00 do 20.000,00 kuna.
(3) Novčanom kaznom od 20.000,00 do 80.000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1.
ovoga članka kaznit će se fizička osoba obrtnik.
(4) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 20.000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1.
ovoga članka kaznit će se fizička osoba.
Članak 66.
(1) Novčanom kaznom od 30.000,00 do
120.000,00 kuna po radniku kaznit će se za prekršaj poslodavac – pravna osoba
koji radnika nije prijavio na obvezno mirovinsko i obvezno zdravstveno
osiguranje (članak 4. stavak 1. podstavak 1.).
(2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka, kaznit će se odgovorna osoba u
pravnoj osobi novčanom kaznom od 10.000,00 do 15.000,00 kuna po radniku.
(3) Novčanom kaznom od 20.000,00 do 80.000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1.
ovoga članka po radniku kaznit će se fizička osoba obrtnik.
(4) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 20.000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1.
ovoga članka kaznit će se fizička osoba.
(5) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka uz novčanu kaznu može se izreći i
zaštitna mjera zabrane obavljanja određenih djelatnosti ili poslova u pravnoj
osobi, zabrana obavljanja zvanja, određenih djelatnosti, poslova i dužnosti
fizičkoj osobi u trajanju od tri mjeseca do jedne godine.
V.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 67.
Prekršajni postupci za djela koja su prema Zakonu o Državnom inspektoratu (»Narodne novine«, br. 76/99., 96/03., 151/03., 160/04., 174/04., 33/05., 48/05., 129/05., 140/05., 138/06., 68/07. i 79/07.) bili propisani kao prekršaji, a prema ovom Zakonu nisu određeni kao prekršaji, obustavit će se.
Članak 68.
Od dana stupanja na snagu ovoga Zakona inspektor posuda pod tlakom prema posebnim propisima smatra se inspektorom opreme pod tlakom.
Članak 69.
Inspektori Državnog inspektorata koji su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona zatečeni na radnim mjestima inspektora, nastavljaju obavljanje inspekcijskih poslova i u slučaju da ne ispunjavaju uvjete u pogledu stručne spreme i struke određene u članku 13., 16., 21., 23. i 25. ovoga Zakona.
Članak 70.
(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona
prestaje važiti Zakon o Državnom inspektoratu (»Narodne novine«, br. 76/99.,
96/03., 151/03., 160/04., 174/04., 33/05., 48/05., 129/05., 140/05., 138/06.,
68/07. i 79/07.) i sljedeći podzakonski propisi doneseni na temelju tog Zakona:
– Uredba o određivanju proizvoda za koje je potrebno uvjerenje o kakvoći
(»Narodne novine«, br. 127/99. i 123/05.),
– Uredba o naknadi troškova nadzora kakvoće proizvoda za koje je potrebo
uvjerenje o kakvoći (»Narodne novine«, br. 127/99.) i
– Pravilnik o načinu i postupku obavljanja nadzora kakvoće proizvoda za koje je
potrebno uvjerenje (»Narodne novine«, br. 9/00.).
(2) Do donošenja podzakonskih propisa na temelju odredaba ovoga Zakona ostaju
na snazi:
– Pravilnik o načinu vođenja očevidnika o obavljenim inspekcijskim nadzorima i
poduzetim mjerama inspektora Državnog inspektorata (»Narodne novine«, br.
38/00.),
– Pravilnik o obrascu službene iskaznice i izgledu znaka gospodarskog
inspektora, rudarskog i elektroenergetskog inspektora, te inspektora rada i
posuda pod tlakom (»Narodne novine«, br. 105/99.),
– Naputak o načinu pečaćenja kada se rješenje inspektora Državnog inspektorata
izvršava pečaćenjem (»Narodne novine«, br. 149/05.),
– Naputak o podacima koji sadrži izvješće povodom događaja koji je prouzročio
smrt ili skupnu ozljedu radnika (»Narodne novine«, br. 16/00.).
(3) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona, u Zakonu o zaštiti na radu (»Narodne
novine«, br. 59/96., 94/96., 114/03., 100/04. i 86/08.) prestaje važiti članak
94. stavak 3. i stavak 5., članak 95. i članak 96.
Članak 71.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od
dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 023-03/08-01/07
Zagreb, 26. rujna 2008.
HRVATSKI
SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Luka Bebić, v. r.